Izdvojeno
Šarović za VOA: Dodik je u velikoj opasnosti ako ne dobije novi mandat na izborima
Predsjednik SDS-a Mirko Šarović u intervjuu za Glas Amerike (VOA) je govorio o protivljenju opozicije vladajućoj stranci u entitetu RS i Dodikovoj retorici, kao i o mogućim rješenjima za trenutnu političku situaciju u BiH.
Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.
VOA: Očigledno je da je Vaše i protivljenje opozicije vladajućoj stranci u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska i Miloradu Dodiku, najozbiljnije do sada. Šta Vam najviše smeta u političkom pristupu i postupcima Milorada Dodika?
Šarović: "U vezi s pitanjima koje je Dodik pokrenuo u posljednje vrijeme, našli smo se na suprotnim stranama. Te razloge sam, u jednoj mjeri, objasnio na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, smatrajući da mi ne problematizujemo legitimitet i da postoje stvari koje mogu biti zakonite. Vi ih možete pokrenuti, ali uvijek morate imati odgovornost šta one mogu prouzrokovati u zemlji koja je osjetljiva na mnoge stvari. Posebno se odnosni na pitanje implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma i njegove nadležnosti. U tom smislu, smatrao sam da se Dodik igra vatrom, da te stvari treba raditi na drugačiji način i pokušati preko institucija kao prije 10 ili 15 godina. Mi nismo osporavali legitimitet. Vi možete i imate pravo da ono što je preneseno, tražite da se vrati nazad jer su se promijenile okolnosti. Takve stvari moraju proći kroz parlament. Procjenjujem da Dodik, u značajnoj mjeri, takve poteze pravi da bi pridobio naklonost građana te da bi sebi stvorio bolju priliku za izbore 2022. godine. On grozničavo teži da dobije još jedan mandat, u protivnom je u velikoj opasnosti. Igra rolu nacionalnog heroja koji se 'kao bori' za Republiku Srpsku. Pored svih inicijativa i zahtjeva, on mora obrazložiti kako to misli uraditi. Nije dovoljno reći: 'Ja ću to uraditi mirnim putem.' Treba kazniti svakoga ko govori o ratu, jer smo istu priču imali i 1992. godine. Svi su pričali o miru, o tome kako se ne može ništa desiti pa se desilo. Nije dovoljno reći: 'To ću ja uraditi mirno.' Moraš objasniti kako to misliš, da bi ti ljudi vjerovali. Ja ne vjerujem Dodiku jer strahujem da zbog neodgovorne politike, može doći do problema, sukoba, incidenata pa i rata. Nije dovoljno samo reći - 'Da, mi imamo pravo tražiti prenos nadležnosti.' Potrebno je dogovoriti se i s drugim partnerima u Bosni i Hercegovini. To je njegova igra u koju nas vješto uvlači."
VOA: Izjavili ste da se entitet Republika Srpska nalazi na raskrsnici i da još uvijek nije poznato gdje bi ga put mogao odvesti. Kazali ste i da Milorad Dodik povlači određene poteze jer želi pobjedu na izborima 2022. godine. Da li i na koji način njegova politika može uvući Bosnu i Hercegovinu u opasnost te kakve bi to posljedice moglo izazvati?
Šarović: "To znači hoćemo li u narednoj godini pričati o normalnim životnim stvarima te da li će dominantna tema biti ekonomija i približavanje BiH evropskim integracijama. To je, prema mom mišljenju, jedini ispravan put, a drugi je onaj kojim nas vodi Dodik. To je staza stalnih kriza i sukoba koji traju već dvije godine. Sve se to pojačava s tendencijom da dobije i druge oblike, koje, sigurno, ne bismo poželjeli. Dodik i njegovi koalicijski partneri su preuzeli vlast i podijelili funkcije. Mislim da je to i bio plan - podijeliti plijen, a onda otvoriti front političkih sukoba i na tome zasnovati drugi mandat. Zbog toga se plašim da će država ostati zaglavljena u balkanskom blatu."
VOA: Da li u ovom trenutku, prema Vašem mišljenju, građani BiH, pružaju podršku vladajućim strankama? Konkretno, da li građani Republike Srpske podržavaju retoriku Milorada Dodika?
Šarović: "Njegova retorika je pitka u Republici Srpskoj. Vraćanje nadležnosti je tema koju mnogo građana u Republici Srpskoj dočekuje s odobravanjem. To se smatra kao pravo na koje ima Republika Srpska, ali mi moramo uvjeriti građane da nije dovoljno da imamo pravo. Istovremeno, ne smijemo gurati zemlju u rat. Opozicija smatra da je opravdan strah ljudi i da nas Dodik svojim postupcima direktno gura u problem i sukob, odnosno potencijalnu opasnost od rata. Ljude moramo uvjeriti da razmišljaju u tom smjeru te da ne smijemo napraviti bilo koji potez koji nas može odvesti na stramputicom. Zbog toga pokušavamo da, ne ulazeći u legitimitet određenih zahtjeva, ukazati na opasnosti koje nas čekaju na putevima Milorada Dodika. Rekao sam mu da zbog navedenih stvari možemo dovesti u opasnost Republiku Srpsku, sva njena dostignuća i autonomiju. Odgovornost je na nama političarima i građanima smo dužni objasniti kuda ih vodimo, koje posljedice možemo dočekati te koju ćemo cijenu platiti. Mislim da je fer da se to saopšti javnosti i građanima koje predstavljamo."
VOA: Koliko stojite pri mišljenju da su entiteti Republika Srpska i Federacija BiH neupitni dijelovi jedinstvene Bosne i Hercegovine te da je budućnost sva tri konstitutivna naroda u takvoj nepodijeljenoj državi?
Šarović: "Smatram da treba čuvati sve što nam je Dayton donio. Čak i kada bismo mi kreirali Dayton, možda bismo to uradili drugačije. Određeni ciljevi prije Daytona su bili drugačiji kod svake od strana koja je bila u sukobu u ratnom periodu. Dayton je vrsta kompromisa i alternativa za njega, u ovom trenutku, ne postoji. Sve mimo toga je nepotrebno. Trebamo čuvati dostignuti nivo dogovora svih strana, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Proizvod Daytonskog mirovnog sporazuma je autonomija Republike Srpske i Federacije BiH. I za Republiku Srpsku i srpski narod, dovoljno je da razvijaju, ostvare sve vrste sloboda i dobiju ovlaštenja na nivou države. Isto važi i za Federaciju BiH i njene građane. Daytonski mirovni sporazum nije smetnja za napredak, smetnja su ljudi koji ga ne implementiraju."
VOA: Prije nekoliko dana ste davali iskaz u Tužilaštvu BiH zbog sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, iako niste prisustvovali glasanju za zaključke o prenosu nadležnosti. Na koji način vidite izlazak iz trenutne političke situacije u zemlji?
Šarović: "Začudio sam se zbog čega smo pozvani u Tužilaštvo BiH kada nismo bili učesnici bilo čega i to može samo štetiti opoziciji. Rekao sam to i prilikom davanja iskaza - da smo posljednji koji su trebali biti pozvani na saslušanje. Mislim da izlaz iz političke krize trebaju tražiti odgovorne stranke na vlasti, a ne opozicija. Izlaz nije samo na jednoj adresi, svi oni su partneri koji vode zemlju prethodnih godina. Pobjednici su na izborima, imaju većinu i nije uredu skrivati se iza opozicije. To je zamazivanje stvarnosti. Zalažemo se da se kriza, ako je moguće, smiri ili da prestane što je prije moguće, kako izborni proces ne bi bio pod sjenkom svih dešavanja. U tom smislu sam pesimist, jer to ne radi samo Dodik nego i stranke u Federaciji. Žele da trenutna situacija traje što duže, jer tada imaju veće šanse da pobijede. Ako se kriza uskoro privede kraju, onda nemaju o čemu pričati. Ništa dobro nisu donijeli zemlji i ništa pametno nisu uradili. U posljednje dvije godine, na svakom polju (ekonomskom, javnom, društvenom...), smo nazadovali. U narednom periodu će nastaviti ponavljati priču, ali rješenja neće biti. Mislim da će elite koje vode zemlju, u ljeto 2022. godine zatražiti od građana podršku za izbore, a nakon pobjede će im riješiti krizna pitanja koja su sada projektovana. Unaprijed znam da će Dodik u julu ili augustu sljedeće godine reći: "Svi zakoni spakovani, ali s obzirom na to da ulazimo u izbornu kampanju, Narodna skupština RS-a neće raditi. Čim prođu izbori, zakone ćemo odmah dati u proceduru i sve vratiti tamo gdje treba. Za takvo nešto morate glasati za mene, kako bih pobijedio i kako bi vam sve to omogućio.'"
VOA: Vaša specijalnost su ekonomija i trgovina te ste svjesni koliko je BiH ekonomski slaba. Šta smatrate da bi bio najbolji politički potez koji bi vodio barem i sporom ekonomskom boljitku? Šta učiniti u oba bh. entiteta kako bi se smanjio poguban odljev mladih mozgova?
Šarović: "Imam tri ključna prioriteta. To je, prije svega, kandidatski status u Evropsku uniju. Mislim da smo sposobni, samo nam treba volje i znanja. Trebamo se približiti otvaranju poglavlja pristupanja Evropskoj uniji. Mislim da imamo dovoljno prijatelja koji bi nam u tome pomogli. S druge strane, za mene bi prioritet, svakako bio, otvoreni Balkan. Inicijativa, koja je za mene vrlo prihvatljiva, sigurno bi bila dobra za Bosnu i Hercegovinu i donijela bi više koristi, privrednih ciljeva i više novca u budžete entiteta i Bosne i Hercegovine. To bi bio ekonomski zamah koji bi se osjetio već u prvoj godini. U tom projektu nema politike, jer da ima nešto što bi nas sputavalo u političkom smislu, tu ne bi zajedno bile Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija. Zemlja treba privući više investicionih sredstava za otvaranje infrastrukturnih projekata."
See all News Updates of the Day
Više od 75 miliona Amerikanaca već je glasalo, dok Trump i Harris poduzimaju posljednje korake
Birači u Sjedinjenim Državama glasaju u utorak kako bi izabrali svog sljedećeg predsjednika. Političke ankete pokazuju da su kandidati Donald Trump i Kamala Harris u tijesnoj utrci.
Kamala Harris provela je posljednje dane kampanje u „swing” državi Michigan, sastajavši se sa biračima u restoranu sa piletinom i vaflima u Detroitu i govoreći u lokalnoj crkvi, gdje je rekla da se biračima u njenoj Demokratskoj stranci – koja se obično povezuje s plavom bojom – pridružuju birači iz Republikanske stranke, koji su povezani s crvenom bojom.
„Vidim naciju odlučnu da okrene stranicu o mržnji i podjelama i zacrta novi put naprijed. Dok putujem, vidim Amerikance od takozvanih crvenih država do takozvanih plavih država koje su spremne da saviju luk istorije ka pravdi”, rekla je Harris.
Donald Trump vodio je kampanju u saveznoj državi Sjevernoj Karolini, gdje je rekao pristalicama da je uvjeren u pobjedu na dan izbora.
„Zato što imamo veliku, prekrasnu prednost. Sve što trebamo učiniti, Mike, sve što moramo učiniti je izaći u utorak i glasati, glasati, glasati”, rekao je Trump.
Trump je pristalicama rekao da njihovi protivnici već pokušavaju ukrasti ove izbore.
„Oni varaju na izborima, a ti ih prozoveš i hoće da te strpaju u zatvor. Razmislite o tome. To je nešto najnevjerovatnije što sam ikada vidio. Ali volim to. Znate zašto? Jer smo nešto dokazali. Nešto smo pokazali. I mi ćemo to popraviti. I moramo pobijediti na ovim izborima”, rekao je Trump.
Trump je na tom skupu ponovo sugerisao nasilje nad političkim protivnicima, ovoga puta nad medijima.
Harris kaže da su ovi izbori više od stranačke politike i onih za koje ona kaže, „nastoje produbiti podjele, sijati mržnju, širiti strah i izazvati haos”.
„I obećavam da ću slušati ljude koji se ne slažu sa mnom, jer, vidite, ne vjerujem da su ljudi koji se ne slažu sa mnom neprijatelji. Zapravo, dat ću im mjesto za stolom, jer to je ono što je jako vođe rade”, kaže Harris.
Više od 75 miliona Amerikanaca je već glasalo na ovim izborima. To je skoro polovina ukupnog broja onih koji su glasali prije četiri godine.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju tijesnu utrku, a završno istraživanje New York Timesa/Siena College pokazuje da su glasači podjednako podijeljeni između Trumpa i Harris.
Trump i Harris se spremaju za pravne bitke ako ne bude jasnog pobjednika u izbornoj noći
Amerikanci glasaju u utorak za izbor novog predsjednika. Međutim, predsjednička utrka između potpredsjednice Kamale Harris i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa toliko je tijesna da su njihovi timovi u pripravnosti zbog pravnih bitaka koje bi mogle uslijediti kako bi se odredio ishod izbora.
Ranije ove godine republikanski predsjednički kandidat Donald Trump rekao je za nekoliko medija da će ih prihvatiti ako rezultati predsjedničkih izbora 5. novembra budu „pošteni, i slobodni”.
Izborni zvaničnici su uvjereni da će proces glasanja biti fer, siguran i transparentan, ali bivši predsjednik sve više izražava zabrinutost zbog toga što njegovi protivnici mogu počiniti prevaru.
„Ako uspijemo da spriječiti prevaru, imaćemo ogromnu pobedu”, rekao je Trump.
Tokom intervjua koji je prošlog mjeseca emitiran na NBC noćnim vijestima s Lesterom Holtom, potpredsjednica Kamala Harris rekla je voditeljici NBC Newsa Hallie Jackson da će njen tim biti spreman da ako Trump izgubi i pokuša da potkopa izbore.
„Mi ćemo se baviti izbornom noći i narednim danima, i imamo resurse i stručnost i fokus na to”, rekla je Harris.
Republički nacionalni odbor ima takozvani „Program integriteta izbora” u državama koje bi mogle odlučiti pobjednika. Advokati odbora su podnijeli više od stotinu tužbi zbog uočenih nepravilnosti u procesu glasanja.
Demokrate su pokrenuli vlastite pravne napore, uključujući tužbu kako bi spriječili potencijalna kašnjenja u potvrđivanju rezultata državnih izbora u Georgiji.
U teškim predsjedničkim utrkama kao što je ovogodišnja, očekuju se pravne bitke. Većina njih će se dogoditi u neodlučnim državama, predviđaju analitičari.
„Na biračkom mjestu često vidimo nadmetanje oko toga da li se sa glasačkim listićima pravilno rukuje ili ne. U periodu nakon izbornog dana, postoje sporovi oko toga da li pojedini birači zaista imaju pravo glasa i da li njihovi glasački listići treba da budu ubačeni i prebrojani”, Michael Thorning iz Centra za dvostranačku politiku.
Svako ko tvrdi da je prevaren, mora da predoči dokaz, upozoravaju pravni stručnjaci.
Pravne bitke bi mogle odgoditi ishod predsjedničkih izbora. Ali ako u utorak navečer rezultati jasno idu u korist jednog predsjedničkog kandidata u odnosu na drugog s određenom razlikom, analitičari kažu da će suprotnoj stranci biti mnogo teže osporiti te rezultate.
Harris i Trump u tijesnoj utrci u sedam ključnih država, pokazuje anketa NYT/Siena
Demokratska kandidatkinja Kamala Harris i republikanac Donald Trump i dalje su u tijesnoj utrci u sedam ključnih država dva dana prije predsjedničkih izbora u SAD-u, prema konačnoj anketi New York Timesa/Siena Collegea.
Ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da potpredsjednica Harris ima marginalnu prednost u Nevadi, Sjevernoj Karolini i Wisconsinu, dok bivši predsjednik Trump vodi u Arizoni.
Njih dvoje su u tijesnim utrkama u Michiganu, Georgiji i Pennsylvaniji, prema anketi koja je ispitala 7.879 vjerovatnih birača u sedam država od 24. oktobra do 2. novembra.
U svih sedam država, podudaranja su bila unutar granice pogreške ankete od 3,5%.
Oko 40% ispitanika već je glasalo, a Harris je među tim biračima vodila za 8 postotnih bodova, dok Trump vodi među biračima koji kažu da će vrlo vjerojatno glasati, ali to još nisu učinili, pokazalo je istraživanje.
Izjednačena utrka u Pennsylvaniji pokazuje da Trump dobiva na zamahu u državi u kojoj je Harris vodi za četiri postotna boda u svim prethodnim anketama New York Timesa, piše taj list.
Predsjednički izbori: Paljenje glasačkih sandučića i teorije zavjere
Dva glasačka sandučića na sjeverozapadu Pacifika oštećena su u podmetnutom požaru nešto više od nedjelje dana prije dana izbora, što je dovelo do uništavanja stotina glasačkih listića na jednoj lokaciji u gradu Vancouveru u državi Washington.
S druge strane, u susjednom Portlandu, Oregon, sistem za požar je djelovao pa su svega tri glasačka listića uništena. Vlasti pregledavaju snimke nadzora dok pokušavaju da identifikuju ko je odgovoran.
Evo šta se dogodilo, kako se pravila i sigurnosne mjere u vezi s kutijama razlikuju u cijeloj zemlji i kako su teorije izborne zavjere narušile povjerenje u njihovu upotrebu.
Šta mi znamo?
Policija je saopštila da su zapaljive naprave izazvale požar u sandučićima u Portlandu i Vancouveru. Vlasti su navele da dokazi pokazuju da su požari povezani, te da su povezani i sa incidentom od 8. oktobra kada je zapaljiva naprava ubačena u drugi sandučić u Vancouveru.
Direktor za izbore okruga Multnomah Tim Scott rekao je da njegov ured planira kontaktirati tri glasača čiji su glasački listići oštećeni u Portlandu kako bi im pomogao da dobiju zamjenske glasačke listiće.
U Vancouveru, stotine glasačkih listića je uništeno u glasačkom sandučiću u Fisher's Landing Transit Centru kada sistem za suzbijanje požara kutije nije radio kako je predviđeno. Revizor okruga Clark Greg Kimsey rekao je da je sandučić posljednji put ispražnjen u subotu u 11 sati. Pozivaju se glasači koji su tamo naknadno bacili svoje glasačke listiće da se jave u kancelariju kako bi dobili novi.
Ured će češćeuzimati glasačke listiće i prazniti sandučiće navečer da ne ostanu puni preko noći kada je veća vjerovatnoća da će doći do vandalizma.
Kimsey je opisao podmetnut požar kao „direktan napad na demokratiju”.
Kada i gdje se mogu koristiti sandučići?
Sandučići se godinama koriste u državama kao što su Colorado, Oregon, Utah i Washington, gdje se glasački listići šalju poštom svim registrovanim biračima.
Njihova popularnost je porasla 2020. tokom pandemije COVID-19, jer su izborni zvaničnici tražili opcije za birače koji su željeli izbjeći prepuna biračka mjesta ili su bili zabrinuti zbog kašnjenja pošte.
Ukupno, 27 država i Distrikt Columbia dozvoljavaju boksove za glasanje, prema podacima koje je prikupila Nacionalna konferencija zakonodavnih tijela država. Šest ostalih nema poseban zakon, ali dozvoljava lokalnim zajednicama da ih koriste.
Pozicija sandučića se može uveliko razlikovati. U nekim zajednicama se nalaze unutar javnih zgrada, dostupni su samo tokom radnog vremena. Na drugim mjestima, oni su vani i dostupni su u bilo koje vrijeme, obično uz video nadzor ili pod prismotrom.
Godinama su se javljali sporadični problemi.
Godine 2020. nekoliko je sandučića je udareno vozilima, a jedan u Massachusettsu je oštećen paljenjem. U tom slučaju većina glasačkih listića bila je dovoljno čitljiva da bi se birači mogli identificirati i poslati zamjenski listići. Pretinac je također zapaljen u okrugu Los Angeles 2020.
Kako ih treba osigurati?
Američka agencija za kibernetičku sigurnost i sigurnost infrastrukture savjetuje državnim i lokalnim izbornim zvaničnicima da postave pretince u zgodnim područjima s velikim prometom koja su poznata biračima, kao što su biblioteke i društveni centri.
Ako sandučići nemaju osoblje, trebali bi biti osigurani i zaključani u svakom trenutku, smješteni u dobro osvijetljenim prostorima i pod video nadzorom, navodi se u uputama.
Kako su teorije zavjere doprinijele dovele do zabrinutosti oko sandučića?
Glasačke kutije bile su u centru pažnje posljednje četiri godine, na meti desničarskih teorija zavjere koje su lažno tvrdile da su odgovorne za masovnu prevaru birača 2020. godine.
Razotkriveni film pod nazivom "2000 mazgi" pojačao je tvrdnje, izlažući milione ljudi neutemeljenoj teoriji da je operacija prikupljanja glasačkih listića zapravo deponovala lažne glasačke listiće u sandučiće tokom noći.
Anketa Associated Pressa među državnim izbornim zvaničnicima širom SAD-a pokazala je da 2020. godine nije bilo rasprostranjenih problema povezanih s glasačkim boksovima.
Paranoja oko kutija za isporuku nastavila se i na međuizborima 2022. godine, kada su se naoružana lica počela pojavljivati da ih nadgledaju u Arizoni, a federalni sudija je to spriječio. Ove godine, konzervativna grupa True the Vote pokrenula je web stranicu na kojoj su građani uživo emitovali sandučiće iz raznih država.
Kako su države reagovale nakon izbora 2020?
Republikanski zakonodavci u nekoliko država nastojali su da pooštre pravila oko glasanja putem pošte nakon izbora 2020, a veliki dio njihovog fokusa bio je na korištenju glasačkih boksova.
Šest država ih je od tada zabranilo: Arkansas, Mississippi, Missouri, Sjeverna Karolina, Južna Karolina i Južna Dakota, prema istraživanju Voting Rights Laba, koji se zalaže za prošireni pristup glasanju.
Druge države su ograničile njihovu upotrebu. Ovo uključuje Ohio i Iowu, koja sada dozvoljavaju samo jednu kutiju po okrugu, prema Brennan Centru za pravosuđe.
U okrugu Fulton u Georgiji, koji uključuje Atlantu i ima preko milion stanovnika, dostupno je 10 glasačkih kutija za ovogodišnje predsjedničke izbore, dok ih je prije četiri godine bilo 38. prema vanrednom pravilu izazvanom pandemijom. To je rezultat revizije izbora od strane republikanaca iz Georgije kao odgovor na lažne tvrdnje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa o pokradenim izborima.
Sveukupno, 12 država zabranjuje pretince ili ih ne navodi kao odobreni metod glasanja, prema podacima koje je prikupila Nacionalna konferencija državnih zakonodavnih tijela. Pet drugih država nemaju državni zakon i ne koriste pretince.
Harris i Trump u ključnim državama dva dana uoči izbora
U želji da potaknu neodlučne birače i pozovu svoje pristalice na birališta, potpredsjednica SAD-a Kamala Harris i bivši predsjednik Donald Trump u nedjelju su otišli u ključne države dva dana uoči predsjedničkih izbora.
Harris, demokratska kandidatkinja, uputila se u Michigan na gornjem srednjem zapadu, jednu od sedam država u kojima ankete pokazuju da je ishod izbora neizvjestan.
Politička matematika pokazuje da će svaki kandidat koji osvoji četiri ili više od sedam država ključnih država vjerovatno postati 47. predsjednik zemlje.
Trump, republikanski kandidat koji želi postati tek drugi predsjednik koji je služio dva neuzastopna mandata, uputio se u tri druge ključne države, organizirajući skupove u manjim gradovima gdje se nada da će povećati broj glasova u ruralnim područjima, dok u gradovima dominiraju demokrate.
Trump je svoj dan započeo u Lititzu, Pennsylvania, prije nego što se popodne uputio u Kinston u Sjevernoj Karolini i završio večernjim skupom u Maconu, Georgia.
Harris je prisustvovala bogosluženju crnačkoj crkvi u Detroitu, središtu američke automobilske industrije u Michiganu, prije nego što je dalje krenula u Livernois i Pontiac i na večernji miting na Državni univerzitet Michigan.
Više od 76 miliona ljudi već je prijevremeno glasalo poštom ili na biračkim mjestima. To je skoro polovina od 158 miliona koliko je glasalo na dan izbora 2020.
I Trump i Harris nastojali su u posljednjim danima kampanje prikazati onog drugog kao nesposobnog da upravlja zemljom u naredne četiri godine.
Na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social, Trump je glasačima rekao: „Svaki problem sa kojim se suočavamo može se riješiti – ali sada je sudbina naše nacije u vašim rukama. U utorak, morate ustati, i morate reći Kamali da vam je dosta, ne možete više, 'Kamala Harris, otpuštena si!'”
Na svojim skupovima, Harris je nastojala uvjeriti birače da će smanjiti troškove života, što su ankete pokazale kao glavnu brigu u cijeloj zemlji. Ona je također okarakterizirala Trumpa kao opasnog.
„Imamo priliku na ovim izborima da okrenemo stranicu decenije Donalda Trumpa koji pokušava da nas drži podijeljene i da se bojimo jedni drugih. Završili smo s tim”, rekla je ona u Charlotteu u subotu.
Trump je tvrdio da bi Harris, kao potpredsjednica skoro četiri godine, trebala snositi odgovornost za rast potrošačkih cijena i desetke hiljada migranata koji preko Meksika ulaze u Sjedinjene Države u posljednjih nekoliko godina.
On je migrante prikazao kao posljedičnu političku prijetnju zemlji i da njihovo prisustvo finansijski šteti državnim i lokalnim vlastima širom SAD-a.
„Jedina besplatna pomoć koju će dobiti je besplatna vožnja kući”, rekao je u subotu na skupu u Greensborou u Sjevernoj Karolini.
Anketa u posljednji trenutak pokazuje da je utrka Harris-Trump gotovo izjednačena u ključnim državama.
Anketa ABC Newsa pokazuje da je Trump pobijedio u pet od sedam ključnih država, ali anketa Washington Posta daje Harris prednost u četiri države. New York Times kaže da je Trump ispred u četiri države, a Harris u dvije, te da je utrka izjednačena u Pennsylvaniji.
