Izdvojeno
Šarović za VOA: Dodik je u velikoj opasnosti ako ne dobije novi mandat na izborima
Predsjednik SDS-a Mirko Šarović u intervjuu za Glas Amerike (VOA) je govorio o protivljenju opozicije vladajućoj stranci u entitetu RS i Dodikovoj retorici, kao i o mogućim rješenjima za trenutnu političku situaciju u BiH.
Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.
VOA: Očigledno je da je Vaše i protivljenje opozicije vladajućoj stranci u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska i Miloradu Dodiku, najozbiljnije do sada. Šta Vam najviše smeta u političkom pristupu i postupcima Milorada Dodika?
Šarović: "U vezi s pitanjima koje je Dodik pokrenuo u posljednje vrijeme, našli smo se na suprotnim stranama. Te razloge sam, u jednoj mjeri, objasnio na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, smatrajući da mi ne problematizujemo legitimitet i da postoje stvari koje mogu biti zakonite. Vi ih možete pokrenuti, ali uvijek morate imati odgovornost šta one mogu prouzrokovati u zemlji koja je osjetljiva na mnoge stvari. Posebno se odnosni na pitanje implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma i njegove nadležnosti. U tom smislu, smatrao sam da se Dodik igra vatrom, da te stvari treba raditi na drugačiji način i pokušati preko institucija kao prije 10 ili 15 godina. Mi nismo osporavali legitimitet. Vi možete i imate pravo da ono što je preneseno, tražite da se vrati nazad jer su se promijenile okolnosti. Takve stvari moraju proći kroz parlament. Procjenjujem da Dodik, u značajnoj mjeri, takve poteze pravi da bi pridobio naklonost građana te da bi sebi stvorio bolju priliku za izbore 2022. godine. On grozničavo teži da dobije još jedan mandat, u protivnom je u velikoj opasnosti. Igra rolu nacionalnog heroja koji se 'kao bori' za Republiku Srpsku. Pored svih inicijativa i zahtjeva, on mora obrazložiti kako to misli uraditi. Nije dovoljno reći: 'Ja ću to uraditi mirnim putem.' Treba kazniti svakoga ko govori o ratu, jer smo istu priču imali i 1992. godine. Svi su pričali o miru, o tome kako se ne može ništa desiti pa se desilo. Nije dovoljno reći: 'To ću ja uraditi mirno.' Moraš objasniti kako to misliš, da bi ti ljudi vjerovali. Ja ne vjerujem Dodiku jer strahujem da zbog neodgovorne politike, može doći do problema, sukoba, incidenata pa i rata. Nije dovoljno samo reći - 'Da, mi imamo pravo tražiti prenos nadležnosti.' Potrebno je dogovoriti se i s drugim partnerima u Bosni i Hercegovini. To je njegova igra u koju nas vješto uvlači."
VOA: Izjavili ste da se entitet Republika Srpska nalazi na raskrsnici i da još uvijek nije poznato gdje bi ga put mogao odvesti. Kazali ste i da Milorad Dodik povlači određene poteze jer želi pobjedu na izborima 2022. godine. Da li i na koji način njegova politika može uvući Bosnu i Hercegovinu u opasnost te kakve bi to posljedice moglo izazvati?
Šarović: "To znači hoćemo li u narednoj godini pričati o normalnim životnim stvarima te da li će dominantna tema biti ekonomija i približavanje BiH evropskim integracijama. To je, prema mom mišljenju, jedini ispravan put, a drugi je onaj kojim nas vodi Dodik. To je staza stalnih kriza i sukoba koji traju već dvije godine. Sve se to pojačava s tendencijom da dobije i druge oblike, koje, sigurno, ne bismo poželjeli. Dodik i njegovi koalicijski partneri su preuzeli vlast i podijelili funkcije. Mislim da je to i bio plan - podijeliti plijen, a onda otvoriti front političkih sukoba i na tome zasnovati drugi mandat. Zbog toga se plašim da će država ostati zaglavljena u balkanskom blatu."
VOA: Da li u ovom trenutku, prema Vašem mišljenju, građani BiH, pružaju podršku vladajućim strankama? Konkretno, da li građani Republike Srpske podržavaju retoriku Milorada Dodika?
Šarović: "Njegova retorika je pitka u Republici Srpskoj. Vraćanje nadležnosti je tema koju mnogo građana u Republici Srpskoj dočekuje s odobravanjem. To se smatra kao pravo na koje ima Republika Srpska, ali mi moramo uvjeriti građane da nije dovoljno da imamo pravo. Istovremeno, ne smijemo gurati zemlju u rat. Opozicija smatra da je opravdan strah ljudi i da nas Dodik svojim postupcima direktno gura u problem i sukob, odnosno potencijalnu opasnost od rata. Ljude moramo uvjeriti da razmišljaju u tom smjeru te da ne smijemo napraviti bilo koji potez koji nas može odvesti na stramputicom. Zbog toga pokušavamo da, ne ulazeći u legitimitet određenih zahtjeva, ukazati na opasnosti koje nas čekaju na putevima Milorada Dodika. Rekao sam mu da zbog navedenih stvari možemo dovesti u opasnost Republiku Srpsku, sva njena dostignuća i autonomiju. Odgovornost je na nama političarima i građanima smo dužni objasniti kuda ih vodimo, koje posljedice možemo dočekati te koju ćemo cijenu platiti. Mislim da je fer da se to saopšti javnosti i građanima koje predstavljamo."
VOA: Koliko stojite pri mišljenju da su entiteti Republika Srpska i Federacija BiH neupitni dijelovi jedinstvene Bosne i Hercegovine te da je budućnost sva tri konstitutivna naroda u takvoj nepodijeljenoj državi?
Šarović: "Smatram da treba čuvati sve što nam je Dayton donio. Čak i kada bismo mi kreirali Dayton, možda bismo to uradili drugačije. Određeni ciljevi prije Daytona su bili drugačiji kod svake od strana koja je bila u sukobu u ratnom periodu. Dayton je vrsta kompromisa i alternativa za njega, u ovom trenutku, ne postoji. Sve mimo toga je nepotrebno. Trebamo čuvati dostignuti nivo dogovora svih strana, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Proizvod Daytonskog mirovnog sporazuma je autonomija Republike Srpske i Federacije BiH. I za Republiku Srpsku i srpski narod, dovoljno je da razvijaju, ostvare sve vrste sloboda i dobiju ovlaštenja na nivou države. Isto važi i za Federaciju BiH i njene građane. Daytonski mirovni sporazum nije smetnja za napredak, smetnja su ljudi koji ga ne implementiraju."
VOA: Prije nekoliko dana ste davali iskaz u Tužilaštvu BiH zbog sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, iako niste prisustvovali glasanju za zaključke o prenosu nadležnosti. Na koji način vidite izlazak iz trenutne političke situacije u zemlji?
Šarović: "Začudio sam se zbog čega smo pozvani u Tužilaštvo BiH kada nismo bili učesnici bilo čega i to može samo štetiti opoziciji. Rekao sam to i prilikom davanja iskaza - da smo posljednji koji su trebali biti pozvani na saslušanje. Mislim da izlaz iz političke krize trebaju tražiti odgovorne stranke na vlasti, a ne opozicija. Izlaz nije samo na jednoj adresi, svi oni su partneri koji vode zemlju prethodnih godina. Pobjednici su na izborima, imaju većinu i nije uredu skrivati se iza opozicije. To je zamazivanje stvarnosti. Zalažemo se da se kriza, ako je moguće, smiri ili da prestane što je prije moguće, kako izborni proces ne bi bio pod sjenkom svih dešavanja. U tom smislu sam pesimist, jer to ne radi samo Dodik nego i stranke u Federaciji. Žele da trenutna situacija traje što duže, jer tada imaju veće šanse da pobijede. Ako se kriza uskoro privede kraju, onda nemaju o čemu pričati. Ništa dobro nisu donijeli zemlji i ništa pametno nisu uradili. U posljednje dvije godine, na svakom polju (ekonomskom, javnom, društvenom...), smo nazadovali. U narednom periodu će nastaviti ponavljati priču, ali rješenja neće biti. Mislim da će elite koje vode zemlju, u ljeto 2022. godine zatražiti od građana podršku za izbore, a nakon pobjede će im riješiti krizna pitanja koja su sada projektovana. Unaprijed znam da će Dodik u julu ili augustu sljedeće godine reći: "Svi zakoni spakovani, ali s obzirom na to da ulazimo u izbornu kampanju, Narodna skupština RS-a neće raditi. Čim prođu izbori, zakone ćemo odmah dati u proceduru i sve vratiti tamo gdje treba. Za takvo nešto morate glasati za mene, kako bih pobijedio i kako bi vam sve to omogućio.'"
VOA: Vaša specijalnost su ekonomija i trgovina te ste svjesni koliko je BiH ekonomski slaba. Šta smatrate da bi bio najbolji politički potez koji bi vodio barem i sporom ekonomskom boljitku? Šta učiniti u oba bh. entiteta kako bi se smanjio poguban odljev mladih mozgova?
Šarović: "Imam tri ključna prioriteta. To je, prije svega, kandidatski status u Evropsku uniju. Mislim da smo sposobni, samo nam treba volje i znanja. Trebamo se približiti otvaranju poglavlja pristupanja Evropskoj uniji. Mislim da imamo dovoljno prijatelja koji bi nam u tome pomogli. S druge strane, za mene bi prioritet, svakako bio, otvoreni Balkan. Inicijativa, koja je za mene vrlo prihvatljiva, sigurno bi bila dobra za Bosnu i Hercegovinu i donijela bi više koristi, privrednih ciljeva i više novca u budžete entiteta i Bosne i Hercegovine. To bi bio ekonomski zamah koji bi se osjetio već u prvoj godini. U tom projektu nema politike, jer da ima nešto što bi nas sputavalo u političkom smislu, tu ne bi zajedno bile Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija. Zemlja treba privući više investicionih sredstava za otvaranje infrastrukturnih projekata."
See all News Updates of the Day
Nedostatak skloništa i hrane produbljuje bijedu stanovnika Gaze kako dolazi zima
Kako temperature padaju i sezonske kiše ove zime preplavljuju krhka naselja u pojasu Gaze, humanitarne agencije strahuju da će mnogi Palestinci umrijeti, dok će drugi postati kritično bolesni, a neki trajno invalidi.
„Vrlo je hladno. Kiša je padala tokom noći. … Očekujemo veoma jaku kišu danas ovdje, a ovo je dok je 1,9 miliona ljudi raseljeno,” rekla je Louise Wateridge, viša službenica za hitne slučajeve UNRWA - Agencije UN-a za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama - novinarima u Ženevi u petak iz izbjegličkog kampa Nuseirat u centralnoj Gazi.
Nuseirat, jedan od osam historijskih izbjegličkih kampova u Gazi osnovanih 1948. godine, prošle sedmice se našao pod izraelskiom napadom, koji je ubio više od 30 Palestinaca i povrijedio desetine drugih.
„Palestinci nemaju pristup adekvatnom skloništu, 69% zgrada je oštećeno ili uništeno širom Pojasa Gaze”, rekla je Wateridge.
Iako će mnogim ljudima nedostajati sklonište koje bi ih moglo zaštititi od zimske hladnoće i kiše, Wateridge je rekla “morali smo dati prednost hrani nego skloništu prilikom ulaska u pojas Gaze”.
Wateridge je objasnila da su osnovne zalihe pomoći bile u kamionima „izvan pojasa Gaze i čekale da uđu u posljednjih šest mjeseci”.
Zvaničnik UNRWA je također primijetio da su široko rasprostranjena oštećenja i uništavanje zgrada širom Gaze ostavili palestinske porodice nezaštićene od nemilosrdnih izraelskih zračnih napada.
Palestinac nosi ranjeno dijete, 20. decembar 2024. (Foto: REUTERS/Khamis Said)
„Od ljekara čujemo da djeca dobijaju povrede od gelera koji je doletio preko kilometar od mjesta udara, jer nema ničega osim šatora i tkanina da ih zaštiti od bilo kakvih bombi i metaka”, rekla je ona.
Wateridge je rekla da su neke od najgrubljivijih scena kojima je svjedočila „vidjeti mališane u bolnicama kojima nedostaju udovi nakon udara… i vidjeti djecu kako u hrpama smeća traže komadiće hrane ili materijala za sklonište”.
Rosalia Bollen, UNICEF-ova specijalistica za komunikacije u Gazi, koja je protekla tri mjeseca provela u palestinskoj enklavi, upozorava da glad, pothranjenost i teški životni uslovi dovode živote djece u opasnost.
Govoreći na video linku iz Amana u Jordanu, u petak, Bollen je rekla da više od 96 posto žena i djece u Gazi ne može zadovoljiti svoje osnovne prehrambene potrebe.
„Većina preživljava od porcija brašna, tjestenine, sočiva, konzervi u najboljem slučaju… ishrane koja polako ugrožava njihovo zdravlje”, rekla je ona, napominjući da zdravija hrana nije dostupna u Gazi jer je samo 65 kamiona pomoći dnevno ulazilo u Gazu, u poređenju sa 500 kamiona koji su ulazili dnevno prije rata.
„Sva djeca mlađa od 2 godine u Gazi konzumiraju u najboljem slučaju dvije grupe hrane. Ovo je veoma, veoma opasno jer maloj djeci koja brzo rastu treba pristup kvalitetnijoj ishrani... u suprotnom su u opasnosti od gubitka ili zaostajanja u razvoju”, rekla je Bollen.
„Posljedice toga su doživotne. Djeca se od toga kasnije ne oporavljaju”, rekla je ona, ističući da je patnja fizička i psihička. “Djeca su bolesna, umorna i traumatizirana.”
Ona je rekla da su uslovi za djecu posebno loši u sjevernoj Gazi, koja je pod „skoro potpunom opsadom već 75 dana”.
„Gaza mora biti jedno od najsrdačnijih mjesta za nas humanitarce za rad, jer svaki mali napor koji uložimo da spasimo život djeteta poništava se razaranjem”, rekla je ona. „Više od 14 mjeseci djeca su bila na oštroj ivici ove noćne more, sa više od 14.500 ubijenih djece i više hiljada povrijeđenih.”
Ured za koordinaciju humanitarnih poslova, ili OCHA, UNICEF, UNRWA i druge agencije UN-a izvršile su u četvrtak procjenu na četiri lokacije u kojima je boravilo oko 1.600 porodica koje su stigle iz Sjeverne Gaze od početka izraelske opsade prije skoro 11 sedmica.
„Porodice su smještene u šatore ili oštećene zgrade bez struje", navodi OCHA.
„Ljudi koji se sklanjaju na ovim lokacijama nemaju najosnovnije stvari, uključujući cipele, odjeću, dušeke, deke i kuhinjske potrepštine. Također su prijavili nedostatak lijekova, a bolesti se brzo šire zbog hladnoće.”
Bollen iz UNICEF-a napomenula je da je početak zime u Gazi nanio dodatni bol i patnju djeci kojoj je jako potrebna pomoć koja bi mogla ublažiti njihovu bijedu.
„Djeci je hladno. Ona su mokra. Ona su bosa. Vidim mnogu djecu koja još uvijek nose ljetnu odjeću, a pošto nema plina za kuhanje, također vidim puno djece kako čeprkaju po hrpama smeća tražeći plastiku koju mogu spaliti. Bolesti u međuvremenu pustoše njihova mala tijela, dok bolnice oskudijevaju i stalno su napadnute”, rekla je ona.
„Budući da mnogi od nas kreću u proslave Božića i Nove godine okruženi toliko toga, hajde da odvojimo trenutak da se sjetimo ove djece koja imaju tako malo, a opet gube sve više iz dana u dan.
„Svaki dan bez akcije krade još jedan dan djeci Gaze. ... Djeca Gaze ne mogu čekati”, rekla je Bollen.
Kineski krediti i kompanije u RS: Neizvjestan put do ostvarenja ciljeva
Dok predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik u javnim nastupima hvali partnerstvo sa Kinom, izvještaji sa terena pokazuju složenu poslovnu saradnju, te neizvjesnu realizaciju pojedinih projekata.
U Bosni Hercegovini (BiH), Kina je posljednjih godina prisutna mahom kroz kreditiranje i gradnju u RS-u, što je još jedan primjer Dodikovog udaljavanja od Zapada.
„Bez obzira koliko nas sankcionisala Amerika, što nije ugodno, što je teško, i nije nimalo lako, mi imamo alternativu. I mi ćemo tu alternativu zgrabiti i gurati”, rekao je predsjednik RS-a na ceremoniji otvaranja bolnice u Doboju u septembru ove godine.
U odnosu na jugoistočnu Evropu, infrastrukturno prisustvo Kine u BiH je relativno skromno, što znači i manje rizika, ocjenuju ekonomski stručnjaci.
Prema stručnjacima, kineski kreditori ne postavljaju uslove u smislu reformi, okolišnih dozvola i slično kao što to zahtijevaju zapadne finansijske institucije, pa su iz tog razloga prikladniji za domaće donosioce odluka.
„Istina”, pojašnjava ekonomski stručnjak Admir Čavalić, „kamatna stopa ili neki drugi kreditni uvjeti su blago nepovoljniji u komparaciji sa renomiranim međunarodnim kreditorima.”
„I ono što je specifičnost ovih kreditora i kredita jeste da oni prate konkretni projekat. Dakle, oni se vežu za projekat, nosioci tog projekta obično su kineske kompanije, kineski konzorciji”, kaže Čavalić za bosanski servis Glasa Amerike.
Ključne godine za novi kineski angažaman na Balkanu su 2012. i 2013. godina, kaže se u izvještaju Takmičenje Kine i SAD-a na Balkanu, autora Ivana Lidareva, koji je doktorirao međunarodne odnose i političke nauke na Kings koledžu London.
Peking pokreće incijativu 16+1, sa planom za bliže ekonomske odnose između Kine i zemalja srednje i istočne Evrope. Istovremeno, kineski predsjednik Xi Jinping je najavio i incijativu Pojas i put, a što uključuje infrastrukturne i investicione projekte, stoji u izvještaju.
Uoči ovogodišnjih lokalnih izbora, u Doboju je otvorena bolnica Sveti apostol Luka koju su izgradile kineske kompanije. Pred kineskim partnerima, Dodik je pozitivno govorio o kineskim inicijativama.
„Kada smo razumjeli o čemu se radi, nismo oklijevali da pokušamo da animiramo kineske kompanije da sa nama sarađuju”, rekao je Dodik. „I danas imamo odličnu saradnju sa kompanijama iz Narodne Republike Kine. I nastavićemo da radimo (…).”
Novac za izgradnju bolnice je osiguran iz budžeta RS-a, a posao je povjeren kompanijama Sinopharm i Shanxi Construction Investment Group. Bolnica od šest spratova i sa 450 kreveta koštala je više od 104 miliona KM.
„Jedan od osnovnih projekata koji hoćemo da završimo za četiri-pet godina narednih jeste da odavde od Johovca [mjesto gdje se nalazi petlja autoputa Doboj-Banjaluka] dođemo do Rače. Da izgradimo autoput koji će povezati Banjaluku i Beograd”, rekao je Dodik na otvaranju bolnice u Doboju.
Ali, da u „odličnoj saradnji”, kako Dodik opisuje odnose Republike Srpske sa Kinom, nije baš sve tako odlično pokazuju drugi infrastrukturni projekti.
Vlasti RS-a nastoje uključiti Kineze u više infrastrukturnih projekata u tom entitetu – od putne infrastrukture do energetskog sektora. Ali, ne ide sve onako kako su zvaničnici RS-a najavljivali građanima. Prema dostupnim podacima, kineske kompanije trenutno izvode radove na dva projekta.
U toku je izgradnja Hidroelektrane na rijeci Bistrica kod Foče. Tri mini hidroelektrane na Bistrici gradi kineska kompanija AVIC-ENG, a prije nekoliko dana su vlasti Republike Srpske osigurale dodatna sredstva u vidu kredita od 78 miliona eura kod Izvozno-uvozne banke Kine (EXIM).
Također, u toku su radovi na izgradnji Hidroelektrane Dabar na Trebišnjici kod Bileće. Izvođač radova je kineska kompanija Gezhouba. Preko kineske EXIM banke se osiguralo oko 190 milina eura.
Dvadesetak dana nakon otvaranja bolnice u Doboju, vlasti Republike Srpske su po treći put najavile izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Početak radova je bio ozvaničen 2021. godine, nakon što je koncesioni ugovor sklopljen sa kineskom kompanijom SDHS-CSI BH.
Vlada RS, kako je izvijestio poslovni portal Capital.ba prošlog mjeseca, potrošit će dodatni novac za analizu opravdanosti zahtjeva kineske firme o povećanju cijene za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Entitetske vlasti planiraju se zadužiti kod EXIM banke.
Također, radovi nisu počeli na izgradnji autoputa Vukosavlje – Brčko. Kamen temeljac je položen 2022. godine, a autoput je trebala graditi kompanija China State Construction Engineering Corporation Limited. Prema izvještajima portala Capital.ba, EXIM banka još nije odobrila kredit. Procijenjena vrijednost izgradnje autoputa je 375 miliona eura.
U Federaciji, ekonomska vidljivost Kine nije tolika kao u RS-u. Kineske kompanije obično se pojavljuju kao izvođači radova na autoputu ili obnove tramvajske pruge u Sarajevu, ali novac nije osiguran u Kini već kod zapadnih kreditora.
Najveći kineski projekat u BiH trebao je biti Blok 7 Termoelektrane u Tuzli. Kredit od 750 miliona eura trebala je osigurati EXIM banka, a posao bi vodio kineski konzorcijum. Ali, taj projekat je propao.
Admir Čavalić ocjenjuje skromnom poziciju BiH u kontekstu ekonomskog prisustva Kine na Zapadnom Balkanu, pojašnjavajući da je kompleksna struktura odlučivanja općenito otežavajući faktor kod investicionih projekata.
„Daleko dalje su otišli… prije svega, Srbija, koja je možda najznačajniji ekonomski partner Kine na području Zapadnog Balkana, ali i neke druge zemlje poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije”, kaže Čavalić.
On pojašnjava da su upravo te zemlje i više izložene riziku „u slučaju da te investicije ne idu na način kako je planirano, da se ne mogu isplatiti krediti kako je ranije to bilo planirano pa se onda moraju neki davati zalozi”.
Obzirom da BiH nema riješeno pitanje državne imovine, vrlo teško je garantovati kineske kredite, kaže Čavalić.
„Nešto što kineske banke traže tradicionalno, da imate snažne garancije u vidu nekih poduzeća, u vidu državne imovine ili nečega drugoga”, pojašnjava Čavalić.
Podsjećajući na finansijske probleme koje imaju vlasti u Republici Srpskoj, Čavalić kaže kako Dodikovo insistiranje na pitanju državne imovine „treba vezati opštu priču inteziviranja budućih kreditorskih ili nekih drugih odnosa sa Kinom, odnosno sa kineskim kreditorima”.
Kineski model poslovanja sa zemljama u razvoju u svijetu, pa tako i sa Zapadnim Balkanom, podrazumijeva i tajnost ključnih detalja iz ugovora o kreditima i radovima.
Na primjer, pravosnažne sudske presude nisu pomogle da javnost sazna detalje ugovora o izgradnji autoputa Banja Luka – Prijedor.
„Nijedan drugi ugovor, poput ulaganja u izgradnju bolnice u Doboju ili u ulaganja elektroenergetski sektor, vlast nikada nije dala javnosti, pravdajući to interesom kineskih partnera”, rekao je ranije za Glas Amerike Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.
Čavalić dodaje da Kina koristi drugačiji pristup „ koji ide u pravcu da se posao mora završiti, zaključiti po svaku cijenu bez obzira na neke ekonomske posljedice, ekološke posljedice i slično.”
Paul McCarthy, direktor za Evropu Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), objašnjava za makedonski servis Glasa Amerike da Kinu u suštini zanimaju samo njeni ekonomski interesi, i da nije zainteresovana za stvarni razvoj regiona u saradnji sa Evropskom unijom ili Sjedinjenim Državama.
Zapadni Balkan je interesantan Kini zbog tri razloga, kaže za makedonski servis Glasa Amerike Caitlin Dearing Scott, direktorica za borbu protiv stranog autoritarnog utjecaja (CFAI) i strategije u Centru za globalni utjecaj Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).
Kina nastoji da iskoristi Zapadni Balkan kako bi olakšala svoj pristup evropskim tržištima, navodi Dearing Scott. Također, region je, kako kaže, važan za autoritarne vlade kao ulazna tačka za utjecaj u NATO-u i eventualno na političke procese u Evropskoj uniji. A treći je prestiž, zaključuje Dearing Scott, objašnjavajući kako Kina želi izgraditi međunarodnu reputaciju kao dobronamjernu alternativu Zapadu.
Novi sirijski lider kaže da će svo oružje biti pod državnom kontrolom
Dvije sedmice nakon preuzimanja vlasti u opsežnoj ofanzivi, novi sirijski lider Ahmed al-Sharaa u nedjelju je rekao da će oružje u zemlji, uključujući ono koje drže kurdske snage, doći pod državnu kontrolu.
Sharaa je govorio zajedno s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom nakon ranijeg sastanka s liderima libanskih Druza i obećanja da će okončati "negativno miješanje" u susjednoj zemlji.
Pobunjenici koje podržava Ankara odigrali su ključnu ulogu u podršci Sharainoj islamističkoj grupi Hayat Tahrir al-Sham (HTS), koja je bila na čelu pobunjeničkog saveza koji je zauzeo Damask 8. decembra, svrgnuvši dugogodišnjeg vladara Bashara al-Assada.
Tokom konferencije za novinare s Fidanom, Sharaa je rekao da će sirijske naoružane "frakcije početi se raspuštaju i ulaze" u vojsku.
"Apsolutno nećemo dozvoliti da u zemlji bude oružja izvan državne kontrole, bilo iz revolucionarnih frakcija ili frakcija prisutnih na području SDF-a", dodao je, misleći na Sirijske demokratske snage predvođene Kurdima.
Sharaa je zamijenio maslinasto-zelenu vojnu košulju koju je nosio prije nekoliko dana za odijelo i kravatu tokom svojih sastanaka u nedjelju u predsjedničkoj palači.
Također je rekao: "Radimo na zaštiti sekti i manjina od bilo kakvih napada koji se dogode između njih" i od "spoljašnjih" aktera koji iskorištavaju situaciju "da izazovu sektaški razdor".
"Sirija je zemlja za sve i možemo koegzistirati zajedno", dodao je.
Taj osjećaj je bio izložen na živopisno osvijetljenom božićnom sajmu u Damasku, gdje je dijetetičar Batul al-Law rekao da ima više muslimana nego kršćana.
"Uvijek smo zajedno slavili i kršćanske i muslimanske praznike", rekao je, ali "osjetite da su ljudi sada sretniji i ugodniji".
Fidan je rekao da se sankcije Siriji moraju "ukinuti što je prije moguće". Pozvao je međunarodnu zajednicu da se "mobilizira kako bi pomogla Siriji da stane na noge i da se raseljeni ljudi vrate".
Gotovo 14-godišnji građanski rat u Siriji ubio je više od pola miliona ljudi i raselio više od polovine njenog stanovništva, a mnogi od njih su pobjegli u susjedne zemlje, uključujući 3 miliona u Tursku.
Turska je zadržala čvrste veze s novim sirijskim liderima i nastavila vojne operacije u područjima pod kontrolom Kurda na sjeveroistoku Sirije.
Visoki njemački diplomata Tobias Tunkel rekao je u nedjelju na X-u da je razgovarao s liderom SDF-a Mazloumom Abdijem o rastućim tenzijama u pograničnom gradu Kobaneu koji drže Kurdi "i hitnim koracima za njihovo ublažavanje".
Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Britaniji saopćila je da su žena i njeno dijete ubijeni u "artiljerijskom granatiranju proturskih frakcija" u selu Kobanea, a frakcije su se sukobile sa SDF-om južnije.
Ankara smatra da su jedinice za zaštitu naroda (YPG), glavna komponenta SDF-a, povezane s militantnom Kurdistanskom radničkom partijom (PKK) kod kuće, koju i Turska i zapadni saveznici smatraju "terorističkom" organizacijom.
Regionalna moćna Saudijska Arabija je također u direktnom kontaktu s novim sirijskim vlastima, budući da je godinama podržavala opoziciju Assadu tokom građanskog rata u Siriji. Rijad će uskoro poslati delegaciju u tu zemlju, rekao je sirijski ambasador u glavnom gradu Saudijske Arabije.
SAD: Liči na još jedan rekord u prazničnim putovanjima
Autoklub AAA predviđa da će više od 119 miliona ljudi putovati najmanje 80 kilometara od kuće između subote i Nove godine, što bi bilo na vrhuncu prethodne praznične sezone 2019. Dva vikenda sa obje strane Božića nagovještavaju neke od najvećih gužvi na putevima i aerodromima.
Trgovinska grupa Airlines for America također predviđa rekordna putovanja, rekavši da očekuje da će američke aviokompanije prevesti 54 miliona putnika tokom perioda od 19 dana koji je počeo u četvrtak i završava se 6. januara. Taj broj bi predstavljao povećanje od 6% u odnosu na prošlu godinu.
Koji će dani biti najprometniji na putovanjima?
Najprometnije dane aviokompanije očekuju u petak i nedjelju, te 26. decembra, 27. decembra i 29. decembra. Očekuje se da će avio saobraćaj biti slab i na Božić i na Novu godinu. Najsporiji dan zračnog putovanja u SAD ove godine - sa velikom razlikom - bio je Dan zahvalnosti.
Uprava za sigurnost saobraćaja očekuje da će pregledati 40 miliona putnika tokom praznika i do 2. januara.
Oko 90% Amerikanaca koji putuju daleko od kuće tokom praznika biće u automobilima, prema AAA.
"Avio-putovanja su trenutno jako visoko, ali većina ljudi se vozi do svojih odredišta, a to važi za svaki odmor", rekao je portparol AAA Aixa Diaz.
Cijene benzina su slične prošle godine. Prosjek u četvrtak u cijeloj zemlji bio je oko 0,99 dolara po litri, što je manje u odnosu na 1 dolar prije godinu dana, prema AAA. Punjenje električnog vozila u prosjeku iznosi nešto manje od 35 centi po kilovat satu, ali varira od države do države.
Firma za podatke o transportu INRIX kaže da bi vrijeme putovanja državnim autoputevima moglo biti i do 30% duže od uobičajenog tokom praznika, a očekuje se da će u nedjelju biti najveći promet. Boston, New York City, Seattle i Washington, D.C., su gradska područja koja su spremna za najveća kašnjenja, navodi kompanija.
Vrijeme i drugi nepredviđeni faktori
Budući da period putovanja za godišnji odmor traje sedmicama, aerodromi i avio-kompanije obično imaju manje zaposlene dane nego tokom gužve oko Dana zahvalnosti, ali napor jednog užurbanog dana nakon kojeg slijedi drugi uzima danak na letačku posadu. A bilo koji zastoj - zimska oluja ili nestanak kompjutera - može dovesti do velikih poremećaja.
Tako je Southwest Airlines zaglavio 2 miliona putnika u decembru 2022., a Delta Air Lines pretrpio je manji, ali značajan pad nakon prekida tehnologije u svijetu u julu uzrokovanog neispravnim ažuriranjem softvera kompanije za cyber sigurnost CrowdStrike.
Mnogi letovi tokom praznika su rasprodati, što otkazivanje čini još otežanijim nego u sporijim periodima. To se posebno odnosi na manje i jeftine aviokompanije koje imaju manje letova i manje mogućnosti za ponovnu rezervaciju. Samo najveće avio-kompanije, uključujući American, Delta i United, imaju "interline ugovore" koji im omogućavaju da zaglavljene klijente stavljaju na letove drugog prevoznika.
Ovo će biti prva praznična sezona od kada je stupilo na snagu pravilo Odjela za transport prema kojem aviokompanije moraju klijentima dati automatski povrat novca za otkazani ili značajno odgođeni let. Većina putnika već je ispunjavala uslove za povrat novca, ali su to često morali sami tražiti.
Putnici i dalje mogu tražiti ponovnu rezervaciju, što je često bolja opcija od povraćaja novca tokom užurbanih perioda putovanja. To je zato što je pronalaženje leta druge aviokompanije u zadnjem trenutku vrlo skupo.
"Kada vam ponovo rezerviraju, platit će razliku u cijeni. Ako moj let u posjetu baki koji sam rezervirao prije šest mjeseci za 200 dolara bude otkazan, a ja se okrenem i rezerviram let za četiri sata od sada za 400 dolara, moram platiti tu razliku", rekla je Sally French, stručnjakinja za putovanja u kompaniji Nerdwallet za pitanja potrošača.
Ljudi koji putuju niskobudžetnim avio kompanijama s manje letova i bez partnerstva s drugim prijevoznicima mogu se suočiti s teškim izborom u slučaju otkazanog leta.
"Stavit će vas na sljedeći odlazni let Spirit ili Frontier, ali to bi moglo potrajati. Ponekad čekanje tri dana na sljedeći let neće raditi za vas", a plaćanje više za ponovno rezervaciju kod velike aviokompanije moglo bi da vrijedi, rekao je Francuz.
Neke aviokompanije iskorištavaju odredbu novog pravila Odjela za transport koji je definirao značajno kašnjenje od tri sata za domaći let i šest sati za međunarodni let. Prema Brettu Snyderu, koji vodi web stranicu Cranky Flyer, aviokompanije koje su ranije izdavale povrat novca za kraća kašnjenja - na primjer, Delta, United i JetBlue - sada koriste državni standard.
Odgođeni letovi povećavaju rizik da se torbe izgube. Putnici koji se odvoje od svojih torbi trebaju to prijaviti aviokompaniji i pitati šta će aviokompanija pokriti.
Planiranje unaprijed za 2025.
Cijene avio karata porasle su u novembru za 4,7%, u poređenju sa godinom ranije, prema podacima američke vlade. Ali početak 2025. je dobro vrijeme za početak planiranja putovanja za iduću godinu, uključujući proljetne i ljetne odmore.
"Budući da su putovanja toliko popularna, januar i februar su sjajni periodi za planiranje za mart, april i maj," Laura Motta, urednica izdavača turističkih vodiča Lonely Planeta, rekao je. "Ako želite da idete u Pariz na proljeće, o tome morate razmišljati u januaru."
Nova američka raketna odbrambena baza u Poljskoj učvršćuje istočni NATO bok
SAD su prošlog mjeseca formalno otvorile stalnu vojnu bazu u Poljskoj, dio NATO-ovog odbrambenog raketnog sistema usred rastućih tenzija s Rusijom. Poljski ministar odbrane kaže da je baza također dokaz poljsko-američke saradnje.
Nova američka vojna baza u sjevernoj Poljskoj postaje ključni dio NATO-ovog odbrambenog raketnog sistema poznatog kao Aegis Ashore.
Smještena u Redzikovu blizu Baltičkog mora i u blizini ruske Kalinjingradske regije, baza je opremljena sa tri lansera, od kojih svaki može držati osam projektila presretača.
Dizajnirana je da zaštiti NATO savez i Evropu od prijetnji balističkih projektila.
Kapetan Michael Dwan, komandant Operativne grupe 64, američke mornarice, koja se fokusira na misije protivraketne odbrane, objasnio je da lanseri rade autonomno, ne zahtijevajući ručnu intervenciju.
“Kada se otkrije prijetnja, naš sistem automatizira taj odgovor odabirom jedne od dostupnih raketa u bilo kojem od naša tri lansera da odgovori na tu prijetnju.”
Baza, zajedno sa sličnom instalacijom u Rumuniji, razaračima američke mornarice stacioniranim u španskoj luci Rota, i radarom za rano upozoravanje u Turskoj, čini vitalni dio NATO-ovog Aegis kopnenog proturaketnog štita iznad Evropa, dizajniranog za suzbijanje prijetnji balističkih projektila srednjeg i srednjeg dometa.
Sistem je nedavno pokazao svoju efikasnost u odbrani Izraela, rekao je zapovjednik Aegis Ashore Poland Matthew Plant.
“Sistem i špijun i misija odbrane od balističkih projektila Aegis testirani su u Sredozemnom moru u odbrani Izraela. Dakle, ti sistemi su testirani i dokazani. Bilo je to iransko lansiranje protiv Izraela. Da.”
U prostoriji za komandu i kontrolu, američko vojno osoblje non-stop prati potencijalne prijetnje. Njihova misija je da otkriju i odgovore na napade projektila, koristeći radarske podatke za usmjeravanje presretača u neutralizaciji nadolazećih projektila.
Zvaničnici ovdje naglašavaju da je baza striktno defanzivna.
“Nema eksploziva ili bojevih glava koje se nalaze na našim projektilima ovdje”, kaže Kapetan američke mornarice Michael Dwan.
Kremlj je odgovorio na otvaranje američke baze u Redzikovu, rekavši da će Rusija usvojiti "odgovarajuće mjere kako bi osigurala paritet".
Za Poljsku, ključnu članicu NATO-a koja se graniči sa Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom, baza je vitalni dio njene strategije odbrane.
Poljski ministar odbrane Władysław Kosiniak-Kamysz naziva bazu prekretnicom u odvraćanju i odbrani.
„Baza Redzikowo se ne može spakovati u kofer i evakuisati u roku od nekoliko sati. Ovo štiti Evropu, ali i SAD i Kanadu, sve NATO saveznike. To je jedan od ključnih projekata i vidite koliko mu se Rusija protivi, to pokazuje koliko je to važan projekat.”
Bazom upravlja Saveznička vazdušna komanda NATO-a u vazdušnoj bazi Ramstein u Njemačkoj, koja nadgleda komandu i kontrolu sistema odbrane od balističkih projektila bloka.
