Linkovi

Top priča BiH

Chollet članovima Predsjedništva predao Blinkenovo pismo

Derek Chollet se susreo sa članovima Predsjedništva BiH, Sarajevo, 16. novembar 2021.

Derek Chollet, savjetnik u američkom State Departmentu, stigao je 15. novembra u službenu posjetu Sarajevu, kako bi potvrdio podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i pozvao lidere zemlje da se uključe u konstruktivan dijalog.

Chollet, koji obavlja specijalne diplomatske zadatke prema uputama američkog državnog sekretara, oglasio se na Twitteru nakon današnjeg razgovora sa članovima Predsjedništva BiH.

"Na sastanku u Predsjedništvu BiH naglasio sam posvećenost SAD-a suverenitetu, teritorijalnom integritetu i evropskoj perspektivi BiH. Pozvao sam na deeskalaciju, dijalog i funkcionisanje institucija na svim nivoima vlasti. Vrijeme je da se BiH okrene budućnosti", naveo je Chollet.

Šefik Džaferović, član Predsjedništva, novinarima je nakon sastanka kazao da SAD) ostaju posvećene BiH, i da podržavaju njen suverenitet i euroatlantski put.

"Imali smo sastanak sa prijateljima iz SAD podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet BiH i euroatlantski put. To je na sastanku bilo jasno po ko zna koji put", rekao je Džaferović.

On je nakon sastanka sa Derekom Cholletom rekao i to da se mora okončati blokada institucija.

"Ono što je bitno i važno je to da nije moguće nikakvo unilateralno povlačenje iz institucija. Ne smije da se dozvoli dalja blokada institucija. U okviru institucija treba da rješavamo sva pitanja koja se tiču evopskog puta, programa reformi i onoga što stoji ispred BiH", naveo je Džaferović u obraćanju novinarima u zgradi Predsjedništva BiH.

Rekao je i Chollet predao od američkog državnog sekretara Antonija Blinkena, dodavši da će uskoro javnost biti obaviještena o sadržaju.

"Amerika ostaje posvećena BiH", naveo je Džaferović.

Novinari su Milorada Dodika, člana Predsjedništva, pitali da li se u u pismu spominju sankcije, na što je odgovorio da u pismu stoji "da će Amerika, ako bude primorana, uvesti neke sankcije".

"Ali isto tako mi poručujemo i ja sam to rekao i na sastanku, vi uvodite vaše sankcije, a mi ćemo sprovoditi naše politike", rekao je Dodik na odvojenoj konferenciji za novinare održanoj u Istočnom Sarajevu.

U međuvremenu je portal Istraga objavio Blinkenovo pismo u kojem se navodi da povlačenje iz državnih institucija ili destabilizacija Dejtonskog sporazuma dovesti do odgovarajućih mjera, uključujući razmatranje sankcija.

Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, na konferenciji je Dodik rekao kako očekuje od međunarodnog faktora da "poštuje i sprovodi Dejtonski mirovni sporazum".

"Republika Srpska (RS) uvažava spoljni suverenitet BiH i unutrašnji teritorijalni integritet, ustavni poredak BiH, koja je sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. RS poštuje pravni okvir i obaveze potpisane Dejtonom. Tako se i ponaša", rekao je Dodik.

On je istakao kako ovaj bh. entitet "nema nikakav plan o secesiji kako žele da im neki pripišu".

"Ali u RS se o tome priča, kao i u BiH, kao i u regionu. Ali nema plan da se provede politika otcjepljenja. Nastavit ćemo da se borimo za provođenje Ustava i Dejtona onako kako je on napisan i sastavljen", poručio je Dodik.

Član Predsjedništva BiH je kazao kako postoje oni koji optužuju RS da "čini nešto suprotno Dejtonu".

Vršilac dužnosti njemačkog ministra vanjskih poslova Heiko Maas jučer je rekao kako "Dodikov projekat sada prijeti da uništi arhitekturu Dejtonskog mirovnog sporazuma".

Ranije, u izvještaju Ujedinjenim nacijama, visoki predstavnik Christian Schmidt je naveo kako Dodikovi postupci "ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regiona, već – ako na njih ne odgovori međunarodna zajednica – mogu dovesti do poništavanja samog [Dejtonskog mirovnog] sporazuma".

Sastanci sa visokim predstavnikom, te Izetbegovićem i Čovićem

Chollet se jučer sastao sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom. Na Twitteru je naveo da Sjedinjene Države podržavaju ključnu ulogu OHR-a i mandat visokog predstavnika za održavanje dejtonskog mira u BiH, te rad na ispunjavanju agende 5+2 kako bi BiH izašla iz međunarodne supervizije.

Chollet je razgovarao je i sa Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem.

"Sastao sam se sa predsjedavajućim (Doma naroda Parlamenta BiH) Draganom Čovićem i drugim zamjenikom Bakirom Izetbegovićem kako bih apelirao na liderstvo, izgradnju povjerenja i funkcionalnost entiteta Federacije koja je neophodna za stabilnost BiH i put u EU. Transparentnijim i kredibilnijim izborima 2022. potrebna je podrška svih stranaka", naveo je Chollet na Twitteru.

On će boraviti u BiH do 17. novembra, danas će razgovarati sa članovima Predsjedništva BiH.

Tokom boravka u Sarajevu, Chollet će zvaničnicima naglasiti da su funkcionalne, demokratske institucije na svim nivoima vlasti ključne za bolju budućnost svih građana, kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj (RS), kao i u Brčko Distriktu.

Prenijeće čvrstu poruku da bi svaki pokušaj da se poništi 26 godina mira i napretka, povlačenjem iz državnih institucija, mogao narušiti Dejtonski mirovni sporazum, stvoriti teškoće za građane i biti veliki destimulans za investitore i izvor ozbiljne zabrinutosti za međunarodnu zajednicu.

Chollet je krajem aprila pozvao političare u Bosni i Hercegovini da, umjesto zapaljive retorike i isključivih zahtjeva, razgovaraju o napretku BiH kad je riječ o ključnim reformama s ciljem opšteg dobra, saopšteno je tada iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

On je naveo i da je ključan dijalog i napredak u transparentnosti institucija, poštenim izborima, jačanju vladavine prava i dubljem partnerstvu kad je riječ o euroatlantskim integracijama BiH.

Chollet dolazi u BiH samo nekoliko dana nakon posjete Gabriela Escobara, zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD koji je građanima BiH poručio da njegova zemlja nikada neće podržati jednostrane aktivnosti koje će ugroziti Dejtonski mirovni sporazum, koje će biti antiustavne i koje će napraviti neku vrstu problema u BiH.

See all News Updates of the Day

Wilson: Dodikova retorika je igranje vatrom

Wilson: Dodikova retorika je igranje vatrom
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:04 0:00

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić optužen u predmetu visoke korupcije

Bosnia and Herzegovina -- Selmo Cikotic, Bosnian security minister, Sarajevo, December 29, 2020.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo je u petak, 26. novembra detalje optužnice protiv Selme Cikotića, ministra sigurnosti BiH, protiv kojeg je 25.novembra podignuta optužnica.

On se tereti, kako se navodi u saopštenju za javnost, da je u razdoblju od 2009. do 2011. godine, obavljajući funkciju ministra obrane BiH, zloupotrijebio službeni položaj državnog ministra tako što je nezakonito pogodovao kupcu na štetu ministarstva kojim je rukovodio, tokom plana izvoza i prodaje viškova zastarjelog naoružanja, streljiva i vojne opreme.

“U optužnici se navodi da je optuženi potpuno nezakonito i mimo zakonske procedure, bez obavještavanja svojih zamjenika, kao i Predsjedništva BiH, vršio izmjene ugovora, nakon čega je preduzeću"Scout" d.o.o. Zagreb, umjesto zastarjelog naouružanja i municije, koje je bilo predviđeno za otpis i prodaju kako bi se smanjili troškovi čuvanja i održavanja, izmjenama ugovora izvozio oružje i municiju većeg kvaliteta i potražnje na tržištu, pa je na taj način oštetio budžet od oko 9,7 miliona maraka, kao i drugima pribavio imovinsku korist u višemilionskom iznosu”, ističe se u saopštenju za javnost iz Tužilaštva BiH.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su u martu 2019. godine po naredbama Suda BiH i Tužilaštva BiH, izvršili pretres računara koji se nalazio u prostorijama Ministarstva odbrane BiH.

Kako je tada saopšteno, pretres je izvršen s ciljem utvrđivanja sadržaja datoteka koje bi mogle poslužiti kao trag ili dokaz u vezi sa krivičnim djelom iz člana 220. stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“.

Cikotić je od 2006. do 2010. godine bio je ministar odbrane BiH, a u julu 2020. godine je izabran za ministra sigurnosti BiH, nakon što je dotadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić podnio ostavku.

Američke čestitke za Dan državnosti BiH

Zastave BiH ispred Vijeća ministara i Parlamenta BiH

Dan državnosti građanima Bosne i Hercegovine čestitali su američki predsjednik Joe Biden i državni sekretar Antony Blinken.

"Sretan Dan državnosti! Kao što je Predsjednik SAD naveo u svojoj poruci upućenoj Predsjedništvu, "Na ovaj svečani dan, znajte da SAD stoje uz vas u podršci demokratskim reformama, posvećenosti vladavini prava i suverenitetu i terirorijalnom integritetu. ", navedeno je u objavi Ambasade SAD u BiH.

Na web stranici State Departmenta objavljena je i čestitka američkog državnog sekretara.

"U ime Sjedinjenih Američkih Država čestitam narodu Bosne i Hercegovine na proslavi Dana državnosti.

Bosna i Hercegovina je zemlja puna potencijala. Vaša povijest uključuje duga razdoblja sklada i mira, ali i vremena velikih tragedija. Vaš Dan državnosti trenutak je za sve čelnike i građane da ostave po strani politički rub i potaknu povjerenje, kompromis i pomirenje. Sjedinjene Američke Države ostaju nepokolebljiv partner i prijatelj u pomaganju da se unaprijedi svjetlija budućnost za sve u Bosni i Hercegovini.

Na ovaj poseban dan svim građanima Bosne i Hercegovine želim sigurnu, sigurnu i prosperitetnu budućnost." navedeno je u objavi koju potpisuje Antony Blinken.

Historijsko i pravno uporište Dana državnosti

25. novembar je Dan državnosti Bosne i Hercegovine, praznik koji svoje historijsko uporište ima u partizanskom zasijedanju ZAVNOBIH-a iz 1943. godine.

Odlukom na ovom zasijedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva zajednica u kojoj će svi narodi imati ista prava.

Pravno uporište Dan državnosti ima u činjenici da Parlament BiH nije donio zakon o državnim praznicima, pa tako ovaj praznik ima pravni kontinuitet iz vremena Republike Bosne i Hercegovine.

Uprkos tome vlasti entiteta Republika Srpska ne slave ovaj dan.

Schmidt u Washingtonu: Konsultacije sa SAD pred zajedničke odluke

Schmidt u SAD: U mojoj ladici su instrumenti i znam kako da je otvorim
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH je u Washingtonu, gdje se sastaje na najvišim američkim diplomatama. Schmidt u intervjuu za Glas Amerike govori o ciljevima boravka u SAD, te sumira iskustva svog, kratkog ali dinamičnog, diplomatskog angažmana u Bosni i Hercegovini.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.

Glas Amerike: Visoki predstavniče Schmidt, koja je svrha vaše posjete Sjedinjenim Državama i šta vjerujete da ste do sada postigli?

Schmidt: Veoma je važno da se sastanem sa jednim od ključnih partnera implementacije Daytonskog sporazuma, da se informišem o stanju u BiH, i da se konsultujem o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa mojom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.

Glas Amerike: Ali imate puno Amerikanaca u BiH. Imate američkog ambasadora, imate svog zamjenika, Michaela Scanlona, ambasadora OSCE-a, a nedavno je bilo dosta posjeta zvaničnika iz DC-a - Palmera, Escobara i Cholleta. S kim ste još trebali razgovarati u Sjedinjenim Državama?

Schmidt: Mislim da je veoma važno vidjeti ljude u State Departmentu na vodećem nivou, na primjer Karen Donfried, koja je odgovorna za Evropu. Upoznaću ljude u NSC-u (Vijeće za nacionalnu sigurnost). Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gdje neki ljudi - ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari - imaju ideju da se svijet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktuelnu situaciju pozivajući se na Dayton.

Schmidt: Instrumenti su u mojim rukama

Glas Amerike: Šta mislite kada kažete prilagoditi?

Schmidt: Moramo priznati da se Dayton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost je da BiH nekako obezbijedi članstvo u Evropskoj uniji i koji bi sljedeći koraci trebali biti. Dakle, ne radi se samo o sastancima u Washingtonu D.C., već i u Briselu i drugim glavnim gradovima kao što je London.

Glas Amerike: U svom nedavnom izvještaju upućenom generalnom sekretaru UN-a, tvrdite da je BiH u najopasnijem položaju od rata. Spominjete potencijalnu 'nepopravljivu štetu' ako se stvari nastave. Jesam li u pravu?

Schmidt: To je tačno. Ne mislim na vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u cjelini. Neki ne prisustvuju nijednoj sednici parlamenta, vlade, predsjedništva. Dakle, oni ne donose nikakve odluke. Na primjer, nemamo budžet. Postoji samo privremeni budžet. Ova disfunkcionalnost se prelijeva u destruktivnu situaciju. Država neće moći djelovati ako im ne pomognemo da se vrate za sto.

Glas Amerike: Pogledao sam akcije koje ste preduzeli, a ima ih jako malo. Napisali ste pismo Vijeću ministara. Izrazili ste javnu podršku Upravnom odboru Centralne banke da nastavi sa radom. Dakle, s obzirom na hitnu situaciju, i s obzirom da je vaš posao da podržavate Dayton, kako objašnjavate nedostatak konkretne akcije?

Christian Schmidt: " ... u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice."
Christian Schmidt: " ... u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice."

Schmidt: Mislim da postoje pitanja na kojima sam radio, posebno na slučaju Centralne banke, koja su razrađena nekako tihim, zakulisnim radom. Preferiram to, jer ova zemlja mora sama da donosi odluke.

Moj stav, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, je da to nije ono što bi budućnost trebala biti. Oklijevam da iskoristim takozvane bonske ovlasti. Imam puno zahtjeva samo da nekoga smijenim sa pozicije. To je korišteno ranije. To se može uraditi samo pomoću 'štapa i mrkve'. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamjena zakona koji ne ispunjavaju zahtjeve Daytonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje. Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da je otvorim. Niko ne bi trebao pogrešno shvatiti da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak.

Schmidt: Vojska RS neće biti formirana

Glas Amerike: Mnogi ljudi kažu da se duže vrijeme ne radi ništa osim što se priča, a situacija se samo pogoršava. Spomenuli ste promjenu zakona, ali ako se zakoni svakako ne poštuju, šta onda da radite? Ima dosta primjera u BiH da je Ustavni sud donio odluku, a ona se ne provodi. Problem nije zakon. Problem je implementacija.

Schmidt: Zbog toga sam napisao u svom izvještaju Ujedinjenim nacijama da vidim vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje. Radije bih razmislio da li postoje stvari koje bismo mogli izmijeniti u konstrukciji Daytona. Daytonska konstrukcija ima veoma sofisticirane kontrole i ravnoteže. A ideja je bila da te kontrole i ravnoteže garantuju uticaj tri naroda i dva entiteta, i da onda mogu da rade zajedno. Sada vidimo da kontrole i ravnoteže vode ka blokadi.

Glas Amerike: Dayton se oslanja na dvije komponente kako bi bio uspješan. Imate civilnu komponentu za koju ste zaduženi da implementirate, a zatim imate vojnu komponentu za koju je EU trenutno odgovorna kroz operaciju Althea. Zvaničnici Pentagona su izjavili da operaciji Althea nedostaje oko 4.300 vojnika da bi bila vjerodostojna kao snaga za odvraćanje. Postojala je nada da će EU malo povećati broj vojnika, ali u svom izvještaju navodite da procjena toga da li bi se to trebalo dogoditi trebala doći tek ako Republika Srpska počne da formira svoje jedinice. Da li je tačno da biste čekali da oni preduzmu nezakonitu akciju i počnu da formiraju paravojne jedinice?

Schmidt: Mislim da je dobra vijest da zajedno možemo riješiti mogućnost jednostranog raspuštanja vojske. Vojska Republike Srpske neće biti formirana. Posljedice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu. Nakon što sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a prošle sedmice, rekao bih da se ne radi o povećanju prisustva, već o prisustvu koje se može smatrati opredjeljenjem međunarodne zajednice da doprinese implementaciji Daytona. To znači da treba postojati saradnja između Evropske unije i NATO-a. NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakomplikuju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije „Berlin plus“ mogu povećati svoje prisustvo. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije.

Novinar Glasa Amerike Ajdin Muratović prilikom intervjua sa Visokim predstavnikom za BiH
Novinar Glasa Amerike Ajdin Muratović prilikom intervjua sa Visokim predstavnikom za BiH

Glas Amerike: Mnogi analitičari, posebno američki, smatraju da Evropljani imaju čisto jednodimenzionalni pristup. Mnogi su zabrinuti da se greške iz 1990-ih ponavljaju i da Evropljani ništa nisu naučili.

Schmidt: Ja sam Evropljanin, ali sam neko ko je veoma posvećen tome da ne postoje samo mrkve, već i štapovi. Moramo razmišljati o prelazinim koracima da zadržimo zamah, kao i da nemamo samo jednodimenzionalni pogled, jer je ovaj region od strateškog interesa. Ako bi došlo do raspada, to bi se odjednom odrazilo na cijelo susjedstvo. Evropa i Zapad imaju strateški interes da ovaj region održe stabilnim.

Schmidt: Ovi nije više "samo balkanska retorika"

Glas Amerike: Dakle, da rezimiramo, sada gradite strategiju razumijevanja u glavnim gradovima širom Evrope i ovdje u Sjedinjenim Državama da dođe do promjene mentaliteta?

Schmidt: Trebao bih biti pošten posrednik ne samo između ljudi u BiH, već i međunarodne zajednice. Neki od njih se nisu fokusirali na ovu regiju. Moj posao je da pružim više razumijevanja.

Glas Amerike: Dolazite iz moćne zemlje. Bili ste član Bundestaga više od 30 godina. Imate impresivnu biografiju? Angela Merkel vas podržava. Milorad Dodik, s druge strane, ima manje ljudi nego što je Njemačka nedavno primila migranata, ne može finansirati svoj budžet osim da traži od međunarodne zajednice i međunarodnih institucija kredite ili proda obveznice. Za razliku od, na primjer Lukašenka, on nema vojni ili obavještajni aparat. Pa ipak, on "gazi" preko međunarodne zajednice i to već duže vrijeme. Gotovo svakodnevno, ne poštuje vas i vašu instituciju? Kako na to reagujete?

Schmidt: Mislim da moramo shvatiti da više nije moguće samo reći: 'OK, ovo je samo balkanska retorika'. Zbog toga veoma intenzivno tražim zajedničku aktivnost. Izgubio je veliku podršku građana. Postoje neke glasine, ne mogu to dokazati, da će se nadležni baviti pitanjima vezanim za korupciju. Moramo djelovati, a to nije bio slučaj u posljednjih 10 godina. Moramo ga obeshrabriti da to može biti uspješan način. Nadam se i vjerujem da se to može obuzdati, ali potrebna nam je odlučna akcija, ne samo za mene, već i podrška međunarodne zajednice. To je ono na čemu radim.

Glas Amerike: Jedno od pitanja sa kojima se OHR morao pozabaviti je nedostatak kredibiliteta zbog ovog nedostatka aktivnosti tokom više godina. Republika Srpska, također, tvrdi da je svaka odluka koju donesete nelegitimna i da nemate mandat. Ali i u Federaciji, postoji nedostatak povjerenja prema vama zbog vaših odnosa u Bundestagu s drugim članovima EPP-a, uključujući HDZ u Hrvatskoj. Dakle, postoji nedostatak povjerenja u vas od strane većine aktera u BiH. Kako to prevazići?

Schmidt: Poštujem sve izabrane ljude u BiH, ali ću se osvrnuti na austrijskog cara Franza Josepha koji je rekao, 'Dobro sam vladao ako je sav moj narod nezadovoljan sa mnom.'

Visoki predstavnik za BiH u Bijeloj kući: Podrška Schmidtu, OHR-u i mandatu

ARHIVA - Kristijan Šmit, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu u Berlinu, 3. januara 2018.

SAD snažno podržavaju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, njegovu kancelariju i njen mandat da nadgleda civilnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ovo je saopšteno je iz Bijele kuće poslije sastanka savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džejka Salivena i visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost i visoki predstavnik za BiH naglasili su zajedničku posvećenost očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, a razgovarali su i o važnosti funkcionalnih institucija, koje pružaju usluge građanima, osiguranju stabilnosti i vladavine zakona, kao i pružanju osnove za mir i ekonomske prilike za sve ljude u Bosni i Hercegovini.

Saliven i Šmit takođe su se složili da je neophodno suprotstaviti se korupciji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG