Linkovi

Analize i istraživanja

Nastavljeni masovni protesti u SAD, u New Yorku sukob policije i demonstranata

Policija privodi demonstrante u New Yorku, 2. jun 2020. (Foto: Rojters/Eduardo Munoz)

Desetine hiljada ljudi izašle su u utorak na ulice američkih gradova, da bi osmi dan za redom protestovali zbog smrti Afroamerikanca Georga Floyda tokom policijskog privođenje, uprkos apelima gradonačelnika, policijskom času i drugim mjerama.

Iako je bilo masovnih protesta, nasilja je bilo manje nego prethodnih dana, prenosi Reuters.

U New Yorku su tokom večeri izbili sukobi policije i demonstranata, a bilo je i pljački, prenosi agencija Reuters.

U tom gradu, hiljade ljudi izašlo je na ulice, noseći transparente na kojima je pisalo "nema pravde, nema mira" i "kaži njegovo ime George Floyd". Pratile su ih stotine policajaca.

Policija je prvo dozvolila da se protesti nastave nakon što je u 8 uveče po lokalnom vremenu na snagu stupio policijski čas, ali je poslije toga počela da hapsi demonstrante i zatvara dijelove autoputa koji prolazi kroz donji dio Manhattana.

U prijestolnici Washingtonu, hiljade ljudi okupilo se blizu Bijele kuće, dan nakon što je policija ispalila suzavac i gumene metke da bi rastjerala demonstrante kako bi predsjednik Donald Trump mogao da se fotografiše ispred obližnje crkve Svetog Jovana, piše Reuters.

Sveštenici su u utorak, ispred te crkve, dijelili vodu demonstrantima i molili se sa njima. Okupljeni su uzvikivali Floydovo ime i "životi crnaca su važni".

Protesti u Washingtonu, 2. juni 2020. (Foto: AP/Alex Brandon)
Protesti u Washingtonu, 2. juni 2020. (Foto: AP/Alex Brandon)

Pripadnici vojske i policije u utorak su stajali iza žičane ograde koja je podignuta tokom noći da bi se blokirao pristup parku Lafayette​, preko puta Bijele kuće.

Protesti su nastavljeni poslije 7 uveče po lokalnom vremenu, kada je u Washingtonu na snagu stupio policijski čas, koji je takođe uveden u desetinama gradova širom zemlje.

“Bolje je biti ovdje, nego sjediti kod kuće i osjećati se bespomoćno", kazala je Jessica DeMaio, koja prvi put učestvuje u protestima.

Protesti su, za raziliku od prethodnih dana, bili mirni, a sat nakon što je na snagu stupio policijski čas mnogi su se razišli dok je nekoliko stotina demonstranata ostalo ispred ograde blizu Bijele kuće.

Pripadnici vojske i Nacionalne garde iza ograde blizu Bijele kuće (Foto: Reuters/Jonathan Ernst)
Pripadnici vojske i Nacionalne garde iza ograde blizu Bijele kuće (Foto: Reuters/Jonathan Ernst)

Protesti su održani i u drugim gradovima, među kojima su Los Angeles, Seattle, Atlanta, Houston, St. Paulu Minesoti, Miami, Orlando i Columbija u Južnoj Karolini.

U Floydovom rodnom gradu Houstonu, hiljade su učestvovale u protestnoj šetnji koju su organizovali Floydova porodica i prijateljii.

U Minneapolisu, majka šestogodišnje kćerke Georgea Floyda Gianna, rekla je da želi da svijet zna da je njena devojčica izgubila dobrog oca.

“Želim pravdu za njega zato što je bio dobar. Bez obzira na to šta bilo ko misli, bio je dobar", rekla je Roxie Washington na konferenciji za novinare, dok je kćerka stajala pored nje.

Trump želi da Nacionalna garda zaustavi "propalice"

Predsjednik Donald Trump u međuvremenu pojačava pritisak na guvernere da suzbiju nasilje na protestima, zahtijevajući od New Yorka da mobiliše Nacionalnu gardu da bi zaustavio "propalice i gubitnike", prenosi agencija AP.

Dok se u utorak nastavljaju protesti širom zemlje, a gradovi pripremaju za novo sporadično nasilje tokom noći, predsjednik je pojačao pozive za oštriju reakciju, što je uradio i dan ranije kada je zaprijetio da će poslati vojsku da zavede red ako guverneri to ne urade.

“New York, pozovi Nacionalnu gardu. Propalice i gubitnici te uništavaju. Djeluj brzo. Nemoj da napraviš istu užasnu i smrtonosnu grešku kao sa staračkim domovima", napisao je Trump na Twitteru.

U tom gradu su, u ponedjeljak veče, ljudi razbijali izloge blizu Rockfeller centra i provalili ulaz u glavnu prodavnicu robne kuće Macy's na Manhattanu, uprkos tome što je uveden policijski čas, prvi put poslije više decenije. Policija je saopštila da je uhapšeno gotovo 700 ljudi, a da je nekoliko policajaca povrijeđeno.

Gradonačelnik Bill de Blasio produžio je policijski čas, koji počinje u 8 uveče po lokalnom vremenu, cijelu nedelju.

Protesti u New Yorku, 1. jun 2020. (Foto: AFP)
Protesti u New Yorku, 1. jun 2020. (Foto: AFP)

Očekuje nas nekoliko teških dana. Suočićemo se s tim", poručio je de Blasio i dodao da će to uraditi uz pomoć lokalnih lidera koje je pozvao da reaguju.

Više od 20 hiljada pripadnika Nacionalne garde raspoređeno je u 29 američkih država zbog nasilja, prenosi AP. New York nije među tim državama.

De Blasio je rekao da ne želi Nacionalnu gardu, a guverner države New York Andrew Cuomo poručio da je "sramno" ono što se dogodilo u gradu i optužio policiju i gradonačelnika da nisu uradili svoj posao.

Pentagon poslao vojnike u baze oko Washingtona

U međuvremenu, demokratski i republikanski guverneri odbacili su Trumpovu prijetnju da će poslati vojsku i upozorili da bi taj potez bio opasan.

Neimenovani visoki zvaničnik Bijele kuće rekao je u utorak da je, uprkos Trumpovim prijetnjama, cilj da se izvrši pritisak na guvernere da mobilišu više pripadnika Nacionalne garde.

Pentagon je pak saopštio da je premjestio oko 1.600 pripadnika vojske u područje oko prijestolnice, nakon nekoliko noći nasilnih protesta u gradu.

"Vojnici na aktivnoj dužnosti nalaze se u vojnim bazama u regionu prijestolnice, ali nisu u samom gradu", rekao je portparol Pentagona Jonathan Hoffman i dodao da su trupe u "povišenom statusu pripravnosti", ali da ne "učestvuju u odbrambenoj podršci operacijama civilnih vlasti". Dodao je i da je riječ o vojnoj policiji, trupama sa inženjerskim kapacitetima i pješadiji.

Trampovi protivnici optužuju ga da dodatno podstiče sukobe i rasne tenzije, umjesto da ujedini zemlju i riješi probleme koji su doveli do protesta.

"Predsjednik Trump ima pravo da bude fokusiran na zakon i red. Nije izabran da bi tješio ljude", poručio je poručio je bivši član njegove predizborne kampanje Jason Miller.

Međutim, Trumpova retorika i sve veća uloga američkih oružanih snaga alarmirali su neke aktuelne i bivše zvaničnike.

"Amerika nije ratište. Naši sugrađani nisu neprijatelj", tweetovao je bivši načelnik Združenog generalštaba američke vojske, general u penziji Martin Dempsey.

Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden rekao je u govoru u utorak da će pokušati da zacijeli rasne podjele u Americi i oštro kritikovao Trumpov odgovor na proteste.

“On misli da mu podjele pomažu. Ta narcisoidnost je postala važnija od dobrobiti zemlje", rekao je Biden u govoru u gradskoj skupštini u Philadelphiji.

Sedma noć nemira

Tokom nasilja, koje je u ponedjeljak veče zahvatilo zajednice od obale do obale, policajci su upucani, gaženi i gađani kamenicama i flašama.

U Atlanti, policija je ispalila suzavac na demonstrante. U Nashvilleu, više od 60 pripadnika Nacionalne garde spustilo je štitove na zahtjev mirnih demonstranata. Na protestima u u gradu Buffalo, u državi New York, vozilo je uletilo u grupu policajca, od kojih je troje povrijeđeno.

U Las Vegasu je upucan i teško povređen policajac, dok je sa svojim kolegama pokušavao da rastjera okupljene ispred jednog hotela i kazina. U Saint Louisu, upucana su četiri policajca za koje se očekuje da će se oporaviti.

Policija ispaljuje suzavac na demonstrante u Philadelphiji, 1. jun 2020. (Foto: AP)
Policija ispaljuje suzavac na demonstrante u Philadelphiji, 1. jun 2020. (Foto: AP)

U Philadelphiji, gdje su stotine demonstranata izašle na autoput koji prolazi kroz centar grada, gradonačelnik Jim Kenney opisao je haotične scene kada je jedna osoba poginula dok je pokušavala da eksplozivom provali bankomat, dok je jedan vlasnik radnje upucao lopova, a 19-godišnjak preminuo od povreda zadobijenih tokom pljačke.

Tokom prošle nedjelje, uhapšeno je gotovo 8.000 ljudi zbog pljački, blokiranja autoputeva i kršenja policijskog časa, prenosi agencija AP.

U Richmondu, u Virginiji, nekoliko stotina ljudi okupilo se u utorak ispred gradske skupštine, protestujući protiv gradonačelnika koji se izvinio zato što je policija ispalila suzavac na mirne demonstrante.

U Mineapolisu je u međuvremenu situacija bila nešto mirnija, nakon što je brat Georgea Flojda pozvao na mir, na istom mjestu gdje je bijeli policajac Derek Chauvin držao koljeno na Floydovom vratu nekoliko minuta, čak i dok je 46-godišnji Afroamerikanac govorio da ne može da diše.

Chauvin je optužen za ubistvo, a glavni tužilac Minnesote Keith Ellison rekao je u utorak da tužioci pokušavaju da što brže utvrde da li bi optužnica trebalo da bude podignuta protiv još tri policajca umiješana u incident. Sva četvorica policajaca su otpuštena.

See all News Updates of the Day

Tragedije na snimanjima koje su promijenile holivudska pravila

ARHIVA - Brendon Li, sin Bruce Lee-ja, poginuo je u nesreći na snimanju filma "Vrana".

Slučajno ubistvo snimateljke Haline Hačins za vrijeme snimanja novog filma Aleka Boldvina "Rust" je podsjetnik na opasnosti koje ponekad prijete filmskim i televizijskim ekipama.

Dok traje istraga o tome zbog čega je pomoćnik reditelja Boldvinu dao pištolj sa pravim mecima, lideri filmske industrije počinju da traže načine da izbjegnu slične tragedije.

Smrtni slučajevi za vrijeme nekih ranijih snimanja dovodili su do promjene pravila bezbjednosti. Evo pregleda nekoliko filmskih i TV produkcija tokom kojih su se dogodile nesreće koje su promijenile industriju.

“Zona sumraka: Film"

Helikopterska nesreća 1982. godine, u kojoj su poginuli glumac Vik Morou i još dvoje djece glumaca, uzdrmala je filmsku industriju i dovela do novih bezbjednosnih standarda za korištenje helikoptera tokom snimanja. Morou i djeca su poginuli snimajući scenu u Vijetnamu, za film zasnovan na kultnoj televizijskoj seriji. Helikopter se srušio nakon što su otpad i čestice poslije filmske eksplozije oštetili rotor letjelice. Reditelj Džon Lendis i još četvoro ljudi oslobođeni su optužbi za ubistvo bez predumišljaja. Bio je to rijedak slučaj da su podignute optužnice protiv članova jedne filmske ekipe zbog smrtnih slučajeva na setu. Porodice poginule djece - glumaca postigle su nagodbe u građanskim parnicama poslije više godina, a federalne agencije uvele su nova pravila za snimanja u helikopterima.

“Vrana"

Glumac Brendon Li preminuo je u martu 1993. nakon što je upucan u stomak dok je snimao scenu iz filma "Vrana." Produkciju su već pratili finansijski i bezbjednosni problemi, a jedan građevinski radnik na setu je zadobio ozbiljne opekotine. Metak je greškom ostavljen u pištolju iz prethodne scene, a pogodio je Lija tokom snimanja scene u kojoj je trebalo da se koriste ćorci. Uprava za bezbjednost na radnom mjestu je izrekla novčanu kaznu u iznosu od 84.000 dolara producentima filma zbog smrti Lija, ali je kazna kasnije spuštena na 55.000 dolara. Poslije fatalne pucnjave na snimanju filma "Hrđa", na nalogu na Twitteru koji vodi sestra Brendona Lija Šenon je poručeno: "Niko nikada ne bi smio da pogine od pištolja na filmskom setu. Tačka."

"Midnight Rider"

Snimateljku Saru Džons je pregazio voz u februaru 2014. godine, za vrijeme snimanja filmovane biografije Grega Olmana u ruralnom dijelu Džordžije. Smrt 27-godišnje Džons i povrede drugih članova ekipe koje su pogodili dijelovi metalnog rama za krevet, koji se nalazio na šinama, doveli su do toga da se filmska industrija više fokusira na bezbjednost tokom snimanja. Ekipa filma nije imala dozvolu da bude na šinama, ali nisu očekivali dolazak voza dok su snimali scenu sa krevetom na pruzi. Tužioci su podigli optužnicu protiv reditelja, koji je priznao krivicu za ubistvo bez predumišljaja. Osuđen je na dvije godine zatvora, ali je pušten na slobodu poslije godinu dana, a Uprava za bezbjednost na radnom mjestu ga je kaznila sa 74.900 dolara. Roditelji Sare Džons su osnovali fondaciju posvećenu poboljšanju bezbjednosti za vrijeme snimanja filmova i serija.

“Policajci"

Inženjer zvuka koji je snimao jednu policijsku akciju za potrebe dugododišnjeg reality TV programa "Policajci" pogođen je metkom i preminuo u Omahi u Nebraski, u avgustu 2014. Smrt Brajsa Diona je navela Upravu za bezbjednost na radnom mjestu da preporuči dodatnu obuku za članove TV ekipe, uključujući i kako da snimaju policijske pucnjave sa veće razdaljine. Takođe je preporučeno da se ukinu bonusi koji podstiču filmske radnike da preduzimaju veći rizik kako bi snimili što uzbudljivije priče. Dion je prva osoba poginula u istoriji serijala "Policajci" koji je počeo da se emituje 1989. godine, a prati prave policajce na dužnosti, u njihovim patrolama i akcijama. Reality program je otkazan prošle godine, ali ga je nedavno obnovio servis za strimovanje mreže Fox News.

Reality program kanala Discovery

U helikopterskoj nesreći koja se dogodila u ranim jutarnjim satima u riječnoj dolini sjeverno od Los Anđelesa poginulo je troje ljudi koji su snimali planiranu reality TV seriju za kanal Discovery. Snimanje, u februaru 2013, odgiralo se u noći bez mjesečine, a pilot nije nosio noćne naočare u vrijeme nesreće. Federalni istražitelji su kasnije ustanovili da je svjetlo korišteno da se osvijetli lice glumca u pilotskoj kabini, uticalo na pilotovu sposobnost letenja. Međutim, Nacionalni bord za bezbjednost saobraćaja je okrivio pilota, zato što je letio u nebezbjednim uslovima. Agencija je kasnije povukla svoj zaključak da je jedan inspektor Federalne uprave za avijaciju pogriješio što nije prepoznao rizike kada je dao dozvolu za snimanje.

Sekretarica za finansije: SAD ne gube kontrolu nad inflacijom

Američka sekretarica za finansije Janet Yellen(Foto:AP/Evan Vucci)

Američka sekretarica za finansije Janet Yellen rekla je u nedjelju da Sjedinjene Države ne gube kontrolu nad inflacijom i da očekuje da će se ona vratiti na normalan nivo do druge polovine naredne godine.

Yellen je u intervjuu kablovskoj mreži CNN rekla da će sredstva, čije je izdvajanje predviđeno planovima predsjednika Joea Bidena za ulaganje u infrastrukturu i socijalnu potrošnju, biti raspoređena tokom narednih 10 godina, ali nije precizirala da li će to pogoršati inflaciju.

"Stopa inflacije će ostati visoka naredne godine zbog onoga što se već dogodilo. Međutim, očekujem poboljšanje do sredine ili kraja naredne godine - druge polovine naredne godine", rekla je Jelen.

Problemi u lancu snabdijevanja opterećuju Sjedinjene Države i druge zemlje, dok naglo raste potražnja zbog otvaranja ekonomija.

"Dok budemo dalje napredovali u borbi protiv pandemije, očekujem da se zastoji u snabdijevanju prevaziđu. Amerikanci će se vraćati u radnu snagu kako se uslovi budu poboljšavali", ocijenila je Yellen.

Federalne rezerve (američka Centralna banka) obećale su da će ključnu kamatnu stopu zadržati na aktuelnom nivou, koji je blizu nule, do potpunog oporavka tržišta rada i dok inflacija ne dostigne zacrtani cilj od 2 odsto i neko neko vrijeme ostane nešto iznad tog nivoa.

Nejasnoće u američkoj strategiji prema Tajvanu

Predsjednik Joe Biden učestvuje u razgovoru sa biračima u organizaciji mreže CNN, u Baltimoru, 21. oktobra 2021.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki u petak se, po svemu sudeći, distancirala od izjave predsjednika Joea Bidena dan ranije da su SAD riješene da brane Tajvan ukoliko ga napadne Kina.

"Predsjednik nije saopštavao bilo kakvu promjenu politike, niti je donio odluku o promjeni politike", izjavila je Psaki na konferenciji za novinare u Bijeloj kući. "Naši vojni odnosi sa Tajvanom su zasnovani na Zakonu o odnosima sa Tajvanom."

U Zakonu o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine, navodi se da će SAD snabdijevati oružjem Tajvan kako bi imao dovoljne kapacitete za samoodbranu. Zakon ne kaže da će SAD vojno intervenisati da bi zaštitile Tajvan u slučaju kineskog napada.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.

Komentari Jen Psaki su suprotni onima koje je Biden iznio na skupu sa biračima u organizaciji CNN-a u četvrtak uveče. Kada je upitan da li bi SAD priskočile u odbranu Tajvana, Biden je rekao: "Da, to je naša obaveza."

Na pitanje Glasa Amerike da li se predsjednik samo pogrešno izrazio, ili, pak, šalje signal Pekingu, Psaki je odgovorila da se "njegova politika nije promijenila". Po svemu sudeći u pokušaju da smiri tenzije nastale posle predsednikovog komentara, ponovila je raniju izjavu sekretara za odbranu Lloyda Austina: "Niko ne želi da se zaoštri situacija između Kine i Tajvana, predsjednik Biden to svakako ne želi, i nema razloga da se to dogodi."

Kontradiktorne izjave su, zapravo, u skladu sa dugogodišnjom politikom "strateške neodređenosti" Washingtona u odnosu na odbranu Tajvana. Pa ipak, Peking, koji smatra Tajvan svojom otcjepljenom pokrajinom, upozorio je Washington da se uzdrži od ohrabrivanja tajvanske nezavisnosti.

"Pozivamo SAD da se iskreno pridržavaju principa jedne Kine, i odredbi iz tri zajednička saopštenja Kine i SAD, da budu mudre u svojim riječima i djelima u odnosu na pitanje Tajvana, i izbjegnu slanje pogrešnih signala separatističkim snagama za 'nezavisnost Tajvana', jer bi to nanijelo ozbiljnu štetu američko-kineskim odnosima, i miru i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza", saopštio je u petak portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.

On je ponovio da "nema prostora za Kinu da pravi kompromise ili ustupke", kada je riječ o suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Američko-kineski odnosi su trenutno zategnuti zbog pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga u Tajvanskom moreuzu i nedavne kinske probe hipersonične rakete.

Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.
Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.

"Strateška neodređenost"

Ovo nije prvi put da je Biden rekao da će SAD braniti Tajvan ako bude potrebno. U intervjuu novinaru televizije ABC Georgeu Stephanopoulosu​ u augustu, Biden je izjavio da SAD imaju "svetu obavezu" da odgovore na akcije protiv NATO saveznica, "a isto važi za Japan, Južnu Koreju i Tajvan".

Odbrana Tajvana, za razliku od formalnih saveznika Japana i Južne Koreje, nije eksplicitna obaveza SAD. Poslije svake Bidenove izjave o odbrani ostrva, njegova administracija bi donekle povukla tu izjavu.

Dok Biden možda nije imao namjeru da nagovijesti promjenu američke politike strateške neodređenosti prema Tajvanu, njegove izjave pokazuju da se američka politika možda neformalno okrenula u smjeru čvršće posvećenosti bezbjednosti Tajvana.

Bidenovi komentari su možda bili spontani, ali nam oni nešto govore, kaže Matthew Kroenig​, zamjenik direktora Scowcroft centra za strategiju i bezbjednost, pri Atlantskom savjetu. "Ako Kina izvrši invaziju na Tajvan, na predsjedniku bi bila konačna odluka o tome šta treba da uradimo, a izgleda je Bidenov instinkt da brani Tajvan."

Cilj Bidenovih komentara je možda da se nagovijesti da je američka vojna opcija i dalje na stolu, kaže Max Bergmann​ iz Centra za američki progres.

"Mislim da je to predsjednikov jasan i pametan znak upozorenja Kini."

Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.
Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.

Kineska hipersonična raketa

Financial Times je nedavno objavio da je krajem jula Kina izvršila probu hipersonične rakete sa nuklearnim kapacitetom, što je zapanjilo američke zvaničnike. Peking je demantovao taj izvještaj, navodeći da je izvršio rutinsku probu svemirskog vozila a ne projektila.

Hipersonični projektili "klize" prema meti brzinom pet puta većom od zvuka, oko 6.200 kilometara na sat. Sporiji su od balističke rakete ali podjednako opasni jer njihova brzina dozvoljava nižu, promjenjivu putanju zbog čega ih je teže locirati.

Na pitanje Glasa Amerike u srijedu da li ga brinu kineski hipersonični projektili, predsjednik Biden je odgovorio "da", a zabrinutost su izrazili i drugi američki zvaničnici. Sekretar Austin je nedavno izjavio da Washington pažljivo prati kineski razvoj ovog savremenog sistema.

Carla Baab je učestvovala u pisanju ovog izvještaja.

Nove optužbe protiv Facebooka da nije uklanjao sporne sadržaje kako ne bi gubio korisnike

Logo Facebooka

Bivši zaposleni u Facebooku obavijestio je nadležne organe da kompanija stavlja profit iznad napora da zaustavi objavu problematičnih sadržaja, piše Washington Post.

Nove optužbe iznijete su nekoliko nedjelja pošto je bivša zaposlena u Facebooku, Frances Haugen​, svjedočila u Kongresu o tome da kompanija ne vodi računa o bezbjednosti korisnika, posebno djece, već samo o zaradi.

Neimenovani, novi uzbunjivač podnio je prijavu federalnoj komisiji za nadzor finansija.

Frances Haugen​, koja je nedavno izašla sa optužbama, zapravo je objavila interna dokumenta koja pokazuju da je Facebook, znao za štetu koju nanosi korisnicima, ali da nije ništa uradio.

Novi uzbunjivač sada iznosi detalje o tome kako se kompanija postavila prema optužbama u vezi sa miješanjem Rusije u predsjedničke izbore 2016.

"To će biti kratkog daha, neki predstavnici u Kongresu će pobijesniti, ali onda će za nekoliko nedjelja da se bave nečim drugim. Za to vrijeme mi zarađujemo i u redu smo", rekao je Tucker Bounds​ iz tima za komunikacije Facebooka, navodi uzbunjivač, izvještava Washington Post.

Također, prijavio je da se menadžeri u Facebooku nisu trudili da se bore protiv dezinformacija i problematičnih sadržaja iz straha da ne razljute tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa ili da ne bi gubili korisnike.

Prijava je podnijeta 13. oktobra, nedjelju dana pošto je Haugen iznijela svoje podatke pred Kongresom, piše Post.

Portparolka Facebooka Erin McPike​ kazala je da je "tekst ispod nivoa Washington Posta koji u posljednjih pet godina objavljuje samo one priče za koje ima dokaze i provjerene izvore".

U SAD i dalje ne postoje zakoni kojima se regulišu sadržaji na društvenim mrežama.

Afganistan: Talibanski borac govori za VOA o upravljanju zemljom

Afganistan: Talibanski borac govori za VOA o upravljanju zemljom
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:51 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG