Linkovi

Teme

Nastavljeni masovni protesti u SAD, u New Yorku sukob policije i demonstranata

Policija privodi demonstrante u New Yorku, 2. jun 2020. (Foto: Rojters/Eduardo Munoz)

Desetine hiljada ljudi izašle su u utorak na ulice američkih gradova, da bi osmi dan za redom protestovali zbog smrti Afroamerikanca Georga Floyda tokom policijskog privođenje, uprkos apelima gradonačelnika, policijskom času i drugim mjerama.

Iako je bilo masovnih protesta, nasilja je bilo manje nego prethodnih dana, prenosi Reuters.

U New Yorku su tokom večeri izbili sukobi policije i demonstranata, a bilo je i pljački, prenosi agencija Reuters.

U tom gradu, hiljade ljudi izašlo je na ulice, noseći transparente na kojima je pisalo "nema pravde, nema mira" i "kaži njegovo ime George Floyd". Pratile su ih stotine policajaca.

Policija je prvo dozvolila da se protesti nastave nakon što je u 8 uveče po lokalnom vremenu na snagu stupio policijski čas, ali je poslije toga počela da hapsi demonstrante i zatvara dijelove autoputa koji prolazi kroz donji dio Manhattana.

U prijestolnici Washingtonu, hiljade ljudi okupilo se blizu Bijele kuće, dan nakon što je policija ispalila suzavac i gumene metke da bi rastjerala demonstrante kako bi predsjednik Donald Trump mogao da se fotografiše ispred obližnje crkve Svetog Jovana, piše Reuters.

Sveštenici su u utorak, ispred te crkve, dijelili vodu demonstrantima i molili se sa njima. Okupljeni su uzvikivali Floydovo ime i "životi crnaca su važni".

Protesti u Washingtonu, 2. juni 2020. (Foto: AP/Alex Brandon)
Protesti u Washingtonu, 2. juni 2020. (Foto: AP/Alex Brandon)

Pripadnici vojske i policije u utorak su stajali iza žičane ograde koja je podignuta tokom noći da bi se blokirao pristup parku Lafayette​, preko puta Bijele kuće.

Protesti su nastavljeni poslije 7 uveče po lokalnom vremenu, kada je u Washingtonu na snagu stupio policijski čas, koji je takođe uveden u desetinama gradova širom zemlje.

“Bolje je biti ovdje, nego sjediti kod kuće i osjećati se bespomoćno", kazala je Jessica DeMaio, koja prvi put učestvuje u protestima.

Protesti su, za raziliku od prethodnih dana, bili mirni, a sat nakon što je na snagu stupio policijski čas mnogi su se razišli dok je nekoliko stotina demonstranata ostalo ispred ograde blizu Bijele kuće.

Pripadnici vojske i Nacionalne garde iza ograde blizu Bijele kuće (Foto: Reuters/Jonathan Ernst)
Pripadnici vojske i Nacionalne garde iza ograde blizu Bijele kuće (Foto: Reuters/Jonathan Ernst)

Protesti su održani i u drugim gradovima, među kojima su Los Angeles, Seattle, Atlanta, Houston, St. Paulu Minesoti, Miami, Orlando i Columbija u Južnoj Karolini.

U Floydovom rodnom gradu Houstonu, hiljade su učestvovale u protestnoj šetnji koju su organizovali Floydova porodica i prijateljii.

U Minneapolisu, majka šestogodišnje kćerke Georgea Floyda Gianna, rekla je da želi da svijet zna da je njena devojčica izgubila dobrog oca.

“Želim pravdu za njega zato što je bio dobar. Bez obzira na to šta bilo ko misli, bio je dobar", rekla je Roxie Washington na konferenciji za novinare, dok je kćerka stajala pored nje.

Trump želi da Nacionalna garda zaustavi "propalice"

Predsjednik Donald Trump u međuvremenu pojačava pritisak na guvernere da suzbiju nasilje na protestima, zahtijevajući od New Yorka da mobiliše Nacionalnu gardu da bi zaustavio "propalice i gubitnike", prenosi agencija AP.

Dok se u utorak nastavljaju protesti širom zemlje, a gradovi pripremaju za novo sporadično nasilje tokom noći, predsjednik je pojačao pozive za oštriju reakciju, što je uradio i dan ranije kada je zaprijetio da će poslati vojsku da zavede red ako guverneri to ne urade.

“New York, pozovi Nacionalnu gardu. Propalice i gubitnici te uništavaju. Djeluj brzo. Nemoj da napraviš istu užasnu i smrtonosnu grešku kao sa staračkim domovima", napisao je Trump na Twitteru.

U tom gradu su, u ponedjeljak veče, ljudi razbijali izloge blizu Rockfeller centra i provalili ulaz u glavnu prodavnicu robne kuće Macy's na Manhattanu, uprkos tome što je uveden policijski čas, prvi put poslije više decenije. Policija je saopštila da je uhapšeno gotovo 700 ljudi, a da je nekoliko policajaca povrijeđeno.

Gradonačelnik Bill de Blasio produžio je policijski čas, koji počinje u 8 uveče po lokalnom vremenu, cijelu nedelju.

Protesti u New Yorku, 1. jun 2020. (Foto: AFP)
Protesti u New Yorku, 1. jun 2020. (Foto: AFP)

Očekuje nas nekoliko teških dana. Suočićemo se s tim", poručio je de Blasio i dodao da će to uraditi uz pomoć lokalnih lidera koje je pozvao da reaguju.

Više od 20 hiljada pripadnika Nacionalne garde raspoređeno je u 29 američkih država zbog nasilja, prenosi AP. New York nije među tim državama.

De Blasio je rekao da ne želi Nacionalnu gardu, a guverner države New York Andrew Cuomo poručio da je "sramno" ono što se dogodilo u gradu i optužio policiju i gradonačelnika da nisu uradili svoj posao.

Pentagon poslao vojnike u baze oko Washingtona

U međuvremenu, demokratski i republikanski guverneri odbacili su Trumpovu prijetnju da će poslati vojsku i upozorili da bi taj potez bio opasan.

Neimenovani visoki zvaničnik Bijele kuće rekao je u utorak da je, uprkos Trumpovim prijetnjama, cilj da se izvrši pritisak na guvernere da mobilišu više pripadnika Nacionalne garde.

Pentagon je pak saopštio da je premjestio oko 1.600 pripadnika vojske u područje oko prijestolnice, nakon nekoliko noći nasilnih protesta u gradu.

"Vojnici na aktivnoj dužnosti nalaze se u vojnim bazama u regionu prijestolnice, ali nisu u samom gradu", rekao je portparol Pentagona Jonathan Hoffman i dodao da su trupe u "povišenom statusu pripravnosti", ali da ne "učestvuju u odbrambenoj podršci operacijama civilnih vlasti". Dodao je i da je riječ o vojnoj policiji, trupama sa inženjerskim kapacitetima i pješadiji.

Trampovi protivnici optužuju ga da dodatno podstiče sukobe i rasne tenzije, umjesto da ujedini zemlju i riješi probleme koji su doveli do protesta.

"Predsjednik Trump ima pravo da bude fokusiran na zakon i red. Nije izabran da bi tješio ljude", poručio je poručio je bivši član njegove predizborne kampanje Jason Miller.

Međutim, Trumpova retorika i sve veća uloga američkih oružanih snaga alarmirali su neke aktuelne i bivše zvaničnike.

"Amerika nije ratište. Naši sugrađani nisu neprijatelj", tweetovao je bivši načelnik Združenog generalštaba američke vojske, general u penziji Martin Dempsey.

Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden rekao je u govoru u utorak da će pokušati da zacijeli rasne podjele u Americi i oštro kritikovao Trumpov odgovor na proteste.

“On misli da mu podjele pomažu. Ta narcisoidnost je postala važnija od dobrobiti zemlje", rekao je Biden u govoru u gradskoj skupštini u Philadelphiji.

Sedma noć nemira

Tokom nasilja, koje je u ponedjeljak veče zahvatilo zajednice od obale do obale, policajci su upucani, gaženi i gađani kamenicama i flašama.

U Atlanti, policija je ispalila suzavac na demonstrante. U Nashvilleu, više od 60 pripadnika Nacionalne garde spustilo je štitove na zahtjev mirnih demonstranata. Na protestima u u gradu Buffalo, u državi New York, vozilo je uletilo u grupu policajca, od kojih je troje povrijeđeno.

U Las Vegasu je upucan i teško povređen policajac, dok je sa svojim kolegama pokušavao da rastjera okupljene ispred jednog hotela i kazina. U Saint Louisu, upucana su četiri policajca za koje se očekuje da će se oporaviti.

Policija ispaljuje suzavac na demonstrante u Philadelphiji, 1. jun 2020. (Foto: AP)
Policija ispaljuje suzavac na demonstrante u Philadelphiji, 1. jun 2020. (Foto: AP)

U Philadelphiji, gdje su stotine demonstranata izašle na autoput koji prolazi kroz centar grada, gradonačelnik Jim Kenney opisao je haotične scene kada je jedna osoba poginula dok je pokušavala da eksplozivom provali bankomat, dok je jedan vlasnik radnje upucao lopova, a 19-godišnjak preminuo od povreda zadobijenih tokom pljačke.

Tokom prošle nedjelje, uhapšeno je gotovo 8.000 ljudi zbog pljački, blokiranja autoputeva i kršenja policijskog časa, prenosi agencija AP.

U Richmondu, u Virginiji, nekoliko stotina ljudi okupilo se u utorak ispred gradske skupštine, protestujući protiv gradonačelnika koji se izvinio zato što je policija ispalila suzavac na mirne demonstrante.

U Mineapolisu je u međuvremenu situacija bila nešto mirnija, nakon što je brat Georgea Flojda pozvao na mir, na istom mjestu gdje je bijeli policajac Derek Chauvin držao koljeno na Floydovom vratu nekoliko minuta, čak i dok je 46-godišnji Afroamerikanac govorio da ne može da diše.

Chauvin je optužen za ubistvo, a glavni tužilac Minnesote Keith Ellison rekao je u utorak da tužioci pokušavaju da što brže utvrde da li bi optužnica trebalo da bude podignuta protiv još tri policajca umiješana u incident. Sva četvorica policajaca su otpuštena.

See all News Updates of the Day

Strano miješanje ponovo prijetnja za predsjedničke izbore u SAD

Glasanje u Filadelfiji, arhivski snimak

U Sjedinjenim Državama ima novih nagovještaja da je izborni sistem ponovo meta napada stranih neprijatelja uoči predsjedničkih izbora 3. novembra, prenosi agencija AP.

Obavještajni zvaničnici potvrdili su prethodnih dana da strani akteri aktivno pokušavaju da hakuju privatnu komunikaciju "američkih političkih kampanja, kandidata i drugih političkih meta" i da ugroze američku izbornu infrastrukturu. Strani entiteti takođe agresivno šire dezinformacije da bi unijeli zabunu među birače uoči izbora.

Nema dokaza da su američki protivnici uspjeli da ugroze kampanje ili izborne sisteme država, ali je predsjednička kampanja demokratskog kandidata Joe Bidena potvrdila ove nedjelje da se suočava sa više prijetnji.

Predziborni tim bivšeg potpredsjednika SAD odbio je međutim da objavi detalje tih prijetnji iz straha da bi na taj način protivnici mogli da dobiju korisne obavještajne podatke.

O stranom miješanju se, dijelom zbog te tajnosti, i dalje ne govori mnogo u predizbornoj trci iako i republikanci i demokrate priznaju da je riječ o ozbiljnoj prijetnji koja bi mogla značajno da utiče na izbore u bilo kom trenutku.

Bidenova kampanja je sve više zabrinuta da proruski izvori već dijele dezinformacije o porodici demokratskog kandidata sa kampanjom predsjednika Donalda Trumpa i njegovim republikanskim saveznicima u Kongresu, sa ciljem da nanesu štetu Bidenu uoči izbora.

Trumpova kampanja odbila je da odgovori na pitanje da li je od stranih državljana dobila informacije o Bidenu. Trump je prošle godine opozvan u Predstavničkom domu zbog vršenja pritiska na ukrajinske lidere da istraže poslove Bidenovog sina Huntera u Ukrajini, iako su optužbe o korupciji protiv Bidenovih već bile diskreditovane.

Republikanski senator iz Wisconsina Ron Johnson​, jedan od ključnih Trumpovih saveznika i predsjedavajući senatskog Odbora za unutrašnju bezbjednost, odbacio je navode da je od stranih državljana dobio štetne informacije o Bidenu.

Međutim, Ukrajinac Oleksandr Onyshchenko​ rekao je za dnevnik Washington Poston da je Johnsonu i Trumpovom savezniku Rudyju Giuliani​ju dao audio snimke i transkripte. Demokrate u Predstavničkom domu najavile su da su državnom sekretaru Mikeu Pompeu naložile da im preda dokumenta koja je dao Johnsonovom odboru.

Predsjedničke kampanje i stranački odbori dobijaju redovne izvještaje od Nacionalnog kontraobavještajnog i bezbjednosnog centra, čiji je direktor Bill Evanina u prošlonedjeljnom saopštenju potvrdio da Rusija i dalje nastavlja da se miješa u američke izbore, ali i da Kina pokušava da pronađe način da utiče na američku politiku.

Trumpov tim nije prijavio specifične strane prijetnje po predsjednikovu kampanju, ali je advokat Matthew Morgan​ naglasio dugogodišnje napore Republikanske stranke da se širom zemlje uvedu različite mjere za provjeru identiteta birača, kao važan način za spriječavanje stranog miješanja.

"Napori demokrata da ukinu te mjere izložile bi naš izborni sistem stranom miješanju. Zato se i borimo, da očuvamo integritet izbornog sistema", naveo je Morgan.

Uprkos Morganovim tvrdnjama, nema dokaza o značajnim izbornim neregularnostima u američkoj politici. Takođe nema dokaza da bi zbog obimnijeg glasanja poštom izborni sistem bio podložniji stranom miješanju, kao što Trump često tvrdi.

Trump je i ove nedjelje iznio te neosnovane tvrdnje i sugerisao odlaganje izbora, što ne može da uradi bez odluke Kongresa. Demokrate i republikanci odbacili su tu ideju.

Međutim, ima puno dokaza da strane sile pokušavaju da unesu zabunu širenjem dezinformacija, uz pokušaje da hakuju političke kampanje, kao što je Evanina upozorio prošle nedjelje.

Američke obavještajne agencije utvrdile su da se Rusija miješala u predsjedničke izbore 2016. godine.

Nema sumnje da se strano miješanje nastavlja i 2020. godine, posebno nakon što su američki zvaničnici potvrdili da ruske obavještajne službe koriste tri webistea na engleskom jeziku da šire dezinformacije o pandemiji koronavirusa, koja je znatno uticala i na političku situaciju u Americi.

Vodeći demokrata u senatskom Odboru za obavještajna pitanja Mark Warner rekao je u jednom intervjuu da "strani neprijatelji nikada nisu prestali da se miješaju u naš izborni proces", prenosi AP.

SAD uvele sankcije kineskoj kompaniji zbog kršenja ljudskih prava Ujgura

Na fotografiji snimljenoj 13. septembra 2019. vide se ljudi na ulicama malog sela naseljenog muslimanskim Ujgurima, na obodu Šajara, u regionu Ksinjang u Kini.

Sjedinjene Države intenzivirale su svoj ekonomski pritisak na kinesku pokrajinu Ksinjang u petak, uvodeći sankcije moćnoj kineskoj kompaniji i dvojici zvaničnika za ono za šta kažu da je kršenje ljudskih prava Ujgura i drugih etničkih manjina.

Taj potez, posljednji koji dodatno zaoštrava odnose SAD i Kine, dogodio se nedjelju dana nakon što je predsjednik SAD Donald Trump zatvorio kineski konzulat u Houstonu, što je izazvalo Peking da zatvori konzulat SAD u Čengduu.

Sekretarijat za finansije SAD saopštio je da je na crnu listu stavio Ksinjanšku korporaciju za proizvodnju i izgradnju (Production and Construction Corps - XPCC), zajedno sa Sunom Đinlongom, bivšim partijskim sekretarom u XPCC-u i Pengom Điaruijem, zamjenikom partijskog sekretara i komandanta, pod optužbama da su povezani sa serijom kršenja ljudskih prava protiv etničke manjine u Ksinjangu.

"Kršenje ljudskih prava u Ksinjangu, Kina, protiv Ujgura i drugih muslimanskih manjina od strane Kineske komunističke partije, rangira se kao mrlja vijeka", rekao je u sapštenju državni sekretar SAD Mike Pompeo.

Kina negira zlostavljanje manjinskih grupa i poručuje da kampovi u kojima se drže mnogi Ujguri obezbjeđuju njihovo stručno osposobljavanje i da su potrebni za borbu protiv ekstreemizma.

Akcija Washingtona znači zamrzavanje cjelokupne imovine kompanije i pojedinaca u SAD, generalno zabranjuje Amerikancima da sa njima rade i zabranjuje Sun Đinlongu i Pengu Điariju da putuju u Sjedinjene Države.

Viši zvaničnik administracije, govoreći pod uslovom anonimnosti, opisao je kompaniju kao "tajnovitu, paravojnu organizaciju koja vrši različite funkcije pod direktnom kontrolom" Kineske partije Kine (KPK).

"Oni su direktno umiješani u sprovođenje KPK-ovog sveobuhvatnog nadzora, kažnjavanje i indoktrinaciju... za koje svi mi znamo da ciljaju Ujgure i članove drugih etničkim manjina u Ksinjangu", rekao je zvaničnik.

Sekretarijat za finansije takođe je izdao licencu odobravajući određenu obustavu trasnakcija i aktivnosti koje su u vezi sa blokiranim XPCC-ovim podružnicama do 30. septembra.

Washington je nedavno uveo sankcije sekretaru KPK autonomne oblasti Ksingjang, Čenu Kvangu, najvišem rangiranom kineskom zvaničniku koji je targetiran, stavio na crnu listu moćni kineski Politbiro i akteulnog prvog partijskog sekretara u XPCC-u, kao i druge zvaničnike i Ksingjanški biro za javnu bezbjednost.

Peter Harrell, bivši zvaničnik i ekspert za sankcije u Centru za novu američku bezbjednost, izjavio je da je iz ekonomske perspektive akcija u petak bila "znatna eskalacija" američkog pritiska i da šalje upozorenje kompanijama koje su aktivne u Kini.

"Trumpova administracija napokon je preduzela značajne sankcije... akcije protiv Kinjanga, za razliku od onih koje su bile prvenstveno simbolične", rekao je Harrell.

XPCC je kvazi-vojna grupa formirana 1954. Inicijalno je formirana od demobilisanih vojnika koji su prošli vojnu obuku, dok su učestvovali u razvoju farmi na sušnoj zemlji u regionu.

Civilni pripadnici iz istočne Kine kasnije su se priključili korpusu, koji sada broji 3,11 miliona ljudi, što je više od 12 odsto stanovništva regiona. Gotovo je u potpunosti sačinjen od Kineza u reginu, koji je takođe dom muslimanskim Ujgurima.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost SAD prikupljao obavještajne podatke o novinarima

Protesti u Portlandu, u Oregonu

Američki Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) saopštio je u petak da je naložio agentima da prestanu da sastavljaju i dijele „obavještajne izvještaje” o novinarima.

Sekretarijat se oglasio dan nakon što je dnevnik Washington Post prenio da je jedan odsjek u DHS-u sastavio tri izvještaja o dvojici novinara koji su izvještavali sa protesta u Portlandu, u Oregonu, a zatim ih podijelio federalnim agencijama za sprovođenje zakona.

U izvještajima, koje je pripremila Kancelarija za obavještajne podatke i analize, navodi se da su novinari objavili procurjela dokumenta, koja nisu bila povjerljiva, o raspoređivanju federalnih agenata u Portlandu. Kancelarija je zadužena za objedinjavanje obavještajnih podataka u Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost i za davanje tih informacija državnim i lokalnim vlastima, kao i privatnim partnerima.

U saopštenju, kancelarija je navela da je vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost Chad Wolf​ zaustavio prikupljanje informacija o novinarima i naložio sprovođenje istrage.

„Vršilac dužnosti sekretara ne podržava tu praksu i riješen je da osigura da svi službenici sekretarijata poštuju principe profesionalizma, nepristrasnosti i poštovanja ljudskih prava i sloboda, naročito kada je riječ o ustavnom pravu na slobodu govoru”, saopštio je portparol Sekretarijata Alexei Woltornist​.

Detalji obavještajnih izvještaja objavljeni su dok traju protesti u Portlandu i New Yorku, gdje su pripadnici federalnih snaga u civilnim odjelima hapsili demonstrante na ulicama i odvozili ih kombijima bez ikakvih obilježja.

Washington Post je prenio da su se u obavještajnim izvještajima nalazili snimci i opisi tweetova Mikea Bakera, novinara dnevnika New York Times i Benjamina Wittes​a, glavnog i odgovornog urednika bloga Lawfare, koji se bavi nacionalnom bezbjednošću. U izvještaju su bili i podaci o tome koliko puta su njihove objave na društvenim mrežama likeovane ili retweetovane.

Baker je jedan od autora članaka o internim dokumentima Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost o protestima i nemirima u Portlandu. U jednom od članaka iznose se detalji dokumenta u kojem se upozorava da federalni agenti raspoređeni u gradu "nisu obučeni za kontrolu nemira ili masovnih demonstracija".

Wittes, koji je takođe saradnik Instituta Brookings, prenio je da je DHS sredinom jula naložio svojim službenicima da nadziru objave na društvenim mrežama i prikupe informacije o ljudima koji su osumnjičeni za uništavanje javnih spomenika.

Komentarišući obavještajne izvještaje, Wittes je na Twitteru objavio da razmatra svoje pravne opcije.

„Ono što je zabrinjavajuće u ovoj priči je što je kancelarija dijelila moje tweetove 'kao obavještajne podatke'. Nisam siguran kako moje izvještavanje o dokumentima koji nisu povjerljivi predstavlja prijetnju po unutrašnju bezbjednost koja opravdava prikupljanje i dijeljenje obavještajnih izvještaja o jednom američkom državljaninu, naročito onom koji iskazuje svoje pravo na slobodu govora”, objavio je Wittes na Twitteru.

Analitičari upozoravaju da sporni potez Sekretarijata potencijalno predstavlja kršenje prvog amandmana američkog Ustava, koji garantuje pravo na slobodu govora.

„Iako pojedinačni novinari nisu uplašeni, taj potez je veoma zabrinjavajući i potencijalno neustavan. Drugi novinari će možda dobro da razmisle prije nego što se budu bavili takvom vrstom istraživačkog novinarstva”, ističe Nora Benavides, direktorica Programa za slobodu govora u SAD, u neprofitnoj organizaciji Pen Amerika, koja promoviše slobodu govora i medija.

Benavides ističe da prikupljanja obavještajnih izvještaja predstavlja „ozbiljnu prijetnju po prvi amandman Ustava”.

„Novinari ne bi trebalo da budu u situaciji da razmišljaju o tome da li bi trebalo da rade svoj posao i da time rizikuju da potencijalno budu dio obavještajnog izvještaja ili da budu pod istragom kao da čine neko krivično djelo. Takvu praksu vidimo u nedemokratskim vladama”, upozorava Benavides.

Navela je i da izvještaji DHS-a o novinarima nisu izolovani incident i da je više federalnih agencija prošle godine sarađivalo na izradi tajne baze podataka o novinarima, aktivistima i advokatima koji su se bavili velikim migrantskim karavanom.

Lokalni ogranak televizije NBC u San Diegu, u Californiji prenio je da su u bazi podataka bila imena deset novinara i još 48 pojedinaca za koje su zvaničnici preporučili da budu „podvrgnuti kontroli na granici SAD i Meksika”.

Reakcije na odluku povlačenja vojnika iz Njemačke

Reakcije na odluku povlačenja vojnika iz Njemačke
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Američka vojska: Rusija poslala oružje i opremu u Libiju

Američka vojska: Rusija poslala oružje i opremu u Libiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:44 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG