Linkovi

Aktuelno

Saudijski zvaničnik: Kašogi zadavljen, tijelo izneseno u tepihu

Pripadnici obezbjeđenja ispred saudijskog konzulata u Istanbulu

Saudijski zvaničnici iznijeli su nove tvrdnje o smrti novinara Džamala Kašogija koje se, u ključnim aspektima, razlikuju od prethodnog objašnjenja koje su mnogi u međunarodnoj zajednici odbacili kao sumnjivo.

Najnovija verzija događaja, koju je iznio neimenovani visoki zvaničnik saudijske vlade, obuhvata detalje o tome kako je tim od 15 Saudijaca prijetio da će da drogira i otme novinara u saudijskom konzulatu u Istanbulu, da bi ga zatim zadavio kada je Kašogi počeo da se opire. Član tima se poslije obukao u Kašogijevu odjeću da bi izgledalo kao da je kolumnista Washington posta napustio konzulat.

Saudijski novinar Džama Kašogi na konferenciji u Londonu, 29. septembar 2018.
Saudijski novinar Džama Kašogi na konferenciji u Londonu, 29. septembar 2018.

Nakon što je dvije nedelje odbacivala optužbe da je umiješana u nestanak Kašogija, Saudijska Arabija je u subotu ujutro saopštila da je novinar ubijen u tuči u konzulatu. Sat kasnije je ustvrdila da je zadavljen, što je ponovio i visoki zvaničnik vlade.

Turski zvaničnici vjeruju da je Kašogijevo tijelo raskomadano, dok saudijski zvaničnik navodi da je umotano u tepih i dato "lokalnom saradniku" da ga ukloni. Dodao je i da nema dokaza da je novinar mučen i da mu je odsečena glava.

Saudijski zvaničnik predstavio je, kako je naveo, obaveštajna dokumenta o planovima da se disidenti, među kojima i Kašogi, vrate u Saudijsku Arabiju.

Pokazao je i svjedočenje umiješanih u zataškivanje Kašogijevog slučaja i početne rezultate interne istrage. Međutim, nije ponudio dokaze koji bi potkrijepili rezultate istrage.

Turska policija ispred rezidencije saudijskog konzula u Istanbulu
Turska policija ispred rezidencije saudijskog konzula u Istanbulu

Više verzija priče o Kašogijevom ubistvu

Rijad je više puta mijenjao izjave o Kašogijevom ubistvu. Prvo je odbacio izvještaje da je Kašogi nestao u konzulatu kao lažne i neosnovane i ustvrdio da je novinar brzo napustio zgradu.

Na pitanje agencije Reuters zašto se vladina verzija događaja stalno mijenjala, zvaničnik je naglasio da su početne tvrdnje iznesene na osnovu "lažnih informacija koje su u to vreme prenijete".

“Kada je postalo jasno da su početni izveštaji o misiji lažni, pokrenuta je unutrašnja istraga koja je i dalje u toku", rekao je neimenovani vladin zvaničnik.

Turske vlasti, prema pojedinim izvorima, navodno posjeduju audio snimak Kašogijevog ubistva u konzulatu, ali ga još nisu objavile.

Predsjednik Donald Trump rekao je u subotu da nije zadovoljan saudijskim objašnjenjem o Kašogijevoj smrti, koje su Njemačka i Francuska nazvale nepotpunim.

Američki senator Bob Corker, predsjedavajući senatskog Spoljnopolitičkog odbora, otišao je korak dalje i optužio saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana da je naručio Kašogijevo ubistvo. Sekretar za finansije Stiv Mnuchin rekao je da saudijsko objašnjenje "nije dovoljno, ali da je prerano govoriti o sankcijama protiv Rijada".

Saudijci na aerodromu u Istanbulu
Saudijci na aerodromu u Istanbulu

Najnovija verzija događaja

Prema novoj verziji, saudijska vlada željela je da ubijedi Kašogija, koji se prije godinu dana preselio u Washington, da se vrati u Saudijsku Arabiju u okviru kampanje da se spriječi da neprijatelji zemlje regrutuju saudijske disidente.

U tu svrhu, kako je naveo saudijski zvaničnik, zamjenik obavještajne službe Ahmed al-Asiri poslao je tim od 15 pripadnika obavještajnih i bezbjednosnih snaga u Istanbul, da se sastanu sa Kašogijem u konzulatu i da pokušaju da ga ubijede da se vrati u Saudijsku Arabiju.

“Postoji naredba da se o povratku disidenata pregovara mirnim putem, koja im daje ovlašćenje da djeluju bez kontakta sa liderima. Asiri je formirao tim i tražio je da u njemu bude zaposleni koji je radio sa kraljevskim savetnikom Saudom al- Katanijem i koji je poznavao Džamala iz vremena kada su zajedno radili u ambasadi u Londonu", naveo je zvaničnik saudijske vlade.

Pripadnici saudijskog tima ispred konzulata u Istanbulu
Pripadnici saudijskog tima ispred konzulata u Istanbulu

Prema planu, tim je trebalo da drži Kašogija u skloništu izvan Istanbula "određeno vrijeme", i da ga pusti ako na kraju bude odbio da se vrati u Saudijsku Arabiju.

"Međutim, tim je prekoračio ovlašćenja i brzo pribjegao nasilju", rekao je zvaničnik i dodao da je operativac Maher Mutreb u kancelariji konzula razgovarao sa Kašogijem o povratku u Saudijsku Arabiju, što je ovaj odbio navodeći da ga neko čeka napolju i da će ta osoba kontaktirati turske vlasti ako ne izađe iz konzulata za sat.

Kašogija je ispred konzulata čekala njegova vjerenica.

Kašogi je zatim, navodno, rekao Mutrebu da krši diplomatske norme i upitao ga: "Šta planirate da uradite? Da me otmete?

Mutreb je odgovorio: "Da, planiramo da te drogiramo i otmemo". To je, kako je ispričao neimenovani zvaničnik, bio pokušaj zastrašivanja kojim je prekršen cilj misije.

Kada je Kašogi počeo da viče, tim se uspaničio, pokušao da ga savlada, i stavio mu ruku oko vrata i usta. "Pokušali su da ga spriječe da viče, ali je umro. Namjera nije bila da ga ubiju", ustvrdio je saudijski zvaničnik.

Na pitanje da li je tim zadavio Kašogija, zvaničnik je odgovorio: "Ako nekog Džamalovih godina stavite u tu poziciju, vjerovatno će umrijeti".

Ubistvo Kašogija, oštrog kritičara saudijskih vlasti, preraslo je u ogromnu krizu za Saudijsku Arabiju, što je natjeralo i kralja Salmana da se uključi u cio slučaj.

See all News Updates of the Day

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Protesti pred Parlamentom FBiH nakon potresnih fotografija o odnosu prema štićenicima u Zavodu u Pazariću

Protestno okupljanje građana pred Parlamentom FBiH, 20. novembar 2019.

Pred Parlamentom FBiH okupilo se nekoliko desetina građana nakon objavljenih potresnih fotografija zlostavljanja štićenika u Zavodu u Pazariću.

Fotografije i snimke sa medijima je podijelila zastupnica u Parlamentu FBiH Sabina Ćudić.

„Mnoga od te djece sama pružaju ruke da im se ruke vežu, zato što su navikli da i po 14 sati budu vezanih ruku i nogu (…)”, kaže Ćudić.

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Mediji izvještavaju da je Ćudić zatražila u Parlamentu da se na dnevnom redu nađu i informacije o stanju u Pazariću, ali je ta njena inicijativa većinom glasova odbijena.

Građani okupljeni ispred Parlamenta traže odgovornost i da se utvrdi kada su snimci nastali.

„Ovo se mora riješiti odmah, ne za sedam dana, već odmah. Grozno je da se iživljavaju ovako nad ljudskim bićima, posebno djecom. Nama su, nažalost, ruke svezane, a parlamentarci su radi nas i moraju raditi za dobrobit građana”, kazali su okupljeni građani.

Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.
Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.

Aktuelni direktor Zavoda Redžep Salić tvrdi da su snimci nastali prije njegovog dolaska na tu poziciju.

Portal Klix javlja da je Parlament FBiH naložio da se u narednih sedam dana izvrše provjere.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je hitno zatražilo od nadležnih institucija - svih kantonalnih ministarstava za socijalni rad da djeluju na području svoje mjesne nadležnosti, ukoliko imaju smještene svoje štićenike u Zavodu Pazarić, a federalne i kantonalne uprave za inspekcijske poslove da hitno izvrše nadzor i utvrde činjenice te poduzmu odgovarajuće zakonske mjere.

Fotografije i snimci su objavljeni na Međunarodni dan djeteta.

Za sutra su najavljeni protesti pred Vladom FBiH.

Sondland kaže da je radio po Trumpovom naređenju i da je bilo "usluge za uslugu", Trump to negira

U.S. Ambassador to the European Union Gordon Sondland is sworn in to testify before the House Intelligence Committee on Capitol Hill in Washington, Nov. 20, 2019, during a public impeachment hearing of President Donald Trump.

Američki ambasador pri Evropskoj uniji ​Gordon Sondland rekao je u svedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma, u istrazi o opozivu Donalda Trumpa, da je sve radio u skladu sa "Trumpovim naređenjima", a implicirao je i da su sa pritiscima na Ukrajinu bili upoznati i državni sekretar Mike Pompeo i potpredsjednik SAD Mike Pence.

Sondlend je kazao da je po "Trumpovim naređenjima" radio i sa Trampovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem koji je pritiskao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pokrene istragu o kompaniji "Burisma" i navodnom ukrajinskom miješanju u američke izbore 2016.

Ambasador SAD u EU je rekao da je to bilo povezano sa dolaskom Zelenskog na sastanak u Belu kuću i da je to bila "usluga za uslugu".

U istom danu planirano je da javno svjedoče još dva američka zvaničnika – Laura Cooper, zamjenica pomoćnika državnog sekretara odbrane i Daivd Hale, službenik State Departmenta.

Gordon Sondland, jedan je od važnijih diplomata u administraciji Donalda Trumpa i jedan od značajnijih donatora predsjednika države iz redova republikanaca. U okviru istrage o opozivu, koju sprovodi većinski demokratski Predstavnički dom, jedan je od najintrigantnijih zvaničnika, zbog revizije izjave koju je dao o tom slučaju.

Taj američki diplomata je sredinom oktobra iza zatvorenih vrata dao iskaz u kojem je tvrdio da dodijeljivanje vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara i pokretanje istrage o bivšem potpredsjedniku SAD-a Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru Bidenu nisu povezane.

Potom je početkom novembra Sondlandov advokat predao odborima Predstavničkog doma novu izjavu u kojoj diplomata potvrđuje sumnje o Trumpovom pritisku na Ukrajinu da se obaveže na sprovođenje istrage sa političkom konotacijom.

U dodatku na prethodno svjedočenje, Sondland je naveo da je visoko pozicioniranom ukrajinskom zvaničniku prenio da stotine miliona dolara vojne pomoći, najvjerovatnije neće biti isplaćene, dok Ukrajina ne pristane da se oglasi antikorupcijskom izjavom - koju su dvije strane razmatrale.

Svjedoci koji su do sada prisustvovali javnom pretresu ili svjedočili iza zatvorenih vrata, čiji su transkripti objavljeni, govorili su o zajedničkom djelovanju Trumpa i Sondlanda u tom slučaju.

Tako je David Holmes, zvaničnik američke ambasade u Kijevu, bez prisustva javnosti i u sjenci javnog svjedočenja bivše američke ambasadorice Mari Jovanovič, prošlog petka govorio o telefonskom razgovoru Trumpa i Sondlanda, koji se dogodio 26. jula 2019.

Prema detaljima Holmsovog svjedočenja, koji su procurili u javnost, a objavila ih agencija Reuters, američki predsjednik interesovao se za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika - centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

“Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

“Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora, koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden - predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom - u kojem nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Poslije Sondlanda, Cooper i Halea, ostalo je da u četvrtak pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma svedoči Fiona Hill, bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Do sada je pred tim tijelom govorilo šestoro diplomata ili vojnih zvaničnika - William Taylor, George, Kent, Mari Jovanovič, Jennifer Williams, Alexsander Vindman, Kurt Volker i Tim Morrison.

Senat SAD podržao demokratiju u Hongkongu

Police officers stand guard in front of a street scattered with umbrellas outside Hong Kong Polytechnic University (PolyU) in Hong Kong, China, November 19, 2019. Picture taken November 19, 2019. REUTERS/Thomas Peter

Senat SAD odobrio je zakon koji podržava ljudska prava u Hongkongu, nakon nekoliko mjeseci nasilnih protesta na toj teritoriji.

"Hongkonški zakon o ljudskim pravima i demokratiji", kako javlja novinska agencija AP, sada ide u Predstavnički dom.

Zakonom je predviđeno da SAD svake godine potvrđuju visok stepen autonomije Hongkonga kako bi opravdao poseban trgovinski status te teritorije kao i sankcije kineskim i hongkonškim zvaničnicima ako bi suzbijali slobode na toj teritoriji.

Republikanski senator Marko Rubio rekao je da će zakon poslati poruku podrške stanovnicima Hongkonga, koji mjesecima protestuju sa zahtjevima za osnovne slobode usprkos ugnjetavanju kineske vlade.

Kina je upozoravala ostale zemlje da se ne miješaju, navodeći da je situacija u Hongkongu njena unutrašnja stvar te je kao odgovor obećala još uvijek neodređene kontramere.

Protesti u Hongkongu traju od početka juna. Izbili su zbog prijedloga zakona o ekstradiciji koji je predviđao izručenje osumnjičenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i očuvanje građanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

Irak: U novim sukobima ranjeno najmanje 27 demonstranata

Iraqi riot police fire tear gas while blocking al-Rashid Street during clashes with anti-government demonstrators in al-Rashid Street, in Baghdad, Iraq, Nov. 17, 2019.

Irački bezbjednosni zvaničnici saopštili su da je najmanje 27 demonstranata ranjeno u toku noći u novim sukobima u Bagdadu.

Iračke snage bezbjednosti bacile su suzavac kako bi spriječile demonstrante da udju u Zelenu zonu, sjedište vlade.

Najmanje 320 demonstranata ubijeno je, a hiljade su ranjene od kada su počeli nemiri 1. oktobra.

Desetine hiljada demonstranata od tada izlaze na ulice ogorčeni zbog korupcije i loših uslova za život uprkos ogromnom naftnom bogatstvu Iraka.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG