Linkovi

Teme SAD / SVIJET

Sjeverna Koreja ispalila rakete, Biden kaže "ništa novo"

Lider Sjeverne Koreje Kim Jong Un nadgleda lansiranje rakete 2019. godine.

Sjeverna Koreja ispalila je dvije rakete kratkog dometa za vikend. Američki i južnokorejski zvaničnici su umanjili značaj raketne probe, a predsjednik SAD Joe Biden kaže da je i dalje otvoren za dijalog sa Pjongjangom.

Oružje koje je takođe testirala Sjeverna Koreja ne potpada pod zabranu Savjeta bezbjednosti UN, rekao je zvaničnik Bidenove administracije.

Ovo je prvi raketni test Sjeverne Koreje otkako je Biden stupio na dužnost. Američki predsjednik je umanjio značaj ove aktivnosti i rekao da se "ništa mnogo nije promijenilo", dok je zvaničnik njegove administracije rekao da je testiranje "normalno" i upozorio da se ne preuveličava.

"Sekretarijat za odbranu kaže da je riječ o uobičajenoj aktivnosti. Ništa novo u tome što su uradili", rekao je Biden na pitanje da li testiranje smatra provokacijom.

Pentagon nije komentarisao raketnu probu.

Američki državni sekretar Antony Blinken obećao je tokom posjete Seulu da će raditi na denuklearizaciji Sjeverne Koreje i kritikovao "sistemsko i široko rasprostranjeno" kršenje ljudskih prava.

Sjeverna Koreja je odbila da odgovori na neformalne pozive za dijalog iz SAD.

Zvaničnik administracije je rekao da je definisanje politike prema Sjevernoj Koreji u završnoj fazi i da će SAD o tome razgovarati sa Japanom i Južnom Korejom.

Zvaničnici kažu da "ima malo interakcije" sa Sjevernom Korejom otkako se bivši predsjednik Donald Trump sastao u Hanoju sa Kim Jong Unom 2019.

Sjeverna Koreja je nastavila da razvija svoj nuklearni i raketni program u 2020. uprkos sankcijama UN.

See all News Updates of the Day

Objašnjenje: Zbog čega je Gaza tako često u središtu sukoba

Plamen i dim uzdižu se tokom izraelskog vazdušnog napada, tokom izraelsko-palestinskog sukoba, u gradu Gazi, 14. maja 2021.

Pojas Gaze ove nedjelje našao se na udaru stotina izraelskih napada sa mora, kopna i vazduha, dok su militantni vladari Hamasa u enklavi ispalili na stotine raketa u Izrael.

To je četvrta runda velikog sukoba između Izraela i Hamasa od 2008. godine, a više od dva miliona palestinskih stanovnika male enklave snosi teret smrti i razaranja.

Najnovija erupcija nasilja podigla je bauk još jednog razarajućeg rata i još jednom privukla međunarodnu pažnju na osiromašeni, gusto naseljeni pojas.

Evo pogleda na Pojas Gaze i njegovo mjesto u bliskoistočnom sukobu.

Uski priobalni pojas

Gaza, smještena između Izraela i Egipta, duga je 40 kilometara, a široka 10 kilometara. Bila je dio mandata Palestine pod vladom Britanije prije rata 1948. godine vođenog zbog stvaranja Izraela, kada je prešla pod kontrolu Egipta.

Veliki broj Palestinaca koji su pobjegli ili su protjerani iz današnjeg Izraela završio je u Gazi, a izbjeglica i njihovih potomaka sada ima 1,4 miliona, što je više od polovine stanovnika Gaze.

Izrael je zauzeo Gazu, zajedno sa Zapadnom obalom i istočnim Jerusalimom, u Bliskoistočnom ratu 1967. godine. Palestinci žele da sve te tri teritorije formiraju svoju buduću državu.

Prva palestinska intifada, ili ustanak, izbila je u Gazi 1987. - iste godine kada je osnovan Hamas - i kasnije se proširila na druge okupirane teritorije. Mirovni proces u Oslu 1990-ih uspostavio je palestinsku upravu i dao joj ograničenu autonomiju u Gazi i dijelovima okupirane Zapadne obale.

Hamas preuzima

Izrael je povukao svoje trupe i jevrejska naselja iz Gaze 2005. godine, nakon druge i daleko žešće intifade.

Sljedeće godine Hamas je ubjedljivo pobijedio na palestinskim izborima. To je pokrenulo borbu za moć sa strankom Fatah palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa, koja je kulminiralo jednonedeljnim sukobom 2007. godine zbog kojih je rezultirao time da je Hamas preuzoeo kontrolu nad Gazom.

Hamas je učinio malo na nametanju islamskog zakona Gazi, koja je već bila vrlo konzervativna, ali nije pokazao toleranciju prema neslaganjima, hapseći političke protivnike i nasilno suzbijajući retke proteste protiv svoje vladavine.

Militantna grupa je ostala čvrsto na vlasti kroz tri rata i 14-godišnju blokadu.

Blokada

Izrael i Egipat uveli su osakaćujuću blokadu Gaze nakon što je u njom vlast preuzeo Hamas. Izrael tvrdi da je potrebno spriječiti Hamas i druge militantne grupe da uvoze oružje. Organizacije za zaštitu prava kažu da je blokada oblik kolektivnog kažnjavanja.

Zatvaranja, zajedno sa godinama loše vladavine i dugotrajnim sukobom Hamasa sa palestinskom vlašću, uništili su ekonomiju Gaze. Nezaposlenost se kreće oko 50 odsto, nestanci električne energije su česti, a voda iz slavine je jako zagađena.

Palestinci se suočavaju sa teškim ograničenjima kretanja koja otežavaju putovanje u inostranstvo zbog posla, studija ili posjete porodici, a Gazu često nazivaju najvećim zatvorom na otvorenom na svijetu.

Ratovi

Hamas i Izrael vodili su tri rata i nekoliko manjih bitaka. Najgori je do sada bio rat iz 2014. godine, koji je trajao 50 dana i u kome je ubijeno oko 2200 Palestinaca, od čega civili čine više od polovine. Na izraelskoj strani su ubijene sedamdeset i tri osobe.

Izraelski vazdušni napadi i upadi u Gazu izazvali su ogromna razaranja, čitave četvrti su pretvorene u ruševine, a hiljade ljudi prisiljeno je da se skloni u škole i druge objekte Ujedinjenih nacija. Izrael kaže da čini sve napore kako bi izbjegao civilne žrtve i optužuje Hamas da stanovnike Gaze koristi kao živi štit.

Palestinski militanti ispalili su na hiljade raketa na Izrael. Ogromnu većinu presreće izraelska protivraketna odbrane, a rakete padaju i na otvorene prostore. Međutim, rakteriranje sije široko rasprostranjeni strah i može blokirati normalno funkcionisanje. Domet raketa se neprekidno povećavao posljednjih godina, da bi neke stigle daleko čak do Telaviva i Jerusalima, glavnih gradskih područja.

Ranije ove godine Međunarodni krivični sud (ICC) pokrenuo je istragu o mogućim ratnim zločinima na palestinskim teritorijama. Očekuje se da će pažljivo proučiti akcije i Izraela i palestinskih militanata u ratu 2014. godine.

ICC je takođe izrazio zabrinutost zbog najnovijeg nasilja.

Nakon olakšavanja ograničenja zbog COVID19, nova upozorenja u vezi sa terorizmom

Arhiva - Zgrada američkog Kapitola, u Vašingtonu, 11. maja 2021.

Ublažavanje ograničenja koja se odnose na pandemiju koronavirusa čine da američkim zvaničnicima za borbu protiv terorizma zastaje dah, usljed zabrinutosti da bi sve opuštenije okruženje moglo da olakša raznim ekstremistima pokušaj pokretanja novih napada širom zemlje.

Američki Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavilo je u petak ažurirano upozorenje u kome se kaže da je priroda prijetnji postala "sve složenija i promjenljivija".

"Nasilni ekstremisti mogu da pokušaju da iskoriste ublažavanje ograničenja povezanih sa Covidom 19 širom Sjedinjenih Država kako bi izvršili napade na širi spektar ciljeva nakon što su prethodna ograničenja javnog kapaciteta smanjila mogućnosti za smrtonosne napade", navodi se u biltenu.

Upozorenje ne navodi specifične prijetnje, ali napominje da je niz ideološki motivisanih ekstremista - uključujući one koji su klasifikovani kao nasilni domaći ekstremisti (DVE) i rasno ili etnički motivisani nasilni ekstremisti (RMVE) - od ranije ciljali bogomolje, masovna okupljanja ljudi i vladine objekate.

Takođe se upozorava da je niz ekstremista nastavio da širi propagandu na raznim web lokacijama i po platformama društvenih mreža, kao i da sve veći broj narativa na mreži pokušava da iskoristi "pritužbe na rasnu pravdu i zabrinutost zbog policijske upotrebe sile".

Inostrani akteri

Dok neke od narativa promovišu domaći akteri, druge guraju iz inostranstva - kako terorističke grupe poput Islamske države i Al-Kaide, tako i zemlje poput Rusije i Kine.

"Savjetujemo javnost da bude na oprezu u vezi s tekućim prijetnjama Sjedinjenim Državama, uključujući one koje predstavlja domaći terorizam, nasilje zasnovano na nepravdama i one koje su inspirisani ili pod uticajem stranih terorista i drugih zlonamjernih stranih uticaja", rekao je sekretar za nacionalnu bezbjednost Alehandro Maiorkas u saopštenju: "U ovom okruženju koje se razvija, DHS udvostručuje napore da otkrije i poremeti sve oblike stranog i domaćeg terorizma i ciljanog nasilja, istovremeno poštujući zaštitu privatnosti, građanska prava i građanske slobode".

Ažurirano upozorenje na terorizam dolazi samo nekoliko dana nakon što je DHS objavio da je oformio novu jedinicu čiji je zadatak bio da se fokusira na domaći nasilni ekstremizam.

Jedinica, formirana u okviru Odeljenja za obaveštajne poslove i analize, ima za cilj da pojača "stručnost neophodnu za obezbjeđivanje ispitanih, pravovremenih obavještajnih podataka potrebnih za borbu protiv prijetnji koje predstavljaju domaći terorizam i ciljano nasilje", navodi se u saopštenju DHS-a prošlog utorka.

Izvještaj koji je početkom ove godine izdala Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe upozorava da su najveće one prijetnje sa kojima se zemlja suočava iznutra i da ekstremisti sa sjedištem u SAD mogu da pokušaju da izvrše napade na civilne i vladine ciljeve.

Strahovi da bi ublažavanje ograničenja uvedenih zbog covida 19 moglo da oslobodi prostor za novi niz terorističkih incidenata, što je nešto na šta neki stručnjaci i analitičari upozoravaju već mjesecima.

"Koliko god svi žele da se vratimo u normalan život, jednom kada to učinimo, postojaće ranjivosti povezane s tim", rekao je Kolin Klark, direktor za politiku i istraživanje u Sifan grupi, obavještajno-bezbjednosnoj konsultantskoj kući, na internet forumu u Februaru.

Očekuje se brz start

Prethodno upozorenje DHS-a u vezi terorizmom, izdato u januaru nakon opsade američkog Kapitola, upozoravalo je da bi ekstremisti motivisani "primijećenim nezadovoljstvom podgrijavanim lažnim narativima" mogli da se mobilišu da podstaknu ili počinu nasilje.

I dok su domaći teroristi u posljednje vreme privlače sve više pažnje, tek objavljena obavještajna procena FBI-a i DHS-a pokazuje da se ta prijetnja neprestano razvija.

U izvještaju​ (može se videti ovdje, na engleskom jeziku), objavljenom kasno u petak,​ kaže se da su između fiskalne 2015. i 2019. godine FBI i partnerske agencije uhapsile 846 osoba pod federalnim i državnim optužbama za domaći terorizam.

U fiskalnoj 2016. godini zabilježen je najveći broj hapšenja, 229, od kojih je 169 uključivalo federalne optužbe, iako je izvještaj upozorio da je fiskalna 2019. sa samo 107 uhapšenja bila najsmrtonosnija.

Tokom fiskalne 2019. godine bilo je pet odvojenih napada nasilnih ekstremista u porodici, što je rezultiralo sa 32 smrtna slučaja, od kojih se 24 dogodilo tokom napada ekstremista koji se zalažu za superiornost bijele rase, navodi se u izvještaju, što je tu godinu učinilo najsmrtonosnijom od 1995.

Takođe se upozorava da su i FBI i DHS još 2019. godine zaključili da će rasno ili etnički motivisani nasilni ekstremisti, "prije svega oni koji se zalažu za superiornost bijele rase, vjerovatno i dalje biti najsmrtonosnije prijetnje domaćeg terorizma u zemlji".

Kako je ubistvo George Floyda u SAD uticalo na francusko društvo

Kako je ubistvo George Floyda u SAD uticalo na francusko društvo
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Smanjen broj djece zadržane na američkoj granici

Smanjen broj djece zadržane na američkoj granici
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:06 0:00

"Pukotine" u američkoj političkoj podršci Izraelu

Skup podrške Izraelu na Times trgu u New Yorku

Decenijama unazad jedan od temelja spoljne politike SAD je konstantna politička podrška Izraelu. Ali, sukobi između palestinskih militanata i izraelske vojske, najozbiljniji od 2014, pokazuju da postoje pukotine u toj podršci.

Neke demokrate negoduju zbog izraelskih raketnih napada na Hamas u Gazi, dok su republikanci jedinstveni u podršci Izraelu.

Bijela kuća je saopštila da su američki zvaničnici prethodnih dana 25 puta razgovarali telefonom sa izraelskim, palestinskim i arapskim liderima, kako bi se riješio konflikt, a SAD su poslale i izaslanika na teren.

Predsjednik Joe Biden je razgovarao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i rekao da "očekuje i nada se da će se konflikt okončati što prije".

"Izrael ima pravo da se brani kada se bombarduje njegova teritorija", kaže Biden.

Biden nije kritikovao poteze Izraela, ali je Bijela kuća saopštila da je prenio da "Jerusalim, koji je važan za vjernike širom sveta, treba da bude mjesto mira".

Ključni demokratski predstavnici u Kongresu podržavaju pravo Izraela da se odbrani od napada. Amerika je u protekle četiri godine poslala skoro 4 milijarde dolara pomoći Izraelu i obećala još 8 milijardi. SAD i njeni saveznici palestinski Hamas smatraju terorističkom organizacijom.

Predsjedavajući senatskog Odbora za spoljne poslove Robert Menendez tvitovao je da je "baražno raketiranje od strane Hamasa terorizam i da nijedna zemlja ne treba to da trpi".

Ali, ima i demokrata u Kongresu koje napadaju Izrael.

Kongresmen Mark Pokan iz Viskonsina je tvitovao da se "ne mogu samo osuđivati rakete koje je ispalio Hamas i ignorisati izraelsko policijsko nasilje nad Palestincima, kao i nezakonito iseljavanje Palestinaca iz domova, napadi i ubistva palestinske djece", kao i da "SAD ne treba da finansiraju to nasilje".

Predstavnica u Kongresu Aleksandrija Okasio Kortez, kao i njene dvije koleginice Ilhan Omar i Rašida Tlaib, fokusirale su se na izraelsku agresiju.

"Solidarno stojimo uz palestinske stanovnike naselja Šeik Džarah u Istočnom Jerusalimu. Izraelske snage primoravaju porodice da se isele iz svojih domova tokom Ramazana i tako provociraju nasilje", tvitovala je Okasio Kortez.

Aleksandrija Okasio Kortez
Aleksandrija Okasio Kortez

Predsjednik Arapsko-američkog instituta Džejms Zogbi rekao je za Washington post da "40 godina, koliko radi, nije vidio toliki nivo podrške Palestincima i njihovim pravima".

Za razliku od demokrata, republikanci su i dalje privrženi Izraelu.

Bivši predsjednik Donald Trump, koji je prebacio ambasadu SAD u Jerusalim i posredovao u dogovoru Izraela sa arapskim zemljama, kritikovao je Bidenov odgovor na sukob u Gazi.

"Bidenova slabost i nedostatak podrške Izraelu vode ka novim napadima", rekao je Trump.

"Republikanska stranka stoji uz Izrael, zemlju koja ima svako pravo da se brani od agresije Hamasa", saopštila je predsjedavajuća Republikanskog nacionalnog komiteta Rona Mekdenijel.

Skoro svi republikanci u Senatu, njih 44, u pismu su pozvali Bidena da "bezrezervno podrži pravo izraela da se brani i da odmah prekine pregovore sa Iranom o popuštanju ekonomskih sankcija i nuklearnom programu Teherana". Republikanci smatraju da Iran podržava Hamas.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG