Linkovi

Najnovije

Biden vjeruje da se Amerika vratila, ali saveznici SAD nisu baš uvjereni

Predsjednik SAD Joe Biden dolazi na konferenciju za štampu tokom samita NATO, u sjedištu Alijanse u Briselu, 14. juni 2021.(Foto: AP Photo, Patrik Semanski)
Predsjednik SAD Joe Biden dolazi na konferenciju za štampu tokom samita NATO, u sjedištu Alijanse u Briselu, 14. juni 2021.(Foto: AP Photo, Patrik Semanski)

Na sastancima sa G-7 i pred saveznicima Sjevernoatlantskog saveza u Evropi prošle nedjelje, predsjednik SAD Joe Biden nije propustio priliku da ponovi svoju tvrdnju da se "Amerika vratila" na svjetsku scenu i da je spremna da preuzme vodstvo u rješavanju velikih problema poput klimatskih promjena, porasta autoritarnosti, cyber bezbjednosti i distribucije vakcina protiv koronavirusa državama sa niskim i umjerenim prihodima.

Između ostalog, Biden je okupio lidere nekih od najvećih svetskih demokratija iza plana za stvaranje globalnog infrastrukturnog fonda, nazvanog Izgradimo ponovo bolji svijet (B3W), u konkretnoj nameri da ospori osmogodišnji kinesku Inicijativu za poas i put (BRI).

Ime programa vrlo je namjerno podsjeća na krilaticu Bidenove kampanje koja je obećavala da će pomoći SAD-u da se "ponovo izgrade bolje" od devastacije koju je donijela pandemija.

Najavljujući program, opisao ga je kao "pravedniji" od kineskog BRI, i rekao da B3W "neće biti dobar samo za zemlje, već... dobar za cijeli svijet" i da "predstavlja vrijednosti koje naše demokratije predstavljaju, a ne autokratski nedostatak vrijednosti".

Poslije četiri godine Trumpove administracije, koja je cijepala sporazume, gazila norme i antagonizirala dugogodišnje saveznike, Bidenove riječi su toplo pozdravljene. Ali mnogima obećanja zvuče prazno, kažu stručnjaci kao što je Hans Kundnani, viši istraživač u Evropskom programu u Chatham Houseu, međunarodnom think-tank (analitičkom) centru u Londonu.

Iako prepoznaju da je međunarodna saradnja od suštinskog značaja za rješavanje globalnih problema, Kundnani je kaže da "Evropljani ne vide SAD kao posebno pouzdanog ili dosljednog partnera".

Joe Biden za vrijeme sastanka lidera zemalja G-7.
Joe Biden za vrijeme sastanka lidera zemalja G-7.

Mračna poruka

"Generalno, rekao bih da postoji poprilično skepticizma oko ove ideje da se Amerika 'vratila'", rekao je. "Konkretno, među Evropljanima postoji taj osjećaj... da će možda još jedan trumpovski predsjednik biti izabran za četiri godine. Mislim da je Trumpov šok teško to zaboraviti."

To je mračna poruka koju ponavljaju i stručnjaci iz Sjedinjenih Država.

"Pitanje američke pouzdanosti postaće glavni izazov za Bidenovu administraciju", rekla je Barbara Bodine, bivša američka ambasadorica u Jemenu, veteranka američke diplomatije sa tri decenije iskustva.

"Jednostavno, svakome će negdje u umu ostati pitanje: da li će bilo koji sporazum koji Sjedinjene Države sklope, bilo sa prijateljem ili neprijateljem, preživjeti novi zaokret administracije", rekla je.

Pišući u časopisu Pregled politike u svijetu (World Politics Review), Stewart M. Patrick​, direktor za međunarodne institucije i programa globalnog upravljanja pri Savjetu za inostrane odnose, iznio je slično zapažanje.

"Trumpova era bacila je sumnju na američku globalnu izdržljivost, ohrabrujući bliske saveznike u Evropi i Aziji da se uzdrže od klađenja na iznenada hirovitu Ameriku... i srušila ono malo što je ostalo od bipartijskog internacionalističkog konsenzusa. Demokrate i republikanci sada naseljavaju različite spoljnopolitičke planete", napisao je.

Kako smo stigli dovdje?

Proteklih nekoliko godina izazvalo je niz šokova među američkim saveznicima, koji su uzimali zdravo za gotovo Ameriku koja, iako nije uvijek bila potpuno dosljedna u svojim postupcima, u najmanju ruku nije bila nestalna.

Izbori 2016. bili su prvi od tih šokova, rekao je Kundnani iz Chatham Housea, jer kao i većina Amerikanaca, većina američkih saveznika nije očekivala da će SAD izabrati bivšu zvijezdu reality TV showa bez političkog iskustva da vodi zemlju.

Nisu izostali ni drugi trzaji za saveznike SAD, dok se tadašnji predsjednik obrušio na NATO i pokušavao da izgradi bliže odnose sa autoritarnim režimima od Pjongjanga do Moskve.

Ali sljedeći veliki šok dogodio se 2018. godine, kada je Trump povukao SAD iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana (JCPA), nezvanično poznatog kao Iranski nuklearni sporazum.

Većina Evropljana nikada nije gledala dalje od podrške Obamine administracije sporazumu, pa nisu uspjeli da shvate da je nedostatak republikanske podrške na domaćem terenu zahtijevao da Obama zaključi sporazum lako ukidajućom uredbom, a ne čvršće obavezujućim zakonom.

Drugačija perspektiva izbora 2020

Bivši američki predsjednik Donald Trump
Bivši američki predsjednik Donald Trump

Sve u svemu, Trump će povući SAD iz najmanje 13 glavnih međunarodnih sporazuma, organizacija, pa čak i ugovora, često na načine koji su saveznicima izgledali proizvoljno i hirovito.

Kako su se približavali izbori 2020. godine, ti saveznici gledali su na glasanje kao na signal koji bi nagovijestio da li je Trumpova administracija bila aberacija ili pokazatelj da je došlo do neke trajne promjene u SAD.

Sa svojom pobjedom u ruci 2020. godine, Biden je bio nestrpljiv da rezultat pretoči u dokaz da su SAD spremne da se vrate na svoje nekadašnje mjesto lidera demokratskih država svijeta. Ali mnogi američki saveznici prihvatili su sasvim drugačiju poruku od rezultata izbora.

Nastavljeni skepticizam

Istina, Biden je zaista dobio mjesto predsjednika sa više od 81 milion glasova, najviše koliko je jedan predsjednički kandidat ikada dobio. Ali istovremeno, Trump je ipak dobio više od 74 miliona glasova - što je drugi najveći broj glasova koje je jedan kandidat ikada dobio i preko 11 miliona glasova više nego što je dobio četiri godine ranije.

Dakle, kako Biden insistira na povratku Amerike, Kundnani kaže da Evropljani vide nešto sasvim drugo. "Ono što Evropljani vide kada gledaju Ameriku je duboko podijeljena zemlja - duboko polarizovana na sve načine koje poznajemo", rekao je on.

To ima duboke posljedice na način na koji druge zemlje računaju sa SAD kada je u pitanju dugoročno planiranje.

Oblik budućih sporazuma

Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta (B3W) biće ključni izazov za Bidenovu administraciju. Navođenje zemalja da se potpišu milijarde dolara vrijedne dugoročne aranžmane koji utiču na njihov razvoj u narednim decenijama zavisiće od njihovog uvjerenja da će program i dalje postojati kada Biden više ne bude u Bijeloj kući.

I to će važiti ne samo za B3W, već i za bilo koju veliku multilateralnu inicijativu koju Biden preduzima.

Bodine, sada direktorica Instituta za proučavanje diplomatije na Univerzitetu Georgetown, rekla je da očekuje da će saveznici koji postignu velike multilateralne sporazume sa SAD insistirati na postojanju "rigorozno zacrtanih odredbi o povlačenju", iako je, primjećuje, Trumpova administracija ignorisala svoje obaveze po pitanju povlačenja u iranskom nuklearnom sporazumu.

Izvršena prilagođavanja

Šire gledano, rekla je, očekuje da će međunarodni kompaktni sistemi biti strukturirani na način koji treba da preživi potencijalni izlazak SAD, ističući da su druge države već počele prilagođavati dogovore odsustvu Sjedinjenih Država.

Nakon što se Trump povukao iz Pariskog klimatskog sporazuma 2020. godine, preostale države glasale su da se pridržavaju svojih obaveza. A kada su SAD napustile trgovinski sporazum o Transpacifičkom partnerstvu u prvim danima Trumpovog predsjedavanja, glavne ekonomije regiona su napredovale - i pozdravile najvećeg regionalnog rivala Sjedinjenih Država, Kinu, koja je ušla u sporazum.

Bidenova najveća prednost ovde je što ima dugogodišnje lične veze sa liderima širom svijeta i na njega se uglavnom gleda kao na čovjeka od riječi. Ali njegov najveći nedostatak je nešto što on zapravo ne može da kontroliše američki politički sistem da ne poskakuje naprijed-nazad između visoko polarizovanih partija koje međusobno poništavaju obaveze.

"Problem nije kredibilitet Joe Bidena; to je kredibilitet našeg političkog sistema", rekla je Bodine.

Podsećajući na bivšu državnu sekretaricu Madeleine Albright​, koja je svojevremeno SAD nazivala "neophodnom državom", Bodine je rekla da se plaši da bi Sjedinjene Države koje ne mogu nagovoriti druge nacije da svoje obaveze shvate ozbiljno mogle "preći iz neophodne u nezgodnu do nevažne".

See all News Updates of the Day

UN pozvao Veliku Britaniju da odustane od planova deportacije izbjeglica u Ruandu

Komitet Ujedinjenih naroda za ljudska prava pozvao je u četvrtak Britaniju da odustane od spornog zakona o deportaciji izbjeglica u Ruandu, koji bi mogao postati zakon sljedećeg mjeseca.

U svom pregledu Ujedinjenog Kraljevstva, komitet je rekao da žali zbog dogovora s nekima s trećim zemljama, posebno Ruande, o premještaju tražitelja azila, kao i zbog "napori da se usvoji Zakon o sigurnosti Ruande (azil i imigracija) uprkos UK Odluka Vrhovnog suda da aranžman neće biti u skladu sa međunarodnim pravom”.

Komitet je saopćio da poziva britansku vladu da povuče prijedlog zakona ili ga poništi ako bude usvojen.

Konzervativna vlada premijera Rišija Sunaka želi da preseli hiljade tražitelja azila koji svake godine stignu u Britaniju malim čamcima na naduvavanje, da žive u Ruandi, ali pravni izazovi do sada su sprečavali da bilo ko bude poslat u tu istočnoafričku zemlju.

Vlada je pretrpjela nazadovanje svog plana za Ruandu - za koji se nada da će također djelovati kao odvraćanje ljudi koji pokušavaju preći u malim čamcima - kada je Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva prošle godine presudio da je politika nezakonita jer je postojao rizik da ljudi koji su tamo poslati mogu biti vraćeni u zemlju porijekla i njihova sigurnost je ugrožena.

Kako bi prevazišla prigovore suda, Sunakova vlada se nada da će usvojiti zakon kojim se Ruanda proglašava sigurnom zemljom za tražioce azila. Zakon će ponovo izaći na raspravu u parlamentu 15. aprila.

Bezuspješnim teorijama zavjere Kremlj pokušava Ukrajini da prebaci odgovornost za napad u Podmoskovlju

Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom obraćanja poslije napada za koji je odgovornost preuzela teroristička organizacija Islamska država u kom je ubijeno 139 ljudi i povrijeđeno njih 182 (Foto: REUTERS/Maxim Shemetov)
Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom obraćanja poslije napada za koji je odgovornost preuzela teroristička organizacija Islamska država u kom je ubijeno 139 ljudi i povrijeđeno njih 182 (Foto: REUTERS/Maxim Shemetov)

Uprkos opsežnoj kampanji dezinformacija Rusija nije uspela Ukrajini i Zapadu da prebaci odgovornost za teroristički napad počinjen u moskovskom regionu prošlog petka.

Čak i pošto je teroristička Islamska država preuzela odgovornost za napad – objavivši i video sadržaje, Rusija je nastavila da iznosi neutemeljene tvrdnje, piše Poligraph.info specijalizovani servis Glasa Amerike za provjeru tačnosti objavljenih sadržaja.

Ubrzo nakon terorističkog napada u predgrađu Moskve u kom je poginulo najmanje 139 ljudi, a povrijeđeno 182, Rusija je počela kampanju služeći se dezinformacijama – kako bi Ukrajinu i Zapad svrstala među u organizatore.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, šefovi obavještajnih službi i agencija za primjenu zakona, propagandisti, državni mediji i veliki broj botova koji promovišu zvaničnu politiku Kremlja – neumorno se bave razvijanjem teorija zavjere u vezi sa tim događajem.

Rusija nije obraćala pažnju na terorističku grupu Islamska država, koja je preuzela odgovornost za napad i čak objavila video snimke, koje su počinioci navodno zabilježili tokom napada. Prikazuju krupne planove počinioca koji nasumično pucaju na posjetioce koncertne dvorane.

Izvjesno je da je Kremlj pojačao propagandne aktivnosti pošto je teroristička grupacija Islamska država preuzela odgovornost.

Putinov najbliži saveznik, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, trenutno zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti, otpočeo je kampanju u petak uveče pozivajući na ubistvo ukrajinskih zvaničnika.

Ako se utvrdi da se radi o teroristima kijevskog režima svi moraju biti pronađeni i nemilosrdno eliminisani kao teroristi. Uključujući i zvaničnike države koja je počinila takav zločin”, napisao je Medvedev na Telegramu.

Tada je NTV, televizija čiji je vlasnik ruska državna energetska kompanija Gasprom, emitovala lažni snimak napravljen vještačkom inteligencijom u kom sekretar Savjeta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Aleksij Danilov priznaje umiješanost Ukrajine u teroristički napad.

Najavljujući loše montirani lažni video - voditelj NTV-a je, između ostalog rekao da je umiješanost kijevskog režima u teroristički napad u moskovskoj oblasti javno potvrdio ukrajinski zvaničnik Danilov.

Zvanični televizijski kanal Ministarstva odbrane Rusije i brojni mediji prenijeli su fabrikovani snimak, ponavljajući lažnu tvrdnju da je Ukrajina preuzela odgovornost za napad.

U subotu ujutro, ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) saopštila je da je pritvorila 11 osumnjičenih koji su navodno zarobljeni u blizini granice Rusije sa Ukrajinom i Belorusijom. FSB je naveo da su četvorica osumnjičenih pokušali da pređu rusko-ukrajinsku granicu automobilom i da su, kako je ukazano, “imali kontakte“ u Ukrajini.

Istog dana je Meduza, ruski nezavisni medij sa sedištem u Letoniji, izvijestio je da je Kremlj instruisao državne i vladi lojalne medije da naglašavaju mogući ukrajinski trag u izveštajima o terorističkom napadu u koncertnoj dvorani Krokus.

Gotovo istovremeno, Margarita Simonjan - glavna urednica ruskog državnog medijskog konglomerata koji obuhvata “Sputnjik” i “Rusiju danas” - direktno je optužila Ukrajinu za teroristički napad.

Dakle, ovo nije Islamska država. Ovo su Hoholi”, koristeći se ruskim pogrdnim nazivom za etničke Ukrajince.

Putin se prošle subote prvi put oglasio nakon napada. Objavio je da su počinioci uhapšeni i naglasio da su krenuli ka Ukrajini. Tamo je, kako je tvrdio, navodno pripremljen teren za njihov prelazak preko ruske državne granice.

O navodnoj umiješanosti Ukrajine oglašavao se i Aleksej Čepa, poslanik u Državnoj dumi - donjem domu ruskog parlamenta, predstavljajući to kao dokazanu činjenicu.

Naravno, postoji ukrajinski trag. Svi događaji su povezani sa Ukrajinom“, rekao je Čepa za RIA Novosti.

Šef Komiteta za odbranu ruske Državne dume Andrej Kartapolov istog dana je poručio da su, kako ih je označio, Ukrajina i njeni pokrovitelji glavne zainteresovane strane u terorističkom napadu.

Aleksandar Dugin, ruski ultranacionalistički intelektualac, dodao je Izrael na listu osumnjičenih.

"Nikakve hipoteze ne treba preuranjeno odbaciti. Na primjer, cionistička osveta za rusku poziciju u Gazi, i, shodno tome, trag Mosada koji gaji bliske veze sa Islamskom državom", napisao je Dugin na Telegramu.

Predsjednik Komunističke partije Ruske Federacije i lider komunističke frakcije u Državnoj dumi Genadij Zjuganov više puta je za napad optuživao, kako je navodio, Anglosaksonce, članice NATO-a.

U ponedeljak, tokom susreta sa ruskim premijerom Mihailom Mišustinom, Zjuganov je izjavio da iza pucnjave stoje Sjedinjene Države i Velika Britanija.

Bez Islamske države… Ovo je potpuna glupost! Iako je Islamska država i sve ostalo kreacija CIA i MI6. Sve što smo videli ovoga puta je njihovo djelo", rekao je on.

Sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Nikolaj Patrušev pridružio se tim tvrdnjama u utorak – miješajući Ukrajinu u teroristički napad. Upitan da pojasni šta ukazuje na umiješanost Ukrajine, Patrušev je kratko odgovorio: „Mnogo toga”.

Šef Federalne službe bezbjednosti Aleksandar Bortnikov primijetio je da da nalogodavac i organizatori terorističkog napada na Krokus još nisu identifikovani.

Međutim, iznio je istovjetne neosnovane optužbe kao i ostali šefovi ruskih obavještajnih službi.

Teroristički napad u Krokusu bio je potreban zapadnim obavještajnim službama i Ukrajini kako bi se uzdrmala situacija i stvorila panika u Rusiji”, rekao je on.

Ruske vlasti saopštile su u utorak da je privedeno jedanaest osoba osoba umiješanih u teroristički napad, uključujući četiri navodna počinioca.

Nakon hapšenja osumnjičenih, ruski provladini Telegram kanali počeli su da distribuiraju video snimke i fotografije na kojima se vidi kako su zatvorenici bili mučeni. Na jednom od njih vidi se kako je zatočeniku odsječen dio uha i gurnut mu u usta. Drugi snimak prikazuje zatvorenika izloženog udaru struje.

Fotografije i snimci iz sudnice prikazuju tragove torture na navodnim počiniocima - sva četvorica su imala modrice na licu.

Ukrajina je odbacila optužbe Rusije, optužujući ruske bezbjednosne službe za prikrivenu akciju.

Cilj takvih akcija je prikrivanje pravih počinilaca kako bi se krivica za počinjeno prebacila na neku drugu stranu.

Više od dvije nedelje uoči napada, 7. marta, američka ambasada upozorila je svoje državljane u kom je navela da prati izvještaje u vezi sa planovima ekstremista da ciljaju velika okupljanja u Moskvi, uključujući i koncerte.

Tri dana prije napada, u govoru šefovima FSB, Putin je odbacio upozorenja Zapada o mogućem terorizmu – označavajući ih ucjenom i namjerom da se zastraši i destabilizuje rusko društvo.

Američki zvaničnici objavili da su prije napada, da su Sjedinjene Države sa ruskim obavještajnim službama podijelile informacije, koje ukazuju da ogranak Islamske države aktivan u Afganistanu, Pakistanu i Iranu, planira napad na Moskvu.

SAD: Policijski robot-pas više puta pogođen u akciji, zaslužan za izbjegavanje potencijalnog krvoprolića

Oštećenja od metaka na policijskom robotu
Oštećenja od metaka na policijskom robotu

Državna policija u Massachusettsu zahvaljuje robotskom psu što je pomogao spriječiti tragediju u kojoj je bila osoba zabarikadirana u kući.

Robotski pas po imenu Roscoe bio je dio Odreda za deminiranje Državne policije Masačusetsa i raspoređen je 6. marta u kuću u Barnstableu nakon što je na policiju pucano. Policija je poslala još dva robota koji se često koriste za uklanjanje bombi u kuću kako bi pronašli osumnjičenog.

Daljinski kontrolisan od strane policajaca, prvo je provjerio dva glavna sprata prije nego što je pronašao nekoga u podrumu. Osoba, naoružana puškom, dva puta je prevrnula robotskog psa prije nego što je pucala u njega tri puta i onemogućila mu komunikaciju.

Osoba je zatim pucala na jednog od drugih robota i otvoreni bazen prije nego što je policija upotrijebila suzavac i uhapsila je.

"Incident je pružio oštar primjer prednosti mobilnih platformi koje su sposobne da otvore vrata i uspinju se stepenicama u taktičkim misijama koje uključuju naoružane osumnjičene", navodi se u saopćenju državne policije.

Pored obezbjeđivanja kritično važnog čišćenja prostorija i mogućnosti svijesti o situaciji, umetanje Roscoea u sumnjivu rezidenciju spriječilo je potrebu, u toj fazi reagovanja, da se ubace ljudski operateri, i možda je spriječilo policajca da bude uključen u razmjenu pucnjave.

Boston Dynamic Spot Robot
Boston Dynamic Spot Robot

Boston Dynamics, kompanija koja je napravila robotskog psa poznatog kao SPOT robot, navela je u saopćenju da je to prvi put da je jedan od njih upucan.

"Drago nam je što je jedina žrtva tog dana naš robot", rekli su iz kompanije. “To je sjajan primjer kako se mobilni roboti poput Spota mogu koristiti za spašavanje života.

Vlasti nisu identifikovale napadača niti su saopštile sa kojim optužbama se suočava.

Robotski pas je poslan u Boston Dynamics da mu uklone metke. Ostat će kompaniji, a nova jedinica će biti poslata državnoj policiji.

Zelenskyy poziva na jačanje protuzračne odbrane Ukrajine nakon napada na Harkov

Ukrajinski pripadnici ispalili su MLRS Grad na ruske trupe u blizini linije fronta u oblasti Donjecka
Ukrajinski pripadnici ispalili su MLRS Grad na ruske trupe u blizini linije fronta u oblasti Donjecka

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je u srijedu da je od vitalnog značaja za jačanje protuzračne odbrane njegove zemlje i ubrzanje isporuke borbenih aviona F-16 za upotrebu protiv ruske invazije.

"Nema racionalnog objašnjenja zašto Patrioti, kojih ima u velikom broju širom svijeta, još uvijek ne pokrivaju nebo Harkova i drugih gradova i zajednica koje su na udaru ruskih terorista", rekao je Zelenskyy na društvenim mrežama. „Svakog dana radimo na tome da pružimo bolju zaštitu za naš narod i Ukrajinu".

Komentari Zelenskog uslijedili su nakon što je u ruskim udarima na grad Harkov na istoku Ukrajine poginula jedna osoba, a 19 je ranjeno.

Gradonačelnik Harkova Ihor Terehov rekao je da je ruski napad oštetio 18 stambenih zgrada.

Rusija je u srijedu saopćila da je osujetila raketne napade Ukrajine usmjerene na oblast Belgoroda, dok je Ukrajina rekla da je Rusija napala preko noći sa 13 zračnih dronova.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je vazdušna odbrana te zemlje oborila 18 ukrajinskih raketa.

Vjačeslav Gladkov, guverner Belgoroda, rekao je na Telegramu da su oštećene kuće u nekoliko sela i da je najmanje jedna osoba povređena.

Belgorod, koji se nalazi duž granice između Rusije i Ukrajine, česta je meta ukrajinskih napada dok Ukrajina nastoji da porazi invaziju koju je Rusija pokrenula prije više od dvije godine.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz Reutersa.

Yellen upozorava da će se suočiti s Kinom zbog njenih energetskih subvencija

Američka ministarka finansija Janet Yellen govori na konferenciji za novinare u Gandhinagaru, Indija, 16. jula 2023. Yellen će uskoro otputovati u Kinu kako bi razgovarala o poštenoj konkurenciji u industrijama čiste energije.
Američka ministarka finansija Janet Yellen govori na konferenciji za novinare u Gandhinagaru, Indija, 16. jula 2023. Yellen će uskoro otputovati u Kinu kako bi razgovarala o poštenoj konkurenciji u industrijama čiste energije.

Američka ministarka finansija Janet Yellen rekla je u srijedu da kineske subvencije za industriju čiste energije stvaraju nelojalnu konkurenciju koja "šteti američkim firmama i radnicima, kao i firmama i radnicima širom svijeta".

Yellen je rekla da tokom posjete koju je zakazala Kini namjerava upozoriti Kinu da njeno nacionalno osiguranje za energetiku i druge kompanije stvaraju prekomjernu ponudu i narušavanje tržišta, između ostalih problema.

"Namjeravam razgovarati s Kinezima kada budem posjetio o prekomjernim kapacitetima u nekim od ovih industrija, i pobrinuti se da shvate neželjeni utjecaj koji ovo ima - preplavi tržište jeftinom robom - na Sjedinjene Države, ali i na mnoge naši najbliži saveznici", rekla je Yellen u govoru u Norcrossu u Džordžiji.

Yellen je rekla da vjeruje da će te subvencije omogućiti Kini da preplavi tržišta solarnih panela, dijelova za električna vozila i litijum-jonskih baterija, čime će poremetiti proizvodnju u drugim ekonomijama i globalne cijene.

"Prenijet ću svoje uvjerenje da višak kapaciteta predstavlja rizik ne samo za američke radnike i firme i globalnu ekonomiju, već i za produktivnost i rast kineske ekonomije, kao što je i sama Kina priznala u svom Nacionalnom narodnom kongresu ovog mjeseca", rekla je Yellen. "I izvršit ću pritisak na svoje kineske kolege da preduzmu neophodne korake za rješavanje ovog pitanja."

Yellen će se sastati u Kini u aprilu, navodi Politico. Trezor još nije potvrdio njen plan puta.

Tajnik je posjetio Gruziju kako bi vidio novootvoreni pogon za proizvodnju solarnih ćelija, koji je, prema podacima Ministarstva finansija, zatvoren 2017. godine zbog konkurencije fabrika u Kini. Međutim, sada se ponovo otvara nakon što su poreski krediti u Zakonu o smanjenju inflacije iz 2022. podstakli povećanu očekivanu potražnju za solarnim panelima.

Kina je u utorak podnijela žalbu protiv SAD-a Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, tvrdeći da su zahtjevi SAD-a za subvencije za električna vozila diskriminatorni. Kineski zvaničnici nisu komentarisali šta je podstaklo ovu odluku.

Yellen je rekla da se nada da će imati "konstruktivan" dijalog s kineskim zvaničnicima o pitanjima subvencija i prevelike ponude. Rekla je da ju je kontakt sa poslovnim ljudima i vladama širom svijeta potaknuo da izda ovo upozorenje.

"Ovo su zabrinutosti koje sve češće čujem od vladinih kolega u industrijaliziranim zemljama i tržištima u razvoju, kao i od poslovne zajednice u svijetu", rekla je Yellen.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Reutersa i Associated Pressa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG