Najnovije
Senat usvojio zakon o infrastrukturi vrijedan 1.200 milijardi dolara
Američki Senat je sa 69 glasova za i 30 protiv usvojio zakon o obnovi infrastrukture, vrijedan 1.200 milijardi dolara.
Demokrate u Senatu imaju tijesnu većinu od 50 mjesta, a podršku ovom prijedlogu zakona dali su i republikanci, poslije višenedjeljnih pregovora, pa se očekuje da zato bude usvojen.
Mjera predviđa izdvajanje skoro 550 milijardi dolara u narednih pet godina, uz već postojaće federalne dozvole za javne radove koji će biti vršeni u doslovno svakom kraju SAD.
Predsjednik SAD Joe Biden je ovu potencijalno historijsku inicijativu uporedio sa nekadašnjom izgradnjom transkontinentalne željeznice i autoputeva koji su povezali američke države.
Novac je izdvojen za izgradnju puteva i mostova, jačanje američkih obala i zaštitu od klimatskih promjena, zaštitu javno-komunalnih preduzeća i sistema od cyber napada i modernizaciju električne mreže.
Sredstva će biti uložena i u javni prevoz, aerodrome i željeznicu, a većina vodovodnih cijevi koje sadrže olovo biće zamijenjena.
Ankete pokazuju da je inicijativa da se unaprijedi američka infrastruktura - zakonski prijedlog na kome je mjesecima radila dvostranačka grupa senatora - veoma popularan među građanima Amerike.
Demokrate koje se protive ovom prijedlogu zakona navode da ne obuhvata sve infrastrukturne potrebe, dok republikanci koji su protiv kažu da je izdvojeno previše novca.
Ako prijedlog zakona bude usvojen u Senatu, ide u Predstavnički dom gdje se rasprava očekuje u septembru.
"Dozvolite mi da kažem ovo: trebalo je mnogo vremena, ali ovaj zakon će donijeti mnogo dobrog Americi i Senat treba da bude ponosan što će ga usvojiti", rekao je lider demokrata u Senatu Chuck Schumer.
Republikanac Rob Portman, koji je podržao ovaj prijedlog, kaže da je "najveće izdvajanje u američkoj historiji".
"Poslije nekoliko decenija nečinjenja, konačno ćemo omogućiti bezbjednu, modernu i stabilnu infrastrukturu kakva je našoj zemlji prijeko potrebna"; napisao je Portman na Twitteru.
Schumer je najavio da će poslije usvajanja ovog zakona, Senat da se fokusira na desetogodišnji plan za socijalnu sigurnost, vrijedan 3,5 hiljade milijardi dolara, kojim se obezbjeđuje pravo djece na vrtić, besplatan javni koledž, pravo na jeftino stanovanje i čistu energiju,
Taj paket ima podršku demokrata, ali se republikanci protive.
Demokrate bi mogle da, u tom slučaju, iskoriste posebno pravilo koje važi kada se usvaja budžet i ukinu redovnu proceduru koja predviđa da je za stavljanje zakona na raspravu potrebno dvije trećine glasova senatora, već da rasprava počne odlukom proste većine.
Očekuje se da će rasprava o tom prijedlogu zakona trajati mjesecima.
See all News Updates of the Day
Članice EU odobrile Plan rasta za pet zemalja Zapadnog Balkana, bez BiH
Države članice Evropske unije (EU) su odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region.
Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer nije Briselu podnijela potpunu reformsku agendu koja nije ni razmatrana na nivou država EU.
EU ostaje spremna da odobri reformsku agendu Bosne i Hercegovine čim bude završena i priloži je paketu koji je odobrila za sve ostale zemlje regiona.
Ovaj proceduralni korak otvara put da Evropska komisija odobri reformske agende. Na ovaj način Evropska komisija će biti spremna da izvrši prve uplate iz ovog paketa.
Zatim zemlje korisnice, prema svojim internim procedurama, moraju da potpišu sporazume o fondovima i kreditima, dok moraju da ratifikuju Sporazum o zajmu u svojim nacionalnim parlamentima.
Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.
Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.
Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dvije milijarde eura biće obezbijeđene kroz grantove odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.
BiH: Ustavni sud privremeno zaustavio veličanje ratnih zločinaca u školskim knjigama entiteta Republika Srpska
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je donio privremenu mjeru kojom se obustavlja primjena Pravilnika o nastavnom planu i programu za osnovno vaspitanje i obrazovanje Republike Srpske i Priloga u dijelu koji se odnosi na istoriju za 9. razred a u kome se veličaju Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
Rusija: Militarizovanim obrazovanjem do opravdanja za napad na Ukrajinu
Ricardo Marquina donosi priču o, kako kritičari kažu, potezima Rusije da militarizuje obrazovanje uvođenjem novih predmeta koji objašnjavaju i opravdavaju njen sveobuhvatni napad na Ukrajinu.
Izraelska vojska objavljuje otkrića iz Libana. Tvrde da je planiran napad po uzoru na Hamasov iz Gaze
Kada je započeo kopnenu invaziju na Liban, Izrael je rekao da je njegov cilj bio potisnuti Hezbollah s granice kako bi omogućio svojim stanovnicima da se vrate u domove na sjeveru. Ali kako ulaze dublje u unutrašnjost Libana, izraelska vojska navodi da dolazi do zanimljivih otkrića.
Uzastopni uragani preoblikuju posljednji dio kampanje za 2024.
Par nepoželjnih i destruktivnih gostiju po imenu Helene i Milton upali su na ovogodišnje predsjedničke izbore u SAD-u.
Uzastopni uragani pobrkali su rasporede demokrata Kamale Harris i republikanca Donalda Trumpa, pa su oboje posvetili dio svojih posljednjih dana rješavanju pitanja oporavka od oluje.
Dva uragana nameću osnovna pitanja o tome ko bi kao predsjednik najbolje odgovorio na smrtonosne prirodne katastrofe, nekada zanemareno pitanje koje postaje sve rutinskiji dio posla. A samo nekoliko sedmica prije izbora 5. novembra, oluje su poremetile mehaniku glasanja u nekoliko ključnih mjesta.
Potpredsjednica Harris pokušava ovo iskoristiti kao priliku, pojavljujući se zajedno s predsjednikom Joeom Bidenom na brifinzima i pozivajući na dvostranačku saradnju. Bivši predsjednik Trump pokušava iskoristiti trenutak da napadne kompetencije administracije i postavi pitanje da li ona uskraćuje pomoć republikanskim područjima, uprkos tome što nema dokaza o takvom ponašanju.
Dodatni pritisak je i potreba da se obezbijedi više novca za administraciju za mala preduzeća i Federalnu agenciju za vanredne situacije, što bi zahtijevalo od republikanaca iz Doma da rade sa demokratskom administracijom. Biden je u četvrtak rekao da bi zakonodavci trebalo odmah da se pozabave situacijom.
Timothy Kneeland, profesor na Univerzitetu Nazareth u Rochesteru u New Yorku, koji je proučavao ovo pitanje, rekao je: “Suočavanje s uzastopnim krizama stavit će FEMA pod veću kontrolu i stoga će Bidenova administracija biti pod mikroskopom u danima pred izbore."
“Potpredsjednica Harris mora biti empatična sa žrtvama bez mijenjanja rasporeda kampanje i pružiti dosljedne poruke o široko rasprostranjenoj devastaciji koja čini rad FEMA-e još težim od uobičajenog”, rekao je Kneeland.
Trump i Harris su već odvojeno otišli u Džordžiju kako bi procijenili štetu od uragana i obećali podršku, a Harris je posjetila Sjevernu Karolinu, zahtijevajući od kandidata da otkažu kampanje na drugom mjestu i iskoriste vrijeme koje je dragocjen resurs u posljednjim sedmicama prije izbora. Džordžija i Sjeverna Karolina su politička bojna polja, što podiže ulog.
Jezik kampanje promijenjen
Uraganske padavine su evidentne i u kampanjama kandidata.
U četvrtak, prvo pitanje koje je Harris dobila u gradskoj vijećnici Univisiona u Las Vegasu došlo je od građevinskog radnika i neodlučnog glasača iz Tampe na Floridi. Ramiro Gonzalez je pitao o pričama o tome da administracija nije učinila dovoljno da podrži ljude nakon Helene i da li će ljudi na Miltonovom putu imati pristup pomoći - što je znak da se Trumpova poruka probija kod nekih potencijalnih glasača.
Harris je navela nivo dezinformacija koje kruže republikanci, ali je njen potpuniji odgovor otkrio dinamiku u igri samo nekoliko nedelja pre izbora.
“Moram naglasiti da ovo nije vrijeme da se ljudi igraju politike”, rekla je ona.
Istog dana, Trump je otvorio govor u Detroitskom ekonomskom klubu hvaleći republikanske guvernere u pogođenim državama i osuđujući administraciju Biden-Harris.
"Oni su pustili te ljude da nepravedno pate", rekao je o onima koje je pogodila Helene u Sjevernoj Karolini.
Pogođeni sistemi glasanja
Oluje su takođe mjestimično poremetile proces glasanja. Državni izborni odbor Sjeverne Karoline donio je rezoluciju kako bi pomogao ljudima u pogođenim okruzima da glasaju. Florida će nekim okruzima omogućiti veću fleksibilnost u distribuciji glasačkih listića putem pošte i promjeni biračkih mjesta za lično glasanje. Ali savezni sudija u Džordžiji rekao je u četvrtak da država ne mora ponovo da otvara registraciju birača uprkos poremećajima koje je napravila Helene.
Napetost i kontroverze počele su da nadjačavaju odgovor na katastrofu, a Biden je u srijedu i četvrtak rekao da je Trump širio neistine koje su "neameričke".
Candace Bright Hall-Wurst, profesorica sociologije na državnom univerzitetu East Tennessee, rekla je da su prirodne katastrofe sve više politizirane, često stavljajući više fokusa na političare umjesto na ljude kojima je potreban.
"Katastrofe se politiziraju kada imaju političku vrijednost za kandidata", rekla je ona. "To ne znači da je politizacija korisna za žrtve."
Kao demokratski kandidat, Haris je iznenada postala glavni dio odgovora na uragane, uloga koja tradicionalno nije uključivala potpredsjednike u prethodnim administracijama.
U četvrtak je virtuelno učestvovala na brifingu u situacionoj sobi o Miltonu dok je bila u Nevadi zbog aktivnosti kampanje. Prisustvovala je na sastancima o planovima odgovora, a u srijedu je telefonirala CNN-u uživo kako bi razgovarala o naporima administracije.
Na pojavljivanju u srijedu s Bidenom kako bi razgovarali o Miltonu prije nego što dođe do kopna, Harris je suptilno vezala pitanja u politiku svoje kampanje kako bi zaustavila dizanje cijena hrane i drugih proizvoda.
„Svakoj kompaniji koja – ili pojedincu koji – može iskoristiti ovu krizu da iskorištava ljude koji očajnički traže pomoć putem ilegalnih prevara ili dizanja cijena – bilo da se radi o benzinskoj pumpi, aerodromu ili hotelskom šalteru – zna da pratimo ove ponašanja i situacije na terenu veoma blisko i svako ko koristi potrošače biće smatran odgovornim”, rekla je ona.
Harris je upozorila da Milton "predstavlja ekstremnu opasnost". Sletio je na Floridu kasno u srijedu i ostavio bez struje više od 3 miliona ljudi. Ali olujni talas nikada nije dostigao isti nivo kao Helene, što je dovelo do otprilike 230 smrtnih slučajeva i tokom dužeg perioda ostavilo planinske dijelove Severne Karoline bez pristupa struji, mobilnim uslugama i putevima.
Dezinformacije o Heleni
Trump i njegovi saveznici iskoristili su posljedice Helene kako bi širili dezinformacije o odgovoru administracije. Njihove opovrgnute tvrdnje uključuju izjave da žrtve mogu dobiti samo 750 dolara pomoći, kao i lažne optužbe da su sredstva za hitne slučajeve preusmjerena na imigrante.
Bivši predsjednik je rekao da je odgovor administracije na Helene bio gori od široko propalog postupanja administracije Georgea W. Busha s uraganom Katrina 2005. godine, koji je doveo do skoro 1.400 smrtnih slučajeva.
“Ovaj uragan je bio loš; Kamala Harris ih je ostavila na cjedilu", rekao je Trump na nedavnom skupu u Džunou u Viskonsinu. "Ovo je najgori odgovor na oluju, katastrofu ili uragan koji smo ikada vidjeli. Vjerovatno gori od Katrine, a to je teško pobijediti, zar ne?"
Upitana o strateškom razmišljanju Trumpove kampanje o naglašavanju odgovora na uragan, sekretarica za štampu kampanje Karoline Leavitt rekla je da to odražava obrazac "neuspjelog vodstva" Bidenove administracije koji također uključuje povlačenje američkih trupa iz Afganistana i sigurnost na južnoj granici SAD-a.
John Gasper, profesor Univerziteta Carnegie Mellon koji je istraživao odgovore vlade na prirodne katastrofe, rekao je da žrtve oluje uglavnom žele osigurati prije svega da dobiju pomoć koja im je potrebna.
„Ove katastrofe u suštini završavaju kao dobar test vodstva za lokalne, državne i savezne zvaničnike u tome kako reaguju“, rekao je.
Ali Gasper je primijetio da se američka politika toliko polarizirala i da druga pitanja poput ekonomije oblikuju izbore, tako da debata koja trenutno izaziva toliko vrućine između Trumpa i Bidenove administracije možda neće biti toliko bitna na dan izbora.