Linkovi

Teme

Nastavljeni masovni protesti u SAD, u New Yorku sukob policije i demonstranata

Policija privodi demonstrante u New Yorku, 2. jun 2020. (Foto: Rojters/Eduardo Munoz)

Desetine hiljada ljudi izašle su u utorak na ulice američkih gradova, da bi osmi dan za redom protestovali zbog smrti Afroamerikanca Georga Floyda tokom policijskog privođenje, uprkos apelima gradonačelnika, policijskom času i drugim mjerama.

Iako je bilo masovnih protesta, nasilja je bilo manje nego prethodnih dana, prenosi Reuters.

U New Yorku su tokom večeri izbili sukobi policije i demonstranata, a bilo je i pljački, prenosi agencija Reuters.

U tom gradu, hiljade ljudi izašlo je na ulice, noseći transparente na kojima je pisalo "nema pravde, nema mira" i "kaži njegovo ime George Floyd". Pratile su ih stotine policajaca.

Policija je prvo dozvolila da se protesti nastave nakon što je u 8 uveče po lokalnom vremenu na snagu stupio policijski čas, ali je poslije toga počela da hapsi demonstrante i zatvara dijelove autoputa koji prolazi kroz donji dio Manhattana.

U prijestolnici Washingtonu, hiljade ljudi okupilo se blizu Bijele kuće, dan nakon što je policija ispalila suzavac i gumene metke da bi rastjerala demonstrante kako bi predsjednik Donald Trump mogao da se fotografiše ispred obližnje crkve Svetog Jovana, piše Reuters.

Sveštenici su u utorak, ispred te crkve, dijelili vodu demonstrantima i molili se sa njima. Okupljeni su uzvikivali Floydovo ime i "životi crnaca su važni".

Protesti u Washingtonu, 2. juni 2020. (Foto: AP/Alex Brandon)
Protesti u Washingtonu, 2. juni 2020. (Foto: AP/Alex Brandon)

Pripadnici vojske i policije u utorak su stajali iza žičane ograde koja je podignuta tokom noći da bi se blokirao pristup parku Lafayette​, preko puta Bijele kuće.

Protesti su nastavljeni poslije 7 uveče po lokalnom vremenu, kada je u Washingtonu na snagu stupio policijski čas, koji je takođe uveden u desetinama gradova širom zemlje.

“Bolje je biti ovdje, nego sjediti kod kuće i osjećati se bespomoćno", kazala je Jessica DeMaio, koja prvi put učestvuje u protestima.

Protesti su, za raziliku od prethodnih dana, bili mirni, a sat nakon što je na snagu stupio policijski čas mnogi su se razišli dok je nekoliko stotina demonstranata ostalo ispred ograde blizu Bijele kuće.

Pripadnici vojske i Nacionalne garde iza ograde blizu Bijele kuće (Foto: Reuters/Jonathan Ernst)
Pripadnici vojske i Nacionalne garde iza ograde blizu Bijele kuće (Foto: Reuters/Jonathan Ernst)

Protesti su održani i u drugim gradovima, među kojima su Los Angeles, Seattle, Atlanta, Houston, St. Paulu Minesoti, Miami, Orlando i Columbija u Južnoj Karolini.

U Floydovom rodnom gradu Houstonu, hiljade su učestvovale u protestnoj šetnji koju su organizovali Floydova porodica i prijateljii.

U Minneapolisu, majka šestogodišnje kćerke Georgea Floyda Gianna, rekla je da želi da svijet zna da je njena devojčica izgubila dobrog oca.

“Želim pravdu za njega zato što je bio dobar. Bez obzira na to šta bilo ko misli, bio je dobar", rekla je Roxie Washington na konferenciji za novinare, dok je kćerka stajala pored nje.

Trump želi da Nacionalna garda zaustavi "propalice"

Predsjednik Donald Trump u međuvremenu pojačava pritisak na guvernere da suzbiju nasilje na protestima, zahtijevajući od New Yorka da mobiliše Nacionalnu gardu da bi zaustavio "propalice i gubitnike", prenosi agencija AP.

Dok se u utorak nastavljaju protesti širom zemlje, a gradovi pripremaju za novo sporadično nasilje tokom noći, predsjednik je pojačao pozive za oštriju reakciju, što je uradio i dan ranije kada je zaprijetio da će poslati vojsku da zavede red ako guverneri to ne urade.

“New York, pozovi Nacionalnu gardu. Propalice i gubitnici te uništavaju. Djeluj brzo. Nemoj da napraviš istu užasnu i smrtonosnu grešku kao sa staračkim domovima", napisao je Trump na Twitteru.

U tom gradu su, u ponedjeljak veče, ljudi razbijali izloge blizu Rockfeller centra i provalili ulaz u glavnu prodavnicu robne kuće Macy's na Manhattanu, uprkos tome što je uveden policijski čas, prvi put poslije više decenije. Policija je saopštila da je uhapšeno gotovo 700 ljudi, a da je nekoliko policajaca povrijeđeno.

Gradonačelnik Bill de Blasio produžio je policijski čas, koji počinje u 8 uveče po lokalnom vremenu, cijelu nedelju.

Protesti u New Yorku, 1. jun 2020. (Foto: AFP)
Protesti u New Yorku, 1. jun 2020. (Foto: AFP)

Očekuje nas nekoliko teških dana. Suočićemo se s tim", poručio je de Blasio i dodao da će to uraditi uz pomoć lokalnih lidera koje je pozvao da reaguju.

Više od 20 hiljada pripadnika Nacionalne garde raspoređeno je u 29 američkih država zbog nasilja, prenosi AP. New York nije među tim državama.

De Blasio je rekao da ne želi Nacionalnu gardu, a guverner države New York Andrew Cuomo poručio da je "sramno" ono što se dogodilo u gradu i optužio policiju i gradonačelnika da nisu uradili svoj posao.

Pentagon poslao vojnike u baze oko Washingtona

U međuvremenu, demokratski i republikanski guverneri odbacili su Trumpovu prijetnju da će poslati vojsku i upozorili da bi taj potez bio opasan.

Neimenovani visoki zvaničnik Bijele kuće rekao je u utorak da je, uprkos Trumpovim prijetnjama, cilj da se izvrši pritisak na guvernere da mobilišu više pripadnika Nacionalne garde.

Pentagon je pak saopštio da je premjestio oko 1.600 pripadnika vojske u područje oko prijestolnice, nakon nekoliko noći nasilnih protesta u gradu.

"Vojnici na aktivnoj dužnosti nalaze se u vojnim bazama u regionu prijestolnice, ali nisu u samom gradu", rekao je portparol Pentagona Jonathan Hoffman i dodao da su trupe u "povišenom statusu pripravnosti", ali da ne "učestvuju u odbrambenoj podršci operacijama civilnih vlasti". Dodao je i da je riječ o vojnoj policiji, trupama sa inženjerskim kapacitetima i pješadiji.

Trampovi protivnici optužuju ga da dodatno podstiče sukobe i rasne tenzije, umjesto da ujedini zemlju i riješi probleme koji su doveli do protesta.

"Predsjednik Trump ima pravo da bude fokusiran na zakon i red. Nije izabran da bi tješio ljude", poručio je poručio je bivši član njegove predizborne kampanje Jason Miller.

Međutim, Trumpova retorika i sve veća uloga američkih oružanih snaga alarmirali su neke aktuelne i bivše zvaničnike.

"Amerika nije ratište. Naši sugrađani nisu neprijatelj", tweetovao je bivši načelnik Združenog generalštaba američke vojske, general u penziji Martin Dempsey.

Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden rekao je u govoru u utorak da će pokušati da zacijeli rasne podjele u Americi i oštro kritikovao Trumpov odgovor na proteste.

“On misli da mu podjele pomažu. Ta narcisoidnost je postala važnija od dobrobiti zemlje", rekao je Biden u govoru u gradskoj skupštini u Philadelphiji.

Sedma noć nemira

Tokom nasilja, koje je u ponedjeljak veče zahvatilo zajednice od obale do obale, policajci su upucani, gaženi i gađani kamenicama i flašama.

U Atlanti, policija je ispalila suzavac na demonstrante. U Nashvilleu, više od 60 pripadnika Nacionalne garde spustilo je štitove na zahtjev mirnih demonstranata. Na protestima u u gradu Buffalo, u državi New York, vozilo je uletilo u grupu policajca, od kojih je troje povrijeđeno.

U Las Vegasu je upucan i teško povređen policajac, dok je sa svojim kolegama pokušavao da rastjera okupljene ispred jednog hotela i kazina. U Saint Louisu, upucana su četiri policajca za koje se očekuje da će se oporaviti.

Policija ispaljuje suzavac na demonstrante u Philadelphiji, 1. jun 2020. (Foto: AP)
Policija ispaljuje suzavac na demonstrante u Philadelphiji, 1. jun 2020. (Foto: AP)

U Philadelphiji, gdje su stotine demonstranata izašle na autoput koji prolazi kroz centar grada, gradonačelnik Jim Kenney opisao je haotične scene kada je jedna osoba poginula dok je pokušavala da eksplozivom provali bankomat, dok je jedan vlasnik radnje upucao lopova, a 19-godišnjak preminuo od povreda zadobijenih tokom pljačke.

Tokom prošle nedjelje, uhapšeno je gotovo 8.000 ljudi zbog pljački, blokiranja autoputeva i kršenja policijskog časa, prenosi agencija AP.

U Richmondu, u Virginiji, nekoliko stotina ljudi okupilo se u utorak ispred gradske skupštine, protestujući protiv gradonačelnika koji se izvinio zato što je policija ispalila suzavac na mirne demonstrante.

U Mineapolisu je u međuvremenu situacija bila nešto mirnija, nakon što je brat Georgea Flojda pozvao na mir, na istom mjestu gdje je bijeli policajac Derek Chauvin držao koljeno na Floydovom vratu nekoliko minuta, čak i dok je 46-godišnji Afroamerikanac govorio da ne može da diše.

Chauvin je optužen za ubistvo, a glavni tužilac Minnesote Keith Ellison rekao je u utorak da tužioci pokušavaju da što brže utvrde da li bi optužnica trebalo da bude podignuta protiv još tri policajca umiješana u incident. Sva četvorica policajaca su otpuštena.

See all News Updates of the Day

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:38 0:00

Njemačka protiv načela "legitimnog predstavljanja" u Izbornom zakonu BiH

Zastave BiH ispred Parlamenta i Vijeća ministara BiH.

Njemačka vlada je u odgovoru na pitanje zastupnika iz Zelene stranke Manuela Sarrazzina u vezi s procesom reforme izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH), navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja", o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda.

Načelo legitimnog političkog predstavljanja odnosi se na zahtjeve, između ostalog, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Državni sekretar njemačkog ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger u odgovoru zastupniku Sarrazinu navodi da je za njemačku vladu, "presudna provedba presude Sejdić-Finci iz 2009. o ustavnim promjenama, kako bi se zaustavila diskriminacija građana BiH koji se ne pridružuju nekom od konstitutivnih naroda".

"Prevladavanje etničke podjele u zemlji trebalo bi biti vodeći politički cilj", navedeno je u odgovoru njemačke vlade.

Pismo njemačkog državnog sekretara iz Minsitarstva vanjskih poslova na Twitteru je podijelilo Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina.

Grupa od šest parlamentaraca Europskog parlamenta u pismu upućenom Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog parlamenta, i Oliveru Varhelyiju, komesaru EU za proširenje, izrazila je zabrinutost zbog načina rada EU u BiH, kazavši kako su "pregovori u procesu reformi izbornih zakona uključivali ograničen broj političkih strana, uglavnom iz dvije političke partije u BiH od kojih obje teže da predstavljaju dva od tri konstitutivna naroda u BiH".

Pismo njemačke vlade također ukazuje na nužnost provedbe presuda Europskog suda, umjesto pitanja "legitimnog političkog predstavljanja", koje se najviše odnosi na način izbora člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

S tim u vezi su i presude Europskog suda za ljudska prava protiv BiH u slučaju Sejdić-FInci, ali i brojne druge. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), izbor Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji dolazi iz stranke građanske orijentacije, smatraju "nelegitimnim predstavnikom iz reda hrvatskog naroda".

Blinken iz Kijeva pozvao Rusiju da povuče trupe sa granica sa Ukrajinom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki državni sekretar Antony Blinken, Kijev, 6. maj 2021.

Rusija treba da povuče trupe i okonča svoje "agresivne" akcije u Ukrajini, poručio je američki državni sekretar Antony Blinken u četvrtak, 6. maja, tokom posjete Kijevu i obećao da će povećati pomoć u oblasti bezbjednosti Ukrajini.

"Nastavićemo da jačamo naše partnerstvo u polju bezbjednosti i stalnu saradnju kako bismo bili sigurni da se Ukrajina može braniti od agresije", rekao je na konferenciji za medije sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

Blinken, prvi visoki američki zvaničnik iz administracije predsjednika SAD Joea Bidena koji je posjetio Ukrajinu, pozvao je Rusiju da zaustavi "nepromišljene i agresivne akcije" protiv Kijeva, rekavši da je Moskva zadržala "značajne snage" u blizini granice.

"Snažno stojimo uz vas i očekujemo od Rusije da prestane sa bezobzirnim i agresivnim akcijama", rekao je Blinken.

"Svjesni smo da je Rusija povukla neke snage sa granice sa Ukrajinom, ali takođe vidimo da je značajan dio njih ostao", kazao je Blinken, prenosi agencija France Presse (AFP).

Rusija je prošlog mjeseca postavila, pa djelimično povukla 100.000 vojnika sa ukrajinskih granica, što je najveća mobilizacija otkad je Moskva zauzela većinsko rusko poluostrvo Krim 2014. godine kada je izbio rat na istoku Ukrajine, podsjeća AFP.

Sjedinjene Države od aneksije Krima pružaju ključnu pomoć Ukrajini, u sukobu koji je odnio više od 13.000 života.

Ove fiskalne godine SAD su za Ukrajinu izdvojile 408 miliona dolara pomoći za bezbjednost, a Blinken je rekao da je detaljno razgovarao sa ukrajinskim liderima o njihovim potrebama.

Zelenski zatražio jače prisustvo NATO

Predsjednik Ukrajine je pozvao NATO da pojača svoje prisustvo u regiji i pitao Sjedinjene Države da podrže Ukrajinu u pregovorima za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu tokom samita u junu, javlja agencija Reuters.

"Tražimo pomoć SAD kako bi započeli ovaj proces", prenosi agencija Reuters izjavu Zelenskog objavljenu nakon susreta sa Blinkenom.

Predsjednik Ukrajine je na konferenciji za medije prethodno rekao da je Rusija sa Krima povukla samo oko tri do tri i po hiljade vojnika, kao i da pokazuje snagu na Crnom moru. Međutim, naveo je, smanjila se upotreba snajpera, koja je bila glavni razlog velikog broja žrtava.

Zelenski je pozdravio podršku SAD, ali i naglasio da je Ukrajini "očajnički" potrebno više, jer je njegova zemlja i dalje pod ruskom vojnom prijetnjom.

"Mislimo da je smanjenje (ruskih trupa u blizini granice) sporo, stoga, možda i dalje postoji prijetnja. Niko ne želi ova iznenađenja", rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.

Podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine​

Antony Blinken sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u KIjevu 6. maja 2021.
Antony Blinken sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u KIjevu 6. maja 2021.

Prethodno je američki državni sekretar u razgovoru sa šefom diplomatije Ukrajine naglasio posvećenost SAD poštovanju suverenosti, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Ukrajine.

"Ovdje sam zapravo iz veoma jednostavnog razloga, koji je, da u ime predsjednika Bidena pokažem snažnu posvećenost partnerstvu između naših zemalja, posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i nezavisnosti Ukrajine", rekao je Blinken prije sastanka sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom, prenosi agencija France Presse (AFP).

Američki državni sekretar doputovao je u jednodnevnu posjetu Kijevu noseći poruku o značaju borbe protiv korupcije i snažnoj podršci Washingtona Ukrajini, u vrijeme povišenih tenzija sa Rusijom.

Blinken je na Twitteru 5. maja napisao da će posjeta "biti važna prilika da se razgovara o nastavku ruske agresije i da se naglasi potreba za održavanjem i tempa i usredsređenosti na reforme sa našim ukrajinskim partnerima".

Visoki diplomatski zvaničnik Sjedinjenih Američkih Država će se 6. maja sastati i sa predsjednikom Vladimirom Zelenskim, članovima parlamenta i liderima nevladinih organizacija.

Zelenski je rekao da želi da čuje snažne signale Sjedinjenih Država koji podržavaju želju Ukrajine da se pridruži vojnom savezu NATO-a.

U izjavi koju je 5. maja objavio State Department o strateškom partnerstvu Kijeva i Washingtonane pominju se težnje Ukrajine ka NATO, ali piše da Sjedinjene Države nastavljaju da nadgledaju situaciju u vezi sa "ruskim agresivnim akcijama i retorikom koja cilja Ukrajinu".

Očekuje se da će se Ukrajina zalagati za veću vojnu pomoć Sjedinjenih Država. U saopštenju se napominje da su od 2014. godine Sjedinjene Države donirale Ukrajini više od 4,6 milijardi dolara ukupne pomoći.

U izjavi State Departmenta se također ponavlja stav SAD da su Donbas i Krim dio Ukrajine, poziva Rusiju da Ukrajini vrati punu kontrolu nad poluostrvom i radi u dobroj vjeri na okončanju sukoba na istoku Ukrajine.

Posjeta Blinkena ima za cilj da demonstrira "nepokolebljivu" podršku Washingtona dok se Ukrajina nosi sa ruskom podrškom separatista na istoku Ukrajine i nedavnim nagomilavanjem trupa duž njene granice, podsjeća Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Portparol State Departmenta Ned Price ove nedjelje je oštro kritikovao potez zamjene odbora državne kompanije Naftogaz u državnom vlasništvu, rekavši da "odražava nepoštovanje poštene i transparentne prakse korporativnog upravljanja i komplikuje dugogodišnje napore na reformi ukrajinskog energetskog sektora i poboljšati svoju investicionu klimu".

Vlada je 28. aprila najavila smjenu Andrija Koboljeva, izvršnog direktora Naftogaza od 2014. godine, pozivajući se na "nezadovoljavajuće" rezultate poslovanja kompanije prošle godine, kada je zabilježila gubitak od skoro 700 miliona dolara.

Nadzorni odbor, koji je privremeno suspendovan radi smjene Koboljeva, izdao je 30. aprila izjavu u kojoj navodi da su svi njegovi članovi dobili obavještenje o ostavkama koje stupaju na snagu 14. maja.

Njegovo putovanje dolazi u trenutku kada predsjednik SAD Joe Biden pojačava pritisak na Rusiju, ali se takođe priprema za samit sa predsjednikom Vladimirom Putinom u nadi da će stabilizovati odnos.

Biden je 4. maja rekao da se nada da će održati samit tokom planiranog putovanja u Evropu u junu. U aprilu je predsjedniku Rusije ponudio sastanak u trećoj zemlji na kojem će se razgovarati o tenzijama oko određenih pitanja, uključujući vojne prijetnje Ukrajini, miješanje u izbore i ruski tretman zatvorenog opozicionog aktiviste Alekseja Navaljnog.

SAD su već uvele sankcije i proterale ruske diplomate zbog višestrukih žalbi na aktivnosti Rusije.

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Državni sekretar SAD Blinken u posjeti Ukrajini

Američki državni sekretar Antony Blinken

Američki državni sekretar Antony Blinken dolazi u posjetu Ukrajini 5. maja u znak podrške nakon što je Rusija prošlog mjeseca povukla svoje trupe iz pograničnih regiona i Krima.

Posjeta Blinkena pokazuje "nepokolebljivu" podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ukrajinskom "suverenitetu i teritorijalnom integritetu pred ruskom agresijom koja je u toku", rekao je u izjavi portparol State Departmenta Ned Price.

Skupljanje ruskih vojnih snaga u blizini ukrajinske sjeverne i istočne granice, kao i na Krimu, koji je Moskva zauzela 2014. godine, izazvalo je zabrinutost zbog većih eskalacija u Kijevu, Briselu i Washingtonu.

Moskva je 23. aprila objavila da je započela povlačenje svojih snaga, donijevši barem trenutno olakšanje u Kijevu, piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Ruska vojska je prošle nedjelje saopštila da se većina njenih trupa vratila u svoje stalne baze.

Visoki diplomatski zvaničnik SAD u Evropi Philip Reeker rekao je medijima na brifingu prošle nedjelje da će Sjedinjene Države nastaviti da nadgledaju situaciju.

"U razgovorima sa ruskom vladom vrlo smo jasno rekli da treba da se uzdrže od eskalacije i da prekinu aktivnosti koje do nje mogu da dovedu u Ukrajini i oko nje", rekao je Reeker, koji je takođe naglasio zabrinutost Washingtona zbog ruskih vježbi u Crnom moru.

Sa Zelenskim o Naftogazu

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski

Blinken će se sastati sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim kojem će prenijeti i važnost borbe protiv korupcije, što je dugotrajni zahtjev ukrajinskih zapadnih partnera, rekao je Price.

Zabrinutost zbog korupcije, posebno u ukrajinskom energetskom sektoru, ponovo se pojavila ove nedjelje zbog vladine zamjene odbora ukrajinske državne kompanije za naftu i gas Naftogaz.

Ukrajinska vlada otpustila je izvršnog direktora Naftogaza Andrija Koboljeva samo nekoliko dana prije posjete američkog državnog sekretara.

Price je rekao da potez smjene dobro cijenjenih stručnjaka "odražava nepoštovanje poštene i transparentne prakse korporativnog upravljanja i komplikuje dugogodišnje napore na reformi ukrajinskog energetskog sektora i poboljšanju njegove investicione klime".

Vlada je 28. aprila najavila smjenu Andrija Koboljeva, šefa Naftogasa od 2014. godine, pozivajući se na "nezadovoljavajuće" rezultate poslovanja kompanije prošle godine, kada je zabilježila gubitak od skoro 700 miliona dolara. Nadzorni odbor, koji je privremeno suspendovan radi smjene Koboljeva, izdao je 30. aprila izjavu u kojoj navodi da su svi njegovi članovi dobili obavještenje o ostavkama koje stupaju na snagu 14. maja.

Blinken će u Kijev stići iz Londona, gdje je prisustvovao sastanku ministara spoljnih poslova Grupe sedam (G7) razvijenih zemalja.

Njegovo putovanje dolazi u trenutku kada predsjednik SAD Joe Biden pojačava pritisak na Rusiju, ali se takođe priprema za samit sa predsjednikom Vladimirom Putinom u nadi da će stabilizovati odnos.

Biden je 4. maja rekao da se nada da će održati samit tokom planiranog putovanja u Evropu u junu. U aprilu je predsjedniku Rusije ponudio sastanak u trećoj zemlji na kojem će se razgovarati o tenzijama oko određenih pitanja, uključujući vojne prijetnje Ukrajini, miješanje u izbore i ruski tretman zatvorenog opozicionog aktiviste Alekseja Navalnog.

SAD su već uvele sankcije i protjerale ruske diplomate zbog višestrukih žalbi na aktivnosti Rusije, podsjeća RFERL.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG