Linkovi

Top priča BiH

Radijacijski incident u Sarajevu o kojem se nije pričalo

Napušteni hangar u kojem se, navodno, dogodio radioaktivni incident, područje Energoinvesta, Sarajevo.

Radiološki incident u naselju Stup desio se još u decembru 2019. godine 

Ekrem Zahirović, mještanin sarajevskog naselja Stup, živi stotinjak metara od mjesta gdje se dogodio radijacijski incident u krugu Energoinvesta, nekadašnjeg privrednog giganta. Informaciju o incidentu saznao je preko medija, što je uznemirilo njega i njegove komšije.

"Ovaj krug gdje se nalazio Energoinvest sada niko ne čuva. Dosta je toga rasprodano. Ovo je postalo smetljište. Mene nije strah, nego se plašim za svoju djecu", kazao je Zahirović, izvještava Radio Slobodna Evropa.

On dodaje kako su tek nedavno došli iz Državne agencije za nuklearnu sigurnosti i ogradili mjesto, iako se incident dogodio prije deset mjeseci.

'Ovo je postalo smetljište', kaže Zahiragić
'Ovo je postalo smetljište', kaže Zahiragić

U blizini napuštenog kompleksa Energoinvesta nalazi se i kuća Azemine Kahriman. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Azemina kaže kako je o svemu saznala putem medija.

"Prošle godine smo vidjeli da nešto odvoze s tog mjesta, uz obezbjeđenje. Mislim da su nas trebali o svemu ranije obavijestiti. Ovdje ljudi siju povrće, imaju pčele, beru trave za čajeve", objašnjava Azemina.

Radiološki incident iz 2019. godine

Radiološki incident se, kako tvrde iz Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine, desio u decembru 2019. godine prilikom početka radova na jednom od objekata na lokalitetu gdje se nalazi Energoinvest. Tom prilikom je došlo do unutrašnje kontaminacije u objektu, prouzrokovane radioaktivnim materijalom Cezij-137.

Iz Agencije navode da se radi o takozvanom radiološkom vanrednom događaju, te da je u inspekcijskim izvještajima nakon ovog događaja evidentirano koje su firme i pojedinci prethodno tu bili prisutni. Njima je izdato rješenje da obave vanredni ljekarski pregled kako bi se utvrdilo da na odjeći, obući ili rukama nije došlo do kontakta s opasnim materijalom.

"Osobe koje su hodale unutar objekta su raznijele taj radioaktivni materijal. Sad to sve treba dekontaminirati. Za takve objekte prave se planovi dekomisioniranja. Plan mora odobriti regulator, a to je naša agencija. A ovom slučaju nije napravljen plan dekomisioniranja i nije državna regulatorna agencija dala odobrenje da se radi na objektu, bilo šta. A trebala je", kaže Emir Dizdarević, zamjenik direktora ove agencije.

Dekomisioniranje je, objašnjava Dizdarević, detaljan proces razgrađivanja objekta prilikom preuzimanja od starog vlasnika. Ukoliko se u njemu nalazio radioaktivni materijal, dekomisioniranje se vrši pod nadzorom stručnih osoba i jasnim planom.

Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta (na fotografiji šira lokacija incidenta na Stupu)
Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta (na fotografiji šira lokacija incidenta na Stupu)

Iz kompanije Bingo, koja je kupila objekat u stečaju, potvrdili su za RSE da u ponudi koju je Sud objavio nije bilo navedeno ništa o spornom otpadu i bunkeru, te da niko od radnika Binga na terenu nije bio u kontaktu sa otpadom.

Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta. Prema njegovim riječima, vlasnik objekta sada mora snositi sve troškove, a kontaminirani otpad se mora na poseban način uskladištiti kako ne bi došlo do daljeg širenja i ugrožavanja životne sredine.

"Mi u BiH nemamo takav tehnički servis. Kao iskusniji su se pokazali Nuklearni objekti Srbije, oni su već dolazili, evo imamo informaciju da bi u ponedjeljak (14. septembra) već trebali uposlenici Nuklearnih objekata Srbije, iz Vinče, koji imaju iskustva, da krenu s tim poslovima. Oni su rekli da će se to u tri faze riješiti i ja mislim da će oni to završiti", potvrdio je Dizdarević.

Šta je Cezij-137?

Cezij-137 je radioaktivni izotop koji se koristi za dobivanje gama-čestica. Vrijeme njegovog poluraspada traje trideset godina i nakon toga se raspada u barij -137 koji nije radioaktivan. Koristi se u različite svrhe, pa i u industrijske. Cezij-137 je nakon katastrofe u Černobilu bio najveći izvor radijacije.

Prema riječima Lamije Tanović, profesorice na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu iz oblasti atomske i nuklearne fizike, dobra stvar je što je do incidenta došlo unutar objekta.

Profesorica Lamija Tanović pojašnjava da je Cezij vrlo reaktivan
Profesorica Lamija Tanović pojašnjava da je Cezij vrlo reaktivan

"Cezij je vrlo reaktivan. On se, čim dođe u dodir sa vazduhom, pretvara u Cezijev praškasti oksid, koji onda pada na zemlju ili može da se raznese u zraku. Onda može biti opasan za onoga ko pojede salatu na koju je pao taj Cezij ili udahne te nano čestice sa Cezijem. Ali, to je prazna hala bila, možda bi te radnike koji su tu radili trebalo provjeriti, sve su to detalji koje mi ne znamo“, smatra Tanović.

Profesorica dodaje da je vrlo teško sa ovakvim materijama djelovati u objektu koji je napušten prije nekoliko desetina godina.

"Ovo je zbilja incident, ovo što se desilo. Prvo, radi se o dugom vremenskom razdoblju, zatim se radi o nečemu što je slučajno došlo, jer radnici koji su tu radili vjerovatno nisu ni znali o čemu se radi“, kaže Tanović.

Puni obim kontaminacije će tek biti utvrđen

Regulatorna agencija je obavijestila javnost da je kontaminirani objekat obilježen i obezbjeđen zaštitom od neovlaštenog pristupa 24 sata svakog dana, i da ne postoji razlog za zabrinutost za zdravlje stanovništva i životnu sredinu.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma za Radio Slobodna Evropa navode da je Zakon o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH propisao da će i Federalni zavod za javno zdravstvo obavljati poslove i zadatke upravljanja radioaktivnim otpadom.

"Državna agencija nas je pozvala da im u dijelu tehničke podrške, tj. mjerenja dostavimo dozimetrijske podatke sa lica mjesta. Postoje tačke veće i manje kontaminacije. Puni obim kontaminacije će se utvrditi tokom sanacije, a najbitnije je da se pristupi sanaciji objekta. Mora se dekontaminirati objekat, a nakon toga se može dati na korištenje vlasniku", navodi Alfred Vidic, voditelj Centra za zaštitu od zračenja u Federalnom zavodu za javno zdravstvo.

Magazinović: Niko nije obavijestio stanovništvo

S obzirom da je riječ o opasnoj materiji i činjenici da se incident dogodio u neposrednoj blizini stambenog naselja, u ovaj slučaj uključio se i Saša Magazinović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Magazinović, koji u državnom parlamentu zastupa i Zeleni klub, smatra da je problem što institucije generalno ne znaju da komuniciraju sa građanima.

"Posebno je frustrirajuće što se to dešava godinu dana nakon incidenta, a za mene je posebno značajno zato što živim na toj lokaciji i što niko od nadležnih institucija nije obavijestio stanovništvo, bez obzira da li imaju ili nemaju posljedice, da li su one zanemarive", navodi Magazinović.

Zastupnički dom Parlamenta BiH u februaru ove godine je razmatrao izvještaj Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS), iz 2017. godine. U izvještaju se navodi da su radioaktivni izvori, koji se više ne koriste, uskladišteni na 19 lokacija u Bosni i Hercegovini.

Od toga, na 11 lokacija je uskladišteno manje od pet radioaktivnih izvora, na šest lokacija je uskladišteno između pet i 50 izvora, dok je na preostale dvije lokacije uskladišteno više od 50 radioaktivnih izvora koji se ne koriste.

Kako je potvrđeno za RSE, među 19 lokacija, gdje su uskladišteni radioaktivni izvori koji se više ne koriste su Željezara Zenica, Cementara Kakanj, Rudi Čajavec u Banjaluci, te objekat Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u Rakovici kod Sarajeva, u kome se nalaze potrošeni izvori iz nekadašnje sarajevske tvornice Zrak, koja je proizvodila farbe.

See all News Updates of the Day

Kineska firma je sedmicama prije kupovine respiratora u Federaciji upozorila o njihovoj namjeni

Ilustracija BIRN

Mala kineska kompanija za proizvodnju medicinskih aparata javno je objavila da njeni respiratori nisu za upotrebu na teško oboljelim pacijentima u bolnicama, mjesec dana prije nego što je Federacija kupila te respiratore uz tvrdnju da su namijenjeni za najteže pacijente, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) može potvrditi u zajedničkom istraživanju s kineskim medijem The Initiumom.

Kada je premijer Federacije Fadil Novalić u aprilu 2020. godine na sarajevskom aerodromu dočekao respiratore dostavljene iz Kine uz riječi kako se radi o uređajima s vrha ponude za liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa, već skoro mjesec dana je bio poznat stav proizvođača da takvi respiratori nisu za liječenje najtežnih pacijenata, BIRN BiH sada može potvrditi.

Od tada do danas se u javnosti, ali i pred Sudom Bosne i Hercegovine, vode rasprave da li su vlasti bile svjesne stvarne namjene respiratora i kako su o tome obavijestili javnost. Dok državni tužioci tvrde da respiratori nisu namijenjeni za oboljele od COVID-a 19 koji su u teškom stanju, iz Vlade Federacije su objasnili da su respiratore kupili za suprotstavljanje pandemiji, a iz Stranke demokratske akcije (SDA) te sarajevskog Kliničkog centra uvjeravali su javnost da posjeduju potvrde kako se radi o respiratorima namijenjenim za dugotrajno liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa.

Istraživanje BIRN-a u Kini i BiH pokazuje da je kompanija u najmanje dva javna saopćenja potvrdila da respiratore koje će kasnije kupiti Federacija ne treba koristiti za najteže pacijente.

Dokumenti i fotografije do kojih su došli novinari pokazuju unutrašnjost tvornice u kojoj su respiratori proizvođeni, koliko ih je kompanija prodala prošle godine i za koliko novca.

Kineska kompanija od isporuke respiratora nije odgovarala na upite novinara niti je koristila uobičajene načine obraćanja javnosti poput drugih kompanija. Ali je u proljeće prošle godine iskoristila jedan od zvaničnih načina komunikacije putem berze da bi razjasnila dileme oko jednog od respiratora koje proizvodi.

Sadržaj ovih saopćenja nije do sada bio poznat u BiH. Navodi iz njih mogli bi dati odgovor na jedno od glavnih pitanja o odgovornosti za nabavku respiratora vrijednih više od deset miliona maraka.

BIRN Bosne i Hercegovine je u saradnji s kineskim novinarima istraživao šta je bilo poznato i koliko je proizvođač respiratora dijelio informacije o svom proizvodu, koje su trebale biti poznate izvozniku od kojeg je “Srebrena malina” kupila ove medicinske uređaje.

Rijetke ali javne objave kompanije otkrivaju do sada nepotvrđeni dio priče o aferi “Respiratori”. Istraživanje također otkriva nivo zatvorenosti kineske kompanije, regulatora i vlasti u ovoj zemlji u slučaju ove nabavke.

Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevu. (Foto: Vlada FBiH)
Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevu. (Foto: Vlada FBiH)

Upozorenja iz Kine

Da respiratori ACM812A nisu aparati namijenjeni za intenzivnu njegu, odnosno da se ne bi trebali koristiti kod kritično ugroženih pacijenata zaraženih koronavirusom, bilo je poznato još u martu i aprilu 2020. godine, tri sedmice prije nego što su kupljeni, odnosno skoro mjesec prije nego što su i dostavljeni u Bosnu i Hercegovinu.

Kompanija “Beijing Aerospace Changfeng Co.” je u martu i aprilu 2020. objavila niz saopćenja za javnost u kojima navodi da respirator ACM812A ima ograničene mogućnosti. Kompanija je to uradila nakon povećanja interesa za njene proizvode na početku pandemije koje je dovelo do velikog rasta vrijednosti dionica ove kompanije.

U saopćenjima kompanije zaključuje se da je interesovanje zasnovano na nepotpunim informacijama nakon rasta potražnje i prodaje respiratora u vrijeme prvih mjeseci pandemije koronavirusa. Jedna od takvih informacija bila je vezana za respirator ACM812A.

Poseban dio saopćenja objavljenog 27. marta 2020. odnosi se na objašnjenje o funkciji i namjeni respiratora ACM812A, koji će za nekoliko sedmica postati vijest broj jedan u Bosni i Hercegovini. U saopćenju stoji da respiratori ACM812A, koje kompanija proizvodi i prodaje, generalno spadaju u kategoriju “transportnih respiratora”.

Model ACM812A ima samo osnovne funkcije podrške disanja i ne može još podržati kompleksnije potrebe podrške disanja za kritično oboljele”, kaže se u saopćenju.

Kompanija se odlučila ova saopćenja objaviti na zvaničnoj stranici berze u Šangaju.

U danima nakon prvog, izdata su još četiri saopćenja, a dio u vezi sa ACM812A bio je gotovo isti.

“Respirator koji trenutno proizvodimo i prodajemo jeste transportni respirator ACM812A, koji ima samo osnovnu respiratornu funkciju i još nije u mogućnosti da se koristi u kompleksnijim potrebama disanja kod pacijenata u kritičnom stanju”, kaže se u saopćenjima objavljenim 28. marta i 2., 3. i 8. aprila 2020. godine.

Kompanija “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u prodaju respiratora srbijanskoj firmi, nije odgovorila na upit da li je bila upoznata sa sadržajem saopćenja proizvođača i da li je o tome obavijestila “Srebrenu malinu” ili druge kompanije.

Respiratori u skladištu u bolnici u Tuzli. (Foto: BIRN BiH)
Respiratori u skladištu u bolnici u Tuzli. (Foto: BIRN BiH)

Javni istupi proizvođača bacaju i novo svjetlo na dokaze o saznanjima o stvarnoj namjeni respiratora predstavljene na suđenju protiv Fadila Novalića, premijera Federacije BiH, Fahrudina Solaka, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), pravnog lica “F.H. Srebrena malina” i vlasnika ove firme Fikreta Hodžića, te Jelke Milićević, zamjenice premijera Federacije i federalne ministrice finansija.

Novalić, Solak i Hodžić te pravno lice “Srebrena malina” iz Srebrenice terete se, između ostalog, za pranje novca, zloupotrebu položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, dok se Milićević na teret stavlja nesavjestan rad u službi.

U ranijem saopćenju Tužilaštva BiH istaknuto je da nije preporučeno korištenje isporučenih respiratora u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja bolesti COVID-19, što je utvrđeno vještačenjem.

Dok se u BiH još uvijek vode rasprave o stvarnoj namjeni respiratora, saopćenja koja je kompanija “Beijing Aerospace” objavila i dalje su bila dostupna na stranici Šangajske berze, jedne od najvećih na svijetu. Čini se da je kompanija odabrala stranicu berze kao jedinu platformu za obraćanje poslovnim partnerima.

Iz ove kompanije nisu odgovorili na više upita na engleskom i kineskom jeziku upućenih putem e-maila.

QR kod koji se nalazi na respiratorima kupljenim za Federaciju vodi na adresu koja je nedostupna iz BiH. Za korisnike u Kini ovaj kod vodi na kanal kompanije na aplikaciji za komuniciranje WeChat.

Tamo je kompanija u martu 2020. godine objavila nekoliko fotografija svojih proizvodnih pogona. Na fotografijama se vidi nekoliko manjih prostorija i manji broj radnika. Pogoni koji su prikazani na fotografiji ne podsjećaju na velike proizvođače medicinske opreme.

Bivši uposlenik ovu kompaniju opisuje kao malog proizvođača medicinske opreme koji ima malo ili gotovo nikakvog uticaja na cijene svojih proizvoda širom svijeta. On danas radi za drugog poznatog proizvođača respiratora u Kini – “Mindray”.

“Aerospace” je sam po sebi mala kompanija, koja vjerovatno nije u stanju utjecati na dobavljače i prisiliti ih da ne napuhavaju cijene, kaže on.

Fotografije unutrašnjosti tvornice respiratora. (Foto: Beijing Aerospace, WeChat)
Fotografije unutrašnjosti tvornice respiratora. (Foto: Beijing Aerospace, WeChat)

Dionice “Aerospacea” su skočile u vrijeme naglog rasta prodaje respiratora i druge medicinske opreme na samom početku pandemije koronavirusa, pokazuju podaci berze. Kompanija je u saopćenjima na berzi pokušala komunicirati sa investitorima i zainteresovanim kupcima. Tako u tekstu saopćenja, između ostalog, negira medijske napise kako je “Aerospace” proizvođač fokusiran na respiratore te naglašava kako su investitori pretjerali u komuniciranju o proizvodnji i prodaji respiratora.

U saopćenju se ističe da je “Beijing Aerospace” 2019. godine prodao svega 201 primjerak respiratora ACM812A po ukupnoj cijeni od 3,25 miliona juana, što je oko 813.000 konvertibilnih maraka (KM) i što “predstavlja malu frakciju nihovog poslovanja”.

Finansijski izvještaji kompanije “Beijing Aerospace” za 2019. pokazuju da su imali zanemarivu prodaju svojih respiratora, ali je od januara do juna 2020. godine ona značajno porasla. Prema podacima iz polugodišnjeg izvještaja za 2020., ACM812A je prodat u oko 6.560 primjeraka po cijeni od po 8.000 KM.

Prema polugodišnjem izvještaju, priliv novca od prodaje zabilježene u prvoj polovini 2020. godine iznosi oko 56 miliona KM, a samo od prodaje respiratora ACM812A“Aerospace” je imao priliv od 53 miliona KM, što predstavlja više od 90 posto prihoda od prodaje medicinske opreme u prvoj polovini 2020. godine.

Finansijski izvještaj ne navodi pojedinačnu cijenu respiratora. Bivši radnik “Aerospacea” kaže kako je uobičajena cijena respiratora ACM812A prije pandemije bila oko 50.000 kineskih juana, što je oko 12.500 KM. Ali drugi ugovori pokazuju da se cijena respiratora mijenjala. Tokom 2018. godine i prodaje respiratora za bolnicu u kineskoj provinciji Hainan, respiratori su prodavani za 105.000 juana, odnosno za oko 26.000 KM.

Izvještaj kompanije za 2019. godinu pokazuje 201 prodani respirator ACM812A po cijeni od 3,25 miliona juana, što prosječnu cijenu stavlja na 15.500 juana ili oko 3.900 konvertibilnih maraka.

Federacija Bosne i Hercegovine je 100 respiratora ACM812A sredinom aprila 2020. godine platila 30 miliona juana ili oko 73.000 konvertibilnih maraka po komadu.

Nekoliko tih respiratora danas “skuplja prašinu” u hangaru Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj nedaleko od Viteza. Direktor bolnice Velimir Valjan ne želi da ih koristi jer su se, kako kaže, pokazali neefikasnim za pacijente s teškom kliničkom slikom.

Ekipa BIRN-a BiH je na policama skladišta izbrojala sedam aparata nedugo nakon što je direktor objasnio zašto su, nakon dobijenih donacija Federalne uprave civilne zaštite i Ujedinjenih Arapskih Emirata, naposljetku tu i smješteni.

Respiratori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za vrijeme posjete BIRN-a BiH nisu bili verifikovani ni servisirani, dok su aparati iz kontingenta “Srebrene maline” bili i servisirani i verifikovani.

Uprkos tome, bolnica ne koristi respiratore jer su se tokom testiranja pokazali neefikasni.

“Naši anesteziolozi su ih probali, i nakon dvije minute zaključili da oni nisu za korištenje u jedinicama intenzivnog liječenja jer nemaju sve potrebne modove koje trebaju takvi aparati. Prije svega to je CPAP mod, mod za terapiju kisikom s visokim protocima”, kaže Valjan.

On je objasnio da respiratori ACM812A daju drugačije rezultate sa istim parametrima od drugih koje ova bolnica ima.

“Stavite ga minutu na pacijenta i vidite da to nije to, da počne padati saturacija i da pacijentu nije dobro. Bilo je dovoljno dvije minute da ljudi koji se time bave kažu: ‘Ovo je nesigurno za upotrebu i ovo nećemo koristiti.’”

“Ako neko misli da ih zna koristiti, mi smo spremni da, uz saglasnost FUCZ-a, ustupimo nekoj ustanovi te aparate”, kaže Valjan.

Bolnica u Novoj Biloj nije jedina zdravstvena ustanova koja ne želi koristiti respiratore nabavljene u aprilu 2020. godine. Aparati nisu korišteni ni u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Tuzli, potvrdio je ranije direktor Vahid Jusufović.

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) potvrdili su da koriste respiratore ACM812A “u okviru uputstava koje je prilikom edukacije dao predstavnik proizvođača”.

U odgovoru redakciji BIRN-a BiH koji je u aprilu 2021. godine potpisala direktorica Sebija Izetbegović stoji kako se respiratori koriste u tretmanu pacijenata oboljelih od COVID-a 19.

“Mi ga koristimo u namjeni za koju je zaprimljen kao donacija FUCZ-a, odnosno za liječenje COVID-19 pacijenata, a u skladu s njegovim performansama i u kapacitetu u kojem je to moguće”, rekli su iz KCUS-a.

Na pitanje BIRN-a BiH koliko dugo respirator može biti korišten na jednom pacijentu, iz KCUS-a je odgovoreno da, prema uputstvu proizvođača, ako je stacioniran, može se koristiti “tri do sedam dana, ukoliko radi samo na bateriji, odnosno portabilan, do četiri sata”.

Iz Federalne uprave civilne zaštite nisu odgovorili na zahtjeve za razgovor niti komentar zbog istrage koja je u toku.

Niti jedna od zdravstvenih institucija ili institucija vlasti nije BIRN-u BiH dostavila dokumente u kojima bi se precizno navodila namjena respiratora. Među njima su bolnice u Goraždu, Zenici, Tešnju, Gračanici, Novoj Biloj, Mostaru, Sarajevu i Tuzli. U dokumentima koje su dobile bolnice u Novoj Biloj i Tuzli, a u koje je BIRN BiH imao uvid, ne navodi se da li se respiratori koriste u kolima hitne pomoći ili na odjelima intenzivne njege.

Na suđenju Novaliću i ostalima, u dokaze je uvrštena i poruka izvjesnog Edvina Kučukovića, koji 3. aprila 2020. godine tadašnjeg direktora Ureda Vlade FBiH Hasana Ganibegovića moli da proslijedi Novaliću njegovu poruku, u kojoj navodi: “Čuvajte se respiratora koji su sada na stanju. Nisu odgovarajući za ovu vrstu tretmana.” Kučuković, prema navodima tužioca, dodaje da pacijenti umiru zbog nekontrolisanog pritiska.

Izbjegavanje pitanja o namjeni respiratora

Iz kompanije za servis uređaja “Dre Medical”, čiji se podaci nalaze na respiratorima u nekoliko bolnica koje su posjetili novinari BIRN-a BiH, nisu odgovorili na pisani upit o dokumentima u kojima se navodi namjena respiratora. Beogradska firma “Profesional Medic” također nije odgovorila na upite BIRN-a BiH.

Kompanija “Verlab”, koja je verifikovala respiratore, kaže kako su izdali certifikate o verifikaciji i samim tim “uređaji se smiju koristiti u skladu s preporukom proizvođača”.

“‘Verlab’ ni na koji način ne može sugerirati ljekarima u kojim situacijama trebaju da koriste bilo koji od aparata, pa tako niti ove. Servisiranje i instalaciju aparata, kao i obuku korisnika, vrši isključivo ovlašteni serviser, a ne ‘Verlab’. (…) ‘Verlab’ nema nikakvu komunikaciju sa ovim ili bilo kojim drugim proizvođačem, niti imamo potrebu za takvo nešto. Komunikaciju s proizvođačem bi trebalo da ima i ostvaruje isključivo njihov ovlašteni predstavnik/servis. Zbog toga i postoje”, rečeno je za BIRN BiH.

Bivši radnik “Beijing Aerospacea”, kompanije iz Narodne Republike Kine od koje su kupljeni respiratori, koji je pristao razgovarati anonimno, objašnjava kako se raspiratori ACM812A u toj zemlji koriste u ambulantnim vozilima i u situacijama pružanja prve pomoći. Također, koriste se prilikom transporta pacijenata iz urgentnih centara u jedinicu intenzivne njege te iz urgentnog centra u operacijsku salu. Dodaje da se, zbog njihovog ograničenog raspona apliciranja, jako rijetko koriste u odjeljenjima intenzivne njege.

“Ovaj model ne doprinosi puno borbi protiv pandemije. Treba nam respirator za intenzivnu njegu i respiratorska oprema za visoki protok, a ne transportni respirator i CPAP respirator koji ne pomažu puno u borbi protiv bolesti”, kaže bivši radnik “Aerospacea”.

Kineska vlada je suvlasnik kompanije “Beijing Aerospace”, a prema tvrdnji iz same kompanije, “Aerospace” je jedini proizvođač medicinske opreme u državnom vlasništvu. Osim ACM812A, koji je kreiran nakon epidemije SARS-a, drugi poznati proizvod kompanije jeste respirator Athena8500, čija proizvodnja nije bila u zamahu početkom 2020. godine.

Suprotno stavu kompanije, Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine je 3. juna 2020. godine, reagujući na tekstove medija u BiH, na svojoj zvaničnoj stranici objavilo sažeti prevod dva novinska članka objavljena u BiH u kojima su respiratori predstavljeni kao dobri aparati, a na osnovu tvrdnji ljekara iz Hrvatske.

“Hrvatski anesteziolog potvrdio je da respirator ACM812A koji je kupila BiH može biti korišten u “širokoj lepezi aplikacija” i da može biti korišten kao mobilni i fiksni aparat. Može biti korišten kao invazivni respirator i neinvazivni respirator i efikasan je u liječenju pacijenata sa novom koronarnom upalom pluća”, stoji, između ostalog, u saopćenju kineskog Ministarstva trgovine.

Saopćenje kineskog Ministarstva trgovine jedino je poznato oglašavanje kineskih institucija u vezi sa ovom aferom.

Ambasada Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini nije odgovorila na upit o slučaju respiratora.

Druge kompanije koje su na nekin način bile uključene u nabavku respiratora također danas odbijaju bilo kakav razgovor o ovoj temi.

Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)
Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)

U optužnici protiv Novalića i ostalih spominje se kompanija “BTL Medical Montenegro”, koju je Fikret Hodžić, tvrdi Tužilaštvo BiH, kontaktirao i koja je ponudila 100 respiratora ACM812A za novac koji je već bio uplaćen iz budžeta Federacije.

BIRN BiH nije mogao dobiti komentar kompanije “BTL”.

Kompanija “BTL Medical Montenegro” je prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata Crne Gore od 31. septembra 2021. godine označena kao blokirano pravno lice, uz blokadu 5,6 miliona eura. Prema pisanju crnogorskih medija, radi se o blokiranim sredstvima zbog sudske potražnje beogradske firme “Sinofarm”.

“Sinofarm” je tužio “BTL Medical Montenegro” zbog nerealizovane isporuke respiratora u aprilu 2020. godine. Prema pisanju BIRN-a Srbije, “Sinofarm” i “BTL” potpisali su 28. marta ugovor za nabavku 200 respiratora marke ACM812A, ukupne vrijednosti pet miliona eura, a drugi, dan kasnije, o nabavci 200 respiratora marke Shangrila 510S, ukupne vrijednosti 3,9 miliona eura.

Rok za isporuku skupljih i većih respiratora bio je već 30. mart, a onih jeftinijih i manjih 14. april 2020. godine.

“Nakon zaključenja ugovora i prijema avansa od 8.900.000 eura, ‘BTL Medical’ krši svoje ugovorne obaveze, ne dostavlja respiratore i obavještava ‘Sinofarm’ da sad pak ne može da isporuči respiratore do kraja aprila 2020. godine, nasuprot ranije datim tvrdnjama i garancijama da se isti nalaze na lageru ove kompanije”, kazali su advokati “Sinofarma” za BIRN Srbije.

Kada je novinar u Kini pozvao kompaniju “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u posao nabavke u Federaciji BiH, iz ove kompanije su rekli da se više ne bave prodajom respiratora.

Ovo istraživanje urađeno je u saradnji sa The Initiumom, nezavisnim medijem na kineskom jeziku sa sjedištem u Singapuru. Ning Hui, novinarka The Initiuma koja izvještava iz Bruxellesa, doprinijela je ovom istraživanju.

Escobar: Nova administracija biće vrlo aktivna u regionu, imamo odgovor na uticaj Rusije

Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja i specijalni izaslanik predsednika SAD za Zapadni Balkan tokom učešća na 2BS forumu u Budvi ((Foto: Twitter/acm_ascg))

Zamjenik američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik predsjednika SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar saopštio je da će nova američka administracija biti vrlo aktivna u regionu, navodeći da SAD ima odgovor na uticaj Rusije.

Govoreći o angažmanu nove američke administracije u regionu, Eskobar je u online obraćanju učesnicima 2BS foruma u Budvi rekao da u Vašingtonu vjeruju da je dugoročno rješenje mnogih problema na Balkanu članstvo u EU za sve zemlje regiona.

“To se nije promijenilo ni u jednoj administraciji od devedesetih i raspada Jugoslavije”, rekao je Eskobar i podsjetio da su sve administracije od tog vremena “gurali vlade iz regiona da napreduju u kandidaturi za EU, da izvrše reforme za borbu protiv korupcije, primjenu vladavine prava i stvaranje demokratskih mogućnosti za različite glasove u društvu, te unaprijeđenje ekonomije tako da ona ne bude samo za ljude povezane s političkim strankama i vladom, već za sve koji žive u vašoj zemlji.

On je rekao da ni ova američka administracija neće imati drukčiji pristup Balkanu, poručujući da “ćete nas vidjeti vrlo aktivnima”, te da će biti partner s onim vladama koje žele zadržati nezavisne, suverene, inkluzivne i demokratske vlade”.

“Za nas je kamen temeljac naše politike u Bosni podrška Dejtonu, podrška bosansko-hercegovačkom teritorijalnom integritetu i podrška svim reformama koje su potrebne za ulazak Bosne u EU. Kada su u pitanju Srbija i Kosovo, naš pristup je - nastavljamo da podržavamo dijalog pod vođstvom EU… kako napredujemo, nadamo se da možemo s obje vlade sarađivati u svim rješenjima koja one nalaze zajedno. Što se tiče Crne Gore, imate novu vladu i ta nova vlada ima našu podršku, sve dok ostane demokratska i fokusirana na svoju evropsku budućnost ”, rekao je Eskobar.

Prema njegovim riječima, Evropa bi trebala ubrzati dinamiku procesa integracije Zapadnog Balkana, dok se na samom Balkanu događa dinamična ekonomska integracija.

“Mi želimo biti partner u tome, te tražiti mogućnosti da iskoristimo Balkan da objasnimo ostatku svijeta da je Balkan kakvog ga mi vidimo region s ogromnim mogućnostima”, naglasio je Eskobar i dodao da će nova administracija “puno raditi na komercijalnim i ekonomskim inicijativama”.

Upitan da li Sjedinjene Američke države imaju odgovor na uplitanje Rusije u politički život Crne Gore i regiona, Eskobar je odgovorio potvrdno:

"Imamo mnogo sredstava da odgovorimo na to. Prije svega, da budem jasan, ne mislim da Rusija ima na umu evropsku integraciju za Crnu Goru. Zato ćemo diplomatski i politički odgovoriti radeći na izolaciji onih snaga koje zaista ne žele inkluzivnu, demokratsku i zapadno orijentisanu Crnu Goru”.

Odgovarajući na pitanje o prosrpskim i proruskim snagama u Crnoj Gori, on je rekao da ne vidi “da je biti prosrpski i proruski u Crnoj Gori ista stvar”, te da je “srpsko pitanje drugo pitanje”.

“Snage koje su pro-srpske trebale bi shvatiti da Crna Gora mora biti demokratska, nezavisna, suverena i zapadno-orijentisana, te ostati dio NATO-a”, rekao je Eskobar i dodao da je problem u strankama koje rade na potkopavanju tih aspekata Crne Gore.

“U posljednjih 25 godina Crna Gora je bila uspješna, bila je model novih članica u NATO-u i novih aspiranata za EU. Dakle, onima koji ga žele oštetiti imamo mnogo načina da odgovorimo. Neke od njih su sankcije, neke su diplomatska i politička izolacija, a neke su angažman s onima koji ih imaju sposobnost izolovati i unutar Crne Gore”.

Eskobar je rekao da postoji zabrinutost kada je u pitanju opasnost za NATO u razmjeni podataka sa novom crnogorskom Vladom, zbog interesa Rusije.

"Zabrinutost je stvarna i to bi crnogorski narod trebao shvatiti vrlo ozbiljno", rekao je Eskobar I dodao da NATO ima mehanizam na kome može odlučivati o razmjeni ili uskraćivanju informacija.

“To bi bilo žalosno ako bi morali uskratiti informacije od određene zemlje ili vlade, jer to samo slabi tu vladu i trebali bismo biti vrlo oprezni u pogledu izazova koji bi mogli natjerati NATO da preispita”.

BIRN Fact-check: Koliko su Dodikove izjave utemeljene na činjenicama i Dejtonskom sporazumu?

BiH, Banjaluka, Milorad Dodik (L), president of the Republika Srpska, and Serbian Prime Minister Aleksandar Vucic attend the official celebration ceremony of Republika Srpska Statehood Day

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) provjeravala je koliko se Dodikove izjave podudaraju sa činjenicama i zakonima.

Član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je, nakon sastanka sa predstavnicima nekoliko ambasada u Bosni i Hercegovini, niz odluka koje planira donijeti u Republici Srpskoj, poput odbacivanja odluka visokog predstavnika o institucijama kao što je Državno tužilaštvo i pokretanja slovenskog scenarija zauzimanja kasarni.

Nakon sastanka sa nekoliko predstavnika ambasada u Istočnom Sarajevu, Milorad Dodik je okružen predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović i premijerom entiteta Radovanom Viškovićem najavio kako postoji mogućnost da neke zemlje uvedu sankcije u isto vrijeme ili nakon sankcija koje su najavile SAD.

Govoreći o reakciji na takve sankcije, Dodik je naveo nekoliko odluka koja u Republici Srpskoj planira pokrenuti u narednih nekoliko dana.

Dok je pozivao na poštovanje i vraćanje “izvornom Dejtonu” odnosno Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine, Dodik je najavio donošenje odluke kojom će sve odluke Visokog predstavnika u BiH biti proglašene nevažećim u Republici Srpskoj iako je saradnja sa Visokim predstavnikom kao obaveza predviđena sporazumom iz američkog grada Dayton.

Kriveći međunarodnu zajednicu za tenzije u BiH i optužujući ih da “žele muslimansku državu”, te prijeteći EU da će “zacementirati nezavisnost RS ukoliko isključe RS iz programa koje provode”, Dodik je najavio preuzimanje kasarni u Republici Srpskoj kojima sada upravljaju Oružane snage BiH uz korištenje slovenačkog načina dok je u isto vrijeme naveo da će svi postupci biti mirni i bez sukoba uprkos tome što je tokom sukoba u Sloveniji stradalo više od 60 osoba.

On je također potvrdio da je među vojnicima u Oružanim snagama provedena anketa, da će imati podršku Kine i da je tražio podršku Rusije u slučaju da Evropska unija uskrati novčanu pomoć.

BIRN BiH je provjerio koliko su Dodikovi navodi zasnovani na činjenicama.

Mogu li entiteti odbaciti odluke visokog predstavnika?

Dodik je na konferenciji za medije u četvrtak poslijepodne rekao da nije protiv teritorijalnog intergriteta BiH i da je za “ustavnu poziciju BiH” za koju je rekao da je “nedvosmisleno jasna”.

Dodik je naveo kako će Narodna skupština Republike Srpske u narednih nekoliko dana odlučivati o povlačenju saglasnosti za reforme vojske, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), fiskalnog sistema i drugih institucija.

„Donijet ćemo zakone o ništavosti i neprimjenjivanju zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik ikada. Na prostoru Republike Srpske to je oko 140 zakona, a među njima su Zakon o Sudu, Tužilaštvu, SIPA-i, Obavještajnoj službi i drugi, o javnim nabavkama jer je i to oteto Republici Srpskoj“, rekao je Dodik.

Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu strane potpisnice će se suzdržati od svake akcije prijetnjom ili upotrebom sile ili na drugi način, protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

U Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma nalaže se potpuna saradnja sa visokim predstavnikom i njegovim osobljem, kao i sa međunarodnim organizacijama i agencijama. Dodatno se navodi kako Visoki predstavnik ima ovlaštenje za konačno tumačenje Sporazuma.

Prema Ustavu BiH, koji je kao Aneks 4 dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, entiteti će se u potpunosti pridržavati državnog Ustava.

“Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine”, navodi se u Ustavu BiH.

Kada je Narodna skupština Republike Srpske 1999. godine donijela odluke o primjenjivosti prethodno usvojenih zakona u Parlamentu BiH, tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ih je poništio uz navode da Vlada Republike Srpske, kao ni Vlada Federacije BiH nisu nadležne za donošenje bilo koje odluke kojom mogu odbiti ili promijeniti odluke Vijeća ministara BiH.

Zakoni o Tužilaštvu i Sudu BiH, OSA-i i SIPA te javnim nabavkama usvajani su u Parlamentu BiH.

Da li je preuzimanje kasarni u Sloveniji prošlo mirno i bez sukoba?

Dodik je najavio kako će uskoro na teritoriji Republike Srpske biti zabranjen rad Suda i Tužilaštva BiH, nakon što prethodno ovaj entitet povuče saglasnost za njihov rad.

Na pitanja novinara kako planira izbaciti vojsku, sudije i tužioce, on se pozvao na iskustvo Slovenije iz 1991. godine.

„Upućujem te kako su to Slovenci uradili fino blokirali kasarne i rekli da ovi momci koji eto ne valjaju njima, a tu je bilo i Bošnjaka koliko ja znam, morali su da odu“, rekao je Dodik novinarima.

“Nikoga mi nećemo dirati, nikome neće faliti dlaka s glave, a na kraju krajeva vjerujem da će vojnici Bošnjaci i Hrvati to razumjeti”, dodao je Dodik.

Slovenija je bila prva republika koja je zatražila izlaz iz Jugoslavije. Sukob u Sloveniji nije bio miran i trajao je deset dana nakon što je velika većina biračkog tijela glasala za nezavisnu državu na referendumu u decembru 1990. godine.

„JNA je izvršila agresiju odmah nakon proslave nezavisnosti. (…) Odluka je donesena na sastanku savezne vlade. To je bilo nezakonito i neustavno jer samo Predsjedništvo Jugoslavije moglo donositi takve odluke“, rekao je Milan Kučan, prvi predsjednik Republike Slovenije, na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu.

Prema podacima sa zvanične stranice Vlade Slovenije napad na ovu zemlju krenuo je 27. juna 1990. godine, kada je protivavionski oklopni tenk JNA prešao granicu na jugoistoku u blizini Metlika. Istog dana kolona oklopnih vozila sa trocijevnim protivavionskim topovima kalibra 20 milimetara i nekoliko kamiona krenula prema Ljubljani. Napetost između snaga TO Slovenije i vojnika JNA se povećala i ispaljeni su prvi hici. Tokom rata su bila 72 manja i veća oružana sukoba.

Prema službenim podacima, JNA je u Sloveniji imala 44 žrtve i 146 ranjenih, a slovenačka vojska 19 žrtava i 182 ranjena. Ubijeno je 12 stranih državljana. Nema dostupnih podataka o broju poginulih slovenačkih vojnika pri pokušaju bijega iz JNA. Zarobljena su 4.693 pripadnika JNA i 252 federalna policajca.

Zašto mladi odlaze iz Republike Srpske?

Dodik je Evropsku uniju optužio da izvlači radno sposobno stanovništvo u zemlje EU, za šta je, kako je rekao, Republika Srpska, kao zajednica, izdvojila ogroman novac školujući mlade ljude.

“Mi smo ovdje kao zajednica izdvojili ogroman novac školujući te mlade i sposobne ljude koji su ovdje odrasli, postali pismeni, postali stručni. Zato je trebalo da budu profesori, zato je trebalo da budu škole, zato je trebalo da bude svjetlo, električna energija, trebali su kompjuteri. Trebalo je pružati besplati zdravstvenu njegu svoj djeci i to je sve činila RS. I kada izračunamo ono što je EU nama dostavila i ono što nam je kroz taj posredan, podmukao, način izvukla onda je to daleko više nego što smo od njih dobili”, rekao je Dodik.

Prema Strategiji socijalne uključenosti Republike Srpske demografska situacija u Republici Srpskoj je loša sa tendecijom pogoršanja.

Kako se navodi, razlozi odlaska nisu više samo siromaštvo i nezaposlenost te se sada iseljavaju obrazovani i visokokvalifikovani pojedinci, često dobro situirani, koji sa sobom vode čitave porodice bez namjere da se vrate tražeći bolje uslove za rast djece, njihovo obrazovanje, kvalitet života i opštu sigurnost.

Procjena posljedica COVID-19 na društvo u Bosni i Hercegovini koju je objavio UNICEF navodi da su ekonomski razlozi za sve demografske kategorije među ispitanicima glavni razlog zbog kojeg razmišljaju o odlasku iz Bosne i Hercegovine, nakon čega slijedi nestabilna politička situacija i budućnost njihove djece.

Studija „Masovni odlazak mladih iz BiH: potraga za poslom ili bijeg od stvarnosti?“, nastala saradnjom Centra za izborne studije (CIS) i Fondacije „Heinrich Böll“ 2017. godine navodi da je zabrinjavajuća spremnost mladih ljudi na odlazak i njihova razočaranost situacijom u BiH.

Podaci iz ove Studije upućuju da je problem nezaposlenosti glavni razlog zbog kojeg mladi odlaze iz BiH, ali da i kompletno socio-ekonomsko okruženje, zdravstvo, nestabilnost države i drugi problemi o kojima i mediji svakodnevno izvještavaju, predstavljaju jedan od razloga zbog kojeg mladi odlaze. Mnogi od njih su shvatili da obrazovanje u BiH ne garantuje sigurno zaposlenje, niti ekonomsku stabilnost pa iz tog razloga svoje školovanje planiraju nastaviti u drugim, razvijenijim državama.

Želi li većina Srba u Oružanim snagama iz državne preći u entitetsku vojsku?

Dodik je tokom konferencije za novinare naveo da je među pripadnicima Oružanih snaga BiH provedena anketa prema kojoj je oko 80 posto njih iz reda srpskog naroda spremno da napusti državnu vojsku i da “nakon donošenja zakona o vojsci napusti službu i uključi se u nove strukture u Republici Srpskoj”.

“Ovih 20 posto, neke nismo stigli anketirati, neki možda neće”, rekao je Dodik.

Dodik nije dao više detalja ko i kada je provodio anketu.

Reagujući na ove navode, načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Senad Mašović je za Klix.ba kazao da nikakva anketa zvanično nije sprovođena “niti postoji mogućnost provođenja takve ankete u skladu sa zakonom”.

“Provođenja takve ankete predstavljalo bi kršenje zakona i procedura”, kazao je on.

Može li Republika Srpska bez novčane podrške EU?

U narednom periodu, ukoliko Evropska komisija ne odobri kredite i dijelove donacija, Republika Srpska će ugovore napraviti s Kinom, kazao je Dodik.

“U tom pogledu Republika Srpska neće ostati bez investicija”, naveo je Dodik.

Na pitanje novinara da li je od Rusije tražio neku vrstu pomoći Dodik je rekao da nije tražio vojnu pomoć.

“Tražio sam ekonomsku, ovakvu-onaku. Vazdušnu. Sve što dođe iz Rusije, doći će avionom. Treba nam sanitetski materijal, treba ovo, treba ono”, rekao je Dodik prije nego je prasnuo u smijeh.

Prema Informaciji Ministarstva finansija BiH o stanju javne zaduženosti BiH na kraju 2020. godine, Republika Srpska u ukupnom vanjskom dugu BiH od 8,6 milijardi KM učestvuje sa 3,5 milijarde.

Evropska investiciona banka (EIB) najveći je kreditor Republike Srpske sa više od milijardu maraka pozajmice. To čini skoro trećinu svih kredita Republici Srpskoj. Osnivač ove banke je Evropska unija.

Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond ukupno učestvuju sa još oko milijardu maraka.

Među kreditorima Republike Srpske nalazi se nekoliko zemalja EU poput Belgije, Španije, Portugala, Poljske te banaka iz Njemačke i Austrije, kao i Evropska komisija, Evropska banka za obnovu i razvoj.

Od ukupnog duga, više od polovine dolazi iz Zemalja EU.

Do kraja 2020. godine Kina i Rusija nisu bile među kreditorima Republike Srpske, prema zvaničnim podacima Minisarstva finansija BiH.

Prema podacima Centralne banke, najznačajniji ulagači u BiH od maja 1994. godine do decembra 2019. godine bile su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija, Nizozemska, Rusija, Njemačka, Italija, Velika Britanija i Švicarska.

Shodno izvještaju o izravnim stranim ulaganjima, iako je prethodnih godina zabilježeno povećanje investicija iz Ruske Federacije i sa Bliskog istoka, najznačajniji investitori u BiH i dalje ostaju zemlje Evropske unije.

Kina tek u posljednjih nekoliko godina značajnije ulaže u Republiku Srpsku odnosno daje pozajmnice za projekte, najviše infrastrukture poput autoputeva ili elektrana za proizvodnju električne energije.

Od Kineske razvojne banke uzet je kredit za izgradnju Termoelektrane Stanari, dok su kineske kompanije dobile i koncesije za hidroelektrane Ulog i Dabar.

Ambasada SAD domaćin vježbe pripravnosti u hitnim situacijama

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) domaćin je vježbe pripravnosti u hitnim situacijama sa partnerima iz sigurnosnih institucija i drugih hitnih službi Bosne i Hercegovine (BiH) u petak, 15. oktobra.

Vježba, nazvana ‘Operation Alliance Shield’, istaknuće spremnost, obučenost i koordinaciju tih službi u BiH, navodi se u saopštenju Ambasade.

Vježba obuhvata simulaciju sigurnosne i bezbjedonosne stvarne situacije, u kojoj ambasada i osoblje zaduženo za odgovor u hitnim slučajevima rade zajedno kako bi osigurali dobrobit i zaštitu svih, a cilj joj je pokazati kapacitet odgovora institucija koje pružaju podršku Ambasadi u hitnim situacijama.

Partneri koji će učestvovati u vježbi su Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, policija Kantona Sarajevo i ostale hitne službe jednog od deset kantona bh. entiteta Federacije BiH, Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

Vježba je još jedan je primjer izvrsne saradnje između ambasade i predstavnika bh. institucija koje pružaju pomoć i podršku u hitnim slučajevima i vrhunac je višemjesečne obuke i planiranja regionalnog ureda za sigurnost (RSO) američke ambasade, diplomatske sigurnosne službe State Departmenta i sigurnosnih partnera u BiH, dodaju iz Ambasade.

“Zajednička obuka i vježbe, poput ove, vitalni su element u stvaranju sigurne zajednice”, navode u saopštenju i ističu da je zajednička vježba važna kako bi se osigurala spremnost osoblja ambasade i partnera u BiH, povećala naša spremnost za svaku situaciju te smanjila i ublažila konfuzija i mogućnost ozljeda u slučaju budućeg, stvarnog scenarija.

Također služi za uspostavu lanca zapovijedanja i kontrole te pojednostavljuje komunikaciju radi bržeg odgovora. Ambasada je već organizirala slične vježbe i ranije, i rutinski provodi ovu vrstu vježbi u svim misijama diljem svijeta.

EU odbacuje izjave Dodika o 'projektu samostalne Republike Srpske'

European Union flags flutter outside the EU Commission headquarters in Brussels, Belgium May 5, 2021. REUTERS/Yves Herman

Zvaničnici Evropske unije (EU) su upozorili da odbacuju bilo kakvu izjavu ili radnju koja dovodi u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine (BiH).

Reagujuċi na izjavu člana predsedništva BiH, Milorada Dodika, koji j rekao da "neskriveno radimo na projektu samostalne Republike Srpske (RS) u okviru dejtonske Bosne i Hercegovine", portparol EU Peter Stano je naglasio da je stav svih država članica EU jasan, te da to podrazumijeva čvrstu i snažnu privrženost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

"Izjave i radnje koje imaju za cilj preispitivanje teritorijalne suverenosti i integriteta BiH nisu prihvatljive i pozivamo na okončanje uvrjedljivih i razornih retorika", poručio je Stano.

Dodik je 12. oktobra kazao da se planira povlačenje saglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH, nakon čega bi RS trebala da formira svoju obavještajnu strukturu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG