Linkovi

Top priča

Biden vjeruje da se Amerika vratila, ali saveznici SAD nisu baš uvjereni

Predsjednik SAD Joe Biden dolazi na konferenciju za štampu tokom samita NATO, u sjedištu Alijanse u Briselu, 14. juni 2021.(Foto: AP Photo, Patrik Semanski)

Na sastancima sa G-7 i pred saveznicima Sjevernoatlantskog saveza u Evropi prošle nedjelje, predsjednik SAD Joe Biden nije propustio priliku da ponovi svoju tvrdnju da se "Amerika vratila" na svjetsku scenu i da je spremna da preuzme vodstvo u rješavanju velikih problema poput klimatskih promjena, porasta autoritarnosti, cyber bezbjednosti i distribucije vakcina protiv koronavirusa državama sa niskim i umjerenim prihodima.

Između ostalog, Biden je okupio lidere nekih od najvećih svetskih demokratija iza plana za stvaranje globalnog infrastrukturnog fonda, nazvanog Izgradimo ponovo bolji svijet (B3W), u konkretnoj nameri da ospori osmogodišnji kinesku Inicijativu za poas i put (BRI).

Ime programa vrlo je namjerno podsjeća na krilaticu Bidenove kampanje koja je obećavala da će pomoći SAD-u da se "ponovo izgrade bolje" od devastacije koju je donijela pandemija.

Najavljujući program, opisao ga je kao "pravedniji" od kineskog BRI, i rekao da B3W "neće biti dobar samo za zemlje, već... dobar za cijeli svijet" i da "predstavlja vrijednosti koje naše demokratije predstavljaju, a ne autokratski nedostatak vrijednosti".

Poslije četiri godine Trumpove administracije, koja je cijepala sporazume, gazila norme i antagonizirala dugogodišnje saveznike, Bidenove riječi su toplo pozdravljene. Ali mnogima obećanja zvuče prazno, kažu stručnjaci kao što je Hans Kundnani, viši istraživač u Evropskom programu u Chatham Houseu, međunarodnom think-tank (analitičkom) centru u Londonu.

Iako prepoznaju da je međunarodna saradnja od suštinskog značaja za rješavanje globalnih problema, Kundnani je kaže da "Evropljani ne vide SAD kao posebno pouzdanog ili dosljednog partnera".

Joe Biden za vrijeme sastanka lidera zemalja G-7.
Joe Biden za vrijeme sastanka lidera zemalja G-7.

Mračna poruka

"Generalno, rekao bih da postoji poprilično skepticizma oko ove ideje da se Amerika 'vratila'", rekao je. "Konkretno, među Evropljanima postoji taj osjećaj... da će možda još jedan trumpovski predsjednik biti izabran za četiri godine. Mislim da je Trumpov šok teško to zaboraviti."

To je mračna poruka koju ponavljaju i stručnjaci iz Sjedinjenih Država.

"Pitanje američke pouzdanosti postaće glavni izazov za Bidenovu administraciju", rekla je Barbara Bodine, bivša američka ambasadorica u Jemenu, veteranka američke diplomatije sa tri decenije iskustva.

"Jednostavno, svakome će negdje u umu ostati pitanje: da li će bilo koji sporazum koji Sjedinjene Države sklope, bilo sa prijateljem ili neprijateljem, preživjeti novi zaokret administracije", rekla je.

Pišući u časopisu Pregled politike u svijetu (World Politics Review), Stewart M. Patrick​, direktor za međunarodne institucije i programa globalnog upravljanja pri Savjetu za inostrane odnose, iznio je slično zapažanje.

"Trumpova era bacila je sumnju na američku globalnu izdržljivost, ohrabrujući bliske saveznike u Evropi i Aziji da se uzdrže od klađenja na iznenada hirovitu Ameriku... i srušila ono malo što je ostalo od bipartijskog internacionalističkog konsenzusa. Demokrate i republikanci sada naseljavaju različite spoljnopolitičke planete", napisao je.

Kako smo stigli dovdje?

Proteklih nekoliko godina izazvalo je niz šokova među američkim saveznicima, koji su uzimali zdravo za gotovo Ameriku koja, iako nije uvijek bila potpuno dosljedna u svojim postupcima, u najmanju ruku nije bila nestalna.

Izbori 2016. bili su prvi od tih šokova, rekao je Kundnani iz Chatham Housea, jer kao i većina Amerikanaca, većina američkih saveznika nije očekivala da će SAD izabrati bivšu zvijezdu reality TV showa bez političkog iskustva da vodi zemlju.

Nisu izostali ni drugi trzaji za saveznike SAD, dok se tadašnji predsjednik obrušio na NATO i pokušavao da izgradi bliže odnose sa autoritarnim režimima od Pjongjanga do Moskve.

Ali sljedeći veliki šok dogodio se 2018. godine, kada je Trump povukao SAD iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana (JCPA), nezvanično poznatog kao Iranski nuklearni sporazum.

Većina Evropljana nikada nije gledala dalje od podrške Obamine administracije sporazumu, pa nisu uspjeli da shvate da je nedostatak republikanske podrške na domaćem terenu zahtijevao da Obama zaključi sporazum lako ukidajućom uredbom, a ne čvršće obavezujućim zakonom.

Drugačija perspektiva izbora 2020

Bivši američki predsjednik Donald Trump
Bivši američki predsjednik Donald Trump

Sve u svemu, Trump će povući SAD iz najmanje 13 glavnih međunarodnih sporazuma, organizacija, pa čak i ugovora, često na načine koji su saveznicima izgledali proizvoljno i hirovito.

Kako su se približavali izbori 2020. godine, ti saveznici gledali su na glasanje kao na signal koji bi nagovijestio da li je Trumpova administracija bila aberacija ili pokazatelj da je došlo do neke trajne promjene u SAD.

Sa svojom pobjedom u ruci 2020. godine, Biden je bio nestrpljiv da rezultat pretoči u dokaz da su SAD spremne da se vrate na svoje nekadašnje mjesto lidera demokratskih država svijeta. Ali mnogi američki saveznici prihvatili su sasvim drugačiju poruku od rezultata izbora.

Nastavljeni skepticizam

Istina, Biden je zaista dobio mjesto predsjednika sa više od 81 milion glasova, najviše koliko je jedan predsjednički kandidat ikada dobio. Ali istovremeno, Trump je ipak dobio više od 74 miliona glasova - što je drugi najveći broj glasova koje je jedan kandidat ikada dobio i preko 11 miliona glasova više nego što je dobio četiri godine ranije.

Dakle, kako Biden insistira na povratku Amerike, Kundnani kaže da Evropljani vide nešto sasvim drugo. "Ono što Evropljani vide kada gledaju Ameriku je duboko podijeljena zemlja - duboko polarizovana na sve načine koje poznajemo", rekao je on.

To ima duboke posljedice na način na koji druge zemlje računaju sa SAD kada je u pitanju dugoročno planiranje.

Oblik budućih sporazuma

Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta (B3W) biće ključni izazov za Bidenovu administraciju. Navođenje zemalja da se potpišu milijarde dolara vrijedne dugoročne aranžmane koji utiču na njihov razvoj u narednim decenijama zavisiće od njihovog uvjerenja da će program i dalje postojati kada Biden više ne bude u Bijeloj kući.

I to će važiti ne samo za B3W, već i za bilo koju veliku multilateralnu inicijativu koju Biden preduzima.

Bodine, sada direktorica Instituta za proučavanje diplomatije na Univerzitetu Georgetown, rekla je da očekuje da će saveznici koji postignu velike multilateralne sporazume sa SAD insistirati na postojanju "rigorozno zacrtanih odredbi o povlačenju", iako je, primjećuje, Trumpova administracija ignorisala svoje obaveze po pitanju povlačenja u iranskom nuklearnom sporazumu.

Izvršena prilagođavanja

Šire gledano, rekla je, očekuje da će međunarodni kompaktni sistemi biti strukturirani na način koji treba da preživi potencijalni izlazak SAD, ističući da su druge države već počele prilagođavati dogovore odsustvu Sjedinjenih Država.

Nakon što se Trump povukao iz Pariskog klimatskog sporazuma 2020. godine, preostale države glasale su da se pridržavaju svojih obaveza. A kada su SAD napustile trgovinski sporazum o Transpacifičkom partnerstvu u prvim danima Trumpovog predsjedavanja, glavne ekonomije regiona su napredovale - i pozdravile najvećeg regionalnog rivala Sjedinjenih Država, Kinu, koja je ušla u sporazum.

Bidenova najveća prednost ovde je što ima dugogodišnje lične veze sa liderima širom svijeta i na njega se uglavnom gleda kao na čovjeka od riječi. Ali njegov najveći nedostatak je nešto što on zapravo ne može da kontroliše američki politički sistem da ne poskakuje naprijed-nazad između visoko polarizovanih partija koje međusobno poništavaju obaveze.

"Problem nije kredibilitet Joe Bidena; to je kredibilitet našeg političkog sistema", rekla je Bodine.

Podsećajući na bivšu državnu sekretaricu Madeleine Albright​, koja je svojevremeno SAD nazivala "neophodnom državom", Bodine je rekla da se plaši da bi Sjedinjene Države koje ne mogu nagovoriti druge nacije da svoje obaveze shvate ozbiljno mogle "preći iz neophodne u nezgodnu do nevažne".

See all News Updates of the Day

Iranski predsjednik poziva na čvrste mjere protiv protesta širom zemlje

Protesti u Teheranu, 21. septembar 2022

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi insistirao je u subotu da vlada odlučno reaguje na rasprostranjene proteste širom zemlje zbog smrti mlade Kurdkinje Mahse Amini nakon što ju je uhapsila režimska moralna policija.

U sedmici nakon njene smrti, demonstracije su se proširile na najmanje 133 grada, dok je smrtno stradao 41 demonstrant, navela je državna televizija u subotu.

Video na društvenim mrežama prikazuje demonstrante kako pale statuu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u njegovom rodnom gradu Mashhadu u petak. Drugi video snimci prikazuju demonstrante u više gradova, uključujući glavni grad Teheran, kako pale Khmeneijev portret.

Iranski mediji navode da je Raisi, koji se prije nekoliko dana vratio sa zasjedanja Ujedinjenih nacija u New Yorku, rekao porodici pristalice režima koji je ubijen tokom protesta da "vlada mora odlučno reagovati protiv protesta".

Raisi je "naglasio potrebu da se napravi razlika između protesta i remećenja javnog reda i sigurnosti, te je događaje nazvao neredima", prenijeli su državni mediji.

Protesti su najveći od 2019. godine, kada su Iranci izašli na ulice zbog cijena goriva. Najmanje 1.500 ljudi ubijeno je u obračunu koji je uslijedio.

General Azizollah Maleki, šef policije u provinciji Gilan, žarištu trenutnih protesta, rekao je vladinim medijima da su snage sigurnosti u njegovoj pokrajini "na rubu kolapsa". Više od 700 ljudi je navodno uhapšeno zbog protesta u Gilanu.

Demonstranti su navodno preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima većinom kurdskog grada Aznaveh na sjeverozapadu zemlje.

Video na društvenim mrežama također prikazuje nasilne sukobe između demonstranata i vladinih sigurnosnih snaga i dobrovoljačke provladine grupe Basij milicija u okrugu Sattar Khan u Teheranu.

Iranski analitičar Ali Nourizadeh rekao je za Glas Amerike da su se "žene pridružile svojim muževima, sinovima i braći kako bi protestirali na ulicama", dok su se studenti također u velikom broju pridružili protestima "uprkos žestokom režimskom gušenju studentskih demonstranata tokom demonstracija prošle godine i u 2018."

Nourizadeh je rekao da, za razliku od protesta 2009, 2018. i prošle godine, "ne postoji nijedan zahtjev od strane demonstranata", osim pada Khameneija i njegovog režima.

Nourizadeh je rekao da sumnja da su nedavni izvještaji o tome da je Khamenei lošeg zdravlja "možda doprinijeli ljutnji ljudi", koji ne žele da ga naslijedi Khameneijev sin Mojtaba.

Antivladini mediji tvrde da je nekoliko hiljada demonstranata uhapšeno otkako je smrt Mahse Amini prošle sedmice izazvala proteste, u početku u pretežno kurdskim regijama zemlje.

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

U Iranu se pojačavaju sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika zbog smrti 22-godišnje djevojke dok je bila u policijskom pritvoru. Nekoliko američkih senatora kažu Glasu Amerike da se dive iranskim prosvjednicima koji hrabro i odlučno stoje za prava žena, suočeni sa brutalnošću.

Glasanje orkestrirano iz Rusije počinje na okupiranim teritorijama u Ukrajini

Rusko vojno vozilo prolazi ulicom pored bilborda na kom piše "Sa Rusijom zauvijek, 27. septembar", pred referendum u Lugansku, teritoriji pod kontrolom proruskih separatista, u ističnoj Ukrajini, 22. septembra 2022.

U okupiranim regionima Ukrajine počelo je glasanje pod ruskim diktatom na referendumima na kojima se glasači pitaju da li žele da njihovi regioni postanu dio Rusije.

Glasanje je počelo u petak u Lugansku, Hersonu i regionima Zaporožja i Donjecka koji su djelimično pod kontrolom Rusije.

Glasanje, koje mnogi vide kao način da Rusija opravda aneksiju tih oblasti, naišlo je na široku osudu Zapada.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju saopštila je da su referendumi nezakoniti.

"Bilo koje izbore ili referendume na teritoriji Ukrajine mogu da raspišu i sprovedu samo legitimni organi vlasti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima", navodi se u saopštenju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE). "Zbog toga će planirani referendumi biti nezakoniti."

Glasanje u petak uslijedilo je nakon najave ruskog predsjednika Vladimira Putina da namjerava da pozove još 300.000 vojnika za svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini.

Putin je u televizijskom obraćanju ove nedjelje rekao da je mobilizacija rezervista, koja je uslijedila nakon ukrajinskih dobitaka u kontraofanzivi na sjeveroistoku Ukrajine, neophodna za zaštitu otadžbine i suvereniteta Rusije.

Putin je rekao da Zapad pokušava da oslabi i uništi Rusiju i da će njegova zemlja "koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštiti Rusiju i naš narod".

U Moskvi i drugim ruskim gradovima izbili su ulični protesti protiv mobilizacije, a policija je uhapsila 1.300 demonstranata.

Britansko ministarstvo odbrane navelo je u petak u svom obavještajnom izveštaju: "U posljednja tri dana ukrajinske snage su obezbjedile mostobrane na istočnoj obali reke Oskil u oblasti Harkov."

"Na jugu, u Donjeckoj oblasti, borbe su u toku dok ukrajinske snage napadaju grad Liman, istočno od reke Siverski Donjec, koji je Rusija zauzela u maju. Situacija na bojnom polju ostaje složena, ali Ukrajina sada vrši pritisak na teritoriju koju Rusija smatra suštinskom za svoje ratne ciljeve."

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Visoki američki zvaničnici nazivaju Putinovu mobilizaciju znakom slabosti, dodajući kako je očigledno da Rusija ima velikih teškoća što se tiče rata u Ukrajini. Analitičari i stručnjaci govore da će proglas o mobilizaciji povećati opoziciju rat unutar Rusije.

Rusija brani rat u Ukrajini, SAD i druge zemlje pozivaju na odgovornost zbog zločina

Sjednica Generalne skupštine UN-a, 22. septembar

Svjetski lideri u Ujedinjenim nacijama zatražili su da se Moskva pozove na odgovornost zbog kršenja ljudskih prava, dok je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov branio rat koji vodi Moskva i optužio susjednu Ukrajinu da čini zločine.

Na sjednici Savjeta bezbjednosti UN čija su tema bili zločini počinjeni u Ukrajini od početka ruske invazije 24. februara, Lavrov je optužio Ukrajinu da je stvorila prijetnje ruskoj bezbjednosti i "drsko gazila" prava Rusa i onih koji govore ruski jezik u Ukrajini.

"Uvjeravam vas da nikada to nećemo prihvatiti", rekao je Lavrov koji je došao u salu Savjeta bezbjednost da bi govorio, i zatim izašao sa sjednice. "Sve što sam danas rekao jednostavno potvrđuje da je odluka i sprovođenju specijalne vojne operacije bila neizbježna."

Lavrov je također izjavio da zemlje koje snabdijevaju Ukrajinu oružjem i obučavaju njene vojnike - učestvuju u konfliktu, i dodao da "međunarodno raspirivanje ovog konflikta od strane Zapada kolektivno - ostaje nekažnjeno".

Hiljade ljudi su ubijene u Ukrajini, a neki njeni gradovi su sravnjeni sa zemljom od kada su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu, u najvećem napadu na jednu evropsku državu od Drugog svjetskog rata.

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Karim Khan rekao je Savjetu da postoje "razumne osnove" za uvjerenje da su zločini u nadležnosti tog suda počinjeni u Ukrajini. Sud sa sjedištem u Hagu bavi se ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidom. Khan kaže da su prioriteti u istrazi ICC-a namjerno gađanje civilnih objekata i premještanje stanovnika iz Ukrajine, uključujući djecu.

SAD procjenjuju na osnovu različitih izvora, od kojih su neki i podaci Moskve, da su pro-ruske vlasti "ispitivale, privele i nasilno deportovale" do 1,6 miliona Ukrajinaca u Rusiju od početka invazije.

Američki državni sekretar Antony Blinken govori u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, 22. septembra 2022.
Američki državni sekretar Antony Blinken govori u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, 22. septembra 2022.

Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je sve članice Savjeta bezbjednosti UN da "pošalju jasnu poruku" Rusiji da mora da prestane da prijeti upotrebom nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je ranije ove nedjelje rekao da će njegova - nuklearno naoružana zemlja - "svakako iskoristiti sva raspoloživa sredstva" da odbrani svoju zemlju i narod ako njena teritorija bude ugrožena.

Blinken je, na sjednici Savjeta bezbjednosti, iskoristio priliku da kritikuje rusku invaziju i pozove druge zemlje da se pridruže u snažnoj osudi sukoba.

"Svaka članica Savjeta treba da pošalje jasnu poruku da se odmah mora prekinuti sa ovim nesmotrenim nuklearnim prijetnjama", rekao je.

Dan pošto je predsjednik Joe Biden napao ruskog lidera Vladimira Putina zbog, kako je rekao, grubog kršenja Povelje UN i međunarodnog prava, SAD su u Savjetu bezbjednosti poručile da Rusija treba da se suoči sa novim osudama i izolacijom zbog invazije.

Blinken je naveo nekoliko primera navodnih ratnih zločina i drugih zvjerstava koje su počinili ruski vojnici i pozvao zemlje koje tek treba da govore da se snažno oglase protiv tih događaja, koji narušavaju međunarodni poredak.

Britanija i neke druge članice su takođe pozvale svoje kolege da pozovu Rusiju na odgovornost za zločine.

"Moramo da jasno stavimo na znanje predsjedniku Putinu da njegova napad na građane Ukrajine mora da prestane, i da neće biti nekažnjivosti za one koji čine zločine", rekao je britanski šef diplomatije James Cleverly, dodajući da svijet treba da odbaci "katalog laži" Moskve.

Na početku sastanka, već se videlo da će atmosfera biti napeta za slavnim stolom u obliku potkovice.

Ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba rekao je novinarima pred sastanak da planira da drži "bezbjedno socijalno rastojanje" od svog ruskog kolege Sergeja Lavrova.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi, 26. aprila 2022.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi, 26. aprila 2022.

Dok su se pripadnici osoblja spremali da pločicu koja označava mjesto Ukrajine stave pored mjesta Rusije, Kuleba je navodno iznio primjedbu i pločica je pomjerena na drugo mjesto. Lavrov u tom trenutku nije bio u sali.

Uprkos Blinkenovim snažnim riječima, međutim, jedan američki zvaničnik izjavio je za AP da državni sekretar nema iluzije da će Savjet bezbjednosti preduzeti korake protiv Rusije, imajući u vidu njeno pravo veta kao stalne članice.

Guterres upozorio Rusiju zbog najavljenih refereneduma

Generalni sekretar UN Antonio Guterres poručio je na sjednici Savjeta bezbjednosti da priče o nuklearnom konfliktu potpuno neprihvatljive i u suštini upozorio da bi takozvani referendumi u oblastima pod ruskom kontrolom zapravo predstavljali aneksiju.

Referendumi o pridruživanju Rusiji treba da se održe od petka do utorka u četiri regiona u istočnoj i južnoj Ukrajini koje pretežno drže Rusi, a koji čine oko 15 procenata teritorije Ukrajine.

Guterres je na sastanku ministara izrazio zabrinutost zbog tih planova. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe treba da se obrati Savjetu bezbjednosti, ali nije bio u sali tokom govora generalnog sekretara.

"Svaka aneksija teritorije jedne države od strane druge države koja je rezultat primene sile je kršenje Povelje UN i međunarodnog prava", izjavio je Guterres.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG