Linkovi

Izdvojeno

Šarović za VOA: Dodik je u velikoj opasnosti ako ne dobije novi mandat na izborima

Mirko Šarović tokom razgovora za Glas Amerike.

Predsjednik SDS-a Mirko Šarović u intervjuu za Glas Amerike (VOA) je govorio o protivljenju opozicije vladajućoj stranci u entitetu RS i Dodikovoj retorici, kao i o mogućim rješenjima za trenutnu političku situaciju u BiH.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.

VOA: Očigledno je da je Vaše i protivljenje opozicije vladajućoj stranci u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska i Miloradu Dodiku, najozbiljnije do sada. Šta Vam najviše smeta u političkom pristupu i postupcima Milorada Dodika?

Šarović: "U vezi s pitanjima koje je Dodik pokrenuo u posljednje vrijeme, našli smo se na suprotnim stranama. Te razloge sam, u jednoj mjeri, objasnio na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, smatrajući da mi ne problematizujemo legitimitet i da postoje stvari koje mogu biti zakonite. Vi ih možete pokrenuti, ali uvijek morate imati odgovornost šta one mogu prouzrokovati u zemlji koja je osjetljiva na mnoge stvari. Posebno se odnosni na pitanje implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma i njegove nadležnosti. U tom smislu, smatrao sam da se Dodik igra vatrom, da te stvari treba raditi na drugačiji način i pokušati preko institucija kao prije 10 ili 15 godina. Mi nismo osporavali legitimitet. Vi možete i imate pravo da ono što je preneseno, tražite da se vrati nazad jer su se promijenile okolnosti. Takve stvari moraju proći kroz parlament. Procjenjujem da Dodik, u značajnoj mjeri, takve poteze pravi da bi pridobio naklonost građana te da bi sebi stvorio bolju priliku za izbore 2022. godine. On grozničavo teži da dobije još jedan mandat, u protivnom je u velikoj opasnosti. Igra rolu nacionalnog heroja koji se 'kao bori' za Republiku Srpsku. Pored svih inicijativa i zahtjeva, on mora obrazložiti kako to misli uraditi. Nije dovoljno reći: 'Ja ću to uraditi mirnim putem.' Treba kazniti svakoga ko govori o ratu, jer smo istu priču imali i 1992. godine. Svi su pričali o miru, o tome kako se ne može ništa desiti pa se desilo. Nije dovoljno reći: 'To ću ja uraditi mirno.' Moraš objasniti kako to misliš, da bi ti ljudi vjerovali. Ja ne vjerujem Dodiku jer strahujem da zbog neodgovorne politike, može doći do problema, sukoba, incidenata pa i rata. Nije dovoljno samo reći - 'Da, mi imamo pravo tražiti prenos nadležnosti.' Potrebno je dogovoriti se i s drugim partnerima u Bosni i Hercegovini. To je njegova igra u koju nas vješto uvlači."

VOA: Izjavili ste da se entitet Republika Srpska nalazi na raskrsnici i da još uvijek nije poznato gdje bi ga put mogao odvesti. Kazali ste i da Milorad Dodik povlači određene poteze jer želi pobjedu na izborima 2022. godine. Da li i na koji način njegova politika može uvući Bosnu i Hercegovinu u opasnost te kakve bi to posljedice moglo izazvati?

Šarović: Dodik igra rolu nacionalnog heroja koji se "kao bori" za RS
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:45 0:00

Šarović: "To znači hoćemo li u narednoj godini pričati o normalnim životnim stvarima te da li će dominantna tema biti ekonomija i približavanje BiH evropskim integracijama. To je, prema mom mišljenju, jedini ispravan put, a drugi je onaj kojim nas vodi Dodik. To je staza stalnih kriza i sukoba koji traju već dvije godine. Sve se to pojačava s tendencijom da dobije i druge oblike, koje, sigurno, ne bismo poželjeli. Dodik i njegovi koalicijski partneri su preuzeli vlast i podijelili funkcije. Mislim da je to i bio plan - podijeliti plijen, a onda otvoriti front političkih sukoba i na tome zasnovati drugi mandat. Zbog toga se plašim da će država ostati zaglavljena u balkanskom blatu."

VOA: Da li u ovom trenutku, prema Vašem mišljenju, građani BiH, pružaju podršku vladajućim strankama? Konkretno, da li građani Republike Srpske podržavaju retoriku Milorada Dodika?

Šarović: "Njegova retorika je pitka u Republici Srpskoj. Vraćanje nadležnosti je tema koju mnogo građana u Republici Srpskoj dočekuje s odobravanjem. To se smatra kao pravo na koje ima Republika Srpska, ali mi moramo uvjeriti građane da nije dovoljno da imamo pravo. Istovremeno, ne smijemo gurati zemlju u rat. Opozicija smatra da je opravdan strah ljudi i da nas Dodik svojim postupcima direktno gura u problem i sukob, odnosno potencijalnu opasnost od rata. Ljude moramo uvjeriti da razmišljaju u tom smjeru te da ne smijemo napraviti bilo koji potez koji nas može odvesti na stramputicom. Zbog toga pokušavamo da, ne ulazeći u legitimitet određenih zahtjeva, ukazati na opasnosti koje nas čekaju na putevima Milorada Dodika. Rekao sam mu da zbog navedenih stvari možemo dovesti u opasnost Republiku Srpsku, sva njena dostignuća i autonomiju. Odgovornost je na nama političarima i građanima smo dužni objasniti kuda ih vodimo, koje posljedice možemo dočekati te koju ćemo cijenu platiti. Mislim da je fer da se to saopšti javnosti i građanima koje predstavljamo."

VOA: Koliko stojite pri mišljenju da su entiteti Republika Srpska i Federacija BiH neupitni dijelovi jedinstvene Bosne i Hercegovine te da je budućnost sva tri konstitutivna naroda u takvoj nepodijeljenoj državi?

Šarović: "Smatram da treba čuvati sve što nam je Dayton donio. Čak i kada bismo mi kreirali Dayton, možda bismo to uradili drugačije. Određeni ciljevi prije Daytona su bili drugačiji kod svake od strana koja je bila u sukobu u ratnom periodu. Dayton je vrsta kompromisa i alternativa za njega, u ovom trenutku, ne postoji. Sve mimo toga je nepotrebno. Trebamo čuvati dostignuti nivo dogovora svih strana, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Proizvod Daytonskog mirovnog sporazuma je autonomija Republike Srpske i Federacije BiH. I za Republiku Srpsku i srpski narod, dovoljno je da razvijaju, ostvare sve vrste sloboda i dobiju ovlaštenja na nivou države. Isto važi i za Federaciju BiH i njene građane. Daytonski mirovni sporazum nije smetnja za napredak, smetnja su ljudi koji ga ne implementiraju."

VOA: Prije nekoliko dana ste davali iskaz u Tužilaštvu BiH zbog sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, iako niste prisustvovali glasanju za zaključke o prenosu nadležnosti. Na koji način vidite izlazak iz trenutne političke situacije u zemlji?

Mirko Šarović tokom razgovora za Glas Amerike.
Mirko Šarović tokom razgovora za Glas Amerike.

Šarović: "Začudio sam se zbog čega smo pozvani u Tužilaštvo BiH kada nismo bili učesnici bilo čega i to može samo štetiti opoziciji. Rekao sam to i prilikom davanja iskaza - da smo posljednji koji su trebali biti pozvani na saslušanje. Mislim da izlaz iz političke krize trebaju tražiti odgovorne stranke na vlasti, a ne opozicija. Izlaz nije samo na jednoj adresi, svi oni su partneri koji vode zemlju prethodnih godina. Pobjednici su na izborima, imaju većinu i nije uredu skrivati se iza opozicije. To je zamazivanje stvarnosti. Zalažemo se da se kriza, ako je moguće, smiri ili da prestane što je prije moguće, kako izborni proces ne bi bio pod sjenkom svih dešavanja. U tom smislu sam pesimist, jer to ne radi samo Dodik nego i stranke u Federaciji. Žele da trenutna situacija traje što duže, jer tada imaju veće šanse da pobijede. Ako se kriza uskoro privede kraju, onda nemaju o čemu pričati. Ništa dobro nisu donijeli zemlji i ništa pametno nisu uradili. U posljednje dvije godine, na svakom polju (ekonomskom, javnom, društvenom...), smo nazadovali. U narednom periodu će nastaviti ponavljati priču, ali rješenja neće biti. Mislim da će elite koje vode zemlju, u ljeto 2022. godine zatražiti od građana podršku za izbore, a nakon pobjede će im riješiti krizna pitanja koja su sada projektovana. Unaprijed znam da će Dodik u julu ili augustu sljedeće godine reći: "Svi zakoni spakovani, ali s obzirom na to da ulazimo u izbornu kampanju, Narodna skupština RS-a neće raditi. Čim prođu izbori, zakone ćemo odmah dati u proceduru i sve vratiti tamo gdje treba. Za takvo nešto morate glasati za mene, kako bih pobijedio i kako bi vam sve to omogućio.'"

VOA: Vaša specijalnost su ekonomija i trgovina te ste svjesni koliko je BiH ekonomski slaba. Šta smatrate da bi bio najbolji politički potez koji bi vodio barem i sporom ekonomskom boljitku? Šta učiniti u oba bh. entiteta kako bi se smanjio poguban odljev mladih mozgova?

Šarović: "Imam tri ključna prioriteta. To je, prije svega, kandidatski status u Evropsku uniju. Mislim da smo sposobni, samo nam treba volje i znanja. Trebamo se približiti otvaranju poglavlja pristupanja Evropskoj uniji. Mislim da imamo dovoljno prijatelja koji bi nam u tome pomogli. S druge strane, za mene bi prioritet, svakako bio, otvoreni Balkan. Inicijativa, koja je za mene vrlo prihvatljiva, sigurno bi bila dobra za Bosnu i Hercegovinu i donijela bi više koristi, privrednih ciljeva i više novca u budžete entiteta i Bosne i Hercegovine. To bi bio ekonomski zamah koji bi se osjetio već u prvoj godini. U tom projektu nema politike, jer da ima nešto što bi nas sputavalo u političkom smislu, tu ne bi zajedno bile Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija. Zemlja treba privući više investicionih sredstava za otvaranje infrastrukturnih projekata."

See all News Updates of the Day

Percepcija korupcije u 2022: U Evropi, od BiH gore samo u Rusiji i Ukrajini

Bosnia and Herzegovina has the worst result in the region for 2022

Dok brojne zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak 8 indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju Transparency Internationala izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije.

Bosna i Hercegovina ponovo je nazadovala u ovogodišnjem istraživanju Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) koji objavljuje Transparency International (TI) i zauzima ubjedljivo najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji, piše TI.

Samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BiH, koja sa ocjenom 34 na skali od 0 do 100, spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava.

Korupcija: BiH među zemljama koje su najviše nazadovale
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

"BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje ilustruje primjer Kosova, koje je od 2012. sa ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda. U ključnim nalazima za region Istočne Evrope i Centralne Azije, navedeno je da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu suzbiti organizovani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa", piše Transparency International BIH.

Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama regiona.
Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama regiona.

Posebno je naglašeno da je BiH na istorijskom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije, što se posebno vidjelo u Tužilaštvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju, a da je imenovanje novog glavnog tužioca BiH prošlo u veoma manjkavoj proceduri u kojoj su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminisana. Brojni korupcijski skandali, ostavke i sam način izbora glavnog tužioca su ozbiljno doveli u pitanje integritet Tužilaštva, navedeno je u regionalnom saopštenju.

Ocjenjujući nalaze Indeksa, predsjedavajući upravnog odbora TI BiH, Srđan Blagovčanin istakao je:

“Ne samo da ne postoji nikakva strategija, politika ili aktivnost državnih institucija na sprečavanju korupcije, već državne institucije, potpuno zarobljene političkom kontrolom, svoje djelovanje gotovo u potpunosti fokusiraju na bavljenje korupcijom. Korupcija je nažalost postala primarni razlog postojanja institucija. Posebnu opasnost za državu predstavlja potpuna simbioza organizovanog kriminala i državnih institucija, što će voditi daljoj destabilizaciji zemlje i urušavanju sigurnosti.”

BiH je u protekloj godini dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali to je proteklo bez provođenja suštinskih reformi iz 14 prioriteta, te su loši rezultat CPI u Bosni i Hercegovini očekivani prvenstveno zbog izostanka ključnih reformi kao što su izmjene Izbornog zakona i Zakona finansiranju političkih partija, zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije, VSTS-u, a posebno zabrinjavaju pokušaji da se pod krinkom reformi usvoje zakoni koji su lošiji od postojećih.

Hitna akcija na sprečavanju daljeg propadanja zemlje nameće se kao prioritet bez kojeg je nemoguće očekivati otpočinjanje važnih reformskih procesa, navodi Transparency International.

Za 10 godina Bosna i Hercegovina uočljivo je pala na percepciji korupcije.
Za 10 godina Bosna i Hercegovina uočljivo je pala na percepciji korupcije.

Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO

Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:11 0:00

"Dok traje rat u Ukrajini, Rusi žele urediti Balkan kako oni žele, a ne Europa", kaže za Glas Amerike bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović. Analitičari ističu da je u BiH prisutan ruski utjecaj te da Ruska Federacija želi smanjiti utjecaj NATO-a na Balkan.

EU traži da BiH uvede vize državljanima Rusije

Putin i Dodik

Evropska unija (EU) očekuje od Bosne i Hercegovine, kao zemlje kandidata, da u potpunosti uskladi svoje vanjske, sigurnosne i trgovinske politike sa politikama EU, poručili su 30. januara iz Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

"Od Bosne i Hercegovine se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim sa Rusijom", pojasnili su za Radio Slobodna Evropa(RSE) iz Delegacije EU u BiH.

Dodali su da je u petom izvještaju Mehanizma za praćenje nakon liberalizacije viznog režima iz decembra 2022. godine, potvrđeno da BiH i dalje ispunjava kriterije za liberalizaciju viznog režima sa schengenskim prostorom.

Preporučeno je tada da BiH "prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU."

EU je 9. septembra prošle godine, zbog invazije Rusije na Ukrajinu, ponovo uvela vize za građane Ruske Federacije, koji su imali olakšan ulaz u EU od 2007. godine.

EU od tada na ruske državljane primjenjuje opšta pravila, pa je vizna taksa povećana sa 35 eura na 80 eura. Uz zahtjev za vizu traži se obimnija dokumentacija a proces obrade zahtjeva je postao dugotrajnji i restriktivniji.

Bosna i Hercegovina, međutim, i dalje primjenjuje bezvizni režim sa Rusijom, sa kojom je potpisala Sporazum 2013. godine.

Naime, Bosna i Hercegovina još nije uskladila svoj vizni režim sa viznim režimom EU, iako ima obavezu da to učini kao zemlja koja je 15. decembra prošle godine dobila kandidatski status za članstvo u EU.

Vize građanima Rusije kao korak ka EU i boljem upravljanju migracijama

Obaveza usklađivanja sa viznom politikom EU istaknuta je i u Izvještaju Evropske komisije o BiH iz oktobra prošle godine. U Izvještaju se navodi da je zakonodavni okvir o vizama u velikoj mjeri usklađen sa EU, ali da ga je potrebno "u potpunosti uskladiti sa listom zemalja čiji državljani trebaju ulaznu vizu".

Pitanje pooštravanja viznog režima BiH sa Ruskom Federacijom se dodatno nametnulo krajem 2022. godine, nakon dolaska grupe Čečena, ruskih državljana, u BiH.

Njihov cilj je bio izbjeći mobilizaciju u rusku armiju i slanje na Ukrajinsko ratište. Planirali su ući u Hrvatsku i dalje ka zapadnim zemljama EU, te zatražiti azil.

Iz Granične policije BiH su 29. decembra, rekli za RSE da je utvrđeno da Čečeni "zloupotrebljavaju bezvizni režim BiH i Rusije", te da ne ispunjavaju uslove za ulazak u BiH.

Istog dana je skupini ruskih državljana iz Čečenije i Ingušetije, njih oko 20, odbijen ulazak u Bosnu i Hercegovinu i oni su vraćeni u Tursku, odakle su stigli na Sarajevski aerodrom.

Zašto BiH još uvijek nije uskladila vizni režim sa EU?

Od početka invazije na Ukrajinu 24. februara, Bosna i Hercegovina je, putem svoje misije u Briselu, glasala za nekoliko paketa sankcija koje je EU uvela Rusiji.

No, sankcije nisu "zaživjele" u praksi s obzirom na to da odluku o njihovoj provedbi nije potvrdio Savjet ministara BiH, zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske (RS).

Sudeći prema nedavnoj izjavi predsjednika RS-a Milorada Dodika, ministri iz tog bh. entiteta i ubuduće će se protiviti sankcijama prema Rusiji, kao i uvođenju viza za njene građane.

"Republika Srpska neće mijenjati spoljnopolitičke stavove u vezi sa Rusijom i Rusija ostaje važan partner RS-a", poručio je Dodik 28. decembra, navodeći da se RS i dalje zalaže za politiku neutralnosti po pitanju ruske invazije na Ukrajinu.

Na upit RSE kada bi BiH mogla da uskladi vizni režim sa politikom EU, Dodik je odgovorio:

"To je to. Baš je Bosna i Hercegovina uvela sankcije, je l' tako? To je ta priča koja se proteže čitavu godinu kako je navodno neki neodgovorni ambasador dao svoj politički stav, ali kad dođete ovdje u stvarnu situaciju, onda vidite da BiH nije uvela sankcije Rusiji i neće uvesti."

Naveo je i da "ne mora da znači da je sve što dolazi iz EU najbolje za nas", te da u RS ne žele da se odriču identiteta i tradicionalnih vrijednosti "samo za neki novac koji oni nude".

Borba protiv oružanog nasilja: Amerika u ratu sama sa sobom

Samo praćenje svih pucnjava postalo je teško, s lokacijama, okolnostima i imenima žrtava koji se spajaju u naizgled beskonačan trag krvoprolića i tuge.

Sve se više osjeća kao da je Amerika u ratu sama sa sobom.

U New Orleansu, samo nekoliko dana u novoj godini, 14-godišnja djevojčica je ubijena iz vatrenog oružja, zajedno sa svojim ocem i stricem. Nekoliko dana nakon toga, u učionici u Virginiji, šestogodišnji dječak je izvadio pištolj i ustrijelio svoju učiteljicu iz prvog razreda. Tu je vijest zasjenila masovna pucnjava u kalifornijskom plesnom studiju prošlog vikenda u kojoj je ubijeno 11 ljudi. Dan kasnije, nekoliko stotina milja dalje, poljoprivredni radnik otvorio je vatru u gradu na obali, ubivši sedam kolega. Još troje je ubijeno, a četvero ranjeno u pucnjavi u kući za kratkoročni najam u otmjenoj četvrti Los Angelesa rano u subotu.

A mnogi su Amerikanci duboko pesimistični da će se nešto uskoro promijeniti. Kada je predsjednik Joe Biden prošle godine potpisao zakon za borbu protiv oružanog nasilja - prvu takvu mjeru koja je prošla Kongres u generaciji - znatna većina ga je podržala. Ali 78% je reklo da vjeruje da će učiniti malo ili ništa, pokazalo je istraživanje Pew Research Centera.

Sam broj ubistava i brzi tempo političkog odgovora "rađaju osjećaj nemoći i očaja", rekao je Pedro Noguera, dekan obrazovne škole na Sveučilištu Južne Kalifornije i sociolog koji je više proučavao oružano nasilje. više od dva desetljeća.

"Mislim da se niko ne osjeća dobro zbog ovoga gdje se nalazimo - čak ni ljubitelji oružja", rekao je.

Ali ako bi vas zbog svega toga moglo pomisliti da je Amerika otupjela na oružano nasilje, Zeneta Everhart se ne bi složila.

Njen tada 19-godišnji sin, Zaire, radio je honorarni posao u supermarketu u Buffalu prošlog maja kada je upao naoružani muškarac tražeći crnce koje bi ubio. Desetorica su poginula u napadu. Zaire je pogođen metkom u vrat, ali je preživio.

“Ne mislim da zemlja postaje otupjela na to, ali mislim da je zemlja frustrirana”, rekla je. “Mislim da su ljudi umorni.”

“Znaš, ne želimo čuti o ovome. Ne želimo čuti o tome da nam djeca umiru od oružanog nasilja i ne želimo čuti o našim starijima koji su ubijeni u napadu na studio u Kaliforniji. "Kako užasno. Kako srceparajuće.”

Ali to čini Everharta i druge još odlučnijima u pronalaženju načina za zaustavljanje nasilja.

Mjesec dana nakon pucnjave u supermarketu, ona i rođaci drugih žrtava otišli su u Washington, D.C., svjedočeći pred odborom Predstavničkog doma o potrebi donošenja zakona o sigurnosti oružja. Dva tjedna kasnije, Biden je potpisao zakon o oružanom nasilju.

Taj uspjeh i kontinuirani oporavak njezina sina daju joj energiju.

Ali u zemlji u kojoj su stavovi o oružju i nasilju često kontradiktorni, zacrtavanje smjera djelovanja stvara neugodnu računicu.

Sveukupno, 71% Amerikanaca kaže da bi zakoni o oružju trebali biti stroži, prema anketi koju su 2022. proveli Harris School of Public Policy Sveučilišta u Chicagu i Centar za istraživanje javnih pitanja Associated Press-NORC. Ali u istoj anketi, 52% je reklo da je također vrlo važno zaštititi pravo Amerikanaca na posjedovanje oružja radi osobne sigurnosti.

Prošlogodišnji zakon o oružanom nasilju osmišljen je kako bi se postupno pooštrili uvjeti za mlade ljude da kupuju oružje, uskrati vatreno oružje većem broju obiteljskih zlostavljača i pomogne lokalnim vlastima da privremeno oduzmu oružje od ljudi za koje se smatra da su opasni. Većina njegovih troškova od 13 milijardi dolara otišla bi za jačanje programa mentalnog zdravlja i za škole.

Međutim, ove je godine broj smrtnih slučajeva od pucnjave već duboko obeshrabrujući.

Prva masovna pucnjava u zemlji prošle godine dogodila se 23. januara. Do istog datuma ove godine, nacija je već pretrpjela šest masovnih pucnjava, ostavivši 39 mrtvih, prema bazi podataka koju su prikupili The Associated Press, USA Today i Northeastern University. Prati svaki napad u SAD-u koji je odnio najmanje četiri života, ne uključujući napadačev, od 2006.

"Nažalost, mislim da smo postali imuni na to", rekao je Mark Gius, profesor na koledžu Quinnipiac koji proučava oružano nasilje i javnu politiku. “To je postalo dio života.”

Fred Guttenberg, čija je 14-godišnja kći Jaime ubijena kada je naoružani muškarac divljao po srednjoj školi u Parklandu na Floridi 2018., predobro zna koliko nasilje može biti ogromno.

Neposredan instinkt kod ovih pucnjava, rekao je, jest pomisliti "evo nas opet." Ali tu nije kraj.

“Nije da Amerikance nije briga. Radi se o tome da smo dopustili da ode predaleko", rekao je. “Amerika obraća pažnju. Ljudi su više angažirani po ovom pitanju nego što su ikada bili.”

Godinama se u Kongresu i na Floridi zalagao za zakon poznat kao “Jaime's Law", koji bi od ljudi koji kupuju municiju zahtijevao da prođu iste provjere kao i za kupovinu oružja. Zakoni su više puta zapeli, ali on ne odustaje.

Dok masovna ubistva poput Parklanda privlače veliku pozornost, više od polovice od oko 45.000 američkih smrtnih slučajeva od vatrenog oružja godišnje je samoubistvo.

Od ubistava iz vatrenog oružja, velika većina ostavlja samo jednu ili dvije mrtve osobe. Mnoge od tih smrti ne dobivaju pozornost, osim vlasti i ljudi koji su pogođeni.

"To je tužna stvar", rekla je Noguera iz USC-a. "Gotovo je potrebno biti pod izravnim utjecajem da biste shvatili koliko je opasna situacija upravo sada."

To je stvorilo situaciju u kojoj se čak i ljudi koji mrze oružje mogu naći u situaciji da se pitaju trebaju li ga kupiti.

"To je razumljivo", rekao je. “Ljudi misle: ako nas država ne može zaštititi, onda moramo zaštititi sami sebe.”

Osam mjeseci nakon napada u supermarketu Buffalo, liječnici dosad nisu uspjeli izvaditi sve dijelove metaka koji su se zaglavili u tijelu Everharina sina, neki od njih opasno blizu vitalnih organa. No njegovo preživljavanje ju motivira da nastavi gurati vladu ka promjenama, a ona poziva druge da ne odustaju od borbe kad čuju za još jednu pucnjavu.

"Nemoj biti neosjetljiv na ovo", rekla je. “Ovo bi te trebalo boljeti. Trebao bi osjetiti nešto.”

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Ustavni sud Turske odbacio je poziv druge po veličini opozicione Narodne demokratske stranke da se odluka o gašenju stranke odgodi do okončanja opštih izbora u Turskoj, koji su zakazani za maj. Kritičari kažu da ova odluka povećava zabrinutost da Erdogan koristi pravosuđe da potkopa opoziciju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG