Linkovi

Izdvojeno

Šarović za VOA: Dodik je u velikoj opasnosti ako ne dobije novi mandat na izborima

Mirko Šarović tokom razgovora za Glas Amerike.

Predsjednik SDS-a Mirko Šarović u intervjuu za Glas Amerike (VOA) je govorio o protivljenju opozicije vladajućoj stranci u entitetu RS i Dodikovoj retorici, kao i o mogućim rješenjima za trenutnu političku situaciju u BiH.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.

VOA: Očigledno je da je Vaše i protivljenje opozicije vladajućoj stranci u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska i Miloradu Dodiku, najozbiljnije do sada. Šta Vam najviše smeta u političkom pristupu i postupcima Milorada Dodika?

Šarović: "U vezi s pitanjima koje je Dodik pokrenuo u posljednje vrijeme, našli smo se na suprotnim stranama. Te razloge sam, u jednoj mjeri, objasnio na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, smatrajući da mi ne problematizujemo legitimitet i da postoje stvari koje mogu biti zakonite. Vi ih možete pokrenuti, ali uvijek morate imati odgovornost šta one mogu prouzrokovati u zemlji koja je osjetljiva na mnoge stvari. Posebno se odnosni na pitanje implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma i njegove nadležnosti. U tom smislu, smatrao sam da se Dodik igra vatrom, da te stvari treba raditi na drugačiji način i pokušati preko institucija kao prije 10 ili 15 godina. Mi nismo osporavali legitimitet. Vi možete i imate pravo da ono što je preneseno, tražite da se vrati nazad jer su se promijenile okolnosti. Takve stvari moraju proći kroz parlament. Procjenjujem da Dodik, u značajnoj mjeri, takve poteze pravi da bi pridobio naklonost građana te da bi sebi stvorio bolju priliku za izbore 2022. godine. On grozničavo teži da dobije još jedan mandat, u protivnom je u velikoj opasnosti. Igra rolu nacionalnog heroja koji se 'kao bori' za Republiku Srpsku. Pored svih inicijativa i zahtjeva, on mora obrazložiti kako to misli uraditi. Nije dovoljno reći: 'Ja ću to uraditi mirnim putem.' Treba kazniti svakoga ko govori o ratu, jer smo istu priču imali i 1992. godine. Svi su pričali o miru, o tome kako se ne može ništa desiti pa se desilo. Nije dovoljno reći: 'To ću ja uraditi mirno.' Moraš objasniti kako to misliš, da bi ti ljudi vjerovali. Ja ne vjerujem Dodiku jer strahujem da zbog neodgovorne politike, može doći do problema, sukoba, incidenata pa i rata. Nije dovoljno samo reći - 'Da, mi imamo pravo tražiti prenos nadležnosti.' Potrebno je dogovoriti se i s drugim partnerima u Bosni i Hercegovini. To je njegova igra u koju nas vješto uvlači."

VOA: Izjavili ste da se entitet Republika Srpska nalazi na raskrsnici i da još uvijek nije poznato gdje bi ga put mogao odvesti. Kazali ste i da Milorad Dodik povlači određene poteze jer želi pobjedu na izborima 2022. godine. Da li i na koji način njegova politika može uvući Bosnu i Hercegovinu u opasnost te kakve bi to posljedice moglo izazvati?

Šarović: Dodik igra rolu nacionalnog heroja koji se "kao bori" za RS
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:45 0:00

Šarović: "To znači hoćemo li u narednoj godini pričati o normalnim životnim stvarima te da li će dominantna tema biti ekonomija i približavanje BiH evropskim integracijama. To je, prema mom mišljenju, jedini ispravan put, a drugi je onaj kojim nas vodi Dodik. To je staza stalnih kriza i sukoba koji traju već dvije godine. Sve se to pojačava s tendencijom da dobije i druge oblike, koje, sigurno, ne bismo poželjeli. Dodik i njegovi koalicijski partneri su preuzeli vlast i podijelili funkcije. Mislim da je to i bio plan - podijeliti plijen, a onda otvoriti front političkih sukoba i na tome zasnovati drugi mandat. Zbog toga se plašim da će država ostati zaglavljena u balkanskom blatu."

VOA: Da li u ovom trenutku, prema Vašem mišljenju, građani BiH, pružaju podršku vladajućim strankama? Konkretno, da li građani Republike Srpske podržavaju retoriku Milorada Dodika?

Šarović: "Njegova retorika je pitka u Republici Srpskoj. Vraćanje nadležnosti je tema koju mnogo građana u Republici Srpskoj dočekuje s odobravanjem. To se smatra kao pravo na koje ima Republika Srpska, ali mi moramo uvjeriti građane da nije dovoljno da imamo pravo. Istovremeno, ne smijemo gurati zemlju u rat. Opozicija smatra da je opravdan strah ljudi i da nas Dodik svojim postupcima direktno gura u problem i sukob, odnosno potencijalnu opasnost od rata. Ljude moramo uvjeriti da razmišljaju u tom smjeru te da ne smijemo napraviti bilo koji potez koji nas može odvesti na stramputicom. Zbog toga pokušavamo da, ne ulazeći u legitimitet određenih zahtjeva, ukazati na opasnosti koje nas čekaju na putevima Milorada Dodika. Rekao sam mu da zbog navedenih stvari možemo dovesti u opasnost Republiku Srpsku, sva njena dostignuća i autonomiju. Odgovornost je na nama političarima i građanima smo dužni objasniti kuda ih vodimo, koje posljedice možemo dočekati te koju ćemo cijenu platiti. Mislim da je fer da se to saopšti javnosti i građanima koje predstavljamo."

VOA: Koliko stojite pri mišljenju da su entiteti Republika Srpska i Federacija BiH neupitni dijelovi jedinstvene Bosne i Hercegovine te da je budućnost sva tri konstitutivna naroda u takvoj nepodijeljenoj državi?

Šarović: "Smatram da treba čuvati sve što nam je Dayton donio. Čak i kada bismo mi kreirali Dayton, možda bismo to uradili drugačije. Određeni ciljevi prije Daytona su bili drugačiji kod svake od strana koja je bila u sukobu u ratnom periodu. Dayton je vrsta kompromisa i alternativa za njega, u ovom trenutku, ne postoji. Sve mimo toga je nepotrebno. Trebamo čuvati dostignuti nivo dogovora svih strana, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Proizvod Daytonskog mirovnog sporazuma je autonomija Republike Srpske i Federacije BiH. I za Republiku Srpsku i srpski narod, dovoljno je da razvijaju, ostvare sve vrste sloboda i dobiju ovlaštenja na nivou države. Isto važi i za Federaciju BiH i njene građane. Daytonski mirovni sporazum nije smetnja za napredak, smetnja su ljudi koji ga ne implementiraju."

VOA: Prije nekoliko dana ste davali iskaz u Tužilaštvu BiH zbog sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, iako niste prisustvovali glasanju za zaključke o prenosu nadležnosti. Na koji način vidite izlazak iz trenutne političke situacije u zemlji?

Mirko Šarović tokom razgovora za Glas Amerike.
Mirko Šarović tokom razgovora za Glas Amerike.

Šarović: "Začudio sam se zbog čega smo pozvani u Tužilaštvo BiH kada nismo bili učesnici bilo čega i to može samo štetiti opoziciji. Rekao sam to i prilikom davanja iskaza - da smo posljednji koji su trebali biti pozvani na saslušanje. Mislim da izlaz iz političke krize trebaju tražiti odgovorne stranke na vlasti, a ne opozicija. Izlaz nije samo na jednoj adresi, svi oni su partneri koji vode zemlju prethodnih godina. Pobjednici su na izborima, imaju većinu i nije uredu skrivati se iza opozicije. To je zamazivanje stvarnosti. Zalažemo se da se kriza, ako je moguće, smiri ili da prestane što je prije moguće, kako izborni proces ne bi bio pod sjenkom svih dešavanja. U tom smislu sam pesimist, jer to ne radi samo Dodik nego i stranke u Federaciji. Žele da trenutna situacija traje što duže, jer tada imaju veće šanse da pobijede. Ako se kriza uskoro privede kraju, onda nemaju o čemu pričati. Ništa dobro nisu donijeli zemlji i ništa pametno nisu uradili. U posljednje dvije godine, na svakom polju (ekonomskom, javnom, društvenom...), smo nazadovali. U narednom periodu će nastaviti ponavljati priču, ali rješenja neće biti. Mislim da će elite koje vode zemlju, u ljeto 2022. godine zatražiti od građana podršku za izbore, a nakon pobjede će im riješiti krizna pitanja koja su sada projektovana. Unaprijed znam da će Dodik u julu ili augustu sljedeće godine reći: "Svi zakoni spakovani, ali s obzirom na to da ulazimo u izbornu kampanju, Narodna skupština RS-a neće raditi. Čim prođu izbori, zakone ćemo odmah dati u proceduru i sve vratiti tamo gdje treba. Za takvo nešto morate glasati za mene, kako bih pobijedio i kako bi vam sve to omogućio.'"

VOA: Vaša specijalnost su ekonomija i trgovina te ste svjesni koliko je BiH ekonomski slaba. Šta smatrate da bi bio najbolji politički potez koji bi vodio barem i sporom ekonomskom boljitku? Šta učiniti u oba bh. entiteta kako bi se smanjio poguban odljev mladih mozgova?

Šarović: "Imam tri ključna prioriteta. To je, prije svega, kandidatski status u Evropsku uniju. Mislim da smo sposobni, samo nam treba volje i znanja. Trebamo se približiti otvaranju poglavlja pristupanja Evropskoj uniji. Mislim da imamo dovoljno prijatelja koji bi nam u tome pomogli. S druge strane, za mene bi prioritet, svakako bio, otvoreni Balkan. Inicijativa, koja je za mene vrlo prihvatljiva, sigurno bi bila dobra za Bosnu i Hercegovinu i donijela bi više koristi, privrednih ciljeva i više novca u budžete entiteta i Bosne i Hercegovine. To bi bio ekonomski zamah koji bi se osjetio već u prvoj godini. U tom projektu nema politike, jer da ima nešto što bi nas sputavalo u političkom smislu, tu ne bi zajedno bile Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija. Zemlja treba privući više investicionih sredstava za otvaranje infrastrukturnih projekata."

See all News Updates of the Day

Dok Japan obilježava godišnjicu napada atomskom bombom, prijetnja iz Kine ukida vojni tabu

Ljudi puštaju papirne fenjere u rijeku Motojasu, u znak sjećanja na žrtve atomske bombe, bačene prije 77. godina na Hirošimu.

Japan ovog mjeseca obilježava godišnjice nuklearnog bombardovanja Hirošime i Nagasakija u kojem je poginulo više od 200.000 ljudi i kojim je okončan Drugi svjetski rat.

Ali, čak i dok je japanski premijer obećavao da će raditi na miru u svijetu, vlada je najavila planove za "drastično" povećanje izdataka za odbranu izazvano prijetnjom iz Kine, razbijajući decenijama dug tabu u vezi sa jačanjem japanskih oružanih snaga poslije poraza 1945.

Godišnjica nuklearnih napada

Američke snage su bacile prvu atomsku bombu na Hirošimu 6. augusta 1945. ujutru, ubivši oko 140.000 ljudi.

Na hiljade je umrlo u narednim mjesecima i godinama od radijacione bolesti.

Tri dana kasnije, američke snage su bacile drugu nuklearnu bombu na Nagasaki, ubivši oko 75.000 ljudi.

Sjedinjene Države kažu da su bombardovanja bila neophodna da bi se okončao rat, jer bi mnogo više ljudi poginulo u bilo kojoj invaziji savezničkih snaga na Japan.

As Japan Marks Atomic Bomb Anniversaries, Threat from China Breaks Military Taboo
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:27 0:00

Lokalni đaci u Hirošimi, zajedno sa preživjelima atomskog bombardovanja, obilježili su u subotu 77. godišnjicu eksplozije ceremonijom u gradskom parku mira, neposredno ispod epicentra eksplozije. Njima su se pridružili članovi japanske vlade i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.

"Skoro 13.000 komada nuklearnog oružja se nalazi u arsenalima širom svijeta", rekao je Guterres delegatima na ceremoniji. "A krize sa ozbiljnim nuklearnim prizvukom brzo se šire — od Bliskog istoka do Korejskog poluostrva, do ruske invazije na Ukrajinu. Potpuno je neprihvatljivo da države koje posjeduju nuklearno oružje priznaju mogućnost nuklearnog rata".

Domaćin G-7

Hirošima bi trebalo da bude domaćin samita G-7 sledeće godine. Japanski premijer Fumio Kišida obećao je okupljenima u Hirošimi: "Zajedno sa liderima G-7, ispred spomenika mira, potvrdićemo našu posvećenost da se ujedinimo u zaštiti mira".

Japanski ustav, napisan nakon poraza 1945, kaže da se "japanski narod zauvijek odriče rata kao suverenog prava nacije". Međutim, ratna opasnost se približava obalama te zemlje.

Kineska prijetnja

Kineske vojne vježbe velikih razmjera, upotreba bojeve municije oko Tajvana posljednjih dana – kao očigledna osveta za posjetu predsjednice Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi Tajpeju prošle nedjelje – izazvale su strah da Peking planira invaziju na ostrvo, za koju Peking tvrdi da dio njegove teritorije. Japan kaže da je nekoliko kineskih projektila lansiranih tokom vježbi sletjelo u mora koja su dio njegove ekskluzivne ekonomske zone.

Na konferenciji za novinare u Hirošimi nakon ceremonije povodom godišnjice bacanja atomske bombe, premijer Kišida je rekao da vlada mora da odgovori na krizu na Tajvanu i u Ukrajini. "Drastično ćemo ojačati našu odbrambenu sposobnost", rekao je on novinarima.

Drastična promjena

Uprkos decenijama vladine politike, nastojanje Japana da poveća potrošnju i kapacitete za odbranu ima sve veću podršku javnosti, kaže analitičar Tecuo Kotani, profesor globalnih studija na Univerzitetu Meikai u Tokiju i viši saradnik na Japanskom institutu za međunarodne poslove.

"Zbog ruske invazije na Ukrajinu, percepcija japanske javnosti o nacionalnoj bezbjednosti dramatično se promijenila. Japanci su veoma zabrinuti zbog kineske agresije", rekao je Kotani za Glas Amerike.

"A gledajući istraživanja javnog mnijjenja, sve više ljudi sada podržava promjenu ustava, kao i povećanje troškova za odbranu, pa čak i uvođenje japanskih sposobnosti za ofanzivne udare."

Strah od sukoba

Kotani je dodao da bi Japan mogao biti uvučen u bilo koji sukob oko Tajvana.

"Ubijeni (bivši japanski) premijer Šinzo Abe izjavio je da su bezbjednost Tajvana i bezbjednost Japana neodvojive zbog geografske blizine, kao i zbog toga što Japan na svom tlu ugošćuje američku vojsku", rekao je Kotani. "Dakle, japanski odbrambeni planeri su se pripremali za bilo koji scenario koji može uticati na japansku teritoriju".

Bombardovanje Hirošime i Nagasakija promijenilo je stav Japana prema ratu i vojnoj moći. Sedamdeset sedam godina kasnije, zemlja mora da se suoči sa novom realnošću: moćnom, agresivnom Kinom koja je voljna i sposobna da projektuje svoju vojnu silu na pragu Japana.

Kina najavila nove vojne vježbe oko Tajvana

Avion pod komandom Narodne oslobodilačke armije Kine učestvuje u vojnim vježbama u vodama oko Tajvana, 5. august 2022.

Kineska vojska najavila je nove vojne vježbe u moru i zračnom prostoru oko Tajvana, dan nakon zakazanog završetka najvećih vježbi do sada. Vježbe oko Tajvana održane su u znak protesta protiv prošlosedmične posjete predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu.

Istočna vojna komanda Kine saopštila je da će provesti zajedničke vježbe sa fokusom na protupodmorničke i jurišne operacije s mora, potvrđujući strahove nekih sigurnosnih analitičara i diplomata da će Peking nastaviti vršiti pritisak na odbranu Tajvana, izvještava Reuters.

Posjeta Nancy Pelosi Tajvanu razbjesnila je Kinu, koja samoupravni otok smatra svojim, te su odgovorili probnim lansiranjem balističkih projektila iznad Taipeija, kao i odustajanjem od nekih razgovora sa Washingtonom.

Trajanje i tačna lokacija najnovijih vježbi još nisu poznati, ali Tajvan je već ublažio ograničenja letova u blizini šest područja gdje su ranije sprovedene vježbe.

Kineski vojni borbeni avion J-11 leti iznad Tajvanskog moreuza, 5. august 2022.
Kineski vojni borbeni avion J-11 leti iznad Tajvanskog moreuza, 5. august 2022.

Osim ispaljivanja 11 balističkih projektila kratkog dometa tokom prethodna četiri dana vježbi, kineski ratni brodovi, borbeni avioni i bespilotne letjelice opsežno su manevrirali oko otoka.

Glasnogovornik ministarstva odbrane u Taipeiju Sun Li-fang rekao je novinarima da su tajvanske oružane snage "mirno" postupale s kineskim vježbama. Ranije je ministarstvo reklo da su u vježbama korišteni ratni brodovi, avioni i bespilotne letjelice za simulaciju napada na otok i mornaricu.

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je u ponedjeljak da Kina izvodi normalne vojne vježbe "u našim vodama" na otvoren, transparentan i profesionalan način, dodajući da je Tajvan dio Kine.

Na pitanje jesu li kineske vježbe koje su u toku u skladu s međunarodnim pravom i hoće li biti izdana nova upozorenja za civilni zračni i pomorski promet, Wang je rekao da su nadležni odjeli izdali pravovremene objave u skladu s domaćim i međunarodnim zakonom.

Kinesko ministarstvo odbrane u međuvremenu je nastavilo diplomatski pritisak na Sjedinjene Države, braneći svoje odlaganje vojnih pregovora u znak protesta zbog posjeta Pelosi.

"Trenutno napetu situaciju u Tajvanskom tjesnacu u potpunosti je izazvala i stvorila američka strana na vlastitu inicijativu, a američka strana mora snositi punu odgovornost i ozbiljne posljedice za to", rekao je glasnogovornik ministarstva odbrane Wu Qian.

Peking je u petak najavio da prekida saradnju sa Sjedinjenim Državama u nekoliko oblasti, uključujući dijalog između visokih vojnih zapovjednika, u znak odmazde zbog posjete Tajvanu predsjedavajuće Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.

Nancy Pelosi napušta Tajvan, 3. august 2022.
Nancy Pelosi napušta Tajvan, 3. august 2022.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u saopštenju od 5. avgusta je također navelo da zaustavlja pregovore o klimi sa Sjedinjenim Državama, kao i saradnju u sprječavanju prekograničnog kriminala i repatrijaciji migranata.

Zvaničnici Pentagona, State Departmenta i Bijele kuće osudili su taj potez, opisujući ga kao neodgovornu pretjeranu reakciju.

Prekidanje nekih od nekoliko komunikacijskih veza Kine s američkom vojskom povećava rizik od slučajne eskalacije nad Tajvanom u kritičnom trenutku, prema sigurnosnim analitičarima i diplomatima.

Tajvan je samouprava od 1949., kada su komunisti Mao Ce-tunga preuzeli vlast u Pekingu nakon što su u građanskom ratu porazili nacionaliste Kuomintanga (KMT) iz Čang Kai-šeka, zbog čega se vlada pod vodstvom KMT-a povukla na otok.

Peking kaže da zadržava pravo da Tajvan stavi pod kinesku kontrolu, ako je potrebno i silom.

Američki senat odobrio zakon za borbu protiv klimatskih promjena

Capiyol Hill

Američki Senat usvojio je u nedjelju veliki zakon od 430 milijardi dolara namijenjen borbi protiv klimatskih promjena, snižavanju cijena lijekova i podizanju nekih korporativnih poreza.

Ovo se smatra velikom pobjedom predsjednika Joea Bidena, dok se demokrate nadaju da će pomoći njihovim izgledima da zadrže kontrolu nad Kongresom na ovogodišnjim izborima.

Senat je odobrio zakon glasanjem od 51 prema 50.

Ovaj zakon ide u Zastupnički dom na glasanje, vjerovatno u petak, kada se predstavnici planiraju nakratko sastati tokom ljetne pauze. Očekuje se da će ga oni usvojiti, čime bi prijedlog zakona bio poslat Bijeloj kući na potpis Bidenu. U izjavi, Biden je rekao da se raduje potpisivanju zakona.

"Senat stvara historiju", rekao je lider senatske većine Chuck Schumer.

"Za Amerikance koji su izgubili vjeru da Kongres može učiniti velike stvari, ovaj je zakon za vas", rekao je. "Ovaj zakon će promijeniti Ameriku u narednim decenijama."

Schumer je rekao da zakon sadrži "najhrabriji paket čiste energije u američkoj historiji" za borbu protiv klimatskih promjena uz istovremeno smanjenje troškova za energiju i neke lijekove.

Zakon ima za cilj smanjenje emisije ugljika i preusmjeravanje potrošača na zelenu energiju, uz smanjenje troškova lijekova na recept za starije osobe i pooštravanje primjene poreza za korporacije i bogate.

Demokrate tvrde da će zakon pomoći u smanjenju inflacije, ekonomske obaveze koja je također opterećivala njihove nade da će zadržati zakonodavnu kontrolu uoči predsjedničkih izbora 2024. godine.

Republikanci, tvrdeći da se zakon neće baviti inflacijom, osudili su tu mjeru kao listu želja ljevičarske potrošnje koja ubija radna mjesta i koja bi mogla potkopati rast kada je ekonomija u opasnosti da padne u recesiju.

Nacrt zakona je bio 18 mjeseci u izradi jer je Bidenov originalni sveobuhvatni plan smanjen zbog protivljenja republikanaca i ključnih poslanika iz njegove stranke.

Delegacija entiteta RS "otvara tržište" za Rusiju, na stolu zastava BiH

Delegacija IRB RS u Rusiji

"Posjetom izaslanstva Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Ruskoj Federaciji stvorena je odlična prilika za otvaranje tržišta Republike Srpske za ulaganja i direktno povezivanje naših privrednika sa ruskim privrednicima.", navedeno je na web site-u IRB RS.

"Ovo je zajednički zaključak višednevnih razgovora izaslanstva Investiciono-razvojne banke Republike Srpske sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti Nižnjenovgorodske oblasti i brojnim ruskim privrednicima, koji su prihvatili poziv da učestvuju na našem sajmu. Druga investicijska konferencija „INVEST SRPSKA 2022“, koja će se održati početkom septembra u Prijedoru. Investicijska konferencija u organizaciji IRBRS bila bi samo uvod u intenzivnu gospodarsku suradnju ruskih i privrednika Republike Srpske." zaključak je kojim se opisuje uspjeh puta delegacije koja u Rusiji ostaje još nekoliko dana.

Posjeta Rusiji počela je 3. avgusta sastankom s članovima Privredne komore u Moskvi, gdje je delegacija Investiciono-razvojne banke RS-a dogovorila potpisivanje memoranduma o suradnji te dve institucije, piše Radio Slobodna Evropa.

Investiciono razvojna banka RS je u vlasništvu entiteta, a posjeta dolazi u vrijeme kada zapadne kompanije masovno zaustavljaju poslovanje sa Rusijom zbog brutalnog napada i razaranja njenog susjeda Ukrajine.

Na fotografiji koja je objavljena na web site-u IRB-a vidi se da se na stolu između dvije delegacije nalaze zastave Rusije i Bosne i Hercegovine. Sajt navodi da je u entitetskoj poslovnoj delegaciji bio i ambasador BiH i Rusiji, Željko Samardžija.

Bosna i Hercegovina se deklarativno pridružila zapadnim sankcijama protiv što je objavljeno na stranici Evropskog vijeća, iz kojeg su naveli da se BiH "uskladila" s EU u sankcioniranju nekoliko stotina osoba i kompanija iz Rusije.

Ipak, prenosi RSE, blokadom srpskih ministara u državnoj Vladi - Vijeću ministara te sankcije nisu zaživjele u praksi.

Politički vođa entiteta RS Milorad Dodik, i član BH predsjedništva u više navrata je izjavio da BiH neće uvoditi sankcije Rusiji, bez obzira na stav EU, SAD i drugih zapadnih zemalja.

Takav stav za RSE je potvrdio i Samardžija u izjavi, ističući da ne podržava nikakve sankcije Rusiji i da one mogu biti samo "rezultat dogovorene vanjske politike na nivou BiH".

Inače, Samardžija predstavlja BiH u Moskvi od 2020. godine, nakon što ga je na poziciju ambasadora imenovalo Predsjedništvo BiH u čijoj nadležnosti je vanjska politika.

Diplomatska pozicija u Rusiji dodijeljena mu je na prijedlog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vodeće političke partije u Republici Srpskoj.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, BiH nema jedinstvene osude ruske agresije, niti stave o sankcijama Rusiji.

Inicijativa za osudu ruske agresije nije dobila podršku ni u Parlamentu BiH, jer je nisu podržali poslanici iz entiteta Republika Srpska.

Milorad Dodik je odbio da osudi napad Rusije na Ukrajinu, smatrajući da BiH treba ostati neutralna i ne pridruživati se sankcijama koje su Rusiji uvele Sjedinjene Države i Evropska unija (EU).

Druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, osudili su "rusku agresiju na teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine" i podržali sankcije.

Dodik je također jedan od rijetkih zvaničnika u Evropi koji se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon što je počeo rat u Ukrajini.

Senatori SAD predlažu zakon protiv korupcije na Balkanu

US Congress

Na čelu ovog prijedloga su senatorica Jean Shaheen (D-NH), te senator Roger Wicker, (R-MS) poznat po izuzetno oštrim stavovima kada je u pitanju pervazivna korupcija u regionu.

Nakon što su dvije zastupnice u Kongresu, Ann Wagner i Susan Wild, predočile posebnoj kongresnoj komisiji prijedlog zakona kojim bi se omogućile još efikasnije i strožije sankcije na sve BH zvaničnike i političare koji propagiraju secesiju, i na drugi način nanose štetu stabilnosti i napretku Bosne i Hercegovine - sada je i od američkog Senata stigla nova inicijativa. Naime, grupa Senatora je predložila zakona kojim bi se osnažila borba protiv endemske korupcije, ali ne samo u BiH, nego u svim zemljama Zapadnog Balkana.

U koordinaciji sa senatorima Richardom Durbinom(D-IL), Ben Cardinom (D-MD), Thom Tillisom (R-NC), te Chris VanHollenom (D-MD), cilj zakona bi bio višestruk, izmedjuostaloga da podstakne povećanja trgovine i investicija između Sjedinjenih Država i zemalja Zapadnog Balkana, te borba i sankcioniranje negativnih utjecaja koji dolaze bilo iz samih zemalja, ili izvana.

Prijedlog zakona se odnosi na 6 zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) za koje senatori kažu da su ključne, kolektivno, za evropski mir, stabilnost i prosperitet. Senatori su takodjer u prijedlogu naglasili da postoji “ …zajednički interes Sjedinjenih Država i šest zemalja Zapadnog Balkana da promoviraju stabilan i održiv ekonomski rast i razvoj u regionu.”

Senatski prijedlog nadalje naglašava da je neophodno spriječiti masovno iseljavanje posebno mladih, što direktno utječe na demografiju u svakoj zemlji zapadnog Balkana, i rezultira negativnim rastom stanovništva. “Stvaranje ugodnog okruženja za ulaganje i stvaranje prilika za zapošljavanje u zapadnom Balkan, posebno za mlade, može pružiti moćne alate za ekonomski razvoj i zapoticanje šireg sudjelovanja u političkim procesima koji povećavaju prosperitet za sve.”

Ostali ciljevi prijedloga su otpor i borba protiv sveobuhvatne korupcije, te kampanje dezinformacija, potom negativne posljedice ogromne ovisnosti o ruskim energentima, te širenje utjecaja Kine.

Prijedlog zakona nudi konkretne načine postizanja navedenih ciljeva: Ohrabriti povećanje trgovine i ulaganja između Sjedinjenih Država i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu; proširiti pomoć Sjedinjenih Država naporima regionalne integracije; ojačati i proširiti regionalnu gospodarsku integraciju na Zapadnom Balkanu…kao i poboljšati raznolikost energetskih resursa, što bi smanjilo ovisnost od Rusije.

Senatori kažu da bi veliku pomoć ostvarenju ovih ciljeva pružili trgovina i ulaganje od strane Sjedinjenih Država.

Jedan od ciljeva koji su jasno naglašeni u prijedlogu, a odnose se na BiH, jest zadržavanje punog mandata snaga Europske unije (EUFOR) u zemlji što je, naglašava se, u interesu nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država; te poticanje NATO-a i Europske unije da preispitaju svoje mandate misija i položaj u Bosni i Hercegovini kako bi imali aktivniju ulogu u uspostavi sigurnog i zaštićenog okruženja, posebice odbrambenog okruženja.

Prijedlog zakona koji se utvrdjuje kroz više senatskih odbora, zahtijeva da 180 dana od datuma donošenja ovog Zakona, državni tajnik i upravitelj Agencije Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj u koordinaciji s ministrima riznice i trgovine i glavnim izvršnim direktorom Međunarodne financijske financijske korporacije Sjedinjenih Država, podnese tim odgovarajućim odborima Kongresa sveobuhvatnu strategiju regionalnog ekonomskog razvoja i demokratskog jačanja Zapadnog Balkana.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG