Linkovi

Najnovije

update

Senat usvojio zakon o infrastrukturi vrijedan 1.200 milijardi dolara

Potpredsjednica SAD Kamala Harris saopštila je rezultat glasanja u Senatu o prijedlogu zakona o obnovi infrastrukture, 10. augusta 2021.
Potpredsjednica SAD Kamala Harris saopštila je rezultat glasanja u Senatu o prijedlogu zakona o obnovi infrastrukture, 10. augusta 2021.

Američki Senat je sa 69 glasova za i 30 protiv usvojio zakon o obnovi infrastrukture, vrijedan 1.200 milijardi dolara.

Demokrate u Senatu imaju tijesnu većinu od 50 mjesta, a podršku ovom prijedlogu zakona dali su i republikanci, poslije višenedjeljnih pregovora, pa se očekuje da zato bude usvojen.

Mjera predviđa izdvajanje skoro 550 milijardi dolara u narednih pet godina, uz već postojaće federalne dozvole za javne radove koji će biti vršeni u doslovno svakom kraju SAD.

Predsjednik SAD Joe Biden je ovu potencijalno historijsku inicijativu uporedio sa nekadašnjom izgradnjom transkontinentalne željeznice i autoputeva koji su povezali američke države.

Novac je izdvojen za izgradnju puteva i mostova, jačanje američkih obala i zaštitu od klimatskih promjena, zaštitu javno-komunalnih preduzeća i sistema od cyber napada i modernizaciju električne mreže.

Sredstva će biti uložena i u javni prevoz, aerodrome i željeznicu, a većina vodovodnih cijevi koje sadrže olovo biće zamijenjena.

Ankete pokazuju da je inicijativa da se unaprijedi američka infrastruktura - zakonski prijedlog na kome je mjesecima radila dvostranačka grupa senatora - veoma popularan među građanima Amerike.

Demokrate koje se protive ovom prijedlogu zakona navode da ne obuhvata sve infrastrukturne potrebe, dok republikanci koji su protiv kažu da je izdvojeno previše novca.

Ako prijedlog zakona bude usvojen u Senatu, ide u Predstavnički dom gdje se rasprava očekuje u septembru.

Chuck Schumer
Chuck Schumer

"Dozvolite mi da kažem ovo: trebalo je mnogo vremena, ali ovaj zakon će donijeti mnogo dobrog Americi i Senat treba da bude ponosan što će ga usvojiti", rekao je lider demokrata u Senatu Chuck Schumer.

Republikanac Rob Portman, koji je podržao ovaj prijedlog, kaže da je "najveće izdvajanje u američkoj historiji".

"Poslije nekoliko decenija nečinjenja, konačno ćemo omogućiti bezbjednu, modernu i stabilnu infrastrukturu kakva je našoj zemlji prijeko potrebna"; napisao je Portman na Twitteru.

Schumer je najavio da će poslije usvajanja ovog zakona, Senat da se fokusira na desetogodišnji plan za socijalnu sigurnost, vrijedan 3,5 hiljade milijardi dolara, kojim se obezbjeđuje pravo djece na vrtić, besplatan javni koledž, pravo na jeftino stanovanje i čistu energiju,

Taj paket ima podršku demokrata, ali se republikanci protive.

Demokrate bi mogle da, u tom slučaju, iskoriste posebno pravilo koje važi kada se usvaja budžet i ukinu redovnu proceduru koja predviđa da je za stavljanje zakona na raspravu potrebno dvije trećine glasova senatora, već da rasprava počne odlukom proste većine.

Očekuje se da će rasprava o tom prijedlogu zakona trajati mjesecima.

See all News Updates of the Day

U Miamiju manja smrtnost od vrućina nego u ostatku SAD - u čemu je trik?

Ricky Lit iz grada Majamija dijeli vodu beskućnicima po vrućini, maj 2024. (AP)
Ricky Lit iz grada Majamija dijeli vodu beskućnicima po vrućini, maj 2024. (AP)

Uprkos tome što su 46 dana zaredom temperature bile ekstremno visoke, brutalno ljeto u Majamiju prošle godine nije bilo toliko smrtonosno - u odnosu na ostatak SAD gdje je broj žrtava vrelog talasa dostigao rekord.

Jedan od razloga za to je što Majami vrelinu shvata ozbiljno i tom problemu pristupa sistematski uz planiranje unaprijed, a ne tek kada temperatura skoči. Na vrijeme se informišu ranjive kategorije stanovništva, instaliraju se klima uređaji i pravi se strategija šta da se radi kada temperature stvarno postanu ekstremne - i to se vježba. Lokalne vlasti okruga Miami-Daid i Nacionalna meteorološka služba sarađuju u borbi protiv vrućina.

Kada je Jane Gillbert prije tri godine preuzela funkciju okružne službenice za borbu protiv vrućina, bila je jedna od prvih na toj dužnosti, a gradonačelnica Miamija joj je rekla da "želi da pripremi ljude za vrućine na istom nivou kao što ih priprema za uragane".

Majami u prosjeku svakih šest godina pretrpi udar uragana, tako da su pripreme za sezonu oluja prilično velike i iziskuju saradnju vlasti sa medijima i drugim akterima.

Kada je riječ o vrućini, lokalne vlasti prvo utvrđuju ko su ranjive kategorije i gdje se nalaze, kaže Gilbert.

"Gledali smo po poštanskim brojevima gdje ima najviše hitnih intervencija i hospitalizacija, i utvrdili da je u nekim kvartovima ta stopa četiri ili pet puta viša nego u drugim", kaže ona.

Riki Lit iz gradske službe za borbu protiv vrućina dijeli vodu beskućnicima u Majamiju, maj 2024.
Riki Lit iz gradske službe za borbu protiv vrućina dijeli vodu beskućnicima u Majamiju, maj 2024.

Zbog efekata toplotnih ostrva, siromaštva, količine asfalta i zelenila, temperatura na nekim mjestima može da bude i za nekoliko stepeni veća. Gilbert ističe da u takvim kvartovima živi više porodica sa djecom, nego na drugim mjestima.

Majami, u prosjeku, ima više klima uređaja u domovima nego drugi gradovi, ali je i skup i mnogi ne mogu da priušte klimu ili je ne koriste često. Prije vrelog talasa prošle godine, lokalne vlasti instalirale su 1.700 klima uređaja kako bi "svi u okrugu imali pristup rashlađivanju", ističe službenica za borbu protiv vrućina.

Kao početak ekstremnih vrućina određen je 31. maj i lokalne vlasti se u periodu od maja do oktobra spremaju za tri prirodne katastrofe: vrućinu, uragane i poplave.

"Zovemo ih treninzima za trostruki efekat", kaže Gilbert. Podrazumijevaju odlazak volontera u šatorska naselja sa beskućnicima, ljetnje kampove, klinike i kvartove u kojima stanuje ranjiva populacija, i razgovore sa stanovnicima, organizatorima i lekarima šta treba raditi kada nastupi vrelina, i koje opasnosti nosi sa sobom. Ove godine Majami je organizovao 14 različitih treninga na engleskom, španskom i kreolskom jeziku.

Okružne vlasti beskućnicima daju rashladne prostirke, dostavljaju im vodu i mape - da vide gdje se nalaze rashladne prostorije dostupne svima, a nekad im organizuju i prevoz do tamo.

Takođe, okrug je u saradnji sa lokalnom meteorološkom službom promijenio prag za upozorenja na ekstremnu vrućinu, kaže Sammy Hadi iz Nacionalne meteorološke službe.

Ranije je toplotni indeks, koji kombinuje temperaturu i procenat vlage, trebalo da dostigne 45 stepeni da bi se upalila upozorenja i krenulo u akciju. Prošle godine je taj prag spušten 43 stepena. Alarmi upozorenja na manje ekstremne vrućine se sada pale na 40 umjesto na 42 stepena - i Majami je prošle godine imao rekordnih 38 dana tokom kojih su na snazi bila ta upozorenja.

U kvartovima gdje živi ranjiva populacija, gradske vlasti su na benzinskim pumpama, samoposlugama, autobuskim stanicama i bilbordima postavile obavještenja šta se radi u situacijama kada se oglase alarmi za vrućinu.

"Samo obavještavanje ljudi je pola posla", kaže Hadi.

I djeluje da radi uspješno.

U okrugu Marikopa u Arizoni je prošle godine od vrućine umrlo najmanje 645 osoba, u Teksasu 450, a Nevadi 226. U Majamiju je smrtnost bila manja od 10. Gilbert ipak kaže da nije fer porediti smrtnost u Arizoni i južnoj Floridi, jer je Arizona postavila prioritet da se svaka smrt od vrućine tako i zavede, dok Florida nije - pa je moguće da je broj žrtava i veći. Takođe, ona napominje da u Phoenixu ima više beskućnika nego u Majamiju, i da se manje ljudi sklanja u zatvorene, rashlađene prostorije.

"Vrućine su bez presedana, kao da je nastupio totalno drugačiji klimatski režim. Broj probijenih rekorda je nezamisliv, od sredine juna do sredine oktobra toplotni indeks je premašen u 40 odsto dana u tom periodu", kaže ekspert za tropsku klimu Brian McNoldi sa Univerziteta Majamija.

Ekstremne vrućine postale su i političko pitanje.

Guverner Floride Ron Desantis u aprilu je potpisao zakon koji zabranjuje okružnim i gradskim vlastima da od poslodavaca traže da uvedu obavezne pauze za radnike na otvorenom. To je bio direktan odgovor na pokušaje okružnih vlasti da uvedu obavezu da se radnicima na građevini, farmerima i drugima koji rade napolju, obezbijede hladovina i voda.

Mnogi stručnjaci za javno zdravlje, ljekari i meteorolozi, ipak kažu da su Majami, Feniks i Huston primjeri kako se izboriti sa sve gorim vrelim talasima i sve većom stopom smrtnosti i ističu Majami kao najbolji primjer jer na prvom mjestu - ima gradsku službenicu zaduženu za vrućine.

Neke uticajne demokrate podržale Bidena, drugi traže da izađe iz trke

Predsjednik SAD Joe Biden dolazi na konferenciju za novinare na samitu NATO-a u Washingtonu (Foto: AP/Jacquelyn Martin)
Predsjednik SAD Joe Biden dolazi na konferenciju za novinare na samitu NATO-a u Washingtonu (Foto: AP/Jacquelyn Martin)

Predsjednik SAD Joe Biden u petak je dobio podršku dvojice istaknutih demokrata koji su poručili da bi trebalo da ostane u trci za Bijelu kuću, dok drugi članovi njegove stranke i dalje razmatraju da li 81-godišnji predsjednik ima kapaciteta za rezibor.

"Uz Bidena sam bez obzira na to u kojem će smjeru otići", rekao je član Kongresa James Clayburn za TV mrežu NBC, dan nakon što je Biden održao konferenciju za novinare na samitu NATO-a na kojoj je trebalo da otkloni sumnje u pogledu predsjedničke kandidature, prenosi agencija Reuters.

Guverner Kalifornije Gavin Newsom, koji se pominjao kao mogući kandidat da zamijeni Bidena, takođe je poručio da je uz predsjednika.

"U potpunosti sam uz njega", rekao je Newsom za CBS.

Šta birači misle o kandidaturi predsednika Bajdena?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:12 0:00

Clayburn (83) je istaknuta politička ličnost među Afroamerikancima čija podrška je ključna za Bidenovu kampanju za rezibor, dok je Newsom (56) jedan od nekoliko mlađih guvernera koji se smatraju budućnošću Demokratske stranke.

U međuvremenu, još dvoje demokratskih članova Kongresa pozvalo je Bidena da se povuče iz izborne trke. Poslije Bidenovog lošeg nastupa u debati sa republikanskim kandidatom Donaldom Trumpom krajem juna, gotovo 20 članova Predstavničkog doma i Senata iz Demokratske stranke pozvalo je američkog lidera da izađe iz trke kako bi se izabrao drugi kandidat.

"Vrijeme je da se ide dalje. Sa novim liderom", saopštio je kongresmen Mike Levin, koji je takođe u tijesnoj trci za reizbor.

"Molim vas, prepustite kormilo našim mnogim sposobnim demokratskim liderima kako bi imali najbolju šansu da porazimo Donalda Trampa", napisala je na društvenim mrežama članica Predstavničkog doma Brittany Pettersen.

Demokratski članovi Kongresa sve više brinu da bi problemi s kojima se Biden suočava u kampanji mogli da zakompikuju pokušaje da zadrže većinu u Senatu i ponovo osvoje kontrolu nad Predstavničkim domom.

Da bi spriječio dalje slabljenje podrške, Biden je odvojeno razgovarao sa grupom hispanskih, azijskih i umjerenih članova Kongresa, saopštili su njihovi saradnici.

Demokratski zvaničnici, donatori i aktivisti pokušavaju da utvrde da li je Biden najbolji kandidat da pobijedi Trampa na izborima 5. novembra i služi još jedan predsjednički mandat.

Prema izvještaju dnevnika The New York Times, neki donatori rekli su da neće isplatiti donaciju od oko 90 miliona dolara dok god je Biden u izbornoj trci.

U međuvremenu, lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je da se sastao sa Bidenom u čevrtak da bi mu prenio stavove 213 demokrata u donjem domu Kongresa. Nije rekao da li lično misli da bi Biden trebalo da ostane kandidat.

Većina birača je ideološki duboko podijeljena, a ankete pokazuju da je trka i dalje tijesna. Prema anketi NPR-a i PBS-a objavljenoj u petak, Biden ima prednost od dva odsto u odnosu na Trumpa, 50 naprema 48 odsto. Međutim, analitičari upozoravaju da Biden gubi podršku u državama koje će na kraju odlučiti pobjednika izbora.

"Ako se nastavi trenutni trend, Tramp bi mogao da ostvari jednu od najubjedljivijih pobjeda jednog predsjedničkog kandidata na izborima od 2008. godine", napisao je za The New York Timess demokratski strateg Doug Sosnik.

Trump će biti u centru pažnje javnosti naredne nedelje, kada ga Republikanska stranka bude formalno imenovala za kandidata na konvenciji u Milvokiju.

Anketa: Većina Amerikanaca želi smanjenje imigracije

Venecuelanski migrant hoda kako bi se ukrcao na let za repatrijaciju kao dio procesa imigracije na aerodromu u Harlingenu, Teksas, 18. oktobra 2023.
Venecuelanski migrant hoda kako bi se ukrcao na let za repatrijaciju kao dio procesa imigracije na aerodromu u Harlingenu, Teksas, 18. oktobra 2023.

Više od polovine Amerikanaca želi da se imigracija u Sjedinjene Države smanji, pokazala je junska Gallupova anketa, što je prvi put da većina Amerikanaca ima takvo mišljenje od 2005. godine.

Uzorak od 1.005 odraslih otkrio je da 55% Amerikanaca vjeruje da bi imigraciju u Sjedinjene Države trebalo smanjiti, što je znatno više od 41% koji su imali takav stav prošle godine. Također je otkriveno da 25% Amerikanaca vjeruje da bi nivo imigracije trebao ostati isti, dok 16% kaže da bi se imigracija trebala povećati.

Povećanje broja onih koji žele da se imigracija smanji došlo je zbog identifikacije svih političkih stranaka. Anketa je pokazala da 28% demokrata kaže da bi imigraciju trebalo smanjiti, što je povećanje sa 18% prošle godine. Za republikance je ovaj broj porastao sa 73% na 88%, dok je za nezavisne porastao sa 39% na 50%.

Rekord kada su Amerikanci najviše željeli da vide smanjenje imigracije zabilježio je Gallup 1993. i 1995. godine, kada je 65% odrasle populacije željelo manje useljavanja. Gallup je te brojke pripisao borbi Kalifornije u to vrijeme da se izbori s prilivom migranata.

Većina Amerikanaca je također bila za smanjenje imigracije nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, kao i u decembru 2005. godine, kada je Predstavnički dom usvojio zakon o jačanju granične sigurnosti.

Većina Amerikanaca i dalje vjeruje da je imigracija pozitivna za zemlju, prema Gallupu, iako je taj postotak blago pao sa 68% prošle godine na 64% ove godine, a postoje i oštre partijske podjele. Anketa je pokazala da je postotak Amerikanaca koji vjeruju da je imigracija "loša stvar" za zemlju porastao sa 27% na 32%.

Po stranačkoj liniji, 86% demokrata vjeruje da je imigracija dobra stvar, dok 39% republikanaca kaže da je imigracija dobra stvar - prema anketi.

Podrška za put do državljanstva za imigrante bez dokumenata i dalje je visoka i iznosi 70%, iako je taj udio manji od podrške od 81% u 2019. Dozvoljavanje "Sanjarima" - imigrantima koji su ilegalno dovedeni u SAD kao djeca - da postanu građani podržava 81% Amerikanaca.

Amerikanci su trenutno podijeljeni oko toga da li sve ilegalno imigrante u SAD treba deportovati, sa 47% podrške i 51% protiv. Podrška proširenju graničnog zida je nešto iznad polovine, pri čemu 53% Amerikanaca podržava izgradnju, dok se 46% protivi tome.

Anketa je sprovedena od 3. do 23. juna.

New York u problemu nakon legalizacije kanabisa: Ilegalne prodavnice na svakom uglu

New York u problemu nakon legalizacije kanabisa: Ilegalne prodavnice na svakom uglu
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:14 0:00

Zvaničnici New Yorka se bore s porastom broja ilegalnih prodavnica marihuane, koje su se pojavile na gotovo svakom uglu Velike jabuke zbog legalizacije kanabisa. Izvještava Aron Ranen.

Ko bi mogao eventualno zamijeniti Bidena?

Ko bi mogao eventualno zamijeniti Bidena?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:30 0:00

Predsjednik Biden je još jednom odbacio pozive dijela demokrata da se povuče iz utrke, rekavši da je najbolji kandidat svoje stranke. Pozivi se pojačavaju, pa je novinar Glasa Amerike Scott Stearns pitao političke stručnjake tko bi mogao biti eventualna zamjena za predsjednika Bidena.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG