Linkovi

Izdvojeno

Radijacijski incident u Sarajevu o kojem se nije pričalo

Napušteni hangar u kojem se, navodno, dogodio radioaktivni incident, područje Energoinvesta, Sarajevo.

Radiološki incident u naselju Stup desio se još u decembru 2019. godine 

Ekrem Zahirović, mještanin sarajevskog naselja Stup, živi stotinjak metara od mjesta gdje se dogodio radijacijski incident u krugu Energoinvesta, nekadašnjeg privrednog giganta. Informaciju o incidentu saznao je preko medija, što je uznemirilo njega i njegove komšije.

"Ovaj krug gdje se nalazio Energoinvest sada niko ne čuva. Dosta je toga rasprodano. Ovo je postalo smetljište. Mene nije strah, nego se plašim za svoju djecu", kazao je Zahirović, izvještava Radio Slobodna Evropa.

On dodaje kako su tek nedavno došli iz Državne agencije za nuklearnu sigurnosti i ogradili mjesto, iako se incident dogodio prije deset mjeseci.

'Ovo je postalo smetljište', kaže Zahiragić
'Ovo je postalo smetljište', kaže Zahiragić

U blizini napuštenog kompleksa Energoinvesta nalazi se i kuća Azemine Kahriman. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Azemina kaže kako je o svemu saznala putem medija.

"Prošle godine smo vidjeli da nešto odvoze s tog mjesta, uz obezbjeđenje. Mislim da su nas trebali o svemu ranije obavijestiti. Ovdje ljudi siju povrće, imaju pčele, beru trave za čajeve", objašnjava Azemina.

Radiološki incident iz 2019. godine

Radiološki incident se, kako tvrde iz Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine, desio u decembru 2019. godine prilikom početka radova na jednom od objekata na lokalitetu gdje se nalazi Energoinvest. Tom prilikom je došlo do unutrašnje kontaminacije u objektu, prouzrokovane radioaktivnim materijalom Cezij-137.

Iz Agencije navode da se radi o takozvanom radiološkom vanrednom događaju, te da je u inspekcijskim izvještajima nakon ovog događaja evidentirano koje su firme i pojedinci prethodno tu bili prisutni. Njima je izdato rješenje da obave vanredni ljekarski pregled kako bi se utvrdilo da na odjeći, obući ili rukama nije došlo do kontakta s opasnim materijalom.

"Osobe koje su hodale unutar objekta su raznijele taj radioaktivni materijal. Sad to sve treba dekontaminirati. Za takve objekte prave se planovi dekomisioniranja. Plan mora odobriti regulator, a to je naša agencija. A ovom slučaju nije napravljen plan dekomisioniranja i nije državna regulatorna agencija dala odobrenje da se radi na objektu, bilo šta. A trebala je", kaže Emir Dizdarević, zamjenik direktora ove agencije.

Dekomisioniranje je, objašnjava Dizdarević, detaljan proces razgrađivanja objekta prilikom preuzimanja od starog vlasnika. Ukoliko se u njemu nalazio radioaktivni materijal, dekomisioniranje se vrši pod nadzorom stručnih osoba i jasnim planom.

Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta (na fotografiji šira lokacija incidenta na Stupu)
Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta (na fotografiji šira lokacija incidenta na Stupu)

Iz kompanije Bingo, koja je kupila objekat u stečaju, potvrdili su za RSE da u ponudi koju je Sud objavio nije bilo navedeno ništa o spornom otpadu i bunkeru, te da niko od radnika Binga na terenu nije bio u kontaktu sa otpadom.

Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta. Prema njegovim riječima, vlasnik objekta sada mora snositi sve troškove, a kontaminirani otpad se mora na poseban način uskladištiti kako ne bi došlo do daljeg širenja i ugrožavanja životne sredine.

"Mi u BiH nemamo takav tehnički servis. Kao iskusniji su se pokazali Nuklearni objekti Srbije, oni su već dolazili, evo imamo informaciju da bi u ponedjeljak (14. septembra) već trebali uposlenici Nuklearnih objekata Srbije, iz Vinče, koji imaju iskustva, da krenu s tim poslovima. Oni su rekli da će se to u tri faze riješiti i ja mislim da će oni to završiti", potvrdio je Dizdarević.

Šta je Cezij-137?

Cezij-137 je radioaktivni izotop koji se koristi za dobivanje gama-čestica. Vrijeme njegovog poluraspada traje trideset godina i nakon toga se raspada u barij -137 koji nije radioaktivan. Koristi se u različite svrhe, pa i u industrijske. Cezij-137 je nakon katastrofe u Černobilu bio najveći izvor radijacije.

Prema riječima Lamije Tanović, profesorice na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu iz oblasti atomske i nuklearne fizike, dobra stvar je što je do incidenta došlo unutar objekta.

Profesorica Lamija Tanović pojašnjava da je Cezij vrlo reaktivan
Profesorica Lamija Tanović pojašnjava da je Cezij vrlo reaktivan

"Cezij je vrlo reaktivan. On se, čim dođe u dodir sa vazduhom, pretvara u Cezijev praškasti oksid, koji onda pada na zemlju ili može da se raznese u zraku. Onda može biti opasan za onoga ko pojede salatu na koju je pao taj Cezij ili udahne te nano čestice sa Cezijem. Ali, to je prazna hala bila, možda bi te radnike koji su tu radili trebalo provjeriti, sve su to detalji koje mi ne znamo“, smatra Tanović.

Profesorica dodaje da je vrlo teško sa ovakvim materijama djelovati u objektu koji je napušten prije nekoliko desetina godina.

"Ovo je zbilja incident, ovo što se desilo. Prvo, radi se o dugom vremenskom razdoblju, zatim se radi o nečemu što je slučajno došlo, jer radnici koji su tu radili vjerovatno nisu ni znali o čemu se radi“, kaže Tanović.

Puni obim kontaminacije će tek biti utvrđen

Regulatorna agencija je obavijestila javnost da je kontaminirani objekat obilježen i obezbjeđen zaštitom od neovlaštenog pristupa 24 sata svakog dana, i da ne postoji razlog za zabrinutost za zdravlje stanovništva i životnu sredinu.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma za Radio Slobodna Evropa navode da je Zakon o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH propisao da će i Federalni zavod za javno zdravstvo obavljati poslove i zadatke upravljanja radioaktivnim otpadom.

"Državna agencija nas je pozvala da im u dijelu tehničke podrške, tj. mjerenja dostavimo dozimetrijske podatke sa lica mjesta. Postoje tačke veće i manje kontaminacije. Puni obim kontaminacije će se utvrditi tokom sanacije, a najbitnije je da se pristupi sanaciji objekta. Mora se dekontaminirati objekat, a nakon toga se može dati na korištenje vlasniku", navodi Alfred Vidic, voditelj Centra za zaštitu od zračenja u Federalnom zavodu za javno zdravstvo.

Magazinović: Niko nije obavijestio stanovništvo

S obzirom da je riječ o opasnoj materiji i činjenici da se incident dogodio u neposrednoj blizini stambenog naselja, u ovaj slučaj uključio se i Saša Magazinović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Magazinović, koji u državnom parlamentu zastupa i Zeleni klub, smatra da je problem što institucije generalno ne znaju da komuniciraju sa građanima.

"Posebno je frustrirajuće što se to dešava godinu dana nakon incidenta, a za mene je posebno značajno zato što živim na toj lokaciji i što niko od nadležnih institucija nije obavijestio stanovništvo, bez obzira da li imaju ili nemaju posljedice, da li su one zanemarive", navodi Magazinović.

Zastupnički dom Parlamenta BiH u februaru ove godine je razmatrao izvještaj Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS), iz 2017. godine. U izvještaju se navodi da su radioaktivni izvori, koji se više ne koriste, uskladišteni na 19 lokacija u Bosni i Hercegovini.

Od toga, na 11 lokacija je uskladišteno manje od pet radioaktivnih izvora, na šest lokacija je uskladišteno između pet i 50 izvora, dok je na preostale dvije lokacije uskladišteno više od 50 radioaktivnih izvora koji se ne koriste.

Kako je potvrđeno za RSE, među 19 lokacija, gdje su uskladišteni radioaktivni izvori koji se više ne koriste su Željezara Zenica, Cementara Kakanj, Rudi Čajavec u Banjaluci, te objekat Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u Rakovici kod Sarajeva, u kome se nalaze potrošeni izvori iz nekadašnje sarajevske tvornice Zrak, koja je proizvodila farbe.

See all News Updates of the Day

Sjedinjene Države uvele nove sankcije plaćenićkoj grupi Wagner

Centar privatne vojne grupe Wagner u Sankt Peterburgu.

Sjedinjene Države uvele su nove sankcije ruskoj paravojnoj plaćenićkoj grupi Wagner i njenom lideru Jevgeniju Prigožinu.

Sankcije, kako saopštava State Department, uključuju, „njenu ključnu infrastrukturu i povezane kompanije, operacije na ratištu u Ukrajini, proizvođače ruskog oružja i one koji upravljaju područjima pod ruskom okupacijom”.

„Ova akcija podržava naš cilj da degradiramo sposobnost Moskve da vodi rat protiv Ukrajine, da pozove odgovornost za one koji su odgovorni za ruski agresivni rat i povezane zloupotrebe, i da izvršimo dalji pritisak na ruski odbrambeni sektor”, kaže se u saopštenju.

Sjedinjene Države su sankcionisale niz entiteta i pojedinaca. Između ostalog, sankcionisana je avijacijska firma koju koristi Wagner grupa, tri osobe zbog njihove uloge šefova ruske Federalne kazneno-popravne službe, za koju se navodi da olakšava regrutaciju ruskih zatvorenika u Wagnerovu grupu. Sankcionisan je i Sergej Adonjev za kojeg se kaže da je finansijer ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Također su nametnuta vizna ograničenja za 531 pripadnika ruske vojske koji ugrožavaju integritet Ukrajine.

Prije nekoliko mjeseci, u novembru 2022. godine, State Department je Wagner grupu označio odgovornom za ugrožovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Danas, Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija označava Wagner grupu kao značajnu transnacionalnu kriminalnu organizaciju.

„Obrazac ozbiljnog kriminalnog ponašanja Wagner grupe uključuje nasilno uznemiravanje novinara, humanitarnih radnika i pripadnika manjinskih grupa i uznemiravanje, opstrukciju i zastrašivanje mirovnih snaga UN-a u Centralnoafričkoj Republici kao i silovanja i ubistva u Maliju”, stoji u saopštenju.

Na listi kažnjenih našao se i kineski Institut za istraživanje svemira i tehnologije – označen odgovornim za dostavljanje Terra Techu satelitskih snimaka raznih lokacija u Ukrajini.

Američka ministrica finansija Janet Yellen je saopštila: „Proširene sankcije Wagneru dodatno će otežati mogućnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina da naoružava i oprema svoju ratnu mašinu.”

update

Najmanje 11 žrtava usljed ruskih vazdušnih napada na ukrajinske regione

Posledice ruskih vazdušnih napada u okolini Kijeva. (REUTERS/Valentyn Ogirenko)

Ruski ratni avioni ispalili su talas raketa na Ukrajinu tokom saobraćajnog špica u četvrtak ujutru, a Ukrajinci pobjegli u skloništa dok su snage protivvazdušne odbrane obarale dolazeće rakete, rekli su zvaničnici.

Najmanje jedanaest osoba poginulo je u ruskim vazdušnim napadima na Ukrajinu, saopštio je Oleksandr Horunži, portparol Državne službe za vanredne situacije.

Horunži je rekao da je u udaru ruskih snaga na jedanaest regiona povrijeđeno jedanaest ljudi i oštećeno 35 zgrada.

Upozorenje o vazdušnom napadu se čulo širom zemlje dok su ljudi išli na posao. U glavnom gradu Kijevu, veliki broj ljudi smešten je u podzemnim stanicama metroa.

Rusija je od oktobra gađala elektroenergetsku mrežu raketama i dronovima, što je izazvalo velike nestanke struje i druge prekide snabdijevanjem tokom zime.

Najnoviji raketni udari uslijedili su nekoliko sati nakon napada dronom preko noći.

Portparol vazduhoplovstva Jurij Inhat kazao je da je šest ruskih aviona lansiralo rakete, i da se očekuje više od 30 raketa u različitim regionima.

On je rekao da se čini da projektili prvenstveno gađaju centralnu Ukrajinu, ali da bi mogli da promijene kurs.

„Prve ruske rakete su oborene”, rekao je Andrij Jermak, šef kabineta predsednika.

Vazdušni napadi uslijedili su nekoliko sati nakon što su Sjedinjene Države i Njemačka rekle da su pristale da pošalju ukrajinske borbene tenkove.

DTEK, najveći privatni proizvođač energije u Ukrajini, saopštio je da sprovodi hitno isključenje struje u glavnom gradu Kijevu, okolnom regionu, kao i regionima Odese i Dnjepropetrovska zbog opasnosti od raketnog napada.

Drugi proizvođači električne energije takođe su rekli da sprovode hitna isključenja struje u drugim dijelovima zemlje.

Vojska je tokom noći saopštila da je njena protivvazdušna odbrana oborila sva 24 dronova koja je poslala Rusija. Petnaest dronova je oboreno oko glavnog grada Kijeva, gdje nema izvještaja o šteti.

Ruski biznisi u BiH obavijeni tajnom

Ruski biznisi u BiH obavijeni tajnom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:56 0:00

Procjenjuje se da je Optima grupa, naftna kompanija u ruskom vlasništvu, koja djeluje u BiH 15-ak godina u velikim gubicima dok je poslovanje ove firme prilično netransparentno. Pojedini analitičari smatraju da je to moguće zbog čvrstih veza sa predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj.

update

Biden: SAD šalju 31 tenk Ukrajini

Tenkovi Abrams

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je da će SAD poslati 31 borbeni tenk M1 Abrams Ukrajini kako bi joj pomogli u borbi protiv Rusije, čija invazija traje skoro godinu dana. 

Biden je naglasio da su SAD i Evropa potpuno jedinstvene u podršci Ukrajini i najavio da će Amerikanci početi obuku ukrajinskih vojnika "što je prije moguće".

Međutim, istakao je da će biti potrebni mjeseci da američki tenkovi stignu do bojnog bolja.

Karakteristike Abrams tenka.
Karakteristike Abrams tenka.

Nakon sedmica oklijevanja koje je dovelo do sve većeg nestrpljenja njemačkih saveznika, kancelar Olaf Scholz najavio je u srijedu da će njegova vlada Ukrajini dati borbene tenkove Leopard 2 i odobriti zahtjeve drugih zemalja da učine isto.

U saopćenju, njemačka vlada je navela da će u početku Ukrajini isporučiti 14 tenkova iz vlastitih zaliha. Cilj je da Njemačka i njeni saveznici obezbijede Ukrajini ukupno dva bataljona, odnosno 88 tenkova.

Činjenice o Leopard tenku.
Činjenice o Leopard tenku.

Čini se da su Sjedinjene Države spremne da odobre isporuku visokonaprednih borbenih tenkova Ukrajini u njenoj borbi protiv skoro jednogodišnje ruske invazije.

"Ova odluka prati našu dobro poznatu liniju podrške Ukrajini u skladu sa našim mogućnostima", rekao je Scholz nakon sastanka vlade u Berlinu.

Njemačka je "djelovala u bliskoj koordinaciji" sa svojim međunarodnim saveznicima, dodao je.

Američki mediji navode da bi administracija predsjednika Joea Bidena svoju odluku mogla objaviti već u srijedu. Odluku o slanju tenkova M1 Abrams u Ukrajinu, kao dio diplomatskog dogovora s Njemačkom u vezi s dostavom nekih od njenih tenkova, prvi je objavio The Wall Street Journal.

Američki zvaničnici citirani u izvještajima kažu da Sjedinjene Države razmatraju slanje nešto više od 30 sofisticiranih tenkova na ukrajinsko ratište.

Američki zvaničnik upoznat sa razmatranjima rekao je u utorak za Glas Amerike da Bijela kuća radi na finaliziranju plana da Ukrajina dobije željene tenkove, iako bi moglo proći neko vrijeme prije nego što Kijev bude u mogućnosti da preuzme isporuku i stavi ih na ratište.

Zvaničnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljive prirode planova, rekao je da će tenkovi vjerovatno biti dostavljeni putem Pentagonove Inicijative za pomoć u sigurnosti Ukrajine (USAI). Fond omogućava Ministarstvu odbrane da kupuje oružje i sisteme bilo od proizvođača odbrane ili iz drugih izvora, umjesto da ih crpi direktno iz američkih zaliha.

U ovom slučaju, zvaničnik je rekao da bi Sjedinjene Države mogle tražiti da kupe tenkove M1 Abrams od drugih zemalja i da ih preurede prije nego što ih pošalju u Ukrajinu.

Rusija je ljutito dočekala vijest o američkim razmatranjima. Reuters izvještava da je Anatolij Antonov, ruski izaslanik u Sjedinjenim Državama, rekao u poruci u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da bi moguća isporuka tenkova od strane Sjedinjenih Država Ukrajini bila "još jedna očita provokacija protiv Rusije".

„Očigledno je da Washington namerno pokušava da nam nanese strateški poraz“, rekao je Antonov.

Neki američki zvaničnici su odbacili ideju slanja tenkova Abrams u Ukrajinu, upozoravajući da, iako su tenkovi Abrams vrlo sposobni, teško ih je održavati i zahtijevaju više goriva nego što Kijev može izdvojiti.

„Ne bi trebalo da pružamo Ukrajincima sisteme koje ne mogu da poprave, ne mogu da izdrže i koje oni, dugoročno gledano, ne mogu da priušte, jer to nije od pomoći”, rekao je podsekretar odbrane za politiku Colin Kahl novinari prošle sedmice.

Sekretar za štampu Pentagona, brigadni general Patrick Ryder, ponovio je tu zabrinutost u utorak.

„Naš fokus je bio na tome da Ukrajini pružimo kapacitete koje može primijeniti upravo sada na ratištu”, rekao je on. „M1 [Abrams tenk] je složen sistem naoružanja koji je težak za održavanje. … To je bila istina juče. To je istina danas. To će biti istina u budućnosti”, rekao je on.

Do promjene u stavu SAD-a o slanju tenkova M1 Abrams Ukrajini došlo je nakon što su brojne njemačke novinske kuće objavile da je Njemačka odlučila poslati neke od svojih tenkova Leopard 2 u Ukrajinu, uz to što je otvorila put drugim zemljama da pošalju iste tenkove Kijevu.

Ranije, nakon sastanka u Berlinu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je odluku Njemačke da dozvoli saveznicima, predvođenim Poljskom, da pošalju Ukrajini željene tenkove njemačke proizvodnje.

Rekao je da je obezbjeđivanje borbenih tenkova ukrajinskim snagama važno kako bi se odbilo rusko napredovanje i kako bi se pomoglo Ukrajini da povrati svoju teritoriju.

Ukrajinski zvaničnici su rekli da će zapadni borbeni tenkovi, poput Leoparda i Abramsa, omogućiti njihovim snagama da efikasnije manevrišu, dok nastoje da potisnu ruske snage koje okupiraju njihovu zemlju.

Biden traži zabranu automatskog oružja poslije masovnih pucnjava 

Policijska traka na mjestu pucnjave 24. januara 2023, u kojoj je napadač ubio nekoliko ljudi u dvije poljoprivredne radnje u Kaliforniji.

Poslije dvije smrtonosne masovne pucnjave u Kaliforniji razmaku od samo nekoliko dana, predsjednik SAD Joe Biden daje podršku mjerama kontrole oružja, uključujući i obnavljanje zabrane poluatomatskog i automatskog oružja iz 1994. za koju se zalagao kao senator.

"Čak i dok čekamo dalje detalje o ovim pucnjavama, znamo da pošast nasilja uz upotrebu vatrenog oružja širom Amerike zahtijeva snažniju akciju. Još jednom pozivam oba doma Kongresa da djeluju brzo i dostave ovu zabranu poluautomatskog i automatskog oružja na moj sto i preduzmu mjere da očuvaju bezbjednost američke zajednice, škola, radnih mjesta i domova", naveo je predsjednik Biden u izjavi poslije pucnjave u ponedjeljak u Half Moon Bayju u Kaliforniji, u kojoj je poginulo najmanje sedam ljudi.

Pucnjava se dogodila samo dva dana pošto je naoružani napadač ubio najmanje 11 ljudi u plesnom studiju u Monterey Parku u Kaliforniji, dok je azijsko-američka zajednica u tom gradu proslavljala novogodišnji vikend.

U ponedjeljak, američka senatorica Dianne Feinstein, demokratkinja iz Kalifornije, zajedno sa senatorima Richardom Blumenthalom i Chrisom Murphyjem, demokratama iz države Connecticut, predstavila je zakon o ponovnom uspostavljanju federalne zabrane automatskog oružja, kao i zakon o podizanju minimalne starosne granice za kupovinu te vrste oružja na 21 godinu. Ta zabrana je istekla 2004. godine.

"Stalni tok masovnih pucnjava ima jednu zajedničku nit: skoro sva uključuju poluatomatsko i automatsko oružje. To je zato što je ovo oružje dizajnirano da ubije što više ljudi što je brže moguće", rekla je Feinstein."Vrijeme je da se suprotstavimo lobiju za oružje i uklonimo ovo ratno oružje sa naših ulica ili, u najmanju ruku, da ga držimo van domašaja mladih ljudi."

Predložena zabrana oružja od strane Senata, kojoj se protive republikanci i aktivisti za prava oružja, blokirala bi redom: prodaju, proizvodnju, transfer i uvoz 205 specifičnih vrsta oružja, koja imaju karakteristike oružja koje koristi vojska - i proglasila nezakonitim okvire municije koji mogu da sadrže više od 10 metaka.

Demokratski kongresmen David Cicilline predstaviće prateću verziju zakona u Predstavničkom domu. Obje doma će morati da usvoje zakon da bi stigao do Bidenovog stola, da bi ga on zatim potpisao.

Sa republikancima koji kontrolišu Predstavnički dom, male su šanse da zakon prođe. Predsjednik Predstavničkog doma Kevin McCarthy, republikanac iz Kalifornije, rekao je novinarima u utorak da neće uzimati u razmatranje nove zakone o oružju dok ne sazna više o obje pucnjave. Ankete pokazuju da se većina republikanskih glasača protivi ograničenju prava na nošenje oružja, zaštićenom Drugim amandmanom na Ustav SAD.

A pošto je Vrhovni sud koji naginje konzervativcima poništio njujorški zakon o bezbjednosti oružja u junu, restrikcije u pogledu oružja mogle bi da budu ugrožene i u drugim saveznim državama, rekao je Jonathan Metzl, sociolog sa Univerziteta Vanderbilt, koji je fousiran na politiku oružja.

"Ništa se zaista neće dogoditi dok se ne pozabavimo ne samo svakodnevnim zakonodavstvom o oružju, što je važno", rekao je Metzl za Glas Amerike. "Ali zaista, Vrhovni sud trenutno podriva pokret za bezbjednost oružja i to na zaista katastrofalan način."

Sekretarica za medije Bele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da administracija razmatra više izvršnih akcija kako bi se pozabavila smanjenjem oružanog nasilja.

"Ali ono što vjerujemo je da Kongres treba da reaguje", rekla je ona novinarima u utorak.

U SAD je do sada ove godine bilo više smrtonosnih incidenata sa oružjem nego u istom periodu bilo koje godine. Bilo je oko 40 masovnih pucnjava, definisanih kao incidenti sa najmanje četiri ubijene žrtve, širom zemlje u prve tri nedjelje 2023.

Prošlog juna, tek nešto više od mjesec dana pošto je u masovnoj pucnjavi u osnovnoj školi u Texasu ubijeno 19 djece i dvoje odraslih i pošto je u masovnoj pucnjavi u supermarketu u Buffalu, u New Yorku, ubijeno 10 crnaca, Biden je potpisao dvopartijski zakon o bezbjednosti oružja.

Zakon, prvi veliki propis o bezbjednosti oružja koji je Kongres usvojio u skoro 30 godina, uključuje jačanje bezbjednosne provjere za kupce oružja između 18 i 21 godine i pruža podsticaj državama da donesu takozvane zakone o crvenoj zastavi koji dozvoljavaju grupama da podnose peticije pred sudovima, kako bi se uklonilo oružje od ljudi za koje se smatra da predstavljaju prijetnju za sebe ili druge, između ostalih odredbi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG