Najnovije
Zakon protiv zločina iz mržnje prema Azijcima usvojen u Senatu
Senat SAD usvojio je većinom glasova zakon protiv zločina iz mržnje prema Azijcima u Americi, koji su u porastu tokom pandemije koronavirusa.
Zakon predviđa da Sekretarijat za pravosuđe istraži zločine iz mržnje tokom pandemije i podrži lokalnu policiju da efikasnije reaguje na nasilje prema Azijcima. Takođe podrazumijeva bolje prikupljanje podataka o zločinima iz mržnje i brzu telefonsku liniju za njihovo prijavljivanje.
Za usvajanje zakona je glasalo 94 senatora, a samo je republikanac Josh Hawley bio protiv. Dvoje demokrata i troje republikanaca nije glasalo.
Ovaj zakon sada odlazi u Predstavnički dom, gdje se takođe očekuje njegovo usvajanje. Predsjednik Joe Biden je već najavio da će zakon potpisati čim stigne do njega.
Demokratska senatorka sa Havaja Mazie K. Hirono je predložila ovaj zakon i pozdravila što su za njega glasali senatori iz obje stranke.
"Apelujem na Predstavnički dom da usvoji ovaj zakon kako bi predsjednik Biden mogao da ga potpiše i da stupi na snagu", poručila je Hirono.
Zakon je usvojen pošto su zločini prema pripadnicima azijsko-američke zajednice u porastu otkako je koronavirus došao iz Kine, za šta se neosnovano okrivljuje ta populacija.
U velikim gradovima u SAD zločini protiv Azijaca su skočili za čak 150 odsto prošle godine, prema podacima Centra za proučavanje mržnje i ekstremizma.
Inicijativa Stop APPI, koja prati statistiku zločina protiv ove populacije, kaže da joj je prošle godine stiglo više od 3.800 prijava.
Direktorica te organizacije Cynthia Choi rekla je da je usvajanje zakona protiv zločina iz mržnje poslalo jasnu poruku da je riječ o ozbiljom pitanju za koje su potrebni ozbiljniji podaci.
Maya Berry, direktorica Arapsko-američkog instituta, ocjenjuje da će ovaj zakon ojačati napore u borbi protiv zločina iz mržnje.
"Broj zločina iz mržnje raste u proteklim godinama, prema azijsko-američkoj zajednici naročito tokom pandemije koronavirusa, ali većina tih incidenata ostaje neprijavljena. Ovaj zakon će pomoći da se dobije jasnija slika šta sve preživljavaju određene grupe u zemlji", kaže ona.
Bidenova administracija je kao prioritet stavila borbu protiv zločina iz mržnje prema Azijcima. U januaru je Biden izdao naredbu kojom se osuđuju ti zločini i traži od Sekretarijata za pravosuđe da pomogne u borbi protiv mržnje.
See all News Updates of the Day
FBI: Osumnjičeni za teroristički napad u New Orleansu djelovao je sam
FBI kaže da sada vjeruje da je osumnjičeni za novogodišnji napad kamiona u New Orleansu u kojem je ubijeno 14 ljudi djelovao sam.
Zvaničnici FBI-a izvijestili su novinare u četvrtak o posljednjoj istrazi o "terorističkom činu" u kojem je osumnjičeni, 42-godišnji Shamsud-Din Jabbar, udario kamionet u gomilu i otvorio vatru u popularnoj gradskoj ulici Bourbon.
Ranije su zvaničnici rekli da ne vjeruju da je djelovao sam. Jabbar je ubijen u pucnjavi s policijom
"Ubica je bio američki državljanin rođen u Teksasu", rekao je u srijedu navečer američki predsjednik Joe Biden. "Služio je u vojsci Sjedinjenih Država u aktivnoj službi dugi niz godina. Također je služio u rezervnom sastavu vojske do prije nekoliko godina."
Nekoliko sati ranije, osumnjičeni je u video snimcima objavljenim na društvenim mrežama pokazao da je napad inspirisan terorističkom grupom Islamska država. FBI je saopštio da je zastava Islamske države pronađena u vozilu nakon napada.
Biden je rekao da policija i obavještajna zajednica traže bilo kakve potencijalne "veze, udruženja ili saučesnike".
"Toliko ljudi širom svijeta voli New Orleans zbog njegove historije, njegove kulture i prije svega njegovih ljudi", rekao je Biden. "Dakle, znam, dok je ova osoba izvršila užasan napad na grad, duh našeg New Orleansa nikada, nikada, nikada neće biti poražen. Uvijek će sijati."
Dopisnik Glasa Amerike za nacionalnu sigurnost Jeff Seldin doprinio je ovom izvještaju. Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Reutersa i Associated Pressa.
Visoki predstavnik zabranio provedbu antidejtonskih zaključaka skupštine entiteta Republika Srpska
Odluka Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH na snago stupa odmah, navedeno je u saopštenju. Zaključke sa sjednice od 25. i 26 decembra Schmidt smatra "nepromišljenim pokušajem da se stvore posebna pravila za konceptualno i pravno negiranje načela Daytonskog mirovnog sporazuma".
"Svako nepoštivanje ovog sporazuma dovest će u pitanje stabilnost i pravni integritet zemlje i mogućnost uravnoteženja političkih pozicija na pošten i demokratski način. Sve dok se demokratska integracija u transatlantsku i evropsku zajednicu u potpunosti ne ostvari, međunarodna zajednica ne može ostati nijema i mora doprinijeti očuvanju međunarodno dogovorenih načela Daytonskog mirovnog sporazuma (GFAP) kao temelja multietničke države bez diskriminacije.", stoji u objašnjenju iz Ureda Visokog predstavnika.
Visoki predstavnik se u obrazloženju poziva na mandat konačnog autoriteta za tumačenje provedbe civolnog dijela mirovnog sporazuma te obavezu da reaguje u slučajevima njegovog značajnog kršenja ili takve najave.
Svaki pokušaj provedbe "opasnih elemenata" zaključaka Schmidt je proglasio zabranjenim i zakonski kažnjivim te pozvao članove NSRS da razmisle o posljedicama svog djelovanja na ovaj način.
Zabranjeni zaključci odnose se na pokušaj NSRS da utiče na aktuelno suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta RS i Milošu Lučiću, direktoru Službenog glasnika RS, pred Sudom Bosne i Hercegovine, u kojem su osumnjičeni za nepoštivanje i neprovođenje odluka Visokog predsatvnika.
"Pravo na pošteno suđenje mora biti zaštićeno zagarantiranim procedurama i poštivanjem vladavine prava, a ne stvaranjem unilateralnih pravila", navodi OHR.
"Među brojnim problematičnim tvrdnjama sadržanim u zaključcima NSRS je i ideja da bi se skupštinske odluke unutar multietničkog entiteta Republika Srpska mogle odnositi samo na jednu etničku grupu. Takve mjere nisu samo diskriminatorne, već su u direktnoj suprotnosti sa duhom Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno Aneksom 4, odnosno Ustavom Bosne i Hercegovine, ali i evropskim normama. Ovi zaključci potencijalno mogu biti značajna smetnja na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU", stoji u obrazloženju Schmidtove odluke.
"Osnovna poruka ovog Naloga je: niko nije iznad zakona i niko ne smije zloupotrebljavati zakon", pojašnjava OHR.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini objavila je da SAD "pozdravljaju odluku visokog predstavnika da brani Daytonski mirovni sporazum zaštiti pravosudne institucije i institucije vladavine prava na državnom nivou u BiH, te zabrani provođenje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske (RS) usvojene krajem decembra."
Muškarac koji je poginuo u eksploziji Tesla Cybertruck-a u Las Vegasu bio je aktivni američki vojnik, kažu zvaničnici
Osoba za koju vlasti vjeruju da je poginula u eksploziji Tesla Cybertrucka prepunog minobacača za vatromet i kamp kanistera s gorivom ispred hotela u Las Vegasu novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, bila je aktivni vojnik američke vojske, izjavila su tri američka zvaničnika za AP.
Dva službenika za provođenje zakona identificirala su čovjeka u kamionetu futurističkog izgleda kao Matthewa Livelsbergera. Službenici za provođenje zakona razgovarali su sa AP-om pod uslovom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da razgovaraju o istrazi koja je u toku.
Trojica američkih zvaničnika izjavila su da je Livelsberger bio aktivni pripadnik vojske, koji je provodio vrijeme u bazi ranije poznatoj kao Fort Bragg, masivnoj vojnoj bazi u Sjevernoj Karolini koja je dom komande vojnih specijalnih snaga. Zvaničnici su se oglasili i pod uslovom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da otkriju detalje njegove službe.
Eksplozija kamiona uslijedila je nekoliko sati nakon što je vozač, 42-godišnji Shamsud-Din Bahar Jabbar, naletio kamionom na gomilu u poznatoj francuskoj četvrti New Orleansa rano na Novu godinu, ubivši najmanje 15 ljudi prije nego što ga je ubio policija. Ta nesreća se istražuje kao teroristički napad i policija vjeruje da vozač nije djelovao sam.
Jabbar, veteran američke vojske, također je proveo vrijeme u Fort Braggu, ali je jedan zvaničnik rekao da za sada nema preklapanja u njihovim zadacima tamo.
Biden odlikovao 20 Amerikanaca predsjedničkom medaljom
Američki predsjednik Joe Biden dodijeljuje drugo najviše civilno odlikovanje za 20 ljudi na svečanosti u Bijeloj kući.
Dobitnici predsjedničke medalje za građane su kongresmen Bennie Thompson i bivša kongresmenka Elizabeth Cheney, koja je vodila kongresnu istragu o napadu na američki Kapitol 6. januara 2021. od strane rulje koja je pokušavala poremetiti potvrdu Bidenove izborne pobjede nad Donaldom Trumpom 2020.
Trump, koji je pobijedio na izborima 2024. za novi mandat koji počinje kasnije ovog mjeseca, rekao je da Thompson i Cheney trebaju biti u zatvoru.
U saopštenju Bijele kuće o dobitnicima u četvrtak se navodi da je Cheney, republikanka, „podignula glas – i posegnula preko puta – da odbrani našu naciju i ideale za koje se zalažemo: slobodu. Dostojanstvo. I pristojnost.”
U saopštenju se navodi da je Thompson "na čelu odbrane vladavine prava s nepokolebljivim integritetom i nepokolebljivom posvećenošću istini".
Stvorena 1969., Predsjednička medalja građana odaje počast građanima “koji su činili primjerna djela služenja svojoj zemlji ili svojim sugrađanima”.
“Predsjednik Biden vjeruje da ove Amerikance veže njihova uobičajena pristojnost i posvećenost služenju drugima”, saopštila je Bijela kuća. “Zemlja je bolja zbog njihove posvećenosti i požrtvovanja.”
U četvrtak su također odlikovani Mary Bonauto i Evan Wolfson, koji su radili na legalizaciji istospolnih brakova u Sjedinjenim Državama.
Frank Butler je još jedan dobitnik medalje, a Bijela kuća ističe njegov napor da postavi standarde za korištenje podveza i kaže da je "transformirao brigu o traumama na bojnom polju za vojsku Sjedinjenih Država i spasio bezbroj života".
Mitsuye Endo Tsutsumi odlikovana je za njen uspješan pravni spor protiv zatvaranja japanskih Amerikanaca tokom Drugog svjetskog rata.
Biden odaje počast Eleanor Smeal za njen rad na vođenju protesta za prava žena i borbi za jednaku platu za žene.
Medalje se dodeljuju bivšoj kongresmenki Carolyn McCarthy i grupi bivših američkih senatora: Billu Bradleyu, Chrisu Doddu, Nancy Kassebaum i Tedu Kaufmanu.
Ostali nagrađeni su Diane Carlson Evans, osnivačica Vijetnamske ženske memorijalne fondacije, ratni dopisnik Joseph Galloway, zagovornik građanskih prava Louis Redding i fotograf Bobby Sager.
Sudija Collins Seitz, osnivač Fulbright univerziteta u Vijetnamu Thomas Vallely, zagovornik istraživanja raka dojke Frances Visco i osnivačica Koledža za umjetnost i dizajn Savannah Paula Wallace također primaju predsjedničku medalju.
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz Associated Pressa
Nezaposlenost u SAD na osmomjesečnom minimumu
Broj Amerikanaca koji su podnijeli nove zahtjeve za beneficije za nezaposlene pao je na najniži nivo u osam mjeseci prošle sedmice, ukazujući na mala otpuštanja krajem 2024. i u skladu s još uvijek zdravim tržištem rada.
Izvještaj Ministarstva rada u četvrtak dodao je nedavnom nizu optimističnih ekonomskih podataka, uključujući potrošačku potrošnju, učvršćujući projekcije Federalnih rezervi za manje smanjenja kamatnih stopa ove godine. Otpornost tržišta rada održava ekonomsku ekspanziju na pravom putu.
„Stabilno tržište rada ugušit će apetit Fed-a za agresivnim smanjenjem stopa usred inflacije usluga“, rekao je Jeffrey Roach, glavni ekonomista LPL Financial-a.
Početni zahtjevi za državnu naknadu za nezaposlene pali su za 9.000 na sezonski prilagođenih 211.000 za sedmicu završenu 28. decembra, što je najniži nivo od aprila.
Ekonomisti koje je anketirao Reuters prognozirali su 222.000 zahtjeva za posljednju sedmicu.
Došlo je do naglog pada potraživanja u Kaliforniji i Teksasu. Veliki porast prijava zabilježen je u Michiganu, New Jerseyu, Pennsylvaniji, Ohaju, Massachusettsu i Connecticutu.
Četverosedmični pokretni prosek potraživanja, koji uklanja sezonske fluktuacije iz podataka, pao je za 3.500 na 223.250.
Potraživanja su obično promjenjiva oko kraja godine. Međutim, kroz volatilnost, oni su ostali dosljedni tržištu rada koje se stalno usporava tempom koji ne signalizira pogoršanje ekonomskih uslova.
Dolar je porastao u odnosu na korpu valuta.
Američka centralna banka je prošlog mjeseca uvela treće uzastopno smanjenje kamatne stope, snizivši referentnu prekonoćnu kamatnu stopu za 25 baznih poena na raspon od 4,25%-4,50%.
Međutim, planirala je samo dva smanjenja troškova pozajmljivanja ove godine u poređenju sa četiri koja je prognozirala u septembru, priznajući tržište rada i ekonomsku otpornost. Referentna stopa Fed-a je povećana za 5,25 procentnih poena 2022. i 2023. kako bi se ugušila inflacija.
Tržište rada podupire vrlo nizak nivo otpuštanja, ali poslodavci oklijevaju da dodaju još radnika nakon velikog zapošljavanja usred oporavka od pandemije COVID-19.
Kao rezultat toga, neki radnici koji su izgubili posao doživljavaju duge periode nezaposlenosti, sa srednjim trajanjem nezaposlenosti koji se približava trogodišnjem maksimumu u novembru.
Broj ljudi koji su primali beneficije nakon početne sedmice pomoći, zamjene za zapošljavanje, smanjio se za 52.000 na sezonski prilagođenih 1.844 miliona tokom sedmice koja se završava 21. decembra, pokazuje izvještaj o potraživanjima.
Ekonomisti su dio kontinuiranog porasta takozvanih stalnih tvrdnji pripisali poteškoćama u uklanjanju sezonskih fluktuacija iz podataka. Oni očekuju da će se stopa nezaposlenosti u decembru zadržati na 4,2%.
Vlada bi trebala objaviti izvještaj o zapošljavanju za decembar sljedećeg petka.