Izdvojeno
Radijacijski incident u Sarajevu o kojem se nije pričalo

Radiološki incident u naselju Stup desio se još u decembru 2019. godine
Ekrem Zahirović, mještanin sarajevskog naselja Stup, živi stotinjak metara od mjesta gdje se dogodio radijacijski incident u krugu Energoinvesta, nekadašnjeg privrednog giganta. Informaciju o incidentu saznao je preko medija, što je uznemirilo njega i njegove komšije.
"Ovaj krug gdje se nalazio Energoinvest sada niko ne čuva. Dosta je toga rasprodano. Ovo je postalo smetljište. Mene nije strah, nego se plašim za svoju djecu", kazao je Zahirović, izvještava Radio Slobodna Evropa.
On dodaje kako su tek nedavno došli iz Državne agencije za nuklearnu sigurnosti i ogradili mjesto, iako se incident dogodio prije deset mjeseci.
U blizini napuštenog kompleksa Energoinvesta nalazi se i kuća Azemine Kahriman. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Azemina kaže kako je o svemu saznala putem medija.
"Prošle godine smo vidjeli da nešto odvoze s tog mjesta, uz obezbjeđenje. Mislim da su nas trebali o svemu ranije obavijestiti. Ovdje ljudi siju povrće, imaju pčele, beru trave za čajeve", objašnjava Azemina.
Radiološki incident iz 2019. godine
Radiološki incident se, kako tvrde iz Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine, desio u decembru 2019. godine prilikom početka radova na jednom od objekata na lokalitetu gdje se nalazi Energoinvest. Tom prilikom je došlo do unutrašnje kontaminacije u objektu, prouzrokovane radioaktivnim materijalom Cezij-137.
Iz Agencije navode da se radi o takozvanom radiološkom vanrednom događaju, te da je u inspekcijskim izvještajima nakon ovog događaja evidentirano koje su firme i pojedinci prethodno tu bili prisutni. Njima je izdato rješenje da obave vanredni ljekarski pregled kako bi se utvrdilo da na odjeći, obući ili rukama nije došlo do kontakta s opasnim materijalom.
"Osobe koje su hodale unutar objekta su raznijele taj radioaktivni materijal. Sad to sve treba dekontaminirati. Za takve objekte prave se planovi dekomisioniranja. Plan mora odobriti regulator, a to je naša agencija. A ovom slučaju nije napravljen plan dekomisioniranja i nije državna regulatorna agencija dala odobrenje da se radi na objektu, bilo šta. A trebala je", kaže Emir Dizdarević, zamjenik direktora ove agencije.
Dekomisioniranje je, objašnjava Dizdarević, detaljan proces razgrađivanja objekta prilikom preuzimanja od starog vlasnika. Ukoliko se u njemu nalazio radioaktivni materijal, dekomisioniranje se vrši pod nadzorom stručnih osoba i jasnim planom.
Iz kompanije Bingo, koja je kupila objekat u stečaju, potvrdili su za RSE da u ponudi koju je Sud objavio nije bilo navedeno ništa o spornom otpadu i bunkeru, te da niko od radnika Binga na terenu nije bio u kontaktu sa otpadom.
Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta. Prema njegovim riječima, vlasnik objekta sada mora snositi sve troškove, a kontaminirani otpad se mora na poseban način uskladištiti kako ne bi došlo do daljeg širenja i ugrožavanja životne sredine.
"Mi u BiH nemamo takav tehnički servis. Kao iskusniji su se pokazali Nuklearni objekti Srbije, oni su već dolazili, evo imamo informaciju da bi u ponedjeljak (14. septembra) već trebali uposlenici Nuklearnih objekata Srbije, iz Vinče, koji imaju iskustva, da krenu s tim poslovima. Oni su rekli da će se to u tri faze riješiti i ja mislim da će oni to završiti", potvrdio je Dizdarević.
Šta je Cezij-137?
Cezij-137 je radioaktivni izotop koji se koristi za dobivanje gama-čestica. Vrijeme njegovog poluraspada traje trideset godina i nakon toga se raspada u barij -137 koji nije radioaktivan. Koristi se u različite svrhe, pa i u industrijske. Cezij-137 je nakon katastrofe u Černobilu bio najveći izvor radijacije.
Prema riječima Lamije Tanović, profesorice na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu iz oblasti atomske i nuklearne fizike, dobra stvar je što je do incidenta došlo unutar objekta.
"Cezij je vrlo reaktivan. On se, čim dođe u dodir sa vazduhom, pretvara u Cezijev praškasti oksid, koji onda pada na zemlju ili može da se raznese u zraku. Onda može biti opasan za onoga ko pojede salatu na koju je pao taj Cezij ili udahne te nano čestice sa Cezijem. Ali, to je prazna hala bila, možda bi te radnike koji su tu radili trebalo provjeriti, sve su to detalji koje mi ne znamo“, smatra Tanović.
Profesorica dodaje da je vrlo teško sa ovakvim materijama djelovati u objektu koji je napušten prije nekoliko desetina godina.
"Ovo je zbilja incident, ovo što se desilo. Prvo, radi se o dugom vremenskom razdoblju, zatim se radi o nečemu što je slučajno došlo, jer radnici koji su tu radili vjerovatno nisu ni znali o čemu se radi“, kaže Tanović.
Puni obim kontaminacije će tek biti utvrđen
Regulatorna agencija je obavijestila javnost da je kontaminirani objekat obilježen i obezbjeđen zaštitom od neovlaštenog pristupa 24 sata svakog dana, i da ne postoji razlog za zabrinutost za zdravlje stanovništva i životnu sredinu.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma za Radio Slobodna Evropa navode da je Zakon o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH propisao da će i Federalni zavod za javno zdravstvo obavljati poslove i zadatke upravljanja radioaktivnim otpadom.
"Državna agencija nas je pozvala da im u dijelu tehničke podrške, tj. mjerenja dostavimo dozimetrijske podatke sa lica mjesta. Postoje tačke veće i manje kontaminacije. Puni obim kontaminacije će se utvrditi tokom sanacije, a najbitnije je da se pristupi sanaciji objekta. Mora se dekontaminirati objekat, a nakon toga se može dati na korištenje vlasniku", navodi Alfred Vidic, voditelj Centra za zaštitu od zračenja u Federalnom zavodu za javno zdravstvo.
Magazinović: Niko nije obavijestio stanovništvo
S obzirom da je riječ o opasnoj materiji i činjenici da se incident dogodio u neposrednoj blizini stambenog naselja, u ovaj slučaj uključio se i Saša Magazinović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Magazinović, koji u državnom parlamentu zastupa i Zeleni klub, smatra da je problem što institucije generalno ne znaju da komuniciraju sa građanima.
"Posebno je frustrirajuće što se to dešava godinu dana nakon incidenta, a za mene je posebno značajno zato što živim na toj lokaciji i što niko od nadležnih institucija nije obavijestio stanovništvo, bez obzira da li imaju ili nemaju posljedice, da li su one zanemarive", navodi Magazinović.
Zastupnički dom Parlamenta BiH u februaru ove godine je razmatrao izvještaj Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS), iz 2017. godine. U izvještaju se navodi da su radioaktivni izvori, koji se više ne koriste, uskladišteni na 19 lokacija u Bosni i Hercegovini.
Od toga, na 11 lokacija je uskladišteno manje od pet radioaktivnih izvora, na šest lokacija je uskladišteno između pet i 50 izvora, dok je na preostale dvije lokacije uskladišteno više od 50 radioaktivnih izvora koji se ne koriste.
Kako je potvrđeno za RSE, među 19 lokacija, gdje su uskladišteni radioaktivni izvori koji se više ne koriste su Željezara Zenica, Cementara Kakanj, Rudi Čajavec u Banjaluci, te objekat Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u Rakovici kod Sarajeva, u kome se nalaze potrošeni izvori iz nekadašnje sarajevske tvornice Zrak, koja je proizvodila farbe.
See all News Updates of the Day
Trump pokreće diplomatski napad da okonča rat u Ukrajini

Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je u srijedu diplomatsku akciju s ciljem okončanja gotovo trogodišnjeg rata u Ukrajini i postavio ono što se čini da je njegov uvjet za nastavak podrške SAD-a.
"Podržavam Ukrajinu, ali želim sigurnost za naš novac", rekao je on u Ovalnom kabinetu, na pitanje novinara o njegovom stavu o sukobu izazvanom ruskom invazijom 2022. godine.
Trump je rekao da je bivšem predsjedniku Joeu Bidenu rekao o njegovoj podršci Kijevu: "'Trebalo bi da tražite zajam ili osiguranje, poput njihove nafte i plina ili nešto slično, za novac'."
Američki zakonodavci odobrili su skoro 183 milijarde dolara vojne i nevojne podrške Ukrajini od 2022. godine, prema izvještaju o nadzoru dostavljenom Kongresu u srijedu, u kojem se također navodi da je na raspolaganju nešto manje od 40 milijardi dolara.
Ovo je uslijedilo nakon burnog dana razvoja događaja između Washingtona i Moskve.
Predsjednik pozdravlja učitelja kod kuće
Događaji su počeli u utorak navečer, kada je predsjednik primio američkog učitelja Marca Fogela u Bijelu kuću nakon što je pušten iz ruskog pritvora.
Prije podneva u srijedu, Trump je objavio da su se on i ruski predsjednik Vladimir Putin telefonom dogovorili da "odmah" započnu pregovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi se okončao sukob.
Oko podneva, Trump je poslao potpredsjednika JD Vancea i državnog sekretara Marca Rubija na sastanak u petak u Minhen sa Zelenskim.
A onda, govoreći novinarima u Ovalnoj kancelariji dok je nebo postajalo sivo nad snježnim Washingtonom, on je najavljivao budući samit s Putinom u Saudijskoj Arabiji "u ne tako dalekoj budućnosti".
Razgovor sa Zelenskim prošao 'veoma dobro'
Ranije tog dana, Trump je u izjavi na društvenim mrežama koju je naglas pročitala sekretarica za štampu Karoline Leavitt rekao da je razgovor sa Zelenskim prošao "veoma dobro".
Isto tako, o sastanku u Minhenu, rekao je: "Nadam se da će rezultati tog sastanka biti pozitivni."
Zelenskyy je potvrdio da su njih dvojica razgovarali u srijedu. U videu koji je objavilo ukrajinsko predsjedništvo, on je opisao njihov razgovor kao dug.
„Razgovarali smo o mnogim nijansama, diplomatskim, vojnim, ekonomskim, a predsjednik Trump me je obavijestio o tome šta mu je Putin rekao“, rekao je. „Vjerujemo da je moć Amerike dovoljna da zajedno sa nama, zajedno sa svim partnerima, izvrši pritisak na Rusiju i Putina prema miru.
Ranije u srijedu, ministar odbrane Pete Hegseth, u Njemačkoj na sastanku Ukrajinske kontakt grupe za odbranu, odbacio je ključni zahtjev Ukrajine: konačno članstvo u NATO-u.
"Sjedinjene Države ne vjeruju da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod dogovornog rješenja", rekao je Hegseth.
Na pitanje o Hegsethovoj izjavi, Trump je rekao da članstvo Ukrajine u NATO-u "nije praktično".
'Odlično prijateljstvo'
Glavni Trumpov izaslanik u srijedu je zaslužan za Trumpovo "veliko prijateljstvo" s Putinom i sa saudijskim prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom kao ključ za oslobađanje Fogela iz ruskog pritvora u utorak uveče. Fogel je bio u pritvoru od avgusta 2021. jer je u zemlju unosio medicinski propisanu marihuanu.
"Mislim da je oslobađanje Marca Fogela bilo kritično, a Rusi su bili od velike pomoći u tom nastojanju i vrlo susretljivi", rekao je Stiv Vitkof, Trampov specijalni izaslanik za Bliski istok, obraćajući se novinarima u Bijeloj kući. "I mislim da je to možda znak o tome kakav će radni odnos između predsjednika Trumpa i predsjednika Putina biti u budućnosti i šta to može predstavljati za svijet u cjelini za sukobe i tako dalje."
"Osjećam se kao najsrećniji čovjek na Zemlji trenutno", rekao je Fogel dok je stajao pored Trumpa u Bijeloj kući u utorak kasno.
Trump je rekao da cijeni ono što je Rusija učinila puštajući Fogela da ode kući, ali je odbio precizirati detalje bilo kakvog sporazuma s Rusijom osim što ga je nazvao "veoma poštenim, vrlo razumnim".
Bijela kuća je u srijedu saopćila da će SAD, zauzvrat, osloboditi ruskog kralja kriptovaluta Aleksandra Vinnika.
U srijedu je ruski portparol Dmitrij Peskov direktno povezao Fogelovu razmjenu sa širom slikom.
„U Washingtonu se Fogelov povratak smatra važnim korakom u ukrajinskoj krizi“, rekao je on.
I rekao je da takvi pregovori između Washingtona i Moskve grade međusobno povjerenje, za koje je rekao da je "sada na najnižoj tački".
Bijela kuća je također objavila oslobađanje trojice zatvorenika koje drži saveznik Kremlja Bjelorusija. Među njima, Andrey Kuznechyk, veteran novinar bjeloruskog servisa Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty koji finansira SAD.
"Ovo je radostan dan za Andreya, njegovu suprugu i njihovo dvoje male djece. Nakon više od tri godine, ova porodica je ponovo na okupu zahvaljujući predsjedniku Trumpu", rekao je predsjednik RSE/RL Stephen Capus u izjavi.
Capus je dodao: "I dalje se nadamo da će naš novinar Ihar Losik također biti pušten i očekujemo od Trumpove administracije njeno kontinuirano vodstvo i smjernice."
Trump tvrdi da 'odmah' počinju pregovori o okončanju rata u Ukrajini

Predsjednik Donald Trump objavio je u srijedu da su se on i ruski lider u telefonskom razgovoru dogovorili da "odmah" počnu pregovore sa ukrajinskim liderom kako bi se okončao skoro trogodišnji sukob.
"Počećemo tako što ćemo nazvati ukrajinskog predsjednika Zelenskog da ga obavijestimo o razgovoru, što ću upravo sada raditi", rekao je Trump na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social. “Zamolio sam državnog sekretara Marca Rubia, direktora CIA-e Johna Ratcliffea, savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Waltz-a i ambasadora i specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa da predvode pregovore koji će, snažno osjećam, biti uspješni.”
Trump nije precizirao koji bi uslovi mogli biti da se okonča sukob Rusije i Ukrajine. No, ministar odbrane Pete Hegseth, u Njemačkoj u srijedu na sastanku Ukrajinske kontakt grupe za odbranu, odbacio je ključni zahtjev Ukrajine: konačno članstvo u NATO-u.
"Sjedinjene Države ne vjeruju da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod dogovorenog rješenja", rekao je Hegseth.
Trumpov glavni pregovarač za taoce u srijedu je pripisao Trumpovo "veliko prijateljstvo" s ruskim liderom i princom Saudijske Arabije kao ključno za oslobađanje američkog učitelja Marca Fogela iz ruskog pritvora kasno u utorak.
"Mislim da je oslobađanje Marca Fogela bilo kritično i da su Rusi bili od velike pomoći u tom nastojanju i vrlo susretljivi", rekao je Witkoff, obraćajući se novinarima u Bijeloj kući. “I mislim da je to možda znak o tome kakav će radni odnos između predsjednika Trumpa i predsjednika Putina biti u budućnosti i šta to može predstavljati za svijet u cjelini za sukobe i tako dalje. Mislim da su imali veliko prijateljstvo. I mislim da će se to sada nastaviti i da je to zaista dobra stvar za svijet.”
Trump je poželio dobrodošlicu Fogelu u Bijelu kuću u utorak kasno. On je bio u pritvoru od avgusta 2021. jer je u zemlju unosio medicinski propisanu marihuanu.
"Osjećam se kao najsrećniji čovjek na Zemlji trenutno", rekao je Fogel dok je stajao pored Trumpa u Bijeloj kući u utorak kasno.
Trump je rekao da cijeni ono što je Rusija učinila puštajući Fogela kući, ali je odbio da precizira detalje bilo kakvog sporazuma s Rusijom osim što ga je nazvao "veoma poštenim" i vrlo razumnim.
Trump je također rekao da će u srijedu biti objavljeno još jedno oslobađanje talaca.
Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je ranije u utorak da su Sjedinjene Države i Rusija "pregovarale o razmjeni" za oslobađanje Fogela, ali nije iznio detalje o tome šta je američka strana sporazuma podrazumijevala. U takvim ugovorima posljednjih godina, SAD su često oslobađale ruske zatvorenike koje je Moskva željela u zamjenu.
Umjesto toga, Waltz je dao dogovor o Fogelovom oslobađanju u širem geopolitičkom smislu, rekavši da je to „pokaz dobre volje Rusa i znak da se krećemo u pravom smjeru za okončanje brutalnog i strašnog rata u Ukrajini“, invazije koju je Rusija pokrenula protiv svog susjeda u februaru 2022., sa stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.
Trump je obećao da će posredovati da će prekinuti ruski rat protiv Ukrajine prije nego što je preuzeo dužnost 20. januara, ali su njegovi pomoćnici nedavno rekli da se nada da će to učiniti u prvih 100 dana svoje nove administracije, otprilike do kraja aprila.
"Od polaganja zakletve predsjednika Trumpa, on je uspješno osigurao oslobađanje Amerikanaca zatočenih širom svijeta, a predsjednik Trump će nastaviti sve dok svi Amerikanci koji su u pritvoru ne budu vraćeni u Sjedinjene Države", rekao je Waltz. Nedavno puštanje na slobodu šest Amerikanaca zatočenih u Venecueli i Fogelovo oslobađanje jedini su javno poznati primjeri.
Fogel je putovao s malom količinom medicinski propisane marihuane za liječenje bolova u leđima. Nakon što ga je ruski sud osudio, počeo je služiti svoju 14-godišnju kaznu u junu 2022. godine, a odlazeća administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena krajem prošle godine ga je klasifikovala kao nezakonito pritvorenog.
Američki učitelj se vratio kući nakon što ga je Rusija oslobodila

Američki predsjednik Donald Trump poželio je dobrodošlicu američkom učitelju Marcu Fogelu u Bijelu kuću u utorak kasno nakon što je Fogel pušten iz Rusije u kojoj je bio zatočen od augusta 2021. godine jer je u zemlju unio marihuanu propisanu od ljekara.
"Osjećam se kao najsrećniji čovjek na Zemlji trenutno", rekao je Fogel dok je stajao pored Trumpa.
Fogel je pohvalio predsjednika, američke diplomate i zakonodavce za rad na njegovom oslobađanju.
"Zadivljen sam onim što su svi uradili", rekao je Fogel.
Trump je rekao da cijeni ono što je Rusija učinila puštajući Fogela kući, ali je odbio da precizira detalje bilo kakvog sporazuma s Rusijom osim što ga je nazvao "veoma poštenim" i vrlo razumnim.
Trump je također rekao da će u srijedu biti objavljeno još jedno oslobađanje talaca.
Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je ranije u utorak da su Sjedinjene Države i Rusija "pregovarale o razmjeni" za oslobađanje Fogela, ali nije iznio detalje o tome šta je američka strana sporazuma podrazumijevala. U takvim ugovorima posljednjih godina, SAD su često oslobađale ruske zatvorenike koje je Moskva željela u zamjenu.
Umjesto toga, Waltz je dao dogovor o Fogelovom oslobađanju u širem geopolitičkom smislu, rekavši da je to „pokaz dobre volje Rusa i znak da se krećemo u pravom smjeru za okončanje brutalnog i strašnog rata u Ukrajini“, invazije koju je Rusija pokrenula protiv svog susjeda u februaru 2022., sa stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.
Trump je obećao da će posredovati u prekidu ruskog rata protiv Ukrajine prije nego što je preuzeo dužnost 20. januara, ali su njegovi pomoćnici nedavno rekli da se nada da će to učiniti u prvih 100 dana svoje nove administracije, otprilike do kraja aprila.
"Od polaganja zakletve predsjednika Trumpa, on je uspješno osigurao oslobađanje Amerikanaca zatočenih širom svijeta, a predsjednik Trump će nastaviti sve dok svi Amerikanci koji su u pritvoru ne budu vraćeni u Sjedinjene Države", rekao je Waltz. Nedavno puštanje na slobodu šest Amerikanaca zatočenih u Venecueli i Fogelovo oslobađanje jedini su javno poznati primjeri.
Fogel je putovao s malom količinom medicinski propisane marihuane za liječenje bolova u leđima. Nakon što ga je ruski sud osudio, počeo je služiti svoju 14-godišnju kaznu u junu 2022. godine, a odlazeća administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena krajem prošle godine ga je klasifikovala kao nezakonito pritvorenog.
Trump ponovio plan o preuzimanja Gaze jordanskom kralju Abdullahu
Kralj Abdullah II bio je u utorak u Bijeloj kući dok je američki predsjednik Donald Trump ponovio je svoj zahtjev da Jordan trajno prihvati Palestince i podrži Sjedinjene Države da preuzmu Gazu - plan za koji je Trump rekao da će biti "divan" za Bliski istok.
"Vidjet ćete veliki napredak", rekao je Trump jordanskom kralju pred novinarima u Ovalnoj sobi uoči njihovog sastanka. “Sve će doći. To nije složena stvar.”
Dodao je: „Prvi put ćete imati stabilnost na Bliskom istoku. A Palestinci, ili ljudi koji sada žive u Gazi, će lijepo živjeti na drugoj lokaciji. Oni će živjeti bezbjedno.”
Pod pritiskom novinara, Trump je rekao da će Palestinci živjeti "tamo gdje mi na kraju izaberemo kao grupa", što bi moglo biti "parcela zemlje u Jordanu ... parcela zemlje u Egiptu" i drugdje.
Abdullah i egipatski predsjednik Abdel-Fattah el-Sissi odbacili su Trumpove planove da nasilno preseli oko 1,9 miliona Palestinaca iz Gaze u susjedni Jordan i Egipat kako bi SAD mogle preuzeti i "posjedovati" teritoriju.
Kralj je odbio Trumpov poziv da svoju kontra ponudu podijeli s novinarima.
“Mislim da moramo imati na umu da postoji plan iz Egipta i arapskih zemalja. Pozvao nas je [saudijski prijestolonasljednik] Mohammed bin Salman na razgovore u Rijadu”, rekao je Abdullah, naglašavajući potrebu da se pronađe obostrano korisno rješenje.
“Danas ćemo imati zanimljive razgovore”, rekao je on, dodajući da je Jordan odmah spreman da primi 2.000 djece koja su bolesna od raka i drugih bolesti.
Trump je tvrdio da Sjedinjene Države neće kupiti Gazu, ali nije elaborirao svoj plan preuzimanja.
„Imaćemo to, i mi ćemo to zadržati, i postaraćemo se da bude mira, da neće biti nikakvih problema, i niko to neće dovoditi u pitanje“, rekao je.
To je sastanak sa visokim ulozima za Abdulaha koji dolazi u trenutku kada Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozoravaju da će, ako Hamas ne vrati izraelske taoce do subote podne, prekinuti primirje između Izraela i Hamasa koji je dogovoren 19. januara.
“Mislim da oni neće dati rok, lično. Mislim da žele da igraju čvrstog momka. Ali vidjećemo koliko će biti teški”, rekao je Trump u utorak, dodajući da odbacuje postepenu prirodu razmjene.
„Ili će ih vratiti do subote u 12 sati ili su svi dogovori isključeni“, rekao je.
Sporazum između Izraelaca i Hamasa o broju oslobođenih talaca za Palestince koji se drže u izraelskim zatvorima mjesecima je pregovarala Bidenova administracija zajedno s Katarom i Egiptom.
Hamas je u ponedjeljak zaprijetio da će odgoditi sljedeće planirano oslobađanje izraelskih talaca zbog, kako je rekao, izraelskog kršenja primirja. Netanyahu je u utorak rekao da je naredio izraelskoj vojsci da opkoli Gazu.
“Odluka koju sam jednoglasno donio u kabinetu je sljedeća: ako Hamas ne vrati naše taoce do subote u podne, prekid vatre će biti prekinut, a ID će se vratiti u intenzivne borbe dok Hamas konačno ne bude poražen”, rekao je on, misleći na Izraelske odbrambene snage.
Prijetnje pomoći
Uoči kraljeve posjete Washingtonu, Trump je upozorio da bi američka pomoć Jordanu i Egiptu mogla biti ugrožena ako ne ispune njegove zahtjeve za Gazu.
U utorak se činilo da se povukao, rekavši: „Ne moram da prijetim. ... Mislim da smo iznad toga.”
Jordan i Egipat su glavni primaoci američke vojne i ekonomske pomoći. Prema informacijama američke vlade, SAD su Amanu pružile gotovo 1,7 milijardi dolara strane pomoći u fiskalnoj 2023., najnovijem periodu sa potpunim podacima. To je Kairu dalo oko 1,5 milijardi dolara u istom periodu.
Trump je prvi put iznio ideju o razvoju Gaze u ono što on naziva "rivijerom Bliskog istoka" tokom Netanyahuove posjete Bijeloj kući prošle nedelje. Prijedlog je izazvao šokove širom Bliskog istoka i stavio Abdullaha u tešku poziciju između održavanja vojnih i diplomatskih veza s ključnim saveznikom i narodne podrške Palestincima kod kuće.
Jordanski kralj je pod ogromnim pritiskom da održi dobre odnose sa SAD-om tokom godina dok je apsorbirao šokove od politike Washingtona koja je odlutala prema izraelskim ultradesničarskim strankama, posebno od prve Trumpove administracije, rekla je Zaha Hassan, saradnik u Carnegie Endowmentu za međunarodni mir.
"Ne postoji niz okolnosti u kojima će kralj prihvatiti raseljavanje Palestinaca u Jordan", rekla je Hasan za Glas Amerike.
„Pitanje je egzistencijalno za kralja i njegovu stalnu vladavinu“, rekla je ona.
Prijetnja stabilnosti Jordana
Skoro 3 miliona Palestinaca je u Jordanu — izbjeglice i naturalizirani jordanski državljani palestinskog porijekla koji su došli kao izbjeglice tokom Al-Nakbe, masovnog raseljavanja Palestinaca tokom arapsko-izraelskog rata 1948. godine.
Priliv Palestinaca iz Gaze dramatično bi povećao pritisak na ionako posrnulu ekonomiju i mogao bi narušiti krhku demografsku ravnotežu u jordanskom društvu, koje uključuje stotine hiljada sirijskih izbjeglica.
Palestinci i oni koji podržavaju njihovu stvar u Jordanu neće prihvatiti više raseljavanja, rekao je Ghaith al-Omari, viši saradnik na Washington Institutu za bliskoistočnu politiku.
"Ovo će stvoriti domaće nemire", rekao je on za Glas Amerike, dodajući da će priliv uključiti članove i pristalice Hamasa, stvarajući terorističku prijetnju za kraljevinu koja bi Jordan pretvorila u teren za napade na Izrael.
"Sve ove stvari će stvoriti vrlo, vrlo ozbiljne prijetnje stabilnosti Jordana, a možda čak i opstanku", rekao je.
Jordanski zvaničnici odbacili su prisilno preseljenje Palestinaca kao moralno pogrešno. Palestinci su odlučni da neće napustiti zemlju koju smatraju svojom s pravom.
Trumpov plan bi također mogao poremetiti krhki mir između Izraela i Jordana prema mirovnom sporazumu iz 1994. godine.
"Taj bi sporazum bio u opasnosti, jer je zasnovan na određenim garancijama SAD-a i zasnovan na političkom rješenju za Palestince, koji su godinu dana ranije potpisali privremeni sporazum s Izraelom", rekla je Hassan.
Izraelski krajnje desničarski političari, uključujući ministra finansija Bezalela Smotriča, podržavaju Trumpov plan, kao i većina Izraelaca, prema anketi državnog medija Channel 12.
Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda Francesca Albanese rekla je da je Trumpov prijedlog "nezakonit, nemoralan i neodgovoran" i gori od etničkog čišćenja.
"To je podsticanje na prisilno raseljavanje, što je međunarodni zločin", rekla je prošle sedmice na konferenciji za novinare u Kopenhagenu.
Pod pritiskom novinara, Trump je rekao da će se držati svog plana za razvoj Gaze bez obzira na alternative koje arapske zemlje mogu ponuditi.
“Mislim da će to biti nešto što će biti veličanstveno za Palestince. Oni će biti zaljubljeni u to”, rekao je Trump. “S nekretninama sam prošao jako dobro. Mogu vam govoriti o nekretninama. Biće zaljubljeni u to.”
Margaret Basheer iz Glasa Amerike i Nataša Mozgovaja dale su svoj doprinos ovom izvještaju.
Hamas: Prekid vatre je jedini način da se vrate taoci

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump predložio otkazivanje sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa ako svi taoci ne budu vraćeni do subote, zvaničnik Hamasa upozorio je da je jedini način da se zarobljenici vrate kućama poštovanje uvjeta sporazuma.
Trump je to izjavio u ponedjeljak nakon što je Hamas optužio Izrael za kršenje primirja i zaprijetio da će odgoditi oslobađanje talaca.
"Što se mene tiče, ako svi taoci ne budu vraćeni do subote 12 sati - mislim da je pravo vrijeme - rekao bih otkažite to i sve opklade su isključene i neka izbije pakao", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
Visoki zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri rekao je u utorak Reutersu i agenciji France-Presse da izjave američkog predsjednika komplikuju krhko primirje.
"Trump mora zapamtiti da postoji sporazum koji moraju poštovati obje strane, a to je jedini način da se vrate zatvorenici", rekao je on. "Jezik prijetnji nema vrijednost i samo komplikuje stvari."
Hamas je u ponedjeljak rekao da taoci više neće biti pušteni do daljnjeg. Grupa — koju Sjedinjene Države i nekoliko drugih zemalja navode kao terorističku organizaciju — optužila je Izrael da odgađa povratak raseljenih Palestinaca u sjevernu Gazu, iako su se stotine hiljada vratile.
Hamas je također rekao da su Palestinci bili meta "zračnih napada i pucnjave u različitim područjima" i rekao da Izrael nije uspio "omogućiti ulazak humanitarne pomoći prema dogovoru". Zvaničnik Ujedinjenih naroda rekao je da je 12.600 kamiona humanitarne pomoći ušlo u Gazu od početka primirja i da je neposredna prijetnja od gladi nestala.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je da bi svako odlaganje Hamasa predstavljalo "potpuno kršenje" sporazuma o prekidu vatre. Postavio je izraelsku vojsku na najviši nivo pripravnosti.
Od kada je primirje stupilo na snagu prošlog mjeseca, Hamas je oslobodio 21 taoca, a Izrael je oslobodio više od 730 zatvorenika. Sljedeća razmjena zakazana je za subotu, a još tri Izraelca će biti oslobođena u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika koje je Izrael zatvorio.
Plan za Gazu
Trump je predložio premještanje Palestinaca koji žive u Gazi na neodređenu lokaciju izvan teritorije. Prema njegovom planu, Sjedinjene Države bi preuzele Gazu, a Palestinci ne bi imali pravo na povratak.
U intervjuu za Fox News objavljenom u ponedjeljak, on je svoj plan za usku teritoriju duž obala Sredozemnog mora nazvao "razvoj nekretnina za budućnost".
“Ja bih ga posjedovao”, rekao je, dodajući da će 2,3 miliona Palestinaca koji sada žive u ratom razorenoj Gazi biti premješteno na čak šest različitih lokacija izvan Gaze prema planu koji su arapski svijet, kao i američki saveznici i protivnici, odbacili.
Trump je u utorak trebalo da se sastane sa jordanskim kraljem Abdulahom.
"Mislim da će primiti" izbjeglice, rekao je Trump u ponedjeljak o kralju.
Upitan da li bi uskratio pomoć Jordanu i Egiptu ako oni to odbiju, Trump je rekao: "Da, možda, naravno, zašto ne... ako se ne slažu, ja bih vjerojatno uskratio pomoć."
Kralj Abdulah je rekao da je odbacio bilo kakve poteze za aneksiju zemlje i raseljavanje Palestinaca. Očekuje se da će Trumpu reći da bi takav potez mogao podstaći radikalizam, proširiti haos u regionu, ugroziti mir s Izraelom i ugroziti sam opstanak zemlje.
U međuvremenu, egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty rekao je američkom državnom sekretaru Marcu Rubiu u ponedjeljak da su arapske države odbile plan za raseljavanje Palestinaca i preuzimanje kontrole nad enklavom.
Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je Abdelatty naglasio važnost obnove Gaze dok Palestinci ostaju tamo.
Nakon sastanka, američki State Department izdao je priopćenje u kojem nije eksplicitno pominjao Trumpov plan, ali je dodao da je Rubio "ponovio važnost bliske saradnje za unapređenje postkonfliktnog planiranja upravljanja i sigurnosti Gaze i naglasio da Hamas nikada više ne može upravljati Gazom ili prijetiti Izraelu".
Uslovi prekida vatre
Tokom prve šestosedmične faze primirja, Hamas postepeno oslobađa 33 izraelska taoca zarobljena tokom napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u zamjenu za pauzu u borbi, slobodu za stotine palestinskih zatvorenika i poplavu humanitarne pomoći u Gazu. Dogovor je također predviđao da će se izraelske trupe povući iz naseljenih područja Gaze, kao i koridora Netzarim.
U nedjelju su se izraelske trupe povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju. To je omogućilo većem broju Palestinaca da se vrate u sjeverni sektor gdje su nekada živjeli, ali veliki dio zemlje je sravnjen s zemljom zbog borbi.
U drugoj fazi, svi preostali živi taoci bi bili pušteni u zamjenu za potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i "održivo smirenje". Ali detalji su nejasni i o njima tek treba pregovarati.
Rat u Gazi potaknut je šokantnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja 250 talaca.
Kontraofanziva Izraela ubila je više od 47.000 Palestinaca,od čega više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Izrael kaže da broj poginulih uključuje 17.000 militanata koje je ubio.
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.