Linkovi

Teme

Nastavljeni masovni protesti u SAD, u New Yorku sukob policije i demonstranata

Policija privodi demonstrante u New Yorku, 2. jun 2020. (Foto: Rojters/Eduardo Munoz)

Desetine hiljada ljudi izašle su u utorak na ulice američkih gradova, da bi osmi dan za redom protestovali zbog smrti Afroamerikanca Georga Floyda tokom policijskog privođenje, uprkos apelima gradonačelnika, policijskom času i drugim mjerama.

Iako je bilo masovnih protesta, nasilja je bilo manje nego prethodnih dana, prenosi Reuters.

U New Yorku su tokom večeri izbili sukobi policije i demonstranata, a bilo je i pljački, prenosi agencija Reuters.

U tom gradu, hiljade ljudi izašlo je na ulice, noseći transparente na kojima je pisalo "nema pravde, nema mira" i "kaži njegovo ime George Floyd". Pratile su ih stotine policajaca.

Policija je prvo dozvolila da se protesti nastave nakon što je u 8 uveče po lokalnom vremenu na snagu stupio policijski čas, ali je poslije toga počela da hapsi demonstrante i zatvara dijelove autoputa koji prolazi kroz donji dio Manhattana.

U prijestolnici Washingtonu, hiljade ljudi okupilo se blizu Bijele kuće, dan nakon što je policija ispalila suzavac i gumene metke da bi rastjerala demonstrante kako bi predsjednik Donald Trump mogao da se fotografiše ispred obližnje crkve Svetog Jovana, piše Reuters.

Sveštenici su u utorak, ispred te crkve, dijelili vodu demonstrantima i molili se sa njima. Okupljeni su uzvikivali Floydovo ime i "životi crnaca su važni".

Protesti u Washingtonu, 2. juni 2020. (Foto: AP/Alex Brandon)
Protesti u Washingtonu, 2. juni 2020. (Foto: AP/Alex Brandon)

Pripadnici vojske i policije u utorak su stajali iza žičane ograde koja je podignuta tokom noći da bi se blokirao pristup parku Lafayette​, preko puta Bijele kuće.

Protesti su nastavljeni poslije 7 uveče po lokalnom vremenu, kada je u Washingtonu na snagu stupio policijski čas, koji je takođe uveden u desetinama gradova širom zemlje.

“Bolje je biti ovdje, nego sjediti kod kuće i osjećati se bespomoćno", kazala je Jessica DeMaio, koja prvi put učestvuje u protestima.

Protesti su, za raziliku od prethodnih dana, bili mirni, a sat nakon što je na snagu stupio policijski čas mnogi su se razišli dok je nekoliko stotina demonstranata ostalo ispred ograde blizu Bijele kuće.

Pripadnici vojske i Nacionalne garde iza ograde blizu Bijele kuće (Foto: Reuters/Jonathan Ernst)
Pripadnici vojske i Nacionalne garde iza ograde blizu Bijele kuće (Foto: Reuters/Jonathan Ernst)

Protesti su održani i u drugim gradovima, među kojima su Los Angeles, Seattle, Atlanta, Houston, St. Paulu Minesoti, Miami, Orlando i Columbija u Južnoj Karolini.

U Floydovom rodnom gradu Houstonu, hiljade su učestvovale u protestnoj šetnji koju su organizovali Floydova porodica i prijateljii.

U Minneapolisu, majka šestogodišnje kćerke Georgea Floyda Gianna, rekla je da želi da svijet zna da je njena devojčica izgubila dobrog oca.

“Želim pravdu za njega zato što je bio dobar. Bez obzira na to šta bilo ko misli, bio je dobar", rekla je Roxie Washington na konferenciji za novinare, dok je kćerka stajala pored nje.

Trump želi da Nacionalna garda zaustavi "propalice"

Predsjednik Donald Trump u međuvremenu pojačava pritisak na guvernere da suzbiju nasilje na protestima, zahtijevajući od New Yorka da mobiliše Nacionalnu gardu da bi zaustavio "propalice i gubitnike", prenosi agencija AP.

Dok se u utorak nastavljaju protesti širom zemlje, a gradovi pripremaju za novo sporadično nasilje tokom noći, predsjednik je pojačao pozive za oštriju reakciju, što je uradio i dan ranije kada je zaprijetio da će poslati vojsku da zavede red ako guverneri to ne urade.

“New York, pozovi Nacionalnu gardu. Propalice i gubitnici te uništavaju. Djeluj brzo. Nemoj da napraviš istu užasnu i smrtonosnu grešku kao sa staračkim domovima", napisao je Trump na Twitteru.

U tom gradu su, u ponedjeljak veče, ljudi razbijali izloge blizu Rockfeller centra i provalili ulaz u glavnu prodavnicu robne kuće Macy's na Manhattanu, uprkos tome što je uveden policijski čas, prvi put poslije više decenije. Policija je saopštila da je uhapšeno gotovo 700 ljudi, a da je nekoliko policajaca povrijeđeno.

Gradonačelnik Bill de Blasio produžio je policijski čas, koji počinje u 8 uveče po lokalnom vremenu, cijelu nedelju.

Protesti u New Yorku, 1. jun 2020. (Foto: AFP)
Protesti u New Yorku, 1. jun 2020. (Foto: AFP)

Očekuje nas nekoliko teških dana. Suočićemo se s tim", poručio je de Blasio i dodao da će to uraditi uz pomoć lokalnih lidera koje je pozvao da reaguju.

Više od 20 hiljada pripadnika Nacionalne garde raspoređeno je u 29 američkih država zbog nasilja, prenosi AP. New York nije među tim državama.

De Blasio je rekao da ne želi Nacionalnu gardu, a guverner države New York Andrew Cuomo poručio da je "sramno" ono što se dogodilo u gradu i optužio policiju i gradonačelnika da nisu uradili svoj posao.

Pentagon poslao vojnike u baze oko Washingtona

U međuvremenu, demokratski i republikanski guverneri odbacili su Trumpovu prijetnju da će poslati vojsku i upozorili da bi taj potez bio opasan.

Neimenovani visoki zvaničnik Bijele kuće rekao je u utorak da je, uprkos Trumpovim prijetnjama, cilj da se izvrši pritisak na guvernere da mobilišu više pripadnika Nacionalne garde.

Pentagon je pak saopštio da je premjestio oko 1.600 pripadnika vojske u područje oko prijestolnice, nakon nekoliko noći nasilnih protesta u gradu.

"Vojnici na aktivnoj dužnosti nalaze se u vojnim bazama u regionu prijestolnice, ali nisu u samom gradu", rekao je portparol Pentagona Jonathan Hoffman i dodao da su trupe u "povišenom statusu pripravnosti", ali da ne "učestvuju u odbrambenoj podršci operacijama civilnih vlasti". Dodao je i da je riječ o vojnoj policiji, trupama sa inženjerskim kapacitetima i pješadiji.

Trampovi protivnici optužuju ga da dodatno podstiče sukobe i rasne tenzije, umjesto da ujedini zemlju i riješi probleme koji su doveli do protesta.

"Predsjednik Trump ima pravo da bude fokusiran na zakon i red. Nije izabran da bi tješio ljude", poručio je poručio je bivši član njegove predizborne kampanje Jason Miller.

Međutim, Trumpova retorika i sve veća uloga američkih oružanih snaga alarmirali su neke aktuelne i bivše zvaničnike.

"Amerika nije ratište. Naši sugrađani nisu neprijatelj", tweetovao je bivši načelnik Združenog generalštaba američke vojske, general u penziji Martin Dempsey.

Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden rekao je u govoru u utorak da će pokušati da zacijeli rasne podjele u Americi i oštro kritikovao Trumpov odgovor na proteste.

“On misli da mu podjele pomažu. Ta narcisoidnost je postala važnija od dobrobiti zemlje", rekao je Biden u govoru u gradskoj skupštini u Philadelphiji.

Sedma noć nemira

Tokom nasilja, koje je u ponedjeljak veče zahvatilo zajednice od obale do obale, policajci su upucani, gaženi i gađani kamenicama i flašama.

U Atlanti, policija je ispalila suzavac na demonstrante. U Nashvilleu, više od 60 pripadnika Nacionalne garde spustilo je štitove na zahtjev mirnih demonstranata. Na protestima u u gradu Buffalo, u državi New York, vozilo je uletilo u grupu policajca, od kojih je troje povrijeđeno.

U Las Vegasu je upucan i teško povređen policajac, dok je sa svojim kolegama pokušavao da rastjera okupljene ispred jednog hotela i kazina. U Saint Louisu, upucana su četiri policajca za koje se očekuje da će se oporaviti.

Policija ispaljuje suzavac na demonstrante u Philadelphiji, 1. jun 2020. (Foto: AP)
Policija ispaljuje suzavac na demonstrante u Philadelphiji, 1. jun 2020. (Foto: AP)

U Philadelphiji, gdje su stotine demonstranata izašle na autoput koji prolazi kroz centar grada, gradonačelnik Jim Kenney opisao je haotične scene kada je jedna osoba poginula dok je pokušavala da eksplozivom provali bankomat, dok je jedan vlasnik radnje upucao lopova, a 19-godišnjak preminuo od povreda zadobijenih tokom pljačke.

Tokom prošle nedjelje, uhapšeno je gotovo 8.000 ljudi zbog pljački, blokiranja autoputeva i kršenja policijskog časa, prenosi agencija AP.

U Richmondu, u Virginiji, nekoliko stotina ljudi okupilo se u utorak ispred gradske skupštine, protestujući protiv gradonačelnika koji se izvinio zato što je policija ispalila suzavac na mirne demonstrante.

U Mineapolisu je u međuvremenu situacija bila nešto mirnija, nakon što je brat Georgea Flojda pozvao na mir, na istom mjestu gdje je bijeli policajac Derek Chauvin držao koljeno na Floydovom vratu nekoliko minuta, čak i dok je 46-godišnji Afroamerikanac govorio da ne može da diše.

Chauvin je optužen za ubistvo, a glavni tužilac Minnesote Keith Ellison rekao je u utorak da tužioci pokušavaju da što brže utvrde da li bi optužnica trebalo da bude podignuta protiv još tri policajca umiješana u incident. Sva četvorica policajaca su otpuštena.

See all News Updates of the Day

Trump: Napustiću Bijelu kuću ako Elektorski koledž izglasa Bidena

Donald Traump tokom razgovora sa američkim trupama povodom Dana zahvalnosti (Foto: REUTERS/Erin Scott)

Aktuelni američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će napustiti Bijelu kuću ukoliko Elektorski koledž bude izglasao Josepha Bidena, izabranog predsjednika i kandidata Demokratske stranke, za novog predsjednika Sjedinjenih Država.

Trump je u razgovoru sa novinarima tokom Dana zahvalnosti rekao da će izaći iz Bijele kuće ako Bidenovu pobjedu bude potvrdio Elektorski koledž, objavila je agencija Reuters

Sigurno hoću i vi to znate. Ali mislim da će se mnogo toga dogoditi do 20. januara. Mnogo toga - jer je utvrđena masovna prevara. Mi smo kao zemlja trećeg svijeta", rekao je Trump.

Aktuelni predsjednik rekao je i da mu je teško da saglasi sa predviđenim izbornim ishodom pod, kako je rekao, trenutnim okolnostima. Nije želio da odgovori da li će prisustvovati inauguaciji izabranog predsjednika Džozefa Bajdena koja bi trebalo da se održi 20. januara.

Običaj je da preuzimanju dužnosti novoizabranog predsednika prisustvuje državnik koji napušta dužnost.

Joseph Biden predviđeni je pobjednik američkih predsjedničkih izbora na kojima je osvojio 306 elektorskih glasova – naspram 232 koliko je sakupio aktuelni predsjednik i republikanski kandidat. Takođe, na osnovu prebrojanih glasova građana, Bajden je u odnosu na Trampa u prednosti za 6 miliona glasova.

Donald Trump, njegova kampanja i pravni tim osporavaju rezultate predsedničkih izbora održanih 3. novembra, tvrdeći da su proces obilježile nepravilnosti prilikom glasanja i prebrojavanja glasova, koje su doprinijele da umjesto njega – izabrani predsjednik bude demokratski kandidat Joseph Biden.

Međutim, za te tvrdnje osim objava na društvenim mrežama kojima se spori tačnost, Trump i njegova kampanja nisu ponudili validne dokaze – što za rezultat ima njihovo odbacivanje pred sudovima.

Američke države trebalo bi do osmog decembra da potvrde rezultate glasanja, kao i 14. decembra dana kada bi trebalo da bude održano elektorsko glasanje.

Konačno, rezultate glasanja 6. januara treba da potvrdi američki Kongres – koji će i zvanično utvrditi pobjednika predsjedničkih izbora

Volonteri olakšavaju Dan zahvalnosti siromašnima

Volonteri olakšavaju Dan zahvalnosti siromašnima
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:38 0:00

Los Angeles: Pokušaji pomoći velikoj populaciji beskućnika

Los Angeles: Pokušaji pomoći velikoj populaciji beskućnika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Karijera Diega Maradone, usponi i padovi

Diego Armando Maradona

Diego Maradona bio je arhetipski problematični genij, igrač koji je pobjeđivao svijet, čiji su život i karijera dostigli najljepše visine, ali i padali u najmračnije dubine.

Maradona, koji je umro u srijedu u dobi od 60 godina, postao je globalna ikona nakon što je vodio Argentinu na Svjetskom prvenstvu 1986. godine, ali nije bio čisti idol poput Pelea i nije pokušavao sakriti svoju vatrenu osobnost i mnoge poroke.

"Ja sam crn ili bijel, nikada u životu neću biti siv", rekao je jednom.

Maradona je bio nizak, moćan i brz. Također je bio žestok i pronicljiv natjecatelj koji je odbijao da bude zastrašen iako su mnogi protivnici pokušavali. Iznad svega bio je uzvišeno i maštovito vješt.

"Nijedna lopta nikad nije imala bolje iskustvo nego kad mu je bila uz lijevu nogu", rekao je njegov suigrač iz Argentine Jorge Valdano.

A soccer fan kisses a poster of Diego Maradona at the entrance of the Boca Juniors stadium, known as La Bombomera, in Buenos Aires, Argentina, Nov. 25, 2020.
A soccer fan kisses a poster of Diego Maradona at the entrance of the Boca Juniors stadium, known as La Bombomera, in Buenos Aires, Argentina, Nov. 25, 2020.

Međutim, dok se Maradona pamti po majstorskoj smirenosti sa loptom, bio je poznat i po čestom nedostatku kontrole kako na terenu tako i izvan njega. Borio se s ovisnošću, posebno o kokainu, i sa svojom težinom.

Diego Armando Maradona rođen je 30. oktobra 1960. u Lanusu, tik pred Buenos Airesom, a odrastao je u jednom od najsiromašnijih područja argentinske prijestolnice.

Diego Maradona
Diego Maradona

Za Argentinos Juniors debitirao je neposredno prije svog 16. rođendana, a za Argentinu sa 16 godina u februaru 1977.

Karijeru mu definira Svjetski kup, četvorka u kojoj je igrao i ona koja mu je nedostajala.

"Imam dva sna", rekao je Maradona argentinskoj televiziji sa 17 godina. "Moj prvi san je igrati na Svjetskom prvenstvu. A drugi san je osvojiti ga."

Menadžer Cesar Luis Menotti izostavio je "El Pibe de Oro" (zlatno dijete) iz svoje momčadi 1978. Argentina, domaćin, prvi je put pobijedila u natjecanju.

Sljedeće godine, pod Menottijem, Maradona je vodio Argentinu do pobjede na Svjetskom kupu za igrače do 20 godina u Japanu, osvojivši Zlatnu loptu za najboljeg igrača turnira.

Njegov debi na Svjetskom prvenstvu za seniore 1982. u Španjolskoj prošao je loše. Odbrana su se prema Maradoni surovo ophodili i završio svoj turnir crvenim kartonom zbog odmazde jer je Argentina, koja je već eliminirana, izgubila od Brazila.

'Božja ruka'

Vraća se četiri godine kasnije, vodeći svoju zemlju do pobjede u Meksiku i turnir učinivši svojim.

U finalu je Maradona namjestio pobjednika u 86. minuti protiv Zapadne Njemačke. Dva puta je zabio u polufinalu protiv Belgije, savladavši četiri braniča za sekundu.

No, utakmica koja je definirala turnir, a možda i njegovu međunarodnu karijeru, bila je četvrtfinalna pobjeda 2:1 nad Engleskom, u kojoj je postigao dva gola koja će se zauvijek pamtiti - iz vrlo različitih razloga.

U 51. minuti, kad je Peter Shilton posegnuo da uhvati loptu, Maradona, nekih sedam centimetara niži, skočio je uz njega i spretnošću koja je zavarala oko, probacio loptu kroz ruke golmana Engleske i ona je ušla u mrežu.

Nakon utakmice, Maradona je rekao da je zabio "malo glavom Maradone i malo božjom rukom".

Četiri minute kasnije, Maradona je pokupio loptu na svojoj polovici, pobijedio šest igrača Engleske, uključujući Shiltona, prije nego što je zabio gol. FIFA ga je kasnije prozvala "Gol stoljeća".

Godine 1990. u Italiji, gotovo nepokretan zbog ozljede toliko udarca lijevog gležnja, Maradona je obrambenu i ograničenu argentinsku momčad usmjerio do finala iako su pobijedili u samo dvije utakmice i postigli samo pet golova.

Maradona je fudbal
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:22 0:00

U strašnom finalu igra Andreasa Brehmea za Zapadnu Njemačku trebala je penal u 85. minuti da se ovaj put izvuče od Maradonine ekipe.

Četiri godine kasnije u Sjedinjenim Državama činilo se da je Maradona oporavljen. Zabio je protiv Grčke i slavio trkajući se kako bi vrisnuo u TV kameru, uznemirujuću mješavinu radosti, olakšanja i bijesa.

Ali svoje posljednje Svjetsko prvenstvo završio je kao i prvo, prerano. Nakon što je Argentina pobijedila Nigeriju u drugoj utakmici skupine, Maradona je pao na testu za efedrin i izbačen je s turnira.

Sličan obrazac divljih padova obilježio je Maradoninu klupsku karijeru.

Maradona se 1981. preselio u klub za koji je navijao, Boca Juniors, i sljedeće sezone osvojio je svoj jedini naslov argentinske lige.

U Barcelonu je otišao za svjetski rekord u zaradi 1982. Pobijedio je Copa Del Rey u svojoj prvoj sezoni, ali klub je završio tek četvrti u ligi.

Propustio je veći dio sezone nakon što mu je Andoni Goikoetxea iz Athletic Bilbaa slomio gležanj, a kad je Barca izgubila od Bilbaa u finalu kupa te godine, Maradona je započeo spektakularnu masovnu tučnjavu, oborivši četiri protivnika.

Suočavajući se sa zabranom u Španjolskoj, Maradona se preselio u Napoli, postavši prvi igrač koji je dva puta srušio svjetski rekord u transferu.

Njegova blistava igra transformirala je klub iz siromašnog, izrugivanog grada i dovela ih do njihove jedine dvije titule u Serie A.

U vihoru od sedam godina dobio je vanbračno dijete, sprijateljio se s lokalnom mafijom i neprijateljima poreznika. Pao je i duboko u ovisnost o kokainu. Njegovo burno vrijeme u Italiji učinkovito je završilo u travnju 1991. kada je bio pozitivan na kokain i dobio zabranu igranja od 15 mjeseci.

Igračku karijeru završava s jednom sezonom u Sevilli, jednom u Newellovim Old Boysima i dvije u svojoj voljenoj Boci.

Igrač stoljeća

Tijekom sljedeća dva i pol desetljeća imao je šest kratkih i neuspješnih poslova upravljajući klubovima u Argentini, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Meksiku, te također dvije vatrene godine kao trener Argentine, 2008-10.

Iako je Argentina pretrpjela rekordni poraz od skromne Bolivije sa 6:1 u kvalifikacijama, a Maradona je krajem 2009. zabranjen na dva mjeseca zbog opscene tirade sa novinarima, ipak je vodio momčad na Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi gdje su pobijedili u njihovoj skupini prije nego što ih je Njemačka u četvrtfinalu razbila s 4:0.

Sve to vrijeme nastavili su se Maradonini problemi van terena.

U nekoliko je navrata išao na odvikavanje od droge. Kad je napustio kokain, umjesto toga pio je, pušio i pretjerano jeo te završio u bolnici 2007. godine.

Bio je gorljivi pristaša kubanskog čelnika Fidela Castra, čiju je sliku tetovirao na nozi, i venezuelskog vođe Huga Chaveza.

FIFA je 2000. godine organizovala internetsku anketu Player of the Century. Maradona je dobio 54% glasova, Pele je bio drugi sa 18%. FIFA ih je proglasila zajedničkim pobjednicima.

Maradona se oženio svojom dugogodišnjom djevojkom Claudijom Villafane 1984. Imali su dvije kćeri, Dalmu i Gianinnu, i razveli se 2004. godine.

Imao je i sina Diega Juniora, rođenog u Napulju 1986. godine, iako je očinstvo priznao tek 2004. godine.

Ponovo raste nezaposlenost u SAD

Koverte programa pomoći Sekretarijata za ekonomske mogućnosti Floride.

Broj nadoknada za nezaposlene u Sjedinjenim Državama je ponovo u porastu, i povećao se u odnosu na prethodnu sedmicu, drugu nedjelju zaredom, saopštio je Sekretarijat za rad.

Nedavni nagli rast broja slučajeva koronavirusa predstavlja novu prijetnju najvećoj svjetskoj ekonomiji a ukupno 778.000 nezaposlenih radnika je podnijelo nove prijave za nadoknade, što je 30.000 više u odnosu na prethodnu nedjelju.

To je šesta uzastopna nedjelja da je broj nezaposlenih bio ispod 800.000 ali je ostao iznad najviše brojke zabilježene od 1960-ih pa do početka pandemije. To je takođe prvi put od jula da je broj zahtjeva porastao nedjelju za nedjeljom.

Ukupno 6,1 milion radnika je i dalje nezaposleno, što znači da je stopa nezaposlenosti u novembru već drugu nedjelju 4,1%, saopštio je Sekretarijat za rad.

Ovakva stopa nezaposlenosti je značajno poboljšanje u odnosu na najnižu stopu od početka pandemije - 14,7% u aprilu. Međutim, sa po milion novih slučajeva koronavirusa nedjeljno u posljednje dvije nedelje, guverneri i lokalne vlasti uvode nove restrikcije na poslovne aktivnosti, nakon što su slične mjere ukinuli prije mjesec dana kada se činilo da je virus oslabio.

Nove restrikcije mogle bi da znače da će još više američkih radnika biti otpušteno narednih nedjelja, kako prodavnice smanjuju radno vrijeme, restorani se zatvaraju a umjetnički centri otkazuju predstave i koncerte uživo. Hladnije zimsko vrijeme u SAD takođe znači manje skupova na otvorenom.

Brojni zdravstveni stručnjaci pozivaju Amerikance da ostanu kod kuće ove nedjelje uoči praznika Dana zahvalnosti, kada milioni ljudi putuju da bi posjetili rođake. Mnogi su poslušali savjet ali milioni nisu - zbog čega su aerodromi širom zemlje prepuni ove nedjelje.

Novoizabrani predsednik Džo Bajden saopštava sastav svog kabineta u Vilmingtonu u Delaveru, 24. novembra 2020.
Novoizabrani predsednik Džo Bajden saopštava sastav svog kabineta u Vilmingtonu u Delaveru, 24. novembra 2020.

Novoizabrani predsjednik Joe Biden pozvao je da se usvoji novi paket pomoći pogođenima koronavirusom do kraja godine, tri nedjelje prije nego što bude inaugurisan 20. januara. Takva mjera bi uključila novu rundu čekova na 1.200 dolara većini odraslih Amerikanaca i djelimično obnavljanje federalne pomoći nezaposlenima, povrh manje velikodušne pomoći koju im dodjeljuju pojedinačne države.

Međutim, sudbina takvog zakona je, u najboljem slučaju, neizvjesna i možda on neće biti usvojen prije nego što Biden stupi na položaj. Demokratski i republikanski članovi Kongresa ne slažu se oko iznosa pomoći i pitanja kome tačno treba da bude namijenjena. Demokrate žele veliku pomoć državama i lokalnim vladama, republikanci to žele u znatno manjoj mjeri.

Sekretarijat za trgovinu je prije mjesec dana objavio da se američka ekonomija povećala po godišnjoj stopi od 33,1% od jula do septembra, a u srijedu je potvrdio tu brojku. Američka ekonomija se u periodu od aprila do juna smanjila za 31,4% kako je prvi talas pandemije koronavirusa udario zemlju.

neki potrošači su prestali da kupuju u prodavnicama ili jedu u restoranima
neki potrošači su prestali da kupuju u prodavnicama ili jedu u restoranima

Međutim, analitičari vjeruju da će se američki ekonomski rast usporiti u posljednjem tromjesečju godine, posebno ako se restrikcije za firme povećaju, kao što je novo ograničenje broja gostiju u restoranima.

Vladini zvaničnici nisu bili spremni da poslovne aktivnosti ograniče kao što su u radili u periodu od marta do juna. Međutim, kako se virus širi, neki guverneri koji su odbijali da uvedu restrikcije sada uvode nove mjere.

Pored toga, neki potrošači su prestali da kupuju u prodavnicama ili jedu u restoranima, a mnogi događaji u domenu zabave su otkazani već mjesecima, što doprinosi stopi nezaposlenosti.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG