Najnovije
Biden vjeruje da se Amerika vratila, ali saveznici SAD nisu baš uvjereni
Na sastancima sa G-7 i pred saveznicima Sjevernoatlantskog saveza u Evropi prošle nedjelje, predsjednik SAD Joe Biden nije propustio priliku da ponovi svoju tvrdnju da se "Amerika vratila" na svjetsku scenu i da je spremna da preuzme vodstvo u rješavanju velikih problema poput klimatskih promjena, porasta autoritarnosti, cyber bezbjednosti i distribucije vakcina protiv koronavirusa državama sa niskim i umjerenim prihodima.
Između ostalog, Biden je okupio lidere nekih od najvećih svetskih demokratija iza plana za stvaranje globalnog infrastrukturnog fonda, nazvanog Izgradimo ponovo bolji svijet (B3W), u konkretnoj nameri da ospori osmogodišnji kinesku Inicijativu za poas i put (BRI).
Ime programa vrlo je namjerno podsjeća na krilaticu Bidenove kampanje koja je obećavala da će pomoći SAD-u da se "ponovo izgrade bolje" od devastacije koju je donijela pandemija.
Najavljujući program, opisao ga je kao "pravedniji" od kineskog BRI, i rekao da B3W "neće biti dobar samo za zemlje, već... dobar za cijeli svijet" i da "predstavlja vrijednosti koje naše demokratije predstavljaju, a ne autokratski nedostatak vrijednosti".
Poslije četiri godine Trumpove administracije, koja je cijepala sporazume, gazila norme i antagonizirala dugogodišnje saveznike, Bidenove riječi su toplo pozdravljene. Ali mnogima obećanja zvuče prazno, kažu stručnjaci kao što je Hans Kundnani, viši istraživač u Evropskom programu u Chatham Houseu, međunarodnom think-tank (analitičkom) centru u Londonu.
Iako prepoznaju da je međunarodna saradnja od suštinskog značaja za rješavanje globalnih problema, Kundnani je kaže da "Evropljani ne vide SAD kao posebno pouzdanog ili dosljednog partnera".
Mračna poruka
"Generalno, rekao bih da postoji poprilično skepticizma oko ove ideje da se Amerika 'vratila'", rekao je. "Konkretno, među Evropljanima postoji taj osjećaj... da će možda još jedan trumpovski predsjednik biti izabran za četiri godine. Mislim da je Trumpov šok teško to zaboraviti."
To je mračna poruka koju ponavljaju i stručnjaci iz Sjedinjenih Država.
"Pitanje američke pouzdanosti postaće glavni izazov za Bidenovu administraciju", rekla je Barbara Bodine, bivša američka ambasadorica u Jemenu, veteranka američke diplomatije sa tri decenije iskustva.
"Jednostavno, svakome će negdje u umu ostati pitanje: da li će bilo koji sporazum koji Sjedinjene Države sklope, bilo sa prijateljem ili neprijateljem, preživjeti novi zaokret administracije", rekla je.
Pišući u časopisu Pregled politike u svijetu (World Politics Review), Stewart M. Patrick, direktor za međunarodne institucije i programa globalnog upravljanja pri Savjetu za inostrane odnose, iznio je slično zapažanje.
"Trumpova era bacila je sumnju na američku globalnu izdržljivost, ohrabrujući bliske saveznike u Evropi i Aziji da se uzdrže od klađenja na iznenada hirovitu Ameriku... i srušila ono malo što je ostalo od bipartijskog internacionalističkog konsenzusa. Demokrate i republikanci sada naseljavaju različite spoljnopolitičke planete", napisao je.
Kako smo stigli dovdje?
Proteklih nekoliko godina izazvalo je niz šokova među američkim saveznicima, koji su uzimali zdravo za gotovo Ameriku koja, iako nije uvijek bila potpuno dosljedna u svojim postupcima, u najmanju ruku nije bila nestalna.
Izbori 2016. bili su prvi od tih šokova, rekao je Kundnani iz Chatham Housea, jer kao i većina Amerikanaca, većina američkih saveznika nije očekivala da će SAD izabrati bivšu zvijezdu reality TV showa bez političkog iskustva da vodi zemlju.
Nisu izostali ni drugi trzaji za saveznike SAD, dok se tadašnji predsjednik obrušio na NATO i pokušavao da izgradi bliže odnose sa autoritarnim režimima od Pjongjanga do Moskve.
Ali sljedeći veliki šok dogodio se 2018. godine, kada je Trump povukao SAD iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana (JCPA), nezvanično poznatog kao Iranski nuklearni sporazum.
Većina Evropljana nikada nije gledala dalje od podrške Obamine administracije sporazumu, pa nisu uspjeli da shvate da je nedostatak republikanske podrške na domaćem terenu zahtijevao da Obama zaključi sporazum lako ukidajućom uredbom, a ne čvršće obavezujućim zakonom.
Drugačija perspektiva izbora 2020
Sve u svemu, Trump će povući SAD iz najmanje 13 glavnih međunarodnih sporazuma, organizacija, pa čak i ugovora, često na načine koji su saveznicima izgledali proizvoljno i hirovito.
Kako su se približavali izbori 2020. godine, ti saveznici gledali su na glasanje kao na signal koji bi nagovijestio da li je Trumpova administracija bila aberacija ili pokazatelj da je došlo do neke trajne promjene u SAD.
Sa svojom pobjedom u ruci 2020. godine, Biden je bio nestrpljiv da rezultat pretoči u dokaz da su SAD spremne da se vrate na svoje nekadašnje mjesto lidera demokratskih država svijeta. Ali mnogi američki saveznici prihvatili su sasvim drugačiju poruku od rezultata izbora.
Nastavljeni skepticizam
Istina, Biden je zaista dobio mjesto predsjednika sa više od 81 milion glasova, najviše koliko je jedan predsjednički kandidat ikada dobio. Ali istovremeno, Trump je ipak dobio više od 74 miliona glasova - što je drugi najveći broj glasova koje je jedan kandidat ikada dobio i preko 11 miliona glasova više nego što je dobio četiri godine ranije.
Dakle, kako Biden insistira na povratku Amerike, Kundnani kaže da Evropljani vide nešto sasvim drugo. "Ono što Evropljani vide kada gledaju Ameriku je duboko podijeljena zemlja - duboko polarizovana na sve načine koje poznajemo", rekao je on.
To ima duboke posljedice na način na koji druge zemlje računaju sa SAD kada je u pitanju dugoročno planiranje.
Oblik budućih sporazuma
Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta (B3W) biće ključni izazov za Bidenovu administraciju. Navođenje zemalja da se potpišu milijarde dolara vrijedne dugoročne aranžmane koji utiču na njihov razvoj u narednim decenijama zavisiće od njihovog uvjerenja da će program i dalje postojati kada Biden više ne bude u Bijeloj kući.
I to će važiti ne samo za B3W, već i za bilo koju veliku multilateralnu inicijativu koju Biden preduzima.
Bodine, sada direktorica Instituta za proučavanje diplomatije na Univerzitetu Georgetown, rekla je da očekuje da će saveznici koji postignu velike multilateralne sporazume sa SAD insistirati na postojanju "rigorozno zacrtanih odredbi o povlačenju", iako je, primjećuje, Trumpova administracija ignorisala svoje obaveze po pitanju povlačenja u iranskom nuklearnom sporazumu.
Izvršena prilagođavanja
Šire gledano, rekla je, očekuje da će međunarodni kompaktni sistemi biti strukturirani na način koji treba da preživi potencijalni izlazak SAD, ističući da su druge države već počele prilagođavati dogovore odsustvu Sjedinjenih Država.
Nakon što se Trump povukao iz Pariskog klimatskog sporazuma 2020. godine, preostale države glasale su da se pridržavaju svojih obaveza. A kada su SAD napustile trgovinski sporazum o Transpacifičkom partnerstvu u prvim danima Trumpovog predsjedavanja, glavne ekonomije regiona su napredovale - i pozdravile najvećeg regionalnog rivala Sjedinjenih Država, Kinu, koja je ušla u sporazum.
Bidenova najveća prednost ovde je što ima dugogodišnje lične veze sa liderima širom svijeta i na njega se uglavnom gleda kao na čovjeka od riječi. Ali njegov najveći nedostatak je nešto što on zapravo ne može da kontroliše američki politički sistem da ne poskakuje naprijed-nazad između visoko polarizovanih partija koje međusobno poništavaju obaveze.
"Problem nije kredibilitet Joe Bidena; to je kredibilitet našeg političkog sistema", rekla je Bodine.
Podsećajući na bivšu državnu sekretaricu Madeleine Albright, koja je svojevremeno SAD nazivala "neophodnom državom", Bodine je rekla da se plaši da bi Sjedinjene Države koje ne mogu nagovoriti druge nacije da svoje obaveze shvate ozbiljno mogle "preći iz neophodne u nezgodnu do nevažne".
See all News Updates of the Day
Biden i Xi ponavljaju važnost upravljanja američko-kineskim rivalstvom
Predsjednik SAD-a Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping ponovili su važnost održavanja dijaloga za upravljanje rivalstvom između SAD-a i Kine, na samitu održanom u subotu na marginama Azijsko-pacifičkog foruma ekonomske saradnje, ili APEC-a, u Limi, Peru.
Odnos SAD i Kine je "najvažniji" na svijetu, rekao je Biden, naglašavajući odgovornost oba lidera da ne dozvole da konkurencija preraste u sukob.
"Ovi razgovori sprječavaju pogrešne procjene", rekao je Biden o sastancima. "Tokom posljednje četiri godine, mislim da smo dokazali da je moguće imati ovu vezu", rekao je.
Xi je izrazio slična osjećanja, rekavši da obje zemlje "treba da imaju na umu interes cijelog svijeta i da unesu više sigurnosti i pozitivne energije u turbulentni svijet".
Bijela kuća je istakla tekuća područja saradnje, uključujući borbu protiv narkotika, kao i nove oblasti sporazuma o umjetnoj inteligenciji, uključujući i potrebu da se zadrži ljudska kontrola nad odlukom o upotrebi nuklearnog oružja.
"Sada gradimo temelj da bismo mogli raditi na smanjenju nuklearnog rizika", rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan novinarima nakon bilateralnog sastanka.
Pozitivni izrazi opovrgavaju nove iritacije kao i dugotrajna pitanja između dvije zemlje.
Biden je upozorio Kinu zbog njene navodne uloge u hakiranju privatnih telekomunikacionih provajdera koje koriste američka vlada i zvaničnici predsjedničke kampanje, rekao je Sullivan ne iznoseći detalje koje je Biden iznio.
Biden je pokrenuo pitanje pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga oko Tajvana i Južnog kineskog mora, podrške ratu Moskve protiv Ukrajine i slanja sjevernokorejskih trupa u pomoć Rusiji – što je, prema Bidenu, "duboko opasan razvoj događaja" za Evropu i Korejskog poluostrva, rekao je Sullivan.
Biden je u prošlosti nazivao Xija "diktatorom", dok je Xi optužio SAD da su "najveći izvor haosa" u svijetu. Obojica lidera su, međutim, istakli važnost stabilnosti, te su u protekle četiri godine uglavnom uspjeli da upravljaju komplikovanim rivalstvom.
Na prošlogodišnjem samitu, Biden i Xi su se složili da ponovo pokrenu komunikaciju između dvije vojske, dijelom kako bi upravljali potencijalnim tenzijama oko Tajvana i Južnog kineskog mora.
Sullivan je rekao da je Biden ponovio zabrinutost zbog pekinške "nepoštene netržišne ekonomske prakse koja šteti američkim radnicima i kompanijama". Međutim, samo nekoliko sati prije sastanka, Xi se čelnicima APEC-a predstavio kao branilac "multilateralizma i otvorene ekonomije".
U govoru je pozvao čelnike da "ruše zidove koji ometaju protok trgovine, ulaganja, tehnologije i usluga".
Strani diplomatski izvori koji su govorili pod uslovom anonimnosti rekli su za Glas Amerike da su zabrinuti da će SAD postati više protekcionistički i izolacionistički pod nadolazećom administracijom novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.
Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Trump se povukao iz raznih multilateralnih sporazuma uključujući pakt o slobodnoj trgovini Transpacifičkog partnerstva i Pariški klimatski sporazum. Uveo je kaznene carine Kini, koje je uglavnom zadržala Bidenova administracija, i pojačao trgovinski pritisak s drugim trgovinskim partnerima SAD-a, uključujući Europu i Japan.
Tokom svoje kampanje 2024., Trump je obećao da će uvesti carine do 60% na sav kineski uvoz i 10% do 20% na robu iz ostatka svijeta.
Kao odgovor na pitanje Glasa Amerike, Sullivan je rekao ne bi spekulisao o politici nove administracije. On je rekao da je Biden izrazio zabrinutost SAD zbog kineskog kapaciteta i distorzije koja bi mogla izazvati globalnu ekonomiju.
"Svijet će s vremenom moći sam procijeniti pristup NRK-a (Narodne Republike Kine) i pristup SAD-a", rekao je.
Republikanski zastupnici optimistični su da Trump može okončati rat Rusije i Ukrajine
Najviši republikanski članovi Predstavničkog doma kažu da su zakonodavci započeli diskusiju o ruskom ratu u Ukrajini u nastojanju da ispune predizborno obećanje novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa o brzom okončanju tamošnjeg sukoba.
Zastupnici su ukrajinskom Glasa Amerike rekli da su optimisti da Trump može postići svoj cilj.
Republikanski predstavnik Mike Waltz, kojeg je Trump ove sedmice predložio za svog savjetnika za nacionalnu sigurnost, rekao je za Glas Amerike da je "predsjednik bio jasan u smislu da obje strane privuče za sto i da je fokusiran na okončanje rata, a ne na njegovo održavanje".
Waltz je rekao da, iako se Trump nije osvrnuo na ruski rat u Ukrajini kada je održao govor pred poslanicima na sastanku njihovog rukovodstva u srijedu, rekao je da se rasprave o ratu odvijaju "u pozadini". On nije iznio više detalja.
Republikanski predstavnik Mike Rogers, koji služi kao predsjedavajući Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma, bio je optimističan u pogledu Trumpove sposobnosti da pregovara o prekidu vatre.
"Očekujem da će predsjednik pregovarati o primirju prije kraja godine", rekao je on za Glas Amerike.
Na pitanje kako bi Sjedinjene Države izvršile pritisak na Rusiju da položi oružje, on je rekao: "Imam ideju šta je to, ali neću o tome da pričam".
Trump je telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošle nedjelje i pozvao ga da ne eskalira rat, prema američkim medijima, prvi put objavljenim u Washington Postu. Kremlj poriče da se poziv dogodio.
Republikanski predstavnik Michael McCaul, predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, koji je snažno podržavao američku vojnu pomoć Ukrajini, rekao je za Glas Amerike da Trump želi imati "veoma snažno vojno prisustvo u Evropi", što je dio "puta odvraćanja koji će nas na kraju dovesti do perioda pregovora.”
Međutim, upozorio je da ne vjeruje da Ukrajina trenutno ima dovoljno poluga za uspješne pregovore s Rusijom.
Upitan o tome kako bi SAD mogle pritisnuti Rusiju za pregovarački sto, republikanski predstavnik Tom Cole, koji služi kao predsjedavajući Komiteta za izdvajanja Predstavničkog doma, rekao je za Glas Amerike: "Mislim da ih morate uvjeriti u ono što je u njihovom najboljem interesu."
Cole je rekao da misli da je rat bio katastrofa za Rusiju, napominjući da je sukob gurnuo Švedsku i Finsku da se pridruže NATO-u, zapadnom vojnom savezu formiranom 1949. kako bi pružio kolektivnu sigurnost protiv Sovjetskog Saveza.
Rekao je da razgovori u Predstavničkom domu još nisu doveli do bilo kakvog konačnog plana o ratu Rusije i Ukrajine, ali je rekao: "Mislim da postoji samo nada da predsjednik Trump može brzo dovesti ovaj sukob u Evropi – najgori sukob od 1945. kraj."
Trump tek treba da iznese detalje kako će ispuniti svoje predizborno obećanje o brzom okončanju rata. Tokom sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u septembru, Trump je rekao da "može smisliti nešto što je dobro za obje strane".
Kada je tada upitan bi li Ukrajina trebala predati nešto svoje vlastite zemlje Rusiji kako bi okončala rat, Trump je rekao: "Vidjet ćemo što će se dogoditi."
Kateryna Lisunova doprinijela je ovom izvještaju.
Australija, SAD i Japan jačaju vojnu saradnju
Australija, Japan i SAD u nedjelju su se obavezale na bližu vojnu saradnju u obuci snaga dok zemlje produbljuju svoje veze u pokušaju da se suprotstave vojnoj snazi Kine.
Australijski ministar odbrane Richard Marles ugostio je u nedjelju američkog ministra odbrane Lloyda Austina i japanskog ministra odbrane Gena Nakatanija na trilateralnom ministarskom sastanku - prvom koji se održava u Australiji.
Prema novom sporazumu, japanska amfibicijska brigada za brzo raspoređivanje - elitna marinska jedinica - bit će raspoređena u Darwin kako bi redovno radila i trenirala zajedno s australijskim i američkim snagama.
"To je vrlo važna izjava za region i svijet o predanosti koju naše tri zemlje imaju u međusobnoj saradnji," rekao je Marles.
"Ovo će izgraditi interoperabilnost između naše tri zemlje."
Austin je rekao da će partnerstvo povećati obavještajne "aktivnosti nadzora i izviđanja" između tri zemlje, što će "unaprijediti naše ciljeve za siguran i miran Indo Pacifik".
Šef američke odbrane rekao je da je ponosan na ono što je njegov ured učinio na "jačanju saveza" u regiji i radu sa "zemljama koje dijele viziju slobodnog i otvorenog Indo Pacifika".
Canberra se sve više približavala dugogodišnjem savezniku Sjedinjenim Državama, jačajući svoju vojsku u pokušaju da odvrati moć Kine u usponu.
Australija planira rasporediti skrivene podmornice na nuklearni pogon u trojnom sporazumu sa Sjedinjenim Državama i Britanijom poznatom kao AUKUS.
Neki strahuju da bi novoizabrani američki predsjednik Donald Trump mogao da odbaci ili pokuša da preradi pakt, vraćajući se svom stilu spoljne politike "Amerika na prvom mjestu".
Ali australski zvaničnici su ovog mjeseca rekli da imaju "veliko povjerenje" da će pakt ostati.
Berlin postao središte ruske opozicije. Masovni marš protiv Putina zakazan za nedjelju
Berlin je postao središte ruske opozicije u godinama nakon ruske invazije na Ukrajinu. Članovi ruske opozicije u samoizgnanstvu planiraju u nedjelju masovni marš tražeći povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine, krivično gonjenje Putina kao ratnog zločinca i oslobađanje svih političkih zatvorenika. Iz Berlina izvještava Ricardo Marquina.
Nova imenovanja: Doug Burgum šef Savjeta za energetiku, Steven Chung direktor komunikacija Bijele kuće
Novoizabrani predsjednik Donald Trump objavio je u petak da će guverner Sjeverne Dakote Doug Burgum, koga je predložio za novog sekretara za prirodne resurse, biti šef novoformiranog Nacionalnog savjeta za energetiku, koji će pokušati da uspostavi američku "energetsku dominaciju" širom svijeta.
U svojoj novoj ulozi, Burgum će nadzirati savjet u kome se ukrštaju sve agencije izvršne grane vlasti koje se bave dozvolama za energetske kompanije, prozivodnjom, distribucijom, regulacijom i prevozom energenata, saopštio je Trump. Kao predsjedavajući Nacionalnog saveta za energetiku, Burgum će imati svoje mjesto i u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, dodao je novoizabrani predsednik.
"Ovaj Savjet će nadzirati put ka američkoj ENERGETSKOJ DOMINACIJI tako što će smanjiti birokratiju, pojačati investicije privatnog sektora u svim sektorima ekonomije, i fokusiranjem na INOVACIJE umjesto dugogodišnje, ali potpuno nepotrebne regulative", napisao je Trump.
Nova politika će pomoći da se smanji inflacija, pobijedi u "trci u naoružanju" koju Amerika vodi sa Kinom u domenu vještačke inteligencije, pa čak i proširi američki diplomatski uticaj širom svijeta - objavio je novoizabrani predsjednik iako nije ponudio dodatno objašnjenje.
Optužio je "radikalnu ljevicu" da vodi rat protiv američkih energenata, u ime borbe protiv klimatskih promjena. Njegova politika energetske dominacije, koju je također promovisao u prvom mandatu, omogućiće Sjedinjenim Državama da prodaju naftu, gas i druge energente evropskim saveznicima, zbog čega će svijet postati bezbjedniji, rekao je Trump.
"Bušićemo naftu i gas, proširićemo SVE vidove proizvodnje energije kako bismo razvili ekonomiju i stvorili dobro plaćene poslove", dodao je predsjednik.
67-godišnji Burgum izabran je za guvernera Sjeverne Dakote 2016. godine, što je prva kampanja koju je vodio za politički položaj. Ranije je bio direktor kompanije za proizvodnju softvera Great Plains, koju je Microsoft kupio za 1,1 milijardu dolara 2001. Burgum je također vodio druge kompanije za nekretnine i investicije.
Ranije u petak Trump je saopštio da će Steven Chung biti direktor za komunikacije u Bijeloj kući, a Sergio Gor voditi njegovu kancelariju za osoblje. Obojica su bili njegovi savjetnici od kampanje 2016.
Chung je vodio komunikacije tokom Trumpove najnovije kampanje, kada je stekao reputaciju zbog svojih napada i uvreda protivnika republikanskog kandidata.
Rođen u Sacramentu u Kaliforniji, on je radio za republikanske političare a bio je i portparol Ultimate Fighting Championship (UFC) koja organizuje takmičenja u mješovitim borilačkim vještinama.
Gor je direktor izdavačke kuće Winning Team Publishing, koju je osnovao sa Donaldom Trumpom mlađim, kako bi objavljivali knjige koje su pisali Trump i njegovi saveznici.
Trump je Chunga i Gora opisao kao svoje pouzdane savjetnike, rekavši da je "oduševljen što će mu se pridružiti u Bijeloj kući".
