Linkovi

Izdvojeno

Sattler i Nelson: Podržaćemo „bržu tranziciju BiH od Daytona ka Briselu”

“Odlučni smo nastaviti pružati pomoć strateškoj tranziciji od postkonfliktnog oporavka ka stabilnom razvoju normalne demokratije”, navedeno je u kolumni šefa Delegacije EU BiH Johanna Sattlera i ambasadora SAD u BiH Erica Nelsona povodom 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma.

U kolumni objavljenoj u ponedjeljak 14. decembra na dan potpisivanja Deytonskog mirovnog sporazuma u Parizu, šef Delegacije EU u BiH i Ambasador SAD-a u BiH naglasili da u narednoj fazi, građani BiH mogu računati na ‘praktičnu i političku podršku’ Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Podsjetili su da je u troipogodišnjem ratu u BiH (1992.-1995. godine) više od 100.000 građana ubijeno u sukobu, te da je na desetine hiljada nestalih i miliona protjeranih iz njihovih domova.

“Sjenka tih trauma i danas ostavlja trag na živote ljudi u ovoj zemlji i to niko od nas nikada neće zaboraviti”, napisali su.

Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler
Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler

Sattler i Nelson ocjenjuju da Bosna i Hercegovina može postati prosperitetna i suverena demokratija, u potpunosti integrisana u ostatak Evrope. Za to, smatraju oni, su neminovne promjene.

“One uključuju vjerodostojne mjere za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u političkim i upravnim strukturama, te napredak po pitanju ciljanih ustavnih reformi za bolju funkcionalnost zemlje i zaštitu prava građana”, navedeno je u zajedničkoj kolumni.

Ocjenjuju da se značajan iskorak ‘može i treba’ ostvariti tokom 2021. godine.

Ukazali su da je početkom decembra, Evropska komisija i visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavili su prijedlog zajedničkog djelovanja s novom američkom administracijom.

“Snažno partnerstvo između EU i SAD-a također je od ključne važnosti u Bosni i Hercegovini kako bi se podržalo pomirenje, unaprijedila uprava i potaknule ključne reforme, uključujući Program reformi BiH sa NATO-om koji nadopunjuje ciljeve reformi na evropskom putu”, napisali su u kolumni.

Ambasador Eric Nelson
Ambasador Eric Nelson

Šef Delegacije EU u BiH i Ambasador SAD-a u BiH napomenuli su da ne postoje neslaganja u vezi sa ‘radikalnim promjenama’ u društvu, te da proces evropskih integracija podržava oko 80 posto stanovnika.

Evropske integracije mogu pomoći ovoj zemlji da riješi ‘anomalije dejtonskog sistema’, napisali su u zejdničkoj kolumni te dodali da će podržati ‘bržu tranziciju od Daytona ka Briselu’, ‘iz postkonfliktne faze u fazu pristupanja EU’, te iz ‘perioda stagnacije u period razvoja prosperitetne i suverene demokratije’.

Deytonski mirovni sporazuma potpisan je 14. decembra u Parizu, prije tačno 25 godina. U Opći okvirni sporazum za mir (Dejtonski sporzum) je i Ustavu Bosne i Hercegovine.

Nakon troipogodišnjeg rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995. godine), uz pomoć američke administracije, od 1. do 21. novembra 1995. godine je održana konferencija u američkom vojnoj bazi kod Dejtona, gdje je dogovoreno da zemlja ima dva entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Učesnici konferencije su bili tadašnji predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske- Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

See all News Updates of the Day

Trump ugostio francuskog lidera, razgovori o kraju rata u Ukrajini

Francuski predsjednik Emmanuel Macron govori dok predsjednik Donald Trump sluša tokom sastanka u Ovalnoj kancelariji Bijele kuće u Washingtonu, 24. februara 2025.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron govori dok predsjednik Donald Trump sluša tokom sastanka u Ovalnoj kancelariji Bijele kuće u Washingtonu, 24. februara 2025.

Predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da se bliži dogovoru s Ukrajinom i Rusijom o okončanju rata u Ukrajini nakon dana sastanaka u Bijeloj kući s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Trump je pozvao Evropu da preuzme veću ulogu u finansiranju, a Pariz je tražio dodatna uvjeravanja Moskve.

Američki predsjednik je potaknuo svoju želju za sporazumom o okončanju rata, koji je u ponedjeljak navršio svoju mračnu treću godišnjicu. On je rekao da će to uključivati sporazum s Ukrajinom za njene kritične minerale - sporazum za koji je nagovijestio da bi ukrajinski predsjednik mogao potpisati već sljedeće sedmice.

"Postoji ogromno nepovjerenje na obje strane", rekao je Trump. „Zato je dobro što sada dolazim. Ali mislim da je od velike koristi za Rusiju da napravi dogovor i da nastavi da vodi Rusiju na veoma pozitivan način. To je ono što morate učiniti. Ali zaista vjerujem da želi da se dogovori. Možda griješim, ali vjerujem da on želi da se dogovori."

Macron je bio oprezniji, ispravljajući Trumpa u Ovalnom kabinetu kada je Trump rekao da je Evropa podržala Ukrajinu kreditom. Macron je tada upozorio da ne treba vjerovati Moskvi.

"Pokušajmo prvo nabaviti nešto što... može se procijeniti, provjeriti i potvrditi", rekao je na engleskom. “I budimo sigurni da ćemo izgraditi dovoljne garancije u kratkom roku. I tu smo spremni da se angažujemo. Što se Francuske tiče, dosta mojih evropskih kolega je spremno da se angažuje. Ali nam je potrebna ova američka podrška, jer je to dio kredibiliteta sigurnosnih garancija. A ovo je naš kolektivni kapacitet odvraćanja. I imam osjećaj da predsjednik ima taj kapacitet."

Analitičari su govorili o tome šta su dvojica lidera postigla na svojim sastancima.

„Izgleda da su se složili da evropski mirovnjaci provode mir između Rusije i Ukrajine“, rekao je Vilijam Pomeranc, viši naučnik na Kenan institutu Wilson centra. „Postoji mnogo drugih sporednih pitanja kojih nisam mogao da shvatim, ali da, postoje pokušaji da se postigne mirovni sporazum i da se koriste mirovne snage za sprovođenje sporazuma između Rusije i Ukrajine.”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je nadu i naglasio važnost uloge Washingtona.

"Naši timovi već produktivno rade sa SAD na ekonomskom sporazumu, za koji se nadamo da ćemo ga potpisati u Washingtonu", rekao je on na engleskom. "I predsjedniče Trump, mi bismo zaista željeli da čujemo od vas, jer su svi naši ljudi, sve naše porodice, veoma zabrinuti: 'Hoće li biti podrške iz Amerike? Hoće li Amerika biti lider slobodnog svijeta?' I želim da budem vrlo iskren prema našem životu, vrlo iskren prema našem narodu, iskren prema našim ljudima? Važno je da američka podrška, američka pomoć ostaje."

Ali drugi svjetski lideri izrazili su zabrinutost da je Ukrajina držana podalje od razgovora na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji između Washingtona i Moskve. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji se nedavno sastao sa Zelenskim u Ankari, također je rekao da Rusija nije uvijek bila dio procesa.

"Osim Istanbulskog procesa, Rusija je isključena iz do sada utvrđenih tabela i stoga nije postignut željeni rezultat", rekao je Erdogan. "Ako se žele dobiti rezultati iz novog procesa, Ukrajina se svakako mora uključiti u proces, a ovaj rat mora biti okončan međusobnim pregovorima."

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da do sada razgovori nisu bili konkretni.

"Tokom telefonskog razgovora i na sastanku u Rijadu, svakako smo se dotakli pitanja vezanih za ukrajinsku krizu", rekao je on. "Međutim, o tome se suštinski nije razgovaralo. Samo smo se dogovorili da ćemo tome pristupiti. Uz to, naravno, ne odbijamo učešće evropskih zemalja."

Neki analitičari upozoravaju da Trumpova ideja sporazuma nije korisna za Ukrajinu.

„Moramo da vidimo ovo kao potez Donalda Trampa da potkopa legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog — i u najgorem slučaju, kao Trumpa koji se zalaže za stav Rusije, koji je bio u prošlosti da izbori moraju biti dio pregovaračkog procesa u Ukrajini, iako je to isključivo ukrajinsko unutrašnje pitanje“, rekla je Liana Fix, članica Savjeta za Evropu.

“Dakle, ne radi se samo o naprijed - nazad između Trumpa i Zelenskog. Ovdje vidimo šire prestrojavanje američke politike prema normalizaciji odnosa s Rusijom, gdje se Ukrajina doživljava kao problem za ovu normalizaciju”, rekla je ona.

U međuvremenu u Evropi, dok je Ukrajina tmurno obilježavala ponedjeljak kao treću godišnjicu rata, najpoznatija ikona Pariza, Ajfelov toranj, žarko je gorjela u žuto-plavim bojama ukrajinske zastave.

Ajfelov toranj osvijetljen bojama ukrajinske zastave povodom obilježavanja treće godišnjice invazije Rusije na Ukrajinu, u Parizu, 24. februara 2025. godine.
Ajfelov toranj osvijetljen bojama ukrajinske zastave povodom obilježavanja treće godišnjice invazije Rusije na Ukrajinu, u Parizu, 24. februara 2025. godine.

Nakon tri godine, rat Rusije protiv Ukrajine još neriješen

3 godine ruskog rata u Ukrajini
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:37 0:00

Ruski rat protiv Ukrajine u ponedjeljak je dostigao trogodišnju granicu i sukob nije više riješen nego što je bio kada su moskovske trupe prvi put jurišale preko granice njenog susjeda.

U prvim danima borbi, ruski predsjednik Vladimir Putin nadao se da će brzo nadvladati snage Kijeva i zauzeti nekadašnju sovjetsku satelitsku državu. Ali ukrajinske snage, snabdjevene desetinama milijardi dolara vrijednim američkom i evropskom municijom, uzvraćale su tri godine i sada je rat u smrtonosnom zastoju u stanju neizvjesnosti.

Prema brojnim izvještajima, stotine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika je ubijeno ili ranjeno, zajedno sa desetinama hiljada ukrajinskih civila koji su ubijeni i povrijeđeni u ruskim kopnenim i zračnim napadima.

Rusija kontroliše oko petinu međunarodno priznate teritorije Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim koje je jednostrano zauzela 2014. i zemlje koje su zauzeli proruski separatisti u istočnoj Ukrajini u narednim godinama i teritoriju koju su preuzele moskovske snage od početka rata 24. februara 2022. godine.

Ali politički nadzornici koji bi mogli da kontrolišu sudbinu Ukrajine su se promenili. Bivši američki predsjednik Joe Biden, koji je predvodio zapadnu koaliciju nacija koja finansira ukrajinske ratne napore, obećao je nastavak podrške Kijevu protiv Rusije "koliko god bude potrebno".

Sada je novi američki lider predsjednik Donald Trump, koji je prošle godine tokom političke debate odbio reći da želi da Ukrajina pobijedi u ratu. Prošle sedmice je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nazvao "diktatorom". Trump je tvrdio da je Zelenski, a ne Putin, započeo rat i postavio temelje za rješavanje rata sa Putinom. Prošle sedmice su SAD i Rusija isključile Ukrajinu i evropske zemlje iz početnih razgovora, a Trump je rekao da je Zelenski mogao pregovarati s Rusijom prije tri godine kako bi odvratio Putina od invazije.

U ponedjeljak je više od deset zapadnih lidera prisustvovalo događajima u Ukrajini povodom obilježavanja treće godišnjice rata.

Trump je rekao da želi da se pokolj završi, ali ukrajinski i evropski zvaničnici su zabrinuti da on predviđa rješenje koje bi bilo povoljnije za Moskvu nego za Kijev. On je tražio da Ukrajina preda veliki dio svojih rijetkih zemnih minerala SAD-u kako bi platila svoju vojnu podršku u posljednje tri godine.

Kremlj kaže da nema namjeru ustupiti bilo koju teritoriju koju sada drži, dok SAD kažu da je cilj Ukrajine da se pridruži NATO-u, ključnom vojnom savezu Zapada, kao dio dogovorenog okončanja rata nerealan.

Američki zvaničnici kažu da će i Rusija i Ukrajina morati učiniti ustupke kako bi postigli mirovni sporazum, ali su uvjeti bilo kakvog rješenja daleko od zaključka.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorila je na konferenciji u Kijevu da je svjetska sigurnost u pitanju u zavisnosti od toga kako bi se rat Rusije i Ukrajine mogao završiti.

"Autokrate širom svijeta vrlo pažljivo prate da li postoji nekažnjivost ako prekršite međunarodne granice ili izvršite invaziju na svog susjeda, ili postoji li istinsko odvraćanje", rekla je ona.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i kanadski premijer Justin Trudeau prisustvuju konferenciji za novinare nakon samita "Podrži Ukrajinu" u Kijevu, Ukrajina, 24. februara 2025
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i kanadski premijer Justin Trudeau prisustvuju konferenciji za novinare nakon samita "Podrži Ukrajinu" u Kijevu, Ukrajina, 24. februara 2025

Neki od najvažnijih pobornika Ukrajine, uključujući evropske lidere i kanadskog premijera Justina Trudeaua, bili su među nizom dostojanstvenika koji su stigli vozom u Kijev. Drugi su govorili na konferenciji putem video linka.

Zvaničnici su ponovili slične poruke da se Ukrajina i njeni evropski partneri moraju konsultovati u svim mirovnim pregovorima, Putinove ambicije moraju biti osujećene, a Evropa mora preuzeti veći teret za svoju odbranu.

Promjena u politici Washingtona prema Ukrajini pod Trumpom je izazvala duboku zabrinutost u Evropi, gdje se vlade plaše da će ih SAD ostaviti po strani u naporima da osiguraju mirovni sporazum i vagaju kako bi mogle povući slabljenje bilo kakvog smanjenja američke pomoći Ukrajini.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa najavio je u nedjelju da će sazvati hitan samit 27 lidera Evropske unije u Briselu 6. marta, s Ukrajinom na vrhu dnevnog reda.

"Živimo odlučujući trenutak za Ukrajinu i evropsku sigurnost", rekao je on u objavi na društvenim mrežama.

Britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron ove sedmice su u Washingtonu na sastanku s Trumpom.

Starmer je rekao da glasovi Ukrajinaca "moraju biti u središtu težnje za mirom", dok je Trumpova intervencija "promijenila globalni razgovor" i "stvorila priliku".

„Rusija ne drži sve karte u ovom ratu“, rekao je Starmer.
Ministri vanjskih poslova EU u ponedjeljak su odobrili novi niz sankcija Rusiji koje ciljaju na takozvanu moskovsku "flotu u sjeni" brodova koje ona koristi da zaobiđe ograničenja za transport nafte i plina ili da prevozi ukradeno ukrajinsko žito.

EU je saopštila da su 74 plovila dodana na njenu listu flote u sjeni.

Zamrzavanje imovine i zabrana putovanja nametnuta su za 83 službenika i "entiteta", obično vladinih agencija, banaka ili kompanija.

Španski premijer Pedro Sančez rekao je da će njegova zemlja ove godine Ukrajini obezbijediti paket vojnih sistema vrijedan milijardu dolara.

Nakon pobjede na nedjeljnim njemačkim izborima, konzervativni lider Friedrich Merz - također nepokolebljivi zagovornik Ukrajine - u ponedjeljak je objavio: "Više nego ikada, moramo Ukrajinu staviti u poziciju snage".

"Za pošten mir, zemlja koja je napadnuta mora biti dio mirovnih pregovora", napisao je on.

Glavni diplomata EU, Kaja Kallas, insistirala je na tome da SAD ne mogu zaključiti nikakav mirovni sporazum za okončanje rata bez umiješanosti Ukrajine ili Evrope. Ona je istakla, kako je rekla, proruske stavove koje zauzima Trumpova administracija.

"S Putinom možete razgovarati o čemu god želite. Ali ako je riječ o Evropi ili Ukrajini, onda Ukrajina i Evropa također moraju pristati na ovaj dogovor", rekla je Kallas novinarima u Briselu.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa.

Glasanje u UN-u, o rezolucijama SAD i Ukrajine

Zastave Evropske unije i Ukrajine vijore se na vjetru na dan obilježavanja treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, u sjedištu EU u Briselu, 24. februara 2025.
Zastave Evropske unije i Ukrajine vijore se na vjetru na dan obilježavanja treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, u sjedištu EU u Briselu, 24. februara 2025.

Rezolucija koju su izradile Sjedinjene Američke Države i druga koju je izradila Ukrajina i koju je podržala Evropska unija pozivajući na prekid rata u Ukrajini, predviđene su za glasanje u ponedjeljak u Ujedinjenim narodima.

Očekuje se da će Generalna skupština UN-a glasati o rezoluciji Ukrajine, a zatim o rezoluciji SAD-a. Očekuje se da će Vijeće sigurnosti UN-a održati vlastito glasanje o američkoj rezoluciji kasnije tokom dana.

SAD pozivaju na "brzo okončanje sukoba i dalje pozivaju na trajni mir između Ukrajine i Ruske Federacije".

Mjera koju su izradili SAD ne pominje rusku invaziju u Ukrajini u punom obimu, koja je počela prije tri godine.

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je u petak da će rezolucija "potvrditi da je ovaj sukob užasan, da UN mogu pomoći da se okonča i da je mir moguć".

"Ovo je naša prilika da izgradimo pravi zamah ka miru", rekao je Rubio u izjavi.

U opsežnijoj ukrajinskoj rezoluciji navodi se da ruska invazija "traja već tri godine i nastavlja da ima razorne i dugotrajne posljedice ne samo za Ukrajinu, već i za druge regije i globalnu stabilnost".

Poziva se na "deeskalaciju, rani prekid neprijateljstava i mirno rješavanje rata protiv Ukrajine" i naglašava potrebu da se rat završi ove godine.

U ukrajinskom nacrtu se navodi da ranije rezolucije koje je usvojila Generalna skupština moraju biti u potpunosti provedene, uključujući one kojima se Rusija poziva na potpuno povlačenje s međunarodno priznatih granica Ukrajine.

Rezolucije Generalne skupštine nisu pravno obavezujuće, ali nose moralnu težinu međunarodne zajednice.

U Vijeću sigurnosti, rezoluciji je potrebna podrška najmanje devet od 15 članica, pri čemu nijedna od stalnih članica – Britanija, Kina, Francuska, Rusija ili Sjedinjene Države – ne koristi pravo veta. Očekuje se da će američka mjera imati dovoljnu podršku u ponedjeljak.

Glasovi dolaze dok francuski predsjednik Emmanuel Macron posjećuje Sjedinjene Američke Države radi razgovora s predsjednikom Donaldom Trumpom koji će, kako se očekuje, uključivati i rat u Ukrajini.

Macron je prošle sedmice rekao da planira reći Trumpu da američki lider "ne može biti slab" pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Britanski premijer Keir Starmer trebao bi posjetiti Washington kasnije ove sedmice na sličnim razgovorima, i poput Macrona je naglasio potrebu da suverenitet Ukrajine bude u središtu bilo kakvog mirovnog napora.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa posjetili su u ponedjeljak Kijev u znak podrške Ukrajini.

„Danas smo u Kijevu, jer Ukrajina je Evropa“, rekla je von der Leyen na X. „U ovoj borbi za opstanak nije u pitanju samo sudbina Ukrajine. To je sudbina Evrope.”

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Washington i Kijev kreću se prema dogovoru o ukrajinskim 'kritičnim mineralima'

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govori na konferenciji za novinare na marginama foruma "Ukrajina. Godina 2025." u Kijevu, 23. februara 2025., dan prije treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govori na konferenciji za novinare na marginama foruma "Ukrajina. Godina 2025." u Kijevu, 23. februara 2025., dan prije treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu.

Sjedinjene Države i Ukrajina rekle su u nedjelju da idu ka sporazumu da Kijev da veliki dio svojih prava na rijetke zemlje na minerale kao kompenzaciju za milijarde dolara u municiji koju su SAD poslale Ukrajini da se odbrani od ruskog rata punog razmjera.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je na konferenciji za novinare u Kijevu da Ukrajina i SAD "ostvaruju napredak" u postizanju sporazuma. On je rekao da nacrt pakta poziva Ukrajinu da plati 2 dolara za svaki dolar pomoći koju su SAD poslale Kijevu za borbu protiv ruske invazije, iako detalji budućeg sporazuma nisu objavljeni.

Zelenskyy je pozvao na sigurnosne garancije za Ukrajinu kao dio svakog sporazuma i rekao da želi bolje finansijske uslove. "Ne želim nešto što će 10 generacija Ukrajinaca morati da vraćaju", rekao je.

Rat je u ponedeljak dostigao trogodišnju granicu.

Prema njemačkom Institutu za svjetsku ekonomiju Kiel, SAD su najveći ukrajinski dobrotvor, poslavši Ukrajini 128 milijardi dolara vojne i humanitarne pomoći. Udio SAD-a je tek ispred ukupne brojke od 124 milijarde dolara za 27-članu Evropsku uniju.

Specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff rekao je za CNN "State of the Union" da očekuje da će Zelenskyy potpisati ugovor o mineralima ove sedmice.

Zelenskyy je prvo odbacio američku potražnju za polovinom ukrajinskih zaliha rijetkih zemnih minerala, koji se koriste u proizvodnji tehnoloških proizvoda. Witkoff je u intervjuu za CNN signalizirao da će posao sada biti završen iako nije iznio detalje sporazuma.

Witkoff je rekao da su evropske zemlje dale svoj doprinos ratnim naporima Ukrajine nakon postizanja sporazuma s Kijevom da im na kraju bude vraćen, ali SAD nisu imale takvo razumijevanje.

Witkoff je rekao da takva američka podrška Ukrajini bez uslova otplate "nema smisla" za predsjednika Donalda Trumpa, dugogodišnjeg njujorškog trgovca nekretninama prije nego što je ušao u politiku 2015.

Zelenskyy je rekao: "Imao sam dogovor sa [bivšim američkim predsjednikom Joeom] Bidenom i američkim Kongresom, zahvalan sam Kongresu, objema stranama. I to je bila podrška kroz davanje grantova. Grant nije zajam. I ne moramo vraćati zajam ovdje. Možda se nekome to ne sviđa i misli da je to nepravedno. Ali ne znam šta je ovo u vezi s ovim dogovorom. Možda je to bilo. Dakle, ne radi se o cifri. Mi to jednostavno ne vidimo kao zajam.

Trump, koji je prošle sedmice nazvao Zelenskog "diktatorom" i optužio ga da je započeo rat iako je Rusija napala Ukrajinu, tražio je otplatu i okrivio svog prethodnika Bidena da nije osigurao neki oblik garancije za kompenzaciju.

Zelenskyy je u nedjelju rekao da želi da Trump "shvati" njegovu poziciju i pruži konkretne sigurnosne garancije kako bi pomogao Kijevu da se odbrani od ruske invazije.

"Veoma želim od Trumpa međusobno razumijevanje", rekao je Zelenskyy na svojoj konferenciji za novinare, dodajući: "Trampove sigurnosne garancije su prijeko potrebne."

Zelenskyy je rekao da je spreman da odustane od svog predsjedničkog mandata ako to znači mir u Ukrajini, šaleći se da bi svoj odlazak mogao zamijeniti ulaskom Ukrajine u NATO, čemu se Rusija odlučno protivi.

"Ako [to znači] mir za Ukrajinu, ako zaista trebate da napustim svoju funkciju, spreman sam", rekao je Zelenski. "Mogu ovo zamijeniti za NATO [članstvo], ako postoji taj uslov, odmah."

Najviši američki i ruski diplomati, američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, sastali su se prošle sedmice u Saudijskoj Arabiji bez ukrajinskih ili evropskih zvaničnika kako bi postavili temelje za mirovne pregovore o okončanju rata. Zelenskyy se požalio da je Ukrajina isključena iz pregovora, ali Trump je rekao da je mogao unaprijed pregovarati s Rusijom kako bi odvratio Moskvu od invazije.

„Imao sam veoma dobre razgovore sa Putinom, a nisam imao tako dobre razgovore sa Ukrajinom“, rekao je Tramp guvernerima američkih država u Bijeloj kući.

"Oni nemaju karte, ali igraju teško", rekao je Trump o Ukrajini.

Ruska državna televizija je posljednjih dana rekla da je Trumpov pogled na sukob Rusije i Ukrajine "u potpunosti usklađen s načinom na koji mi vidimo stvari".

Witkoff je rekao da se rat "ne bi morao dogoditi" da se Ukrajina u to vrijeme nije zalagala za članstvo u NATO-u. Kijev i dalje vrši pritisak da se pridruži paktu od 32 zemlje, ali Washington kaže da je nerealno da se to dogodi kao dio mirovnog rješenja o okončanju rata.

Witkoff je rekao da ćete na kraju "vidjeti ustupke potpisane od obje strane" u mirovnom sporazumu.

Rusija sada kontroliše oko jedne petine međunarodno priznate ukrajinske teritorije, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u nedelju da Moskva nema namjeru da prepusti bilo koju teritoriju vladi Kijeva.

"Ljudi su se odavno odlučili pridružiti Rusiji", rekao je on, misleći na glasanja u istočnoj Ukrajini koja su organizirana u Moskvi održana usred trogodišnje ofanzive koje su Kijev, Zapad i međunarodni posmatrači nazvali lažnim.

"Niko nikada neće prodati ove teritorije", rekao je Peskov. "To je najvažnije."

Trumpov razgovor s Putinom prije dvije sedmice postavio je teren za razgovore Rubio-Lavrov u Saudijskoj Arabiji.

„Ovo je dijalog između dva izvanredna predsjednika“, rekao je Peskov za državnu TV.

U međuvremenu, Zelenski je rekao da je Rusija preko noći izvršila 267 napada dronom na Ukrajinu, što je osudio kao "zračni teror". Ukrajinski zvaničnici prijavili su štetu u pet regiona zemlje.

Zelenskyy je rekao da je Rusija u protekloj sedmici gađala Ukrajinu sa skoro 1.150 dronova, više od 1.400 vođenih avionskih bombi i 35 projektila različitih tipova.

Neki materijal u ovom izvještaju došao je iz Reutersa.

Četiri scenarija za osiguranje mira u Ukrajini

Specijalni izaslanik SAD-a za Ukrajinu i Rusiju Keith Kellogg i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovaraju tokom sastanka u Kijevu, 20. februara 2025.
Specijalni izaslanik SAD-a za Ukrajinu i Rusiju Keith Kellogg i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovaraju tokom sastanka u Kijevu, 20. februara 2025.

Strategija maksimalnog pritiska

Plan Centra za analizu europske politike, ili CEPA, pod nazivom "Kako pobijediti: Plan u sedam točaka za održivi mir u Ukrajini", poziva na "strategiju maksimalnog pritiska kako bi se Rusija dovela za pregovarački stol ".

Predlaže da SAD i njegovi saveznici:

"Trebaju pružiti trenutačnu materijalnu potporu Ukrajini bez ograničenja, s ciljem iscrpljivanja ruske vojske i time poboljšanja pregovaračke pozicije Ukrajine."

"Trebaju povećati sankcije ruskim financijskim institucijama i subjektima u energetskom sektoru, osloboditi zamrznutu rusku imovinu kako bi se podržala obrana i obnova Ukrajine i uvesti sekundarne sankcije kako bi se pojačao ekonomski pritisak ne samo na Rusiju, već i na autoritarne režime Kine, Irana i Sjeverne Koreje."

CEPA kaže da "Ukrajina i Europa" moraju biti uključene u sve mirovne pregovore s Rusijom, da bi Amerika trebala podržati "koaliciju voljnih predvođenu Europom" za utvrdjivanje kakve god "crte prekida vatre , s rasporedjenim međunarodnim snagama", te da "europski saveznici moraju dosljedno i što je moguće brže napredovati prema pristupanju Ukrajine Europskoj uniji".

Jedna od autorica izvješća, Catherine Sendak, direktorica CEPA-e za transatlantsku obranu i sigurnost, izjavila je za ukrajinski program Glasa Amerike da bi Sjedinjene Države trebale ući u pregovore s Rusijom samo nakon što su "opremile Ukrajinu najjačim mogućim sredstvima" i koristeći svoje najtvrđe "diplomatske alate".

Dodala je da pitanje mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u ne bi trebalo biti uključeno u razgovore s Rusijom. "Razgovarati o tome s članicom koja nije članica NATO-a... ne vjerujem da je to korisno za bilo kakve pregovore", kazala je Sendak, napominjući da bi to Rusiji dalo "ovlast veta, …nad ... odabirom novih članica saveza."

Pregovaračke taktike

Josh Rudolph, viši suradnik Njemačkog Marshallovog fonda i voditelj njegove Radne skupine za transatlantsku demokraciju, radio je na ruskoj i ukrajinskoj politici u Vijeću za nacionalnu sigurnost tijekom prve Trumpove administracije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin
Ruski predsjednik Vladimir Putin

Prošlog mjeseca ponudio je političke preporuke sadašnjoj Trumpovoj administraciji za okončanje sukoba u Ukrajini.

Među njima:

"Pristupite [ruskom predsjedniku Vladimiru] Putinu s pozicije snage. Dok je Putin izgledao čvrsto i sposobno na početku Trumpovog prvog mandata, njegova greška u Ukrajini ga je umanjila. ... Kao dominantni partner u ovom odnosu, Trump, a ne Putin, može postavljati uvjete pregovora."

"Znati kada otići. Kritični trenutak u pregovorima nastupit će kada Putin odbije učiniti veće ustupke. Trump mora biti spreman napustiti pregovaranje u tom slučaju.”

"Kombinirajte sankcije s nižim cijenama nafte i plina. Najbolji način natjerati Putina da shvati da bi pritisak na Ukrajinu značio katastrofu za njegovu vladavinu jest financijski pritisnuti Rusiju. … Koristeći svoj prijateljskiji odnos sa Saudijskom Arabijom nego što je uživao [bivši predsjednik Joe] Biden, Trump bi trebao preplaviti tržište fosilnih goriva, što bi sankcije učinilo održivima, izgladnjilo ruski ratni stroj i stvorilo rizike političke stabilnosti u Moskvi."

Rudolph je također preporučio naoružavanje Ukrajine "do balčaka"; dajući joj "svih 300 milijardi dolara zamrznute imovine Rusije"; natjerati Europu da "plaća više za oružje" i osigurati 100.000 vojnika kao "čuvara mira"; omogućavanje "američkim tvrtkama da obnove Ukrajinu"; te pozivanje Ukrajine da se pridruži NATO-u ako Putin odbije prihvatiti "razumne" uvjete mirovnog sporazuma.

Američki predsjednik Donald Trump
Američki predsjednik Donald Trump

Rudolph je za Glas Amerike rekao da bi Trump mogao uvjeriti one u SAD-u koji su sada skeptični prema nastavku naoružavanja Ukrajine, da bi to u sklopu mirovnog sporazuma koristilo američkim radnicima.

"[On] im kaže, OK, sada imamo dobar dogovor, osiguran je rijetkim zemnim [mineralima], okončan je rat, a kako bismo taj dogovor održali morat ćemo osigurati kontinuirani tok dobrog starog američkog oružja, koje usput, stvara sva ova američka radna mjesta i pogone i tvornice diljem saveznih država koje uglavnom glasaju za republikance."

Hlađenje ekonomskih koristi

U izvješću pod naslovom "Dolari i razum: američki interes za ukrajinsku pobjedu", Elaine McCusker, Frederick W. Kagan i Richard Sims s American Enterprise Institute-a , su razmotrili cijenu prekida podrške Ukrajini, zaključivši da bi to dovelo do njenog poraza i napredovanja Rusije dalje u Europu, što bi moglo prisiliti SAD da poveća svoju prisutnost u Europi.

Među zaključcima ovog izvješća:

"Podrška Ukrajini u pobjedi protiv Rusije je u najboljem interesu Sjedinjenih Država.”

"Svijet u kojem Rusija prevladava bio bi opasniji i skuplji za Ameriku - zahtijevajući , prema sadašnjim procjenama, povećanje od 808 milijardi dolara u obrambenoj potrošnji tijekom pet godina."

"Alternativno, povećana i ubrzana multinacionalna predanost Ukrajini i završetak rata u bliskoj budućnosti rezultirali bi jakom i slobodnom Ukrajinom s moderniziranom i u bitkama isprobanom vojskom i s naprednom industrijskom bazom, što bi pomoglo stabilizaciji Europe."

Stanovnica Marija Serjogova, 49, posećuje svoj stan u zgradi teško oštećenoj tokom rusko-ukrajinskog sukoba u Piskiju (Peski), regionu Ukrajine pod ruskom kontrolom, 14. februara 2025. (Foto REUTERS/Alexander Ermochenko)
Stanovnica Marija Serjogova, 49, posećuje svoj stan u zgradi teško oštećenoj tokom rusko-ukrajinskog sukoba u Piskiju (Peski), regionu Ukrajine pod ruskom kontrolom, 14. februara 2025. (Foto REUTERS/Alexander Ermochenko)

U intervjuu za Glas Amerike, Frederick Kagan rekao je da bi ruska pobjeda u Ukrajini bila pobjeda za Iran, Kinu i Sjevernu Koreju, što bi te zemlje moglo ohrabriti , kao i omogućujući Rusiji da obnovi svoju vojsku dobivanjem dodatnih ljudskih i materijalnih resursa unutar Ukrajine.

Rusko preuzimanje Ukrajine poslalo bi val izbjeglica u Europu, dodatno destabilizirajući kontinent, rekao je Kagan.

"Počinili su zločine nad ukrajinskim stanovništvom u područjima koja su okupirali. Očekivao bih da će se to pogoršati što se Rusi budu selili zapadnije. Što bi se Rusi više kretali u područja koja su tradicionalno antiruska, prozapadna područja zapadne Ukrajine, to bi moguće strahote bile neizrecive", predviđa ovaj stručnjak.

On takodjer kaže da bi povećana pomoć Ukrajini pretvorila Ukrajinu u bedem europskog mira i sigurnosti - zemlju s armijom provjerenom u bitkama i i s brzim razvojem vojne industrije - čime bi se SAD-u omogućilo da se usredotoče na druge regije.

Srednji pristupni put

"Projekt predsjedničke tranzicije 2025.” čiji je autor washingtonska konzervativna Zaklada Heritage , takodjer uključuje političke preporuke koje se tiču rusko-ukrajinskog rata.

Tu se napominje da je američki konzervativni pokret podijeljen oko Ukrajine - jedna strana podržava Kijev, druga ne- i ponudili su u tom smislu srednji put.

Među preporukama Projekta 2025:

"Što se tiče Ukrajine, nastavak angažmana SAD-a mora biti u potpunosti plaćen; ograničen na vojnu pomoć (dok bi se europski saveznici bavili gospodarskim potrebama Ukrajine); i imati jasno definiranu nacionalnu sigurnosnu strategiju koja ne riskira američke živote."

"Bez obzira na stajališta, sve strane se slažu da je Putinova invazija na Ukrajinu nepravedna i da ukrajinski narod ima pravo braniti svoju domovinu. Sukob je ozbiljno oslabio Putinovu vojnu snagu i dao poticaj jedinstvu NATO-a i njegovoj važnosti za europske nacije."

"(Budući predsjednik)... ima povijesnu priliku razriješiti vanjskopolitičke napetosti unutar (samog konzervativnog ) pokreta i zacrtati novi put naprijed koji komunističku Kinu prepoznaje kao ključnu prijetnju interesima SAD-a u 21. stoljeću."

James Carafano iz Zaklada Heritage daje interview redakciji Glasa Amerike na ukrajinskom jeziku.
James Carafano iz Zaklada Heritage daje interview redakciji Glasa Amerike na ukrajinskom jeziku.

James Carafano, stručnjak za nacionalnu sigurnost u ovoj Zakladi (The Heritage Foundation) koji je na čelu tima stručnjaka Zaklade odgovornih za za pitanja obrane i vanjske politike, rekao je za Glas Amerike da je u interesu SAD-a imati slobodnu i neovisnu Ukrajinu koja se može sama braniti.

"Praktično gledano, Ujedinjena Europa se može braniti, a Sjedinjene Države mogu braniti Europu ako Ukrajinu okupira Rusija. Sada, kada to znamo,pitanje je je li nam... mnogo, puno bolje s Rusima izvan granica Ukrajine? A odgovor je 'apsolutno'."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG