Najnovije
Biden vjeruje da se Amerika vratila, ali saveznici SAD nisu baš uvjereni
Na sastancima sa G-7 i pred saveznicima Sjevernoatlantskog saveza u Evropi prošle nedjelje, predsjednik SAD Joe Biden nije propustio priliku da ponovi svoju tvrdnju da se "Amerika vratila" na svjetsku scenu i da je spremna da preuzme vodstvo u rješavanju velikih problema poput klimatskih promjena, porasta autoritarnosti, cyber bezbjednosti i distribucije vakcina protiv koronavirusa državama sa niskim i umjerenim prihodima.
Između ostalog, Biden je okupio lidere nekih od najvećih svetskih demokratija iza plana za stvaranje globalnog infrastrukturnog fonda, nazvanog Izgradimo ponovo bolji svijet (B3W), u konkretnoj nameri da ospori osmogodišnji kinesku Inicijativu za poas i put (BRI).
Ime programa vrlo je namjerno podsjeća na krilaticu Bidenove kampanje koja je obećavala da će pomoći SAD-u da se "ponovo izgrade bolje" od devastacije koju je donijela pandemija.
Najavljujući program, opisao ga je kao "pravedniji" od kineskog BRI, i rekao da B3W "neće biti dobar samo za zemlje, već... dobar za cijeli svijet" i da "predstavlja vrijednosti koje naše demokratije predstavljaju, a ne autokratski nedostatak vrijednosti".
Poslije četiri godine Trumpove administracije, koja je cijepala sporazume, gazila norme i antagonizirala dugogodišnje saveznike, Bidenove riječi su toplo pozdravljene. Ali mnogima obećanja zvuče prazno, kažu stručnjaci kao što je Hans Kundnani, viši istraživač u Evropskom programu u Chatham Houseu, međunarodnom think-tank (analitičkom) centru u Londonu.
Iako prepoznaju da je međunarodna saradnja od suštinskog značaja za rješavanje globalnih problema, Kundnani je kaže da "Evropljani ne vide SAD kao posebno pouzdanog ili dosljednog partnera".
Mračna poruka
"Generalno, rekao bih da postoji poprilično skepticizma oko ove ideje da se Amerika 'vratila'", rekao je. "Konkretno, među Evropljanima postoji taj osjećaj... da će možda još jedan trumpovski predsjednik biti izabran za četiri godine. Mislim da je Trumpov šok teško to zaboraviti."
To je mračna poruka koju ponavljaju i stručnjaci iz Sjedinjenih Država.
"Pitanje američke pouzdanosti postaće glavni izazov za Bidenovu administraciju", rekla je Barbara Bodine, bivša američka ambasadorica u Jemenu, veteranka američke diplomatije sa tri decenije iskustva.
"Jednostavno, svakome će negdje u umu ostati pitanje: da li će bilo koji sporazum koji Sjedinjene Države sklope, bilo sa prijateljem ili neprijateljem, preživjeti novi zaokret administracije", rekla je.
Pišući u časopisu Pregled politike u svijetu (World Politics Review), Stewart M. Patrick, direktor za međunarodne institucije i programa globalnog upravljanja pri Savjetu za inostrane odnose, iznio je slično zapažanje.
"Trumpova era bacila je sumnju na američku globalnu izdržljivost, ohrabrujući bliske saveznike u Evropi i Aziji da se uzdrže od klađenja na iznenada hirovitu Ameriku... i srušila ono malo što je ostalo od bipartijskog internacionalističkog konsenzusa. Demokrate i republikanci sada naseljavaju različite spoljnopolitičke planete", napisao je.
Kako smo stigli dovdje?
Proteklih nekoliko godina izazvalo je niz šokova među američkim saveznicima, koji su uzimali zdravo za gotovo Ameriku koja, iako nije uvijek bila potpuno dosljedna u svojim postupcima, u najmanju ruku nije bila nestalna.
Izbori 2016. bili su prvi od tih šokova, rekao je Kundnani iz Chatham Housea, jer kao i većina Amerikanaca, većina američkih saveznika nije očekivala da će SAD izabrati bivšu zvijezdu reality TV showa bez političkog iskustva da vodi zemlju.
Nisu izostali ni drugi trzaji za saveznike SAD, dok se tadašnji predsjednik obrušio na NATO i pokušavao da izgradi bliže odnose sa autoritarnim režimima od Pjongjanga do Moskve.
Ali sljedeći veliki šok dogodio se 2018. godine, kada je Trump povukao SAD iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana (JCPA), nezvanično poznatog kao Iranski nuklearni sporazum.
Većina Evropljana nikada nije gledala dalje od podrške Obamine administracije sporazumu, pa nisu uspjeli da shvate da je nedostatak republikanske podrške na domaćem terenu zahtijevao da Obama zaključi sporazum lako ukidajućom uredbom, a ne čvršće obavezujućim zakonom.
Drugačija perspektiva izbora 2020
Sve u svemu, Trump će povući SAD iz najmanje 13 glavnih međunarodnih sporazuma, organizacija, pa čak i ugovora, često na načine koji su saveznicima izgledali proizvoljno i hirovito.
Kako su se približavali izbori 2020. godine, ti saveznici gledali su na glasanje kao na signal koji bi nagovijestio da li je Trumpova administracija bila aberacija ili pokazatelj da je došlo do neke trajne promjene u SAD.
Sa svojom pobjedom u ruci 2020. godine, Biden je bio nestrpljiv da rezultat pretoči u dokaz da su SAD spremne da se vrate na svoje nekadašnje mjesto lidera demokratskih država svijeta. Ali mnogi američki saveznici prihvatili su sasvim drugačiju poruku od rezultata izbora.
Nastavljeni skepticizam
Istina, Biden je zaista dobio mjesto predsjednika sa više od 81 milion glasova, najviše koliko je jedan predsjednički kandidat ikada dobio. Ali istovremeno, Trump je ipak dobio više od 74 miliona glasova - što je drugi najveći broj glasova koje je jedan kandidat ikada dobio i preko 11 miliona glasova više nego što je dobio četiri godine ranije.
Dakle, kako Biden insistira na povratku Amerike, Kundnani kaže da Evropljani vide nešto sasvim drugo. "Ono što Evropljani vide kada gledaju Ameriku je duboko podijeljena zemlja - duboko polarizovana na sve načine koje poznajemo", rekao je on.
To ima duboke posljedice na način na koji druge zemlje računaju sa SAD kada je u pitanju dugoročno planiranje.
Oblik budućih sporazuma
Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta (B3W) biće ključni izazov za Bidenovu administraciju. Navođenje zemalja da se potpišu milijarde dolara vrijedne dugoročne aranžmane koji utiču na njihov razvoj u narednim decenijama zavisiće od njihovog uvjerenja da će program i dalje postojati kada Biden više ne bude u Bijeloj kući.
I to će važiti ne samo za B3W, već i za bilo koju veliku multilateralnu inicijativu koju Biden preduzima.
Bodine, sada direktorica Instituta za proučavanje diplomatije na Univerzitetu Georgetown, rekla je da očekuje da će saveznici koji postignu velike multilateralne sporazume sa SAD insistirati na postojanju "rigorozno zacrtanih odredbi o povlačenju", iako je, primjećuje, Trumpova administracija ignorisala svoje obaveze po pitanju povlačenja u iranskom nuklearnom sporazumu.
Izvršena prilagođavanja
Šire gledano, rekla je, očekuje da će međunarodni kompaktni sistemi biti strukturirani na način koji treba da preživi potencijalni izlazak SAD, ističući da su druge države već počele prilagođavati dogovore odsustvu Sjedinjenih Država.
Nakon što se Trump povukao iz Pariskog klimatskog sporazuma 2020. godine, preostale države glasale su da se pridržavaju svojih obaveza. A kada su SAD napustile trgovinski sporazum o Transpacifičkom partnerstvu u prvim danima Trumpovog predsjedavanja, glavne ekonomije regiona su napredovale - i pozdravile najvećeg regionalnog rivala Sjedinjenih Država, Kinu, koja je ušla u sporazum.
Bidenova najveća prednost ovde je što ima dugogodišnje lične veze sa liderima širom svijeta i na njega se uglavnom gleda kao na čovjeka od riječi. Ali njegov najveći nedostatak je nešto što on zapravo ne može da kontroliše američki politički sistem da ne poskakuje naprijed-nazad između visoko polarizovanih partija koje međusobno poništavaju obaveze.
"Problem nije kredibilitet Joe Bidena; to je kredibilitet našeg političkog sistema", rekla je Bodine.
Podsećajući na bivšu državnu sekretaricu Madeleine Albright, koja je svojevremeno SAD nazivala "neophodnom državom", Bodine je rekla da se plaši da bi Sjedinjene Države koje ne mogu nagovoriti druge nacije da svoje obaveze shvate ozbiljno mogle "preći iz neophodne u nezgodnu do nevažne".
See all News Updates of the Day
Njemačka: Muškarac, na božićnom sajmu u Njemačkoj, automobilom pokosio posjetitelje
Najmanje dvije osobe su poginula, a 68 je povrijeđeno nakon što je automobil uletio u grupu ljudi na božićnom sajmu u njemačkom gradu Magdeburgu, saopštile su vlasti.
U incidentu, koji su vlasti okarakterisale kao napad, poginuli su odrasla osoba i dijete, rekao je šef pokrajine Saksonije-Anhalt
Policija je uhapsila jednog čovjeka pošto je vozilo kojim je upravljao prešlo "najmanje 400 metara preko božićne pijace", ostavljajući za sobom krvavi trag na centralnom gradskom trgu.
Ministarka unutrašnjih poslova Saksonije-Anhalta Tamara Zišang (Zieschang) rekla je novinarima da je osumnjičeni 50-godišnji saudijski ljekar koji je prvi put došao u Njemačku 2006. godine.
On nije bio na radaru policije kao poznati islamista, kažu bezbjednosni izvori za dpa.
Televizija NTV prikazala je kola hitne pomoći i vatrogasna vozila na haotičnom trgu, koje je bilo obasjano plavim svjetlom uz zavijanje sirena, dok su teško povrijeđeni ljudi prebačeni u bolnice, a drugima je ukazivana pomoć dok su ležali na zemlji.
Čuli su se jauci i vrisci dok su desetine policajaca, medicinara i vatrogasaca raspoređeno na pijacu s okićenim jelkama i prazničnim svetiljkama.
Nedeljnik Špigl (Der Spiegel), pozivajući se na bezbjednosne izvore, rekao je da je crni BMW proletio kroz gomilu ljudi velikom brzinom nešto poslije 19 sati kada je na pijaci još bilo puno ljudi.
Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) izrazio je zabrinutost zbog incidenta u Magdeburgu.
"Izvještaji iz Magdeburga ukazuju na nešto loše. Moje misli su sa žrtvama i njihovim porodicama", napisao je Šolc u na mreži X.
Portparol vlade pokrajine Saksonije-Anhalt rekao je da je to "vjerovatno napad ", dok je portparol grada Magdeburga rekao da je to bio "napad na božićni sajam".
Magdeburg, koji se nalazi zapadno od Berlina, glavni je grad pokrajine Saksonija-Anhalt i ima oko 240.000 stanovnika.
Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (Nancy Faesar) rekla je krajem prošlog mjeseca da nema konkretnih naznaka opasnosti za božićne sajmove ove godine, ali da je mudro biti na oprezu.
Prije osam godina, 19. decembra 2016. godine, islamistički terorista je otetim kamionom uletio u božićnu pijacu u centru Berlina, ubivši 13 ljudi.
Trump zagovara "sporazum" Ukrajine i Rusije za okončanje sukoba
Novoizabrani predsjednik Donald Trump kaže da bi lideri Ukrajine i Rusije trebali biti “spremni sklopiti dogovor” kako bi okončali brutalni sukob u Ukrajini. Također je oštro osudio odluku predsjednika Joe Bidena da dopusti Ukrajini da izvede napade unutar ruskog teritorija.
Nacionalni muzej građevinarstva nudi uvid u istoriju
Nacionalni muzej građevinarstva predstavio je novu izložbu s više od 2500 rijetkih eksponata. Zove se "Visible Vault: Open Collections" i nudi uvid u istoriju arhitekture i gradjevinarstva .
New York: Hor za osobe sa demencijom
Kako bi pomogao ljudima sa gubitkom pamćenja da se ponovo povežu sa porodicom, prijateljima, ali i sami sobom, takozvani Nezaboravni hor u New Yorku koristi muziku. Od 2011. godine, hor je svjetionik nade, nudeći prostor onima koji žive sa demencijom da pjevaju I budu dio zajednice.
Republikanci planiraju treći pokušaj zakona o finansiranju vlade, rok za usvajanje do ponoći
Republikanci u američkom Kongresu pokrenuli su treći pokušaj da spriječe zatvaranje vlade u petak sa samo satima do roka, nakon što su dva prethodna plana srušili novoizabrani predsjednik Donald Trump i članovi njihove vlastite stranke.
Republikanski predstavnik Ralph Norman rekao je novinarima da stranački lideri planiraju da održe glasanje o trećem zakonu o potrošnji, iako nije iznio detalje.
Drugi su rekli da neće pokušati pridobiti demokrate čija će podrška vjerovatno biti potrebna za produženje finansiranja nakon petka u ponoć (05:00 GMT u subotu), kada treba da istekne.
"Ne radimo sa demokratama", rekla je republikanska predstavnica Anna Paulina Luna.
Ako Kongres ne usvoji paket troškova, finansiranje svega, od provođenja zakona do nacionalnih parkova, bit će poremećeno i milioni federalnih radnika će ostati neplaćeni.
Vlasti su upozorile da bi se putnici tokom užurbane božićne sezone mogli suočiti s dugim redovima na aerodromima. Izvori kažu da je Bijela kuća upozorila vladine agencije da se pripreme za skoro zatvaranje. Savezna vlada je posljednji put zatvorena na 35 dana tokom Trumpovog prvog mandata u Bijeloj kući zbog spora oko sigurnosti granica.
Republikanci bi mogli da razbiju elemente koji su prethodno bili povezani, prema izvoru upoznatom sa internim diskusijama. To bi moglo značiti da će Predstavnički dom odvojeno glasati o produženju vladinog finansiranja na mart, pomoći za područja pogođena katastrofom i pomoći farmama koja bi trebala isteći krajem godine.
Nije jasno da li će Predstavnički dom glasati i o Trumpovom zahtjevu za podizanje gornje granice duga -- što je težak zadatak koji želi da obavi Kongres prije nego što on preuzme dužnost 20. januara.
"Imamo plan", rekao je novinarima predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson. "Očekujemo glasove ujutro."
Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je da je bio u kontaktu s Johnsonom, ali da nije vidio najnoviji republikanski plan.
To bi bio treći pokušaj za Johnsona čiji je prvi paket, koji je podrazumijevao dvostranački sporazum, propao u srijedu nakon niza kritika na internetu od strane Trumpa i Elona Muska, njegovog milijardera-savjetnika.
Drugi paket, koji je upario vladino finansiranje i pomoć u slučaju katastrofe sa Trumpovim zahtjevom da se ukine granica nacionalnog duga, nije prošao u četvrtak jer su demokrate i 38 republikanaca glasali protiv.
Demokrate su optužile Johnsona da je pokleknuo pod pritiskom neizabranog milijardera, dok su republikanski protivnici rekli da neće glasati za paket koji povećava vladinu potrošnju i otvara put za trilione dolara povećanog duga.
Trump, koji preuzima dužnost za mjesec dana, preko noći je pojačao svoju retoriku, pozivajući na petogodišnju suspenziju gornje granice američkog duga čak i nakon što je Dom odbio dvogodišnje produženje.
"Kongres se mora riješiti smiješne gornje granice duga ili proširiti do 2029. godine. Bez toga nikada ne bismo trebali sklopiti dogovor", napisao je Trump u postu na svojoj platformi društvenih medija preko noći.
Prethodne borbe oko gornje granice duga uplašile su finansijska tržišta, jer bi neplaćanje američke vlade izazvalo kreditne šokove širom svijeta. Ograničenje je suspendovano prema sporazumu koji tehnički ističe 1. januara, iako zakonodavci vjerovatno ne bi morali da se pozabave tim pitanjem prije proljeća.
