"Zavisi, mislim da neće biti potrebe", rekao je Trump u intervjuu Televiziji Newsmax odgovarajući na pitanje da li bi poslao vojsku u neki od gradova u kojima protesti zbog smrti Floyda prerastaju u nasilje.
Prethodno, Trump je najavio da bi vojska mogla biti angažovana ukoliko države ne budu bile sposobne da zaustave nasilne proteste.
Sličan stav prije Trumpa je tokom dana iznio sekretar za odbranu Mark Esper izjavio je u srijedu da se protivi upotrebi vojnih snaga za sprovođenje reda tokom uličnih protesta. U trenutku kada se Esper izjašnjavao o tom pitanju djelovalo je da dvojica zvaničnika o tom pitanju imaju nesaglasne stavove.
“Mi sada nismo u takvoj situaciji", rekao je.
Aktiviranje Zakona o pobuni razmatrano je dok je Trump govorio o mogućnosti da uputi vojsku da bi ugušio nasilne proteste u nekim američkim gradovima. Esper je dozvolio da se nekoliko aktivnih vojnih jedinica premjesti u vojne baze u neposrednoj blizini prijestolnice ali one nisu bile pozvane da reaguju.
Neposredno prije nego što je Esper govorio, Trump je preuzeo zasluge za masovno raspoređivanje vojnika Nacionalne garde i federalne policije u prijestolnici, navodeći da je time ponudio državama primjer kako da zaustave nasilje koje prati neke proteste.
Trump tvrdi da je demonstracija sile doprinijela tome da se protesti u Washingtonu i drugim gradovima smire i ponovio kritiku guvernera koji nisu iskoristili maksimalne kapacitete svoje Nacionalne garde.
“Treba da imate dominantnu snagu", izjavio je Trump za radio Fox News. "Potrebni su nam red i zakon."
Sekretar Mark Esper je, govoreći u Pentagonu, takođe snažno osudio ponašanje policije Minneapolisa u incidentu koji je pokrenuo talas protesta - kada je uhapšeni Afroamerikanac George Floyd preminuo nakon što mu je policajac držao koljeno na vratu više od osam minuta. Esper je taj čin nazvao "ubistvom" i "stravičnim zločinom."
Izvori AP: Bijela kuća ublažava stav o slanju vojske u države
Nakon što je zaprijetio državama da će uputiti vojsku da smiri proteste, predsjednik Trump, po svemu sudeći, privatno odustaje od te ideje, a zvaničnici Bijele kuće kažu da odgovor na demonstracije širom zemlje pokazuje da su lokalne vlade u stanju da same uspostave red.
Protesti u Washingtonu i drugim gradovima zbog policijske brutalnosti nad manjinama nastavljeni su u utorak relativno mirno, što je bio primjetan kontrast u odnosu na žestoko suzbijanje demonstracija ispred Bijele kuće u ponedjeljak uveče. Predsednik je želio da agresivnom akcijom u glavnom gradu postavi primjer ostatku zemlje, izjavio je u utorak jedan visoki zvaničnik Bijele kuće.
Sekretarijat za odbranu je izradio plan za razmještanje aktivnog vojnog osoblja ukoliko to bude potrebno. Prema dokumentima Pentagona u koje je uvid imao AP, napravljeni su planovi da pripadnici vojske štite Bijelu kuću i druge federalne zgrade u slučaju da se bezbjednosna situacija u prijestolnici pogorša a Nacionalna garda ne može da osigura potrebnu zaštitu.
Međutim, po svemu sudeći u Bijeloj kući opada interesovanje za primjenu federalnog ovlašćenja za vanredne situacije. Iako su neke Trumpove pristalice pozdravile suzbijanje demonstracija u Washingtonu, grupa republikanaca je izrazila zabrinutost da snage reda rizikuju da prekrše ustavna prava demonstranata, garantovana Prvim amandmanom, piše AP.
Trumpov sekretar za odbranu, Mark Esper, takođe se distancirao od Trumpove odluke da prošeta preko Lafayette parka da bi se fotografisao ispred lokalne episkopalne crkve Svetog Jovana, nakon što su demonstranti potisnuti sa te ulice.
Esper se našao pod paljbom kritičara, među kojima su i neki penzionisani visoki vojni oficiri, zato što se sa predsjednikom u ponedjeljak uveče prošetao i fotografisao ispred crkve oštećene u protestima. On sada tvrdi da nije znao kuda predsjednik ide.
"Nisam znao gdje idem", izjavio je Esper za NBC News. Kaže da je očekivao da vidi štetu načinjenu na jednom kupatilu koje je vandalizovano za vrijeme protesta u Lafayette parku i da razgovara sa razmještenim pripadnicima Nacionalne garde.
Trump brani odluku o fotografisanju ispred crkve
Predsjednik Trump je branio odluku da se sa Biblijom fotografiše ispred istorijske crkve nakon što su snage reda primjenile nasilje da očiste park od demonstranata. Taj potez su oštro kritikovali lideri Episkopalne crkve uključujući i samog episkopa, kao i istaknuti poglavari drugih hrišćanskih crkava.
"Većina vjerskih lidera je voljela to da vidi”, ocijenio je Trump u srijedu. “Zašto ne bi? Stajao sam ispred crkve koja je pretrpjela traumatičan događaj.”
Trump je izjavio da je crkva, koja potiče iz ranog 19. vijeka a u istoriji su u nju dolazili brojni američki predsjednici, “pretrpjela teška oštećenja i paljevinu” u nedjelju uveče. Prema saopštenju Vatrogasne službe Washingtona, mali požar u podrumu crkve je brzo ugašen.