Linkovi

Top priča

Biden vjeruje da se Amerika vratila, ali saveznici SAD nisu baš uvjereni

Predsjednik SAD Joe Biden dolazi na konferenciju za štampu tokom samita NATO, u sjedištu Alijanse u Briselu, 14. juni 2021.(Foto: AP Photo, Patrik Semanski)

Na sastancima sa G-7 i pred saveznicima Sjevernoatlantskog saveza u Evropi prošle nedjelje, predsjednik SAD Joe Biden nije propustio priliku da ponovi svoju tvrdnju da se "Amerika vratila" na svjetsku scenu i da je spremna da preuzme vodstvo u rješavanju velikih problema poput klimatskih promjena, porasta autoritarnosti, cyber bezbjednosti i distribucije vakcina protiv koronavirusa državama sa niskim i umjerenim prihodima.

Između ostalog, Biden je okupio lidere nekih od najvećih svetskih demokratija iza plana za stvaranje globalnog infrastrukturnog fonda, nazvanog Izgradimo ponovo bolji svijet (B3W), u konkretnoj nameri da ospori osmogodišnji kinesku Inicijativu za poas i put (BRI).

Ime programa vrlo je namjerno podsjeća na krilaticu Bidenove kampanje koja je obećavala da će pomoći SAD-u da se "ponovo izgrade bolje" od devastacije koju je donijela pandemija.

Najavljujući program, opisao ga je kao "pravedniji" od kineskog BRI, i rekao da B3W "neće biti dobar samo za zemlje, već... dobar za cijeli svijet" i da "predstavlja vrijednosti koje naše demokratije predstavljaju, a ne autokratski nedostatak vrijednosti".

Poslije četiri godine Trumpove administracije, koja je cijepala sporazume, gazila norme i antagonizirala dugogodišnje saveznike, Bidenove riječi su toplo pozdravljene. Ali mnogima obećanja zvuče prazno, kažu stručnjaci kao što je Hans Kundnani, viši istraživač u Evropskom programu u Chatham Houseu, međunarodnom think-tank (analitičkom) centru u Londonu.

Iako prepoznaju da je međunarodna saradnja od suštinskog značaja za rješavanje globalnih problema, Kundnani je kaže da "Evropljani ne vide SAD kao posebno pouzdanog ili dosljednog partnera".

Joe Biden za vrijeme sastanka lidera zemalja G-7.
Joe Biden za vrijeme sastanka lidera zemalja G-7.

Mračna poruka

"Generalno, rekao bih da postoji poprilično skepticizma oko ove ideje da se Amerika 'vratila'", rekao je. "Konkretno, među Evropljanima postoji taj osjećaj... da će možda još jedan trumpovski predsjednik biti izabran za četiri godine. Mislim da je Trumpov šok teško to zaboraviti."

To je mračna poruka koju ponavljaju i stručnjaci iz Sjedinjenih Država.

"Pitanje američke pouzdanosti postaće glavni izazov za Bidenovu administraciju", rekla je Barbara Bodine, bivša američka ambasadorica u Jemenu, veteranka američke diplomatije sa tri decenije iskustva.

"Jednostavno, svakome će negdje u umu ostati pitanje: da li će bilo koji sporazum koji Sjedinjene Države sklope, bilo sa prijateljem ili neprijateljem, preživjeti novi zaokret administracije", rekla je.

Pišući u časopisu Pregled politike u svijetu (World Politics Review), Stewart M. Patrick​, direktor za međunarodne institucije i programa globalnog upravljanja pri Savjetu za inostrane odnose, iznio je slično zapažanje.

"Trumpova era bacila je sumnju na američku globalnu izdržljivost, ohrabrujući bliske saveznike u Evropi i Aziji da se uzdrže od klađenja na iznenada hirovitu Ameriku... i srušila ono malo što je ostalo od bipartijskog internacionalističkog konsenzusa. Demokrate i republikanci sada naseljavaju različite spoljnopolitičke planete", napisao je.

Kako smo stigli dovdje?

Proteklih nekoliko godina izazvalo je niz šokova među američkim saveznicima, koji su uzimali zdravo za gotovo Ameriku koja, iako nije uvijek bila potpuno dosljedna u svojim postupcima, u najmanju ruku nije bila nestalna.

Izbori 2016. bili su prvi od tih šokova, rekao je Kundnani iz Chatham Housea, jer kao i većina Amerikanaca, većina američkih saveznika nije očekivala da će SAD izabrati bivšu zvijezdu reality TV showa bez političkog iskustva da vodi zemlju.

Nisu izostali ni drugi trzaji za saveznike SAD, dok se tadašnji predsjednik obrušio na NATO i pokušavao da izgradi bliže odnose sa autoritarnim režimima od Pjongjanga do Moskve.

Ali sljedeći veliki šok dogodio se 2018. godine, kada je Trump povukao SAD iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana (JCPA), nezvanično poznatog kao Iranski nuklearni sporazum.

Većina Evropljana nikada nije gledala dalje od podrške Obamine administracije sporazumu, pa nisu uspjeli da shvate da je nedostatak republikanske podrške na domaćem terenu zahtijevao da Obama zaključi sporazum lako ukidajućom uredbom, a ne čvršće obavezujućim zakonom.

Drugačija perspektiva izbora 2020

Bivši američki predsjednik Donald Trump
Bivši američki predsjednik Donald Trump

Sve u svemu, Trump će povući SAD iz najmanje 13 glavnih međunarodnih sporazuma, organizacija, pa čak i ugovora, često na načine koji su saveznicima izgledali proizvoljno i hirovito.

Kako su se približavali izbori 2020. godine, ti saveznici gledali su na glasanje kao na signal koji bi nagovijestio da li je Trumpova administracija bila aberacija ili pokazatelj da je došlo do neke trajne promjene u SAD.

Sa svojom pobjedom u ruci 2020. godine, Biden je bio nestrpljiv da rezultat pretoči u dokaz da su SAD spremne da se vrate na svoje nekadašnje mjesto lidera demokratskih država svijeta. Ali mnogi američki saveznici prihvatili su sasvim drugačiju poruku od rezultata izbora.

Nastavljeni skepticizam

Istina, Biden je zaista dobio mjesto predsjednika sa više od 81 milion glasova, najviše koliko je jedan predsjednički kandidat ikada dobio. Ali istovremeno, Trump je ipak dobio više od 74 miliona glasova - što je drugi najveći broj glasova koje je jedan kandidat ikada dobio i preko 11 miliona glasova više nego što je dobio četiri godine ranije.

Dakle, kako Biden insistira na povratku Amerike, Kundnani kaže da Evropljani vide nešto sasvim drugo. "Ono što Evropljani vide kada gledaju Ameriku je duboko podijeljena zemlja - duboko polarizovana na sve načine koje poznajemo", rekao je on.

To ima duboke posljedice na način na koji druge zemlje računaju sa SAD kada je u pitanju dugoročno planiranje.

Oblik budućih sporazuma

Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta (B3W) biće ključni izazov za Bidenovu administraciju. Navođenje zemalja da se potpišu milijarde dolara vrijedne dugoročne aranžmane koji utiču na njihov razvoj u narednim decenijama zavisiće od njihovog uvjerenja da će program i dalje postojati kada Biden više ne bude u Bijeloj kući.

I to će važiti ne samo za B3W, već i za bilo koju veliku multilateralnu inicijativu koju Biden preduzima.

Bodine, sada direktorica Instituta za proučavanje diplomatije na Univerzitetu Georgetown, rekla je da očekuje da će saveznici koji postignu velike multilateralne sporazume sa SAD insistirati na postojanju "rigorozno zacrtanih odredbi o povlačenju", iako je, primjećuje, Trumpova administracija ignorisala svoje obaveze po pitanju povlačenja u iranskom nuklearnom sporazumu.

Izvršena prilagođavanja

Šire gledano, rekla je, očekuje da će međunarodni kompaktni sistemi biti strukturirani na način koji treba da preživi potencijalni izlazak SAD, ističući da su druge države već počele prilagođavati dogovore odsustvu Sjedinjenih Država.

Nakon što se Trump povukao iz Pariskog klimatskog sporazuma 2020. godine, preostale države glasale su da se pridržavaju svojih obaveza. A kada su SAD napustile trgovinski sporazum o Transpacifičkom partnerstvu u prvim danima Trumpovog predsjedavanja, glavne ekonomije regiona su napredovale - i pozdravile najvećeg regionalnog rivala Sjedinjenih Država, Kinu, koja je ušla u sporazum.

Bidenova najveća prednost ovde je što ima dugogodišnje lične veze sa liderima širom svijeta i na njega se uglavnom gleda kao na čovjeka od riječi. Ali njegov najveći nedostatak je nešto što on zapravo ne može da kontroliše američki politički sistem da ne poskakuje naprijed-nazad između visoko polarizovanih partija koje međusobno poništavaju obaveze.

"Problem nije kredibilitet Joe Bidena; to je kredibilitet našeg političkog sistema", rekla je Bodine.

Podsećajući na bivšu državnu sekretaricu Madeleine Albright​, koja je svojevremeno SAD nazivala "neophodnom državom", Bodine je rekla da se plaši da bi Sjedinjene Države koje ne mogu nagovoriti druge nacije da svoje obaveze shvate ozbiljno mogle "preći iz neophodne u nezgodnu do nevažne".

See all News Updates of the Day

Visoki predstavnik nametnuo zabranu negiranja genocida i ratnih zločina u BiH

Valentin Inzko

Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je dopune u Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopšteno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Saopšteno je da ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Ured Visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH odluku i obrazloženje je objavio na svojoj web stranici.

Prema odluci kazna za negiranje genocida kreće se od tri mjeseca do pet godina zatvora.

"Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom", navodi se u Odluci.

Za zvaničnike predviđena kazna je najmanje tri godine zatvora. Ista kazna predviđena je za funkcionere koji odaju počast ratnim zločincima na različite načine.

"Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Zakon će stupiti na snagu osam dana od dana objave na službenoj stranici OHR-a ili dan od objave u “Službenom glasniku BiH”. Imaće privremen karakter sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.

Inzkovo otvoreno pismo

U otvorenom pismu, tri dana ranije, Incko je objasnio potrebu za odlukom.

Kao prvo, naglasio bih da pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i bez odgovornosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina onemogućavaju društvima da se suoče sa svojom kolektivnom prošlošću predstavljaju ponovljeno ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, a pritom također produžuju nepravdu i ugrožavaju mirne društvene odnose", naveo je Incko u pismu.

Visoki predstavnik je naveo da su negiranje genocida i negiranje drugih ratnih zločina posebno opasni u zemlji poput BiH, koja je u svojoj nedavnoj prošlosti doživjela stravične kampanje etničkog čišćenja i masovnih zločina počinjenih tokom brutalnog i krvavog sukoba.

Dvadeset i pet godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH je i dalje rascjepkano društvo koje se još uvijek bori s naslijeđem prošlosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina česta su pojava u političkom diskursu, unatoč presudama međunarodnih pravosudnih institucija”, naveo je, između ostalog, Inzko.

Incko i Bonske ovlasti

Od 2009. godine, kada je došao na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR), do 2014. godine Valentin Incko je donio je ukupno 76 odluka koristeći Bonnske ovlasti.

One omogućuju OHR-u da smijeni s dužnosti zvaničnike koji krše Daytonski mirovni sporazum ili zakone u BiH, te im izrekne određene zabrane.

Ovu mogućnost korištenja donijelo je Vijeće za implementaciju mira (PIC) u BiH na sastanku u Bonnu u decembru 1997.

Otvorene ljetnje Olimpijske igre ceremonijom uz socijalno distanciranje

Tokyo 2020 Olympics Opening Ceremony

Nakon jednogodišnjeg odlaganja zbog pandemije, Olimpijske igre u Tokiju formalno su otvorene u petak, ceremonijom otvaranja koja je bila umanjena, ali i dalje slavljenička.

Događaj je održan pred na desetine hiljada praznih mjesta na olimpijskom stadionu u Tokiju, a prisustvovaće samo oko 900 uglednih ljudi i drugih zvaničnika zbog mjera sprječavanja širenja COVID19.

Ceremonija otvaranja, nazvana "Ujedinjeni emocijama", možda je jedan od najuobičajnijih elemenata u inače najneobičnijim Olimpijskim igrama ikad.

Ceremonija je sadržavala poznate elemente kao što su vatromet, dronovi, muzički nastupi i ceremonija paljenja baklji.

"Potrebno je najmanje jedan metar, a možda i dva metra društvene distance, a oni će morati neprestano da nose maske", rekao je Hidemasa Nakamura, zvaničnik organizacionog odbora za Tokio 2020.

Japanska javnost se široko protivi održavanju Igara, plašeći se da će one pogoršati ionako pogoršanu pandemijsku situaciju Japana.

Tokio je u četvrtak izvijestio o skoro 2.000 novih infekcija virusom, što je šestomjesečni rekord za grad koji je već u vanrednom stanju.

U glavnom gradu, razgledanje javnih površina je otkazano. Barovima je naloženo da ne služe alkohol. Olimpijska baklja, simbol Olimpijskih igara, zamijenjena je svečanim ceremonijalnim osvjetljenjem.

Do sada je 87 osoba koje su u vezi sa Olimpijskim igrama imalo pozitivan test na virus. To uključuje nekoliko sportista, čiji su olimpijski snovi time presječeni. Ipak, organizatori su umanjili strah od izbijanja klaster infekcije u olimpijskom selu.

"Ne postoji nijedno mjesto koje nema slučajeva virusa. To je nemoguće. Stoga će se pojaviti neki slučajevi. Ono što je važno je sposobnost da se brzo identifikuju i izoluju pozitivni slučajevi i vjerujemo da se to dobro primjenjuje da bi se održale bezbjedne Igre", rekao je Nakamura.

Iako naizgled svake Olimpijske igre izazivaju nezadovoljstvo javnosti, Igre u Tokiju vođene su impresivnim brojem negativnih naslova.

Pored strahova od COVID 19, Igre su takođe znatno probile budžet. Ranije ove godine, šef tokijskog organizacionog odbora podnio je ostavku nakon negodovanja zbog njegovih komentara da žene previše govore.

Ove nedjelje, direktor ceremonije otvaranja, Kentaro Kobajaši, otpušten je nakon što su se pojavile snimke na kojima se on ruga holokaustu u komičnom skeču iz 1998. godine.

Igre su toliko toksične da se i glavni sponzori povlače. Ranije ove nedelje, Toyota, jedan od najprepoznatljivijih japanskih brendova, najavila je da neće puštati TV reklame povezane sa Olimpijskim igrama u Japanu i da njeni najviši zvaničnici neće prisustvovati ceremoniji otvaranja.

"Kao neko ko je proučavao političku istoriju Olimpijskih igara, ovo zaista iskače u nekim divljim vremenima u pogledu olimpijskih igara", rekao je Žil Bojkof, bivši sportista olimpijac i autor nekoliko knjiga o igrama.

Uprkos kontroverzama, organizatori se nadaju da će se fokus prebaciti na sport kada takmičenje započne.

Prema Grejsnoutu, kompaniji za analizu podataka, predviđa se da će Sjedinjene Države predvoditi sve zemlje sa 96 medalja, uključujući 40 zlatnih medalja. To bi bile sedme uzastopne ljetnje olimpijske igre za SAD koje vode u ukupnom broju medalja.

Sjedinjene Države i Njemačka postigle dogovor o Sjevernom toku 2

Cijevi za izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2 u mjestu Kotka u Finskoj (REUTERS/Axel Schmidt)

Sjedinjene Države i Njemačka postigle su sporazum o odobravanju završetka  gasovoda Sjeverni tok 2, ruskog projekta distribucije gasa iz Rusije do evropskog kontinenta.

U zajedničkoj izjavi, Sjedinjene Države i Njemačka saopštile su da su se usaglasile o paketu mjera, uključujući i moguće uvođenje sankcija protiv Rusije, čiji je cilj ublažavanje uticaja na ukrajinski budžet i nacionalnu bezbjednost usljed okončanja tog projekta, izvijestio je Radio Slobodna Evropa.

Ako Rusija pokuša da koristi energiju kao oružje ili nastavi vršenje agresivnih djela protiv Ukrajine, Njemačka će preduzeti korake i zalagati se za djelotvorne mjere na evropskom nivou, uključujući sankcije, kako bi ograničila mogućnosti ruskog izvoza u Evropu, uključujući gas i druge sektore", navodi se u saopštenju.

Takođe, Njemačka će imenovati specijalnog izaslanika za pregovore o desetogodišnjem produžetku sporazuma o tranzitu između Rusije i Ukrajine koji ističe 2024, navodi se u dokumentu.

Gasovod Sjeverni tok 2 bio je i nedavna tema razgovora američkog predsjednika Bidena i njemačke kancelarke Angele Merkel tokom njene posjete Washingtonu.

Protivnici tog projekta, među kojima su najglasnije bile Sjedinjene Države, tvrde da podriva energetsku bezbjednost Ukrajine i drugih država centralne i istočne Evrope.

Zvaničnici SAD smatrali su da će gasovod, kojim se godišnje prenosi 55 milijardi kubnih metara prirodnog gasa direktno iz Rusije u Njemačku preko Baltičkog mora, učiniti Evropu previše zavisnom od tog energenta ruskog snabdijevača. Takođe, jedna od zamjerki bila je bojazan da će zaobići Ukrajinu, koja se smatra saveznicom Zapada.

Očekuje se da će se administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena suočiti sa protivljenjem i kritikama Kongresa koji je donosio zakone o sankcijama kako bi zaustavio izgradnju tog projekta koji podržava zvanični Kremlj.

Sa druge strane, Rusija tvrdi da je poslovni poduhvat vrijedan 11 milijardi dolara, koji realizuje ruska državna energetska kompanija Gazprom, komercijalni projekat. Do sada mu se protivilo nekoliko prethodnih američkih administracija.

Rusija je 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, što je procijenjeno kao kršenje međunarodnog prava, zbog čega se ta zemlja našla na udaru sankcija zapadnih sila. U posljednjih sedam godina na istoku Ukrajine traju borbe između ukrajinskih oružanih snaga i proruskih separatista u kojima je stradalo više od 13.200 ljudi.

Početkom 2021. Rusija je rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini granice sa Ukrajinom, što su američki zvaničnici ocijenili kao zastrašivanje.

Vijeće sigurnosti UN odbacilo rezoluciju Rusije i Kine, OHR ostaje u BiH

U.N. Security Council chamber

Sa dva glasa za, 13 uzdržanih i nijednim glasom protiv, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) odbacilo je rezoluciju kojom se traži zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH), koja je prijedlog Rusije i Kine.

Rusija i Kina su jedine glasale za taj prijedlog, dok su predstavnici ostalih 13 članica bili uzdržani.

U obraćanjima prije i nakon glasanja predstavnici Rusije i Kine su naveli da visoki predstavnik ima preveliku moć, navodeći kao primjer tzv. „bonska ovlaštenja“, dodajući da je to imalo smisla u poslijeratnom periodu, ali se sada treba umanjiti. Kao najveći problem su isticali to što Vijeće sigurnosti zvaničnim glasanjem nije odobrilo imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika.

Kina i Rusija su ovu rezoluciju predložile manje od mjesec dana nakon što je u Vijeću sigurnosti održana rasprava o imenovanju Schmidta, čemu je Rusija tada izrazila protivljenje, dok je većina ostalih članica podržala njegovo imenovanje. Vijeće tom prilikom nije glasalo o ovom pitanju.

Zamjenik američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti, Richard Mills, tada je rekao da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da je to, kako je naveo, završena stvar.

Mills je u prilikom današnjeg izjašnjavanja ponovio da SAD podržavaju imenovanje Schmidta, te da ne mogu podržati prijedlog koji podriva Daytonski mirovni sporazum.

Također je ponovio raniji stav kako nije neophodno da Vijeće sigurnosti zvanično odobri imenovanje novog visokog predstavnika, kao i da uslovi za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni.

Slične stavove danas su iznijeli i predstavnici drugih članica Vijeća sigurnosti, poput Irske, Estonije i Velike Britanije.

PIC je za ukidanje OHR-a još 2008. godine postavio tzv. „5+2 uslova“, među kojima su: raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, fiskalna održivost BiH, kao i snažnija vladavina prava. Međutim, mnogi od tih ciljeva još nisu ispunjeni i na njima se malo radi.

Ambasadori članica PIC-a su 27. maja ove godine imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Na tu poziciju kandidirala ga je Njemačka i zamijenit će Valentina Inzka koji je poziciju visokog predstavnika obavljao od 2009. godine. Schmidt bi na funkciju trebao stupiti 1. avgusta ove godine.

Komentarišuću nacrt ruske i kineske rezolucije o zatvaranju OHR-a, iz Ambasade SAD u BiH su za Radio Slobodna Evropa prošle sedmice naveli kako se odluka o tome ne temelji na vremenskim rokovima, nego na ispunjenju definisanih kriterija: „Radujemo se nastavku partnerstva sa Uredom visokog predstavnika (OHR) u podršci provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanju međunarodne supervizije ispunjenjem kriterija 5+2.

Početkom ove sedmice iz Evropske unije su za Radio Slobodna Evropa također saopštili da očekuju da OHR nastavi raditi na ispunjavanju 5+2 uslova, te da se raduju saradnji sa Christianom Schmidtom.

Biden u Ohaju o ekonomskom planu

Predsjednik Joe Biden, uz novinara CNN-a Dona Lemona, govori u CNN-ovom Town Hall događaju, na Maunt Sent Džozef univerzitetu u Sinsinatiju, 21. jula 2021.(AP Photo/Andrew Harnik)

Predsjednik Joe Biden namjeravao je da poveća podršku svojoj ekonomskoj agendi posjetom Sinsinatiju u srijedu, gdje je posjetio sindikalni centar za obuku prije gostovanja u CNN-ovom Town Hollu.

Putovanje je organizovano u trenutku kada sudbina njegovog prijedloga za finansiranje infrastrukture ostaje nejasna nakon što su republikanci u Senatu na ključnom test glasanju u srijedu odbili nacrt vrijedan hiljadu milijardi dolara. Dvostranačka grupa od 22 senatora saopštila je u zajedničkoj izjavi nakon glasanja da su blizu postizanja sporazuma i zatražila odlaganje do ponedjeljka.

Biden je izrazio uvjerenje u ishod, rekavši novinarima na pitanje da li će sklopiti ugovor o infrastrukturi: "Da, hoćemo".

Dok se zakonodavci prepiru oko detalja tog prijedloga na Kapitol hilu, od Bidena se očekivalo da će djelimično koristiti TV nastup da govori o širem spektru poteza u sklopu njegove ekonomske vizije, šaljući poruku da je za njegov program obnove potreban paket od skoro četiri hiljada milijardi dolara kako bi se obnovila srednja klasa i održao ekonomski rast koji je zemlja zabilježila tokom prvih šest mjeseci njegovog predsjednikovanja.

Bajden je prvo obišao IBEV / NECA centar za električnu obuku na zapadnoj strani Sinsinatija. Dobio je priliku da izbliza pogleda pripravnike koji se probijaju kroz petogodišnje pripravništvo kako bi saznao o detaljima vrsta kvalifikovanih, dobro plaćenih sindikalnih poslova za koje kaže da će biti traženiji ako se ostvari njegov plan.

"Postoji razlog zašto su sindikalni radnici najbolje obučeni", rekao je Biden, susrećući se sa polaznicima.

To mu je treće putovanje u državu - onu koje je izgubio sa oko osam procentnih poena poena u 2020. godini, ali ono koje ostaje ključno za političku budućnost Demokratske stranke i ključni test da li Bidenovi ekonomski prijedlozi imaju široku privlačnost kojoj se Bijela kuća nada.

Država se suočava sa napetim izborima za Senat sljedeće godine nakon povlačenja republikanca Roba Portmana, koji je pomogao u pregovaranju o infrastrukturnom planu koji je sada suočen sa neizvjesnom budućnošću u ravnomjerno podjeljenom Senatu.

Posjeta je predsjednika odvela blizu opasno zastarjelog mosta Brent Spens - "uskog grla" za kamione i vozila za hitne slučajeve na putu između Ohaja i Kentakija koju su prethodna dva predsjednika bez rezultata obećala da će biti zamijenjen. Ali republikanci su više usredsređeni na porast slučajeva pucnjave i kriminala u Sinsinatiju, za šta krive demokrate, iako postoji niz faktora, uključujući i pandemiju koronavirusa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG