Izdvojeno
Šarović za VOA: Dodik je u velikoj opasnosti ako ne dobije novi mandat na izborima
Predsjednik SDS-a Mirko Šarović u intervjuu za Glas Amerike (VOA) je govorio o protivljenju opozicije vladajućoj stranci u entitetu RS i Dodikovoj retorici, kao i o mogućim rješenjima za trenutnu političku situaciju u BiH.
Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.
VOA: Očigledno je da je Vaše i protivljenje opozicije vladajućoj stranci u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska i Miloradu Dodiku, najozbiljnije do sada. Šta Vam najviše smeta u političkom pristupu i postupcima Milorada Dodika?
Šarović: "U vezi s pitanjima koje je Dodik pokrenuo u posljednje vrijeme, našli smo se na suprotnim stranama. Te razloge sam, u jednoj mjeri, objasnio na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, smatrajući da mi ne problematizujemo legitimitet i da postoje stvari koje mogu biti zakonite. Vi ih možete pokrenuti, ali uvijek morate imati odgovornost šta one mogu prouzrokovati u zemlji koja je osjetljiva na mnoge stvari. Posebno se odnosni na pitanje implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma i njegove nadležnosti. U tom smislu, smatrao sam da se Dodik igra vatrom, da te stvari treba raditi na drugačiji način i pokušati preko institucija kao prije 10 ili 15 godina. Mi nismo osporavali legitimitet. Vi možete i imate pravo da ono što je preneseno, tražite da se vrati nazad jer su se promijenile okolnosti. Takve stvari moraju proći kroz parlament. Procjenjujem da Dodik, u značajnoj mjeri, takve poteze pravi da bi pridobio naklonost građana te da bi sebi stvorio bolju priliku za izbore 2022. godine. On grozničavo teži da dobije još jedan mandat, u protivnom je u velikoj opasnosti. Igra rolu nacionalnog heroja koji se 'kao bori' za Republiku Srpsku. Pored svih inicijativa i zahtjeva, on mora obrazložiti kako to misli uraditi. Nije dovoljno reći: 'Ja ću to uraditi mirnim putem.' Treba kazniti svakoga ko govori o ratu, jer smo istu priču imali i 1992. godine. Svi su pričali o miru, o tome kako se ne može ništa desiti pa se desilo. Nije dovoljno reći: 'To ću ja uraditi mirno.' Moraš objasniti kako to misliš, da bi ti ljudi vjerovali. Ja ne vjerujem Dodiku jer strahujem da zbog neodgovorne politike, može doći do problema, sukoba, incidenata pa i rata. Nije dovoljno samo reći - 'Da, mi imamo pravo tražiti prenos nadležnosti.' Potrebno je dogovoriti se i s drugim partnerima u Bosni i Hercegovini. To je njegova igra u koju nas vješto uvlači."
VOA: Izjavili ste da se entitet Republika Srpska nalazi na raskrsnici i da još uvijek nije poznato gdje bi ga put mogao odvesti. Kazali ste i da Milorad Dodik povlači određene poteze jer želi pobjedu na izborima 2022. godine. Da li i na koji način njegova politika može uvući Bosnu i Hercegovinu u opasnost te kakve bi to posljedice moglo izazvati?
Šarović: "To znači hoćemo li u narednoj godini pričati o normalnim životnim stvarima te da li će dominantna tema biti ekonomija i približavanje BiH evropskim integracijama. To je, prema mom mišljenju, jedini ispravan put, a drugi je onaj kojim nas vodi Dodik. To je staza stalnih kriza i sukoba koji traju već dvije godine. Sve se to pojačava s tendencijom da dobije i druge oblike, koje, sigurno, ne bismo poželjeli. Dodik i njegovi koalicijski partneri su preuzeli vlast i podijelili funkcije. Mislim da je to i bio plan - podijeliti plijen, a onda otvoriti front političkih sukoba i na tome zasnovati drugi mandat. Zbog toga se plašim da će država ostati zaglavljena u balkanskom blatu."
VOA: Da li u ovom trenutku, prema Vašem mišljenju, građani BiH, pružaju podršku vladajućim strankama? Konkretno, da li građani Republike Srpske podržavaju retoriku Milorada Dodika?
Šarović: "Njegova retorika je pitka u Republici Srpskoj. Vraćanje nadležnosti je tema koju mnogo građana u Republici Srpskoj dočekuje s odobravanjem. To se smatra kao pravo na koje ima Republika Srpska, ali mi moramo uvjeriti građane da nije dovoljno da imamo pravo. Istovremeno, ne smijemo gurati zemlju u rat. Opozicija smatra da je opravdan strah ljudi i da nas Dodik svojim postupcima direktno gura u problem i sukob, odnosno potencijalnu opasnost od rata. Ljude moramo uvjeriti da razmišljaju u tom smjeru te da ne smijemo napraviti bilo koji potez koji nas može odvesti na stramputicom. Zbog toga pokušavamo da, ne ulazeći u legitimitet određenih zahtjeva, ukazati na opasnosti koje nas čekaju na putevima Milorada Dodika. Rekao sam mu da zbog navedenih stvari možemo dovesti u opasnost Republiku Srpsku, sva njena dostignuća i autonomiju. Odgovornost je na nama političarima i građanima smo dužni objasniti kuda ih vodimo, koje posljedice možemo dočekati te koju ćemo cijenu platiti. Mislim da je fer da se to saopšti javnosti i građanima koje predstavljamo."
VOA: Koliko stojite pri mišljenju da su entiteti Republika Srpska i Federacija BiH neupitni dijelovi jedinstvene Bosne i Hercegovine te da je budućnost sva tri konstitutivna naroda u takvoj nepodijeljenoj državi?
Šarović: "Smatram da treba čuvati sve što nam je Dayton donio. Čak i kada bismo mi kreirali Dayton, možda bismo to uradili drugačije. Određeni ciljevi prije Daytona su bili drugačiji kod svake od strana koja je bila u sukobu u ratnom periodu. Dayton je vrsta kompromisa i alternativa za njega, u ovom trenutku, ne postoji. Sve mimo toga je nepotrebno. Trebamo čuvati dostignuti nivo dogovora svih strana, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Proizvod Daytonskog mirovnog sporazuma je autonomija Republike Srpske i Federacije BiH. I za Republiku Srpsku i srpski narod, dovoljno je da razvijaju, ostvare sve vrste sloboda i dobiju ovlaštenja na nivou države. Isto važi i za Federaciju BiH i njene građane. Daytonski mirovni sporazum nije smetnja za napredak, smetnja su ljudi koji ga ne implementiraju."
VOA: Prije nekoliko dana ste davali iskaz u Tužilaštvu BiH zbog sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, iako niste prisustvovali glasanju za zaključke o prenosu nadležnosti. Na koji način vidite izlazak iz trenutne političke situacije u zemlji?
Šarović: "Začudio sam se zbog čega smo pozvani u Tužilaštvo BiH kada nismo bili učesnici bilo čega i to može samo štetiti opoziciji. Rekao sam to i prilikom davanja iskaza - da smo posljednji koji su trebali biti pozvani na saslušanje. Mislim da izlaz iz političke krize trebaju tražiti odgovorne stranke na vlasti, a ne opozicija. Izlaz nije samo na jednoj adresi, svi oni su partneri koji vode zemlju prethodnih godina. Pobjednici su na izborima, imaju većinu i nije uredu skrivati se iza opozicije. To je zamazivanje stvarnosti. Zalažemo se da se kriza, ako je moguće, smiri ili da prestane što je prije moguće, kako izborni proces ne bi bio pod sjenkom svih dešavanja. U tom smislu sam pesimist, jer to ne radi samo Dodik nego i stranke u Federaciji. Žele da trenutna situacija traje što duže, jer tada imaju veće šanse da pobijede. Ako se kriza uskoro privede kraju, onda nemaju o čemu pričati. Ništa dobro nisu donijeli zemlji i ništa pametno nisu uradili. U posljednje dvije godine, na svakom polju (ekonomskom, javnom, društvenom...), smo nazadovali. U narednom periodu će nastaviti ponavljati priču, ali rješenja neće biti. Mislim da će elite koje vode zemlju, u ljeto 2022. godine zatražiti od građana podršku za izbore, a nakon pobjede će im riješiti krizna pitanja koja su sada projektovana. Unaprijed znam da će Dodik u julu ili augustu sljedeće godine reći: "Svi zakoni spakovani, ali s obzirom na to da ulazimo u izbornu kampanju, Narodna skupština RS-a neće raditi. Čim prođu izbori, zakone ćemo odmah dati u proceduru i sve vratiti tamo gdje treba. Za takvo nešto morate glasati za mene, kako bih pobijedio i kako bi vam sve to omogućio.'"
VOA: Vaša specijalnost su ekonomija i trgovina te ste svjesni koliko je BiH ekonomski slaba. Šta smatrate da bi bio najbolji politički potez koji bi vodio barem i sporom ekonomskom boljitku? Šta učiniti u oba bh. entiteta kako bi se smanjio poguban odljev mladih mozgova?
Šarović: "Imam tri ključna prioriteta. To je, prije svega, kandidatski status u Evropsku uniju. Mislim da smo sposobni, samo nam treba volje i znanja. Trebamo se približiti otvaranju poglavlja pristupanja Evropskoj uniji. Mislim da imamo dovoljno prijatelja koji bi nam u tome pomogli. S druge strane, za mene bi prioritet, svakako bio, otvoreni Balkan. Inicijativa, koja je za mene vrlo prihvatljiva, sigurno bi bila dobra za Bosnu i Hercegovinu i donijela bi više koristi, privrednih ciljeva i više novca u budžete entiteta i Bosne i Hercegovine. To bi bio ekonomski zamah koji bi se osjetio već u prvoj godini. U tom projektu nema politike, jer da ima nešto što bi nas sputavalo u političkom smislu, tu ne bi zajedno bile Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija. Zemlja treba privući više investicionih sredstava za otvaranje infrastrukturnih projekata."
See all News Updates of the Day
State Department: Presudom Stanišiću i Simatoviću zatvoreno poglavlje međunarodne pravde
Prošlonedeljna konačna presuda Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu u slučaju Jovice Stanišića i Franka Simatovića bila je dugo čekana, i označava zavšetak posljednjeg slučaja koji je proistekao iz rada Haškog tribunala, čime se zatvara važno poglavlje međunarodne pravde za bivšu Jugoslaviju, saopšteno je u ponedeljak iz State Departmenta.
Suđenje Stanišiću i Simatović trajalo je dvije decenije i bilo najduži postupak vođen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Pravosnažnim presudama Međunarodnog rezidualnog mehanizma, dvojica nekadašnjih čelnika resora Službe državne bezbjednosti Srbije osuđeni su na po 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
"Zahvalni smo sudijama, pravnicima i drugom osoblju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i njegovog nasljednika - Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, u Hagu, na decenijama rada i ogromnom doprinosu vladavini prava i borbi protiv nekažnjivosti", navodi se u saopštenju koje je potpisao portparol State Departmenta Metju Miler.
Sjedinjene Države takođe su odale priznanje "hrabrosti i istrajnosti žrtava, preživelih i njihovih najbližih, koji su nastavili borbu za zvanično priznanje tih zločina".
"Svjesni smo hrabrosti hiljada svjedoka koji su učestvovali u ovom i drugim suđenjima i bez kojih pravda ne bi bila zadovoljena. Presude za zvjerstva ističu individualnu odgovornost i ne odražavaju se na cijeli narod" , ističe se u saopštenju, u kome se dodaje da će SAD nastaviti da se zalažu za pravdu, međusobno povjerenje i pomirenje kao temelje mira i stabilnosti.
Presudama koje je izrekao mehanizam, Stanišiću je u kaznu zatvora uručunato sedam godina i četiri mjeseca koje je proveo u pritvoru, dok se Simatoviću računa osam godina i četiri mjeseca.
Oni ostaju u pritvoru mehanizma do prebacivanja u državu u kojoj će izdržavati kazne.
Stanišić i Simatović su, uz zločine u Bosanskom Šamcu, proglašeni krivim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu i Sanskom Mostu u Bosni i Hercegovini.
Transparency: Novi zakon u Sarajevu nastavak udara na slobodu izražavanja
Transparency International BiH (TI BiH) kritikovao je namjeru vlasti sarajevskog kantona da u novom zakonu o javnom redu i miru internet definiraju kao "javno mjesto". To može uzrokovati ograničavanje prava na slobodu mišljenja i govora kao i policijske zloupotrebe, tvrde u TI BiH.
"Transparency International u BiH upozorava da novi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira na području Kantona Sarajevo može dovesti do ozbiljnih kršenja ljudskih prava jer se pod krinkom borbe protiv lažnih vijesti otvara prostor za ograničenje slobode govora i cenzuru.
Ovim zakonom proširuje se definicija javnog mjesta na internet i društvene mreže i uvode kazne za iznošenje ili širenje lažnih vijesti kao i za “omalovažavanje državnih organa” što bi uslijed proizvoljnih tumačenja moglo dovesti do suzbijanja slobode govora i vršenja pritisaka na građane, medije i civilno društvo koji kritički govore o radu javnog sektora.", navodi TI BiH.
"TI BIH je uputio komentare na predloženi nacrt ovog zakona u kojima je jasno upozoreno da bi uvođenje visokih kazni za “širenje lažnih vijesti “ koje mogu ići do 15.000 za pravna lica i 2.100 KM za odgovorna lica, moglo dovesti do cenzure i autocenzure medija koji se izlažu riziku od pokretanja brojnih prekršajnih postupaka.
Pored toga postoji opasnost od proizvoljnog tumačenja ovih odredbi od strane policije koja će dobiti nadležnost da utvrđuje koje vijesti su lažne i “izazivaju paniku među građanima”.
Posebno je sporna odredba koja predviđa kazne za one koji širenjem lažnih vijesti “ometaju sprovođenje odluka i mjera nadležnih organa i institucija koji vrše javna ovlaštenja” jer u situaciji u kojoj policijski službenici utvrđuju istinitost određenih vijesti i informacija, svaki oblik javne kritike odluka nadležnih organa može potencijalno biti tumačen kao ometanje.
Ista opasnost postoji i kod primjene odredbe koja se odnosi na zabranu “omalovažavanja državnih organa” jer bi se pod tim moglo smatrati i iznošenje negativnog ili kritičkog stava o radu javnog sektora a svakako treba napomenuti da opasnost ne prijeti samo medijima nego svim građanima koji bilo koji oblik kritike iznose na društvenim mrežama. Novi zakon takođe predviđa i mogućnost izricanja zabrane javnog istupanja u trajanju od šest mjeseci čime se direktno ugrožavaju Ustavom zagarantovana ljudska prava na slobodu izražavanja koja su zaštićena i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
TI BiH smatra da je ovaj Zakon nastavak negativnih tendencija i pokušaja vlasti širom Bosne i Hercegovine da suzbije kritiku i ućutkaju građane, medije, opoziciju i nevladine organizacije koje ukazuju na korupciju i druge negativne društvene pojave. Posebno je simptomatično da se ovaj zakon donosi u trenutku kada vlasti u Republici Srpskoj pokušavaju ponovo kriminalizovati klevetu i koje su usvajanjem spornog zakona u formi nacrta već “testirale” reakcije međunarodne zajednice.
Treba podsjetiti i da preporuke Savjeta Evrope podstiču i pozivaju države da unaprjeđuju slobodu izražavanja na internetu, na način da donose zakone i praktične mjere koje bi spriječile svaki oblik državne i privatne cenzure. Evropska komisija je u aprilu 2018. predložila sveevropski pristup za borbu protiv dezinformacija na Internetu koji obuhvata nezavisnu evropsku mrežu za provjeravanje činjenica, poboljšanje medijske pismenosti i druge mjere borbe protiv zloupotreba online prostora koje idu u pravcu prevencije kroz edukaciju i druge oblike regulacije, a ne prema ograničavanju slobode izražavanja.
Zbog toga TI BiH pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo da ovaj zakon vrati na doradu kako bi se kroz konsultovanje svih zainteresovanih strana izradilo kvalitetnije zakonsko rješenje. ", navode iz Transparency Internationala BiH.
JPMorgan: Uprkos znacima dedolarizacije, USD i dalje glavna valuta
Postoje neki znakovi dedolarizacije koji se upravo pojavljuju, ali bi dolar trebao zadržati svoj "veliki otisak" u doglednoj budućnosti, rekli su valutni stratezi JPMorgana u saopćenju u ponedjeljak.
"Skupljajući različite mjere, ukupna potrošnja USD ostaje unutar svog istorijskog raspona s dolarom na vrhu paketa, ali korištenje je podijeljeno "ispod haube", napisali su stratezi Meera Chandan i Octavia Popescu iz banke Wall Street.
Udio dolara u obimu trgovane valute je "zazidan" na rekordno visokih 88%, dok se udio eura smanjio za 8 procentnih poena u posljednjoj deceniji na rekordno niskih 31%. Udio kineskog juana je u međuvremenu porastao na rekordnih 7%.
"Dedolarizacija je evidentna u deviznim rezervama gdje je udio (dolara) opao na rekord kako je udio u izvozu opao, ali se i dalje javlja u robi", kažu stratezi.
BiH: Kriminalizacija klevete značajno će ograničiti medijske slobode
Ionako ograničene medijske slobode u BiH bi mogle biti pogoršane ukoliko se u RS usvoje najavljene izmjene zakonske regulative kojima se kriminalizuje kleveta. Upozorili su na ovo predstavnici međunarodnih organizacija na konferenciji o medijskim slobodama u Banjaluci.
Walker: Kosovski potezi su nepromišljeni
Bivši američki diplomata i nekadašnji ambasador pri NATO Kurt Walker analizirao je napetosti i trenutne odnose Kosova i Srbije nakon posljednjih tenzija na sjeveru Kosova čija su kulminacija bili sukobi KFOR-a i demonstranata pred zgradom opštine Zvečan - kada je ukupno povrijeđeno više od 80 ljudi.
