Linkovi

Top priča BiH

Radijacijski incident u Sarajevu o kojem se nije pričalo

Napušteni hangar u kojem se, navodno, dogodio radioaktivni incident, područje Energoinvesta, Sarajevo.

Radiološki incident u naselju Stup desio se još u decembru 2019. godine 

Ekrem Zahirović, mještanin sarajevskog naselja Stup, živi stotinjak metara od mjesta gdje se dogodio radijacijski incident u krugu Energoinvesta, nekadašnjeg privrednog giganta. Informaciju o incidentu saznao je preko medija, što je uznemirilo njega i njegove komšije.

"Ovaj krug gdje se nalazio Energoinvest sada niko ne čuva. Dosta je toga rasprodano. Ovo je postalo smetljište. Mene nije strah, nego se plašim za svoju djecu", kazao je Zahirović, izvještava Radio Slobodna Evropa.

On dodaje kako su tek nedavno došli iz Državne agencije za nuklearnu sigurnosti i ogradili mjesto, iako se incident dogodio prije deset mjeseci.

'Ovo je postalo smetljište', kaže Zahiragić
'Ovo je postalo smetljište', kaže Zahiragić

U blizini napuštenog kompleksa Energoinvesta nalazi se i kuća Azemine Kahriman. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Azemina kaže kako je o svemu saznala putem medija.

"Prošle godine smo vidjeli da nešto odvoze s tog mjesta, uz obezbjeđenje. Mislim da su nas trebali o svemu ranije obavijestiti. Ovdje ljudi siju povrće, imaju pčele, beru trave za čajeve", objašnjava Azemina.

Radiološki incident iz 2019. godine

Radiološki incident se, kako tvrde iz Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine, desio u decembru 2019. godine prilikom početka radova na jednom od objekata na lokalitetu gdje se nalazi Energoinvest. Tom prilikom je došlo do unutrašnje kontaminacije u objektu, prouzrokovane radioaktivnim materijalom Cezij-137.

Iz Agencije navode da se radi o takozvanom radiološkom vanrednom događaju, te da je u inspekcijskim izvještajima nakon ovog događaja evidentirano koje su firme i pojedinci prethodno tu bili prisutni. Njima je izdato rješenje da obave vanredni ljekarski pregled kako bi se utvrdilo da na odjeći, obući ili rukama nije došlo do kontakta s opasnim materijalom.

"Osobe koje su hodale unutar objekta su raznijele taj radioaktivni materijal. Sad to sve treba dekontaminirati. Za takve objekte prave se planovi dekomisioniranja. Plan mora odobriti regulator, a to je naša agencija. A ovom slučaju nije napravljen plan dekomisioniranja i nije državna regulatorna agencija dala odobrenje da se radi na objektu, bilo šta. A trebala je", kaže Emir Dizdarević, zamjenik direktora ove agencije.

Dekomisioniranje je, objašnjava Dizdarević, detaljan proces razgrađivanja objekta prilikom preuzimanja od starog vlasnika. Ukoliko se u njemu nalazio radioaktivni materijal, dekomisioniranje se vrši pod nadzorom stručnih osoba i jasnim planom.

Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta (na fotografiji šira lokacija incidenta na Stupu)
Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta (na fotografiji šira lokacija incidenta na Stupu)

Iz kompanije Bingo, koja je kupila objekat u stečaju, potvrdili su za RSE da u ponudi koju je Sud objavio nije bilo navedeno ništa o spornom otpadu i bunkeru, te da niko od radnika Binga na terenu nije bio u kontaktu sa otpadom.

Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta. Prema njegovim riječima, vlasnik objekta sada mora snositi sve troškove, a kontaminirani otpad se mora na poseban način uskladištiti kako ne bi došlo do daljeg širenja i ugrožavanja životne sredine.

"Mi u BiH nemamo takav tehnički servis. Kao iskusniji su se pokazali Nuklearni objekti Srbije, oni su već dolazili, evo imamo informaciju da bi u ponedjeljak (14. septembra) već trebali uposlenici Nuklearnih objekata Srbije, iz Vinče, koji imaju iskustva, da krenu s tim poslovima. Oni su rekli da će se to u tri faze riješiti i ja mislim da će oni to završiti", potvrdio je Dizdarević.

Šta je Cezij-137?

Cezij-137 je radioaktivni izotop koji se koristi za dobivanje gama-čestica. Vrijeme njegovog poluraspada traje trideset godina i nakon toga se raspada u barij -137 koji nije radioaktivan. Koristi se u različite svrhe, pa i u industrijske. Cezij-137 je nakon katastrofe u Černobilu bio najveći izvor radijacije.

Prema riječima Lamije Tanović, profesorice na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu iz oblasti atomske i nuklearne fizike, dobra stvar je što je do incidenta došlo unutar objekta.

Profesorica Lamija Tanović pojašnjava da je Cezij vrlo reaktivan
Profesorica Lamija Tanović pojašnjava da je Cezij vrlo reaktivan

"Cezij je vrlo reaktivan. On se, čim dođe u dodir sa vazduhom, pretvara u Cezijev praškasti oksid, koji onda pada na zemlju ili može da se raznese u zraku. Onda može biti opasan za onoga ko pojede salatu na koju je pao taj Cezij ili udahne te nano čestice sa Cezijem. Ali, to je prazna hala bila, možda bi te radnike koji su tu radili trebalo provjeriti, sve su to detalji koje mi ne znamo“, smatra Tanović.

Profesorica dodaje da je vrlo teško sa ovakvim materijama djelovati u objektu koji je napušten prije nekoliko desetina godina.

"Ovo je zbilja incident, ovo što se desilo. Prvo, radi se o dugom vremenskom razdoblju, zatim se radi o nečemu što je slučajno došlo, jer radnici koji su tu radili vjerovatno nisu ni znali o čemu se radi“, kaže Tanović.

Puni obim kontaminacije će tek biti utvrđen

Regulatorna agencija je obavijestila javnost da je kontaminirani objekat obilježen i obezbjeđen zaštitom od neovlaštenog pristupa 24 sata svakog dana, i da ne postoji razlog za zabrinutost za zdravlje stanovništva i životnu sredinu.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma za Radio Slobodna Evropa navode da je Zakon o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH propisao da će i Federalni zavod za javno zdravstvo obavljati poslove i zadatke upravljanja radioaktivnim otpadom.

"Državna agencija nas je pozvala da im u dijelu tehničke podrške, tj. mjerenja dostavimo dozimetrijske podatke sa lica mjesta. Postoje tačke veće i manje kontaminacije. Puni obim kontaminacije će se utvrditi tokom sanacije, a najbitnije je da se pristupi sanaciji objekta. Mora se dekontaminirati objekat, a nakon toga se može dati na korištenje vlasniku", navodi Alfred Vidic, voditelj Centra za zaštitu od zračenja u Federalnom zavodu za javno zdravstvo.

Magazinović: Niko nije obavijestio stanovništvo

S obzirom da je riječ o opasnoj materiji i činjenici da se incident dogodio u neposrednoj blizini stambenog naselja, u ovaj slučaj uključio se i Saša Magazinović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Magazinović, koji u državnom parlamentu zastupa i Zeleni klub, smatra da je problem što institucije generalno ne znaju da komuniciraju sa građanima.

"Posebno je frustrirajuće što se to dešava godinu dana nakon incidenta, a za mene je posebno značajno zato što živim na toj lokaciji i što niko od nadležnih institucija nije obavijestio stanovništvo, bez obzira da li imaju ili nemaju posljedice, da li su one zanemarive", navodi Magazinović.

Zastupnički dom Parlamenta BiH u februaru ove godine je razmatrao izvještaj Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS), iz 2017. godine. U izvještaju se navodi da su radioaktivni izvori, koji se više ne koriste, uskladišteni na 19 lokacija u Bosni i Hercegovini.

Od toga, na 11 lokacija je uskladišteno manje od pet radioaktivnih izvora, na šest lokacija je uskladišteno između pet i 50 izvora, dok je na preostale dvije lokacije uskladišteno više od 50 radioaktivnih izvora koji se ne koriste.

Kako je potvrđeno za RSE, među 19 lokacija, gdje su uskladišteni radioaktivni izvori koji se više ne koriste su Željezara Zenica, Cementara Kakanj, Rudi Čajavec u Banjaluci, te objekat Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u Rakovici kod Sarajeva, u kome se nalaze potrošeni izvori iz nekadašnje sarajevske tvornice Zrak, koja je proizvodila farbe.

See all News Updates of the Day

Anketa Fondacije Friedrich Ebert: Korupcija i nepotizam glavni razlozi odlazaka iz BiH

ilustracija

Korupcija i nepotizam glavni je razlog emigracije stanovništva Bosne i Hercegovne pokazalo je novo istraživanje Fondacije Friedrich Ebert koja djeluje u BiH.

Dvije trećine ispitanika (63.1%) koji su Bosnu i Hercegovinu napustili u prethodne tri godine izjavilo je da su korupcija i nepotizam glavni razlozi za njihov odlazak, navodi se u izvještaju.

77.4% ispitanih koji žive u BiH navelo je ove razloge kao najvažnije zbog kojih bi otišli iz zemlje.

Najprivlačnije zemlja destinacija za 42.7% stanovnika BiH je Njemačka, na drugom mjestu je Austrija a zatim slijede Švicarska, Švedska i SAD.

"Analizom dobivenih odgovora očito je da su dominantni push faktori migracija u utjecaju na odlazak iz BiH, među kojima se posebno ističu korupcija i nepotizam, te uvjeti rada u BiH, zajedno sa nekvalitetnim javnim uslugama, političkom situacijom i odsustvom perspektive u BiH.

Od 1990. do 1996. godine razlozi napuštanja BiH bili su vezani uglavnom za ratna zbivanja. Promijenjena je priroda migracija iz BiH. Iseljavaju se ili se namjeravaju iseliti cijele porodice.

To ima dugoročne i strukturne posljedice po BiH jer 120 se na ovaj način gubi demografska supstanca u smislu radnog i reproduktivnog potencijala države. Indikativno je i zabrinjavajuće da se iseljavaju i osobe koje su zaposlene ili već imaju biznis.

Iselili su se ili se iseljavaju oni koji su u BiH stekli obrazovanje, znanja i vještine. Na ovaj način BiH praktično izvozi, u najnepovoljnijim uvjetima razmjene, teško izgrađeni humani kapital zbog izostanka pravog načina njegove upotrebe." navedeno je u zaključcima o nalazima provedene ankete.

Brisel: Nema pregovaranja o ključnim prioritetima za BiH

European Union flags flutter outside the European Commission headquarters in Brussels, Belgium, June 5, 2020. REUTERS/Yves Herman

Bosni i Hercegovini (BiH) treba strateški pristup kako da implementira svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u Evropskoj uniji (EU), poručuju iz Evropske komisije (EK). Prioriteti su neophodan korak na evropskom putu, što znači da o njima nema pregovaranja, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero.

Evropska komisija je u maju 2019. godine usvojila mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego je navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima. Prioriteti se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i zaštitu prava svih građana.

Od 14, djelimično ispunjena tri prioriteta

Ključne promjene i jezgro Mišljenja je vladavina prava i bez nje nema napretka, poručuju iz Evropske komisije (EK).

„Komisija očekuje da će sve izvršne, zakonodavne i sudske vlasti sarađivati na usvajanju i implementaciji amandmana o integritetu u zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i ovo je hitno. Napredak u ovoj oblasti je ključan kako bi se vratilo povjerenje građana BiH u pravosudni sistem i osiguralo da zemlja u potpunosti i na vrijeme koristi makrofinansijsku pomoć EU u kontekstu krize uzrokovane pandemijom. Nekoliko drugih reformi još čeka u redu, a to su novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Zakon o sudovima, kao i zakoni koji se tiču sukoba interesa i javnih nabavki. Oni moraju biti finalizirani i usvojeni bez daljeg odlaganja i u skladu s evropskim standardima“, navodi Pisonero.

Među 14 prioriteta iz Mišljenja koji su dati u maju 2019. godine, kao uslov da zemlja otpočne pregovore o pristupanju, je i jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Tu Bosna i Hercegovina, kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje Hasim Šabotić, direktor državne Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ne stoji dobro.

„Mislim da se mi valjamo u blatu i da imamo veliki problem i da je ova država zarobljena sa korupcijom. Imamo korupciju zastupljenu u svim segmentima bh društva imamo situaciju da stalno pričamo o korupciji, a nismo se makli dalje od početka“, kaže Šabotić.

Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS (na fotografiji zgrada Ustavnog suda RS)
Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS (na fotografiji zgrada Ustavnog suda RS)

Skoro godinu i po nakon dobijanja Mišljenja, napredak je vidljiv tek u dijelu preporuka, kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, navodeći da je i to pomak.

„Ono što bi izdvojili što je sada na dobrom putu da bude ispunjeno ili je ispunjeno jeste izmjena Izbornog zakona BiH koji se odnosi na grad Mostar, zatim, završili smo metodologiju za izradu programa integrisanja BiH u EU, što je jedan od uslova bio i po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a i uslova koji su stavljeni među 14 prioriteta. Stvoreni su uslovi da se napokon usvoji poslovnik o radu parlamentarnog odbora između BiH i EU, jer je to bio jedini institucionalni nivo u BiH koji nije imao formalno riješene odnose sa EU. Sad imamo i zakonodavno tijelo koje ima riješene odnose sa EU. Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS i imamo strateški okvir za reformu javne uprave“, navodi Dilberović.

Rasim Ibrahimagić, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, međutim, ne vidi ove poteze kao pohvalne.

„Možda se kao uspjeh okarakterisao dogovor oko Poslovnika o radu u parlamentarnom Odboru za stabilizaciju i pridruživanje. Međutim, još uvijek ne vidimo taj parlamentarni Odbor kao funkcionalan i još uvijek se nije desilo ništa u okviru tog parlamentarnog odbora. I, možda, jedina tačka koja je na neki način riješena, a koja, u stvari, nije u potpunosti kao jedan od 14 prioriteta, ali jeste dijelom tih prioriteta, je ukidanje smrtne kazne u Republici Srpskoj (RS), odnosno brisanje iz Ustava RS. To nisu učinile vlasti, već je to Ustavni sud naložio da se briše“, ocjenjuje Ibrahimagić za RSE.

EK: Mostar pokazao da je dogovor moguć

Kada je u pitanju provedba preporuka vezana za izmjene Izbornog zakona i izbore u Mostaru, u junu 2020. godine lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ), Bakir Izetbegović i Dragan Čović, dogovorili su, pod pritiskom zvaničnika EU i ambasadora zemalja članica izmjene Izbornog zakona BiH. Tako bi se u Gradu Mostaru 2. decembra trebali održati lokalni izbori, prvi put nakon 12 godina.

Potpis na dogovor o Mostaru Izetbegović i Čović stavili su u prosustvu međunarodnih zvaničnika u BiH
Potpis na dogovor o Mostaru Izetbegović i Čović stavili su u prosustvu međunarodnih zvaničnika u BiH

Međutim, u zajedničkoj izjavi koju su nakon dogovora usaglasili Kancelarija EU u BiH i šefovi misija zemalja članica EU, naglašeno je kako je to tek dio iz prioriteta.

˝Podsjećamo da se ne trebaju poduzimati bilo kakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi otežali provedbu sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i povezanih presuda Ustavnog suda. Bosna i Hercegovina također treba provesti preporuke OSCE-a/ODIHR-a kako bi unaprijedila demokratski kvalitet izbornih procesa˝, navedeno je u izjavi.

Da se radi o dijelu preporuka, potvrdila je i glasnogovornica Evropske komisije, ocjenjujući kako i to pokazuje da je napredak moguć.

„Slučaj Mostara pokazuje da sa jasnim fokusom politički lideri imaju sposobnost da nađu rješenja koja su u skladu s evropskim zahtjevima i standardima“ ističe Pisonero.

Iako se dogovor o izborima u Mostaru smatra uspjehom, kako u domaćim tako i međunarodnim krugovima, Ibrahimagić kaže kako postoji propust na koji nisu računali oni koji su vršili pritisak na političke lidere da ga dogovore.

„Još uvijek ne znamo kakva će situacija slijediti nakon samog održavanja izbora, s obzirom da je taj neki dogovor koji je napravljen, vođen dogovorom dvije političke partije, a ne šireg političkog spektra. Što znači da ćemo, možda, doći u situaciju da u Gradskom vijeću Mostara te dvije političke partije koje su se dogovarale, ne budu imale dvotrećinsku većinu za usvajanje Statuta onakvog kako su ga oni zamislili u tom svom dogovoru“, smatra on.

Direkcija: Evropskoj uniji najbitniji dio o vladavini prava

Baš kao što se nije maklo sa početka u borbi protiv korupcije, tako su i ostali prioriteti, naročito oni koji se tiču vladavine prava, ostali netaknuti u posljednjih godinu dana. To za RSE potvrđuje direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.

„Šta je bitno za EU, definitivno da je najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava. Pa to je kao što su stavili, potencijalno novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), Zakon o sudovima u BiH. Znači, govorim o onome što bi bio neki istinski pomak i nešto što bi mogli prikazati EU da se događa i kao da se mijenja u BiH“, kaže Dilberović.

Za EU najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava, kaže Edin Dilberović
Za EU najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava, kaže Edin Dilberović

Da je stanje u bosanskohercegovačkom pravosuđu zabrinjavajuće, ocijenila je u junu ove godine Evropska komisija u pismu upućenom Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), upozoravajući kako bi mogli da obustave dalje finansiranje reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini, koje se realizuje preko tog vijeća.

"Zbog zabrinjavajuće ograničenih rezultata u postizanju ciljeva reforme pravosuđa u proteklim godinama, a posebno u oblasti integriteta, Komisija trenutno preispituje svoju podršku pravosuđu putem VSTV-a", potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ureda glasnogovornika Evropske komisije u Briselu.

Na zabrinjavajuće nedostatke u bh. pravosuđu upozorio je u svom izvještaju objavljenom početkom decembra 2019. godine u Briselu, i njemački pravni stručnjak Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe).

"Nedostatak povjerenja u pravosuđe je posebno izražen u pitanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Građani, pa čak i članovi pravosudne zajednice, često gledaju na VSTV kao na centar moći bez odgovornosti u rukama osoba koje služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i uticaja", navodi se u Pribeovom izvještaju.

Kome ne odgovara napredak u reformama?

Na pitanje gdje je kočnica za rješavanje ključnih pitanja koja zanimaju EU, ali i bh građane, Ibrahimagić kaže da je to „politički momenat“.

Sa tim se slaže i član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

„Vladajućim političkim elitama ne odgovara ispunjavanje prioriteta Evropske komisije, jer to znači uređen sistem i stvaranje okvira u kom smo svi jednaki pred zakonom i u kojoj će se ozbiljno boriti protiv korupcije i kriminala, u kojoj će postojati red i pravila“, tvrdi Borenović za RSE.

On podsjeća kako nema novog zakona o VSTV, kao ni Zakona o javnim nabavkama za koje kao član Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama, kaže da su neophodni, što je pokazao i niz saslušanja koje su obavili istražujući i potencijalna koruptivna djelovanja, uključujući i sporne nabavke tokom pandemije u oba bh entiteta.

„Oni hoće upravo ovo što su postigli – pravosuđe kao otuđeni centar moći koji se ponaša odvojeno od iskrenih i pravih potreba građana i, s te strane, je potpuno jasno da mi imamo pravosuđe koje ne tretira građane jednako pred zakonom, koje ne otvara niti jednu krupnu aferu niti je zatvara s konačnim epilogom. Mnogo korupcije, mnogo nepravde i to je sistem u kome živimo i koji odgovara političkim elitama i zato nemamo efikasno pravosuđe“, navodi Borenović.

Za Evropsku uniju važnija je stvarna od deklarativne opredijeljenosti, kakva je trenutno u BiH, prema ocjeni Hasima Šabotića, direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije trenutno u BiH. Usputnim se, tvrdi tretira rad u agencijama za prevenciju korupcije na nižim nivoima.

„Ako imamo određene osobe koje su zaposlene u različitim institucijama i odlukom zakonodavne ili izvršne vlasti i pridodat im je ovaj dio posla, kao da su u timu za borbu protiv korupcije na tom nivou vlasti, postavlja se pitanje motivacije. Da li su ljudi motivisani da poduzmu bilo kakve korake u pogledu izgradnje integriteta planova borbe protiv korupcije i svih onih dokumenata koji mogu doprinijeti boljoj i efikasnijoj borbi protiv korupcije? To znači da nema neke političke volje da se to uradi“ zaključuje Šabotić.

U oktobru presjek stanja

Predsjedništvo BiH se u aprilu formalno obavezalo na provedbu reformi neophodnih za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta i predstavilo inkluzivan proces sa ciljem ubrzanja napretka BiH na njenom putu evropskih integracija.

Da je pitanje ispunjavanja prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije vitalni interes BiH podsjetio je i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na sastanku sa ambasadorima država članica Evropske unije i šefom Delegacije EU u BiH Johannom Sattlerom održanom 23. septembra. Kako se navodi u saopštenju objavljenom nakon sastanka, Džaferović je informirao ambasadore da se “čine dodatni napori kako bi se ubrzano riješila pitanja Zakona o javnim nabavkama, Zakona o sukobu interesa, Zakona o VSTV-u, te usvojena Strategija za procesuiranje ratnih zločina”.

Vijeće ministara BiH usvojilo je 24. septembra Revidiranu strategiju za ratne zločine, koja je još jedan pomak ka rješavanju prioriteta iz Mišljenja.

A gdje je BiH zaista na putu ka EU i šta je očekuje, znaće se početkom oktobra kada bi trebalo da bude objavljen novi paket proširenja kojim će biti obuhvaćene i zemlje regije.

„Komisija planira da pokrene ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan kako bi pomogla dugoročni ekonomski oporavak cijele regije nakon krize izazvane pandemijom“, kazala je Pisonero.

Komisija će prije toga objaviti izvještaj o BiH koji će se fokusirati na implementaciju ključnih prioriteta, jer će, kako navode iz Evropske komisije „samo ispunjavanjem velikih reformi BiH biti u prilici da demonstrira EU i zemljama članicama da zaslužuje da se kreće naprijed ka integraciji.“

Bosna i Hercegovina je polovinom juna 2008. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, koji je stupio na snagu početkom juna 2015. godine. Zahtjev za članstvo BIH je podnijela u februaru 2016., a u istom mjesecu 2018. predala je odgovore na Upitnik Evropske komisije. U maju 2019. Evropska komisija je usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima.

Još jedna prilika: Tužilaštvo BiH mora rješavati najsloženije predmete ratnih zločina

Sudnica Suda BiH / Foto: BIRN BiH

Predstavnici pravosuđa, pravni stručnjaci i udruženja žrtava pozdravljaju usvajanje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina navodeći za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je na Državnom tužilaštvu odgovornost u procesuiranju najsloženijih predmeta, što do sada nije rađeno efikasno.

Nakon više od dvije godine, Vijeće ministara je danas na vanrednoj sjednici usvojilo Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina.

Usvajanje Stretegije pozdravio je Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH).

“Mislim da je zaista bilo krajnje vrijeme za njeno usvajanje, evo dvije godine nakon njenog usaglašavanja u Nadzornom tijelu. To je izuzetno važan korak za ubrzanje procesuiranja ratnih zločina i zadovoljenja interesa pravde”, kazao je Tegeltija za BIRN BiH.

Sarajevski advokat Ifet Feraget je za BIRN BiH rekao da je usvajanjem Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina iz 2018. godine “pružena još jedna prilika”, ali da je skeptičan kada je u pitanju provođenje ove Strategije, imajući u vidu da je ovaj koncept smišljen kako bi se na pravilan način koristili resursi – kako oni ljudski, tako i tehnički i materijalni.

Mišljenja je da Tužilaštvo BiH, s obzirom na količinu, broj i složenost ovih predmeta, ima pred sobom ogroman posao, pod pretpostavkom da se svi angažuju, da se produži radno vrijeme, da se uvedu mentorstva, da regionalni timovi na terenu rade svoj posao.

“Jako puno sredstava je uloženo, a na kraju smo dobili jako puno afera. Dobili smo situaciju da se izbjegava utvrđivanje odgovornosti pravosudnih djelatnika. Mislim da tome treba stati u kraj”, naveo je advokat Feraget.

Advokatica Vasvija Vidović govori da je Revidirana strategija donesena zbog toga što nisu ispunjeni ciljevi ranije usvojene Strategije, znači najsloženiji predmeti – što podrazumijeva predmete i optužnice za osobe na najvišem nivou odgovornosti, komandne odgovornosti, i druge vrste složenih poredmeta koji nisu završeni u roku.

“To je velika zamjerka na rad državnog pravosuđa, mislim na Državno tužilaštvo i Sud, koju je konstatovala i sudija Korner i OSCE, i uostalom svi smo mi svjedoci toga da su se radili manje značajni predmeti. Nova strategija je postavila rok do 2023. godine, što znači da odgovornost najviše rangiranih za najteže događaje bi trebala biti okončana na Državnom sudu do tog vremena”, pojašnjava Vidović, dodajući da nova Strategija također razjašnjava koji su to kriteriji da bi se predmet smatrao složenim i da bi mu se dao prioritet.

Ona smatra da je Tužilaštvo BiH to moglo i da radi bez Revidirane strategije, zato što se osnivanjem Državnog suda i Tužilaštva podrazumijevalo da će se pristupiti procesuiranju najsloženijih predmeta.

“Ono što je očekivati jeste da se Tužilaštvo pozabavi daleko ozbiljnije i odgovornije najsloženijim predmetima, i to je sluština Revidirane strategije”, poručuje Vidović.

Minka Kreho, sutkinja Državnog suda, kaže za BIRN BiH da joj je drago da je najzad usvojena strategija koja će omogućiti brže prosljeđivanje predmeta na entitetski nivo, efikasniji rad, te poboljšati pitanje regionalne saradnje budući da ima puno predmeta gdje su optuženi nakon potvrđivanja optužnice u bjekstvu u Srbiji ili Hrvatskoj. Ona dodaje da je značajno da se osigura potpora Haškog tužilaštva u radu na ovim predmetima.

Prema Revidiranoj strategiji, pitanje regionalne saradnje regulisat će se načelima međunarodnog prava.

“Drago mi je i da će ostati novac, da će BiH dobiti novčana sredstva i da će se radom ovih ljudi koji su na IPA-i moći ubrzati rad na rješavanju predmeta ratnih zločina, i da će, kako kod nas tako i u Tužilaštvu, ostati saradnici koji se plaćaju putem tih fondova”, kaže Kreho.

Predstavnici udruženja žrtava Murat Tahirović i Bakira Hasečić navode kako je najvažniji dio Revidirane strategije onaj koji se tiče predmeta ustupljenih iz Haškog tribunala sa oznakom “A”, odnosno onih koji imaju dovoljno dokaza za pokretanje postupka.

“Ono na čemu smo mi također insistirali – vidim da je prihvaćeno –jeste pitanje regionalne saradnje i Nadzorno tijelo, koje će imati zadatak da prati regionalnu saradnju. (…) U suštini možemo reći da smo dobrim dijelom zadovoljni što se usvojila Strategija. Prihvaćeni su tu prijedlozi na kojima smo mi insistirali i nadam se da će sada, kada je Strategija usvojena, nadležni organi koji su zaduženi za njenu sprovedbu rješavati pitanja ratnih zločina”, kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida.

Neki predmeti su godinama stajali u ladicama, dok žrtve i svjedoci zločina umiru, kaže predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata” Bakira Hasečić te dodaje kako je porazno i to što se osobe osumnjičene za ratne zločine nalaze na funkcijama u vlasti, smatrajući da su neki od predmeta namjerno skrivani.

Predstavnik porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić smatra da se ništa posebno neće desiti usvajanjem Stretegije, budući da je ključno, kako kaže, da počnu raditi Državni sud i Tužilaštvo u implementaciji iste.

Zlatko Prkić iz Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, ogranak Vareš, kaže da se nada da će usvojena Strategija promijeniti stvari nabolje za žrtve, dodajući da je dosadašnjim radom na procesuiranju ratnih zločina bio nezadovoljan.

Prema aneksu Strategije, Tužilaštvo BiH će u narednih 90 dana morati sačiniti i dostaviti statistiku o broju procesuiranih predmeta, žalbi, te broj lica koja su pod istragom i protiv kojih je obustavljena istraga ili nije pokrenut postupak, kao i o predmetima koji od 2004. godine nisu uzeti u rad.

U izmijenjenoj Strategiji je navedeno da u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano 4.500 poznatih počinilaca, i isto toliko predmeta u kojima nije poznat počinilac. Na sudovima entiteta i Brčko distrikta je oko 200 predmeta u kojima je poznat počinilac ratnih zločina. Jedan od ciljeva usvojene Strategije jeste i osiguranje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika do sada nije bila adekvatna.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina je usvojena u decembru 2008. godine. Najsloženiji predmeti, prema Strategiji, trebali su biti završeni u roku od sedam godina na državnom nivou – do čega nije došlo – a preostali u roku od 15 godina. Državno tužilaštvo nije ispoštovalo svoju obavezu da se bavi isključivo najsloženijim predmetima.

U radu su, kontinuirano u proteklih 15 godina, imali i veliki broj predmeta koji su svojom složenošću trebali biti delegirani mjesno nadležnim sudovima na procesuiranje. Kako rok nije ispunjen, osnovana je Radna grupa za izradu izmjena i dopuna dokumenata, koju su činili stručnjaci iz Suda i Tužilaštva BiH i drugih institucija. Tako je 2018. sačinjena Revidirana strategija – koja je predviđala da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine – a koju je danas na vanrednoj sjednici usvojilo Vijeće ministara.

Medresa „Reis Ibrahim-ef. Maglajlić“ počela sa radom u Banjaluci

Prva generacija medrese 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka

U novoj školskoj godini Banjaluka je bogatija za još jednu srednjoškolsku obrazovnu ustanovu. Nakon 80 godina medresa koja nosi ime reisa Ibrahima-ef. Maglajlića nastavila je kontinuitet rada poznatih banjalučkih medresa koji je prekinut u Drugom svjetskom ratu. 

Interes učenika za upis u ovu obrazovnu ustanovu bio je iznad očekivanja, međutim, shodno kapacitetima, ove školske godine upisana su 22 učenika, jedno mješovito, muško-žensko odjeljenje. Oni redovnu nastavu prate od 1. septembra, a zatekli smo ih ispred medrese, gdje se pred početak nastave, u skladu sa epidemiološkim mjerama, svakom učeniku mjeri temperatura.

Muris ef. Spahić, direktor banjalučke medrese za Glas Amerike kaže da je riječ o zlatnoj generaciji koja povezuje tu zlatnu nit koja je prekinuta sredinom prošlog stoljeća. On ističe da ideja o ponovnom osnivanju medrese nije nova - priča o tome kružila je prethodnih desetak godina, ali je tek dolaskom banjalučkog muftije Nusreta Abdibegovića ta ideja zaživjela, te je realizirana u kratkom vremenskom periodu.

Muris ef. Spahić, direktor banjalučke medrese sa učenicima
Muris ef. Spahić, direktor banjalučke medrese sa učenicima

Podršku su dobili i od reis-ul-ulema Huseina Kavazovića, koji je, kako kaže naš sagovornik, pokazao jednu posebnu brigu za stanovništvo koje živi na području Republike Srpske, posebno brigu za djecu koja ovdje borave.

„Mi ovdje živimo, ovdje je naš život. Svjesni smo da određen dio stanovništva živi u nekim drugim zemljama, ali možda je ovo prilika i za njih da svoje dijete mogu odškolovati u jednoj kvalitetnoj školi u svojoj matičnoj zemlji, u svojoj domovini. Propušteno je možda mnogo u smislu generacija koje su odrasle u nekom drugačijem sistemu, ali ova medresa je pokazatelj da se puno toga može uraditi i da se puno toga može dogovoriti“, objašnjava Spahić.

Učenici medrese 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka
Učenici medrese 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka

Školovanje u medresi je za sada besplatno, a planirano je da se svake godine upisuje po jedno odjeljenje. Dio učenika je sa područja Banjalučkog muftijstva, dok ima i onih koji dolaze iz gradova koji gravitiraju prema banjalučkoj regiji, kao što su Doboj, Prijedor, Kozarac i Šipovo prema Jajcu.

U narednom periodu u planu je i izgradnja đačkog doma, dok se to ne realizuje, učenicima koji nisu sa područja Banjaluke obezbjeđen je smještaj u kapacitetima kojima raspolaže Islamska zajednica u Banjaluci. Da bi lakše pratili nastavu svakom učeniku obezbijeđen je i laptop, a učionice su opremljene najsavremenijim nastavnim pomagalima.

„Obično kažu da je medresa slična gimnaziji , ali to je gimnazija koja je oplemenjena sa vjerskim sadržajem. Tako da je medresa u Banjaluci klasifikovana kao privatna vjerska škola. Po završetku medrese učenici će moći da upišu bilo koji fakultet u zemlji ili inostranstvu - imaće diplomu koja je svjetski priznata“, objašnjava Spahić.

Pred početak nastave učenicima se mjeri temperatura, Medresa 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka
Pred početak nastave učenicima se mjeri temperatura, Medresa 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka

Prema njegovim riječima, vjerski predmeti su tu da oplemene i da utiču na odgoj i na ukupno ponašanje učenika, ali ova škola ima sve svjetovne predmete, kao i druge srednje škole u našoj zemlji.

„Našim učenicima neće nedostajati ništa što imaju i drugi srednjoškolci. Tokom školovanja pratiće se afiniteti naših učenika, odnosno šta je to čime bi oni željeli da se bave u budućnosti. Očekujem da će većina učenika koja završi medresu, nastaviti školovanje na lokalnim univerzitetima u Banjaluci“, kaže Spahić.

Tradicionalna medresa u gradu na Vrbasu datira od 1584. godine. Nekada je u ovom gradu djelovalo pet medresa koje su u određenom vremenskom periodu radile pod jednim imenom - Ujedinjene banjalučke medrese.

Dvorište medrese 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka
Dvorište medrese 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka

„Neke su ostale i radile i za vrijeme Drugog svjetskog rata, međutim, s obzirom na cjelokupnu situaciju u tom periodu, odnosno da nije bilo države koja je mogla izdati validan dokument da je neko završio medresu, one su se gasile. Tako da slobodno možemo reći da su do Drugog svjetskog rata funkcionisale kao ustanove u ovom gradu, a nakon toga, sve do sad, ovdje više nismo imali nijednu medresu“, priča Muris ef. Spahić.

Medrese su kroz istoriju obično nosile nazive svojih osnivača, a jedna od najpoznatijih u Banjaluci svakako je bila Ferhad-pašina medresa koja je nosila ime Ferhad-paše Sokolovića.

U skladu s tim, medresa u Banjaluci je otvaranjem svojih vrata oživjela i sjećanje na neke značajne ljude ovog grada, među kojima posebno mjesto pripada reis-ul-ulemi Islamske zajednice Kraljevine Jugoslavije Ibrahimu efendiji Maglajliću, koji je funkciju petog po redu reis-ul-uleme obnašao od 1930. do 1936. godine.

„U vjerskom smislu to je najveći čin koji je imao neko sa ovog područja, čovjek koji je iz Banjaluke. On je svakako u svom vremenskom periodu dao značajan doprinos suživotu, razvoju prijateljstva i očuvanju kulture. Na taj način smo željeli da vratimo pojedina imena značajnih ljudi, alima i ulema, koji možda nisu imali svjetovne titule, ali su zato vrijedno radili, čuvali i njegovali vjeru, tradiciju i kulturu“, objašnjava Spahić.

Vlasti zažmirile na nepropisni vidikovac

Grad Sarajevo gradi poslovno-ugostiteljski objekat na zaštićenom dijelu planine Trebević, iako je riječ o području na kojem je takva gradnja zabranjena.

Samo desetak minuta vožnje žičarom dijeli građane i goste Sarajeva od mira u šumama planine Trebević. U restoranu „Vidikovac“ na kraju žičare posjetioci su decenijama uživali u bajkovitom pogledu na grad. Ovaj objekat je uništen u ratu, a prošle godine je Grad Sarajevo počeo njegovu obnovu, vrijednu više od pet miliona maraka. Međutim, na mjestu omanjeg restorana uskoro će biti izgrađen sedam puta veći poslovno-ugostiteljski objekat.

Tu je zabranjena gradnja novih objekata, a postojeći se mogu rekonstruisati samo u jednakim dimenzijama jer je riječ o zaštićenom području na kojem žive rijetke biljne i životinjske vrste. Uprkos tome, općinske vlasti su izdale dozvole za gradnju.

Inspekcija je utvrdila da investitor ima sve dozvole, ali nije provjeravala da li su one izdate u skladu sa propisima.

Mimo Plana upravljanja

Nakon obnove Sarajevske žičare rukovodstvo glavnog grada Bosne i Hercegovine (BiH) je počelo sa uređenjem prostora u blizini njene stanice na Trebeviću, na 1.163 metra nadmorske visine.

Na poziv Grada Sarajevo arhitektonski biro „StudioArh“ je projektovao trospratni ugostiteljsko-turistički objekat od preko dvije hiljade kvadrata koji se gradi na mjestu starog restorana. Od starog objekta, čija je površina bila svega 275 kvadrata, zadržani su plato i podzid na padini.

Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović, kojem je povjeren posao prikupljanja dozvola, kaže da veličina starog restorana nije relevantna za proceduru izdavanja dozvola za novi objekat: “Mislio sam da je negdje oko 700 kvadrata bio prijeratni. 275 kvadrata, ja moram biti brutalno iskren, bi bio smiješan objekat u odnosu na već obnovljenu Trebevićku žičaru“.

Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović kaže da je najvažnije da je objekat u granicama građevinske parcele sa uređenim vlasništvom i da mu se “ne dopada negativna percepcija novinara” spram gradnje objekta.
Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović kaže da je najvažnije da je objekat u granicama građevinske parcele sa uređenim vlasništvom i da mu se “ne dopada negativna percepcija novinara” spram gradnje objekta.

Međutim, prema propisima, veličina novoizgrađenog objekta je od izuzetne važnosti. U Planu upravljanja Zaštićenim područjem „Trebević“ je navedeno da je zbog očuvanja ugroženih i rijetkih vrsta potrebno ograničiti saobraćaj i proširivanje smještajnih kapaciteta te stare objekte renovirati u njihovim originalnim gabaritima.

“Zakon je definisao da gore nema gradnje, osim postojeći objekti u postojećim gabaritima“, kaže arhitekta Damir Lukić iz Kantonalnog zavoda za planiranje razvoja.

Objekat koji je u završnoj fazi izgradnje ima površinu od 2.052 kvadrata, što znači da je sedam puta veći od nekadašnjeg i zbog toga su prekršeni propisi o izgradnji na zaštićenom području.

Uprkos tome, Grad Sarajevo je kao investitor projekta dobio sve potrebne dozvole. Za to su bila potrebna i mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva te Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

Ministarstvo je poslalo dva mišljenja za mjesec dana. U prvom je navedeno da bi prilikom izgradnje trebalo poštovati gabarite i namjenu originalnog objekta. U drugom mišljenju je, međutim, konstatovano da je “planirani zamjenski objekat u granicama pripadajuće parcele” i da se kao takav može realizovati.

Zavodi su odgovorili da se, prema Planu upravljanja Zaštićenim područjem „Trebević“, restoran može obnoviti, ali onakav kakav je bio u izvornom obliku i da se njegovi kapaciteti ne smiju proširivati.

“Nismo rekli: evo, vi pa pravite. Mi smo dali naše uvjete koji su vezani s aspekta zaštite prirode i ti se uvjeti moraju ugraditi”, kaže direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva Nervin Dacić.

Direktor Zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe Nervin Dacić kaže da je ova ustanova preporučila da se na Trebeviću može graditi objekat kakav je bio i prije rata.
Direktor Zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe Nervin Dacić kaže da je ova ustanova preporučila da se na Trebeviću može graditi objekat kakav je bio i prije rata.

Međutim, to se nije desilo jer je glavna urbanistica Općine Stari Grad Alija Švraka u svojoj preporuci za izdavanje dozvola zaključila da su mišljenja zavodā i Ministarstva pozitivna, ignorišući preporuke zavoda. Ona nije htjela da govori za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Na osnovu toga je Općina Stari Grad, na čijoj se teritoriji nalazi dio zaštićenog pejzaža, do sredine 2019. godine izdala investitoru potrebne dozvole. Iz Općine Stari Grad su novinarima CIN-a odgovorili da akti zavodā nisu eksplicitno upućivali na obavezu gradnje objekta u nekadašnjim gabaritima.

“Mi smo dali mišljenje da se gore može napraviti restoran kakav je postojao prije rata i to stoji u našem aktu“, objašnjava Dacić.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka iz Stranke demokratske akcije je u junu poveo u obilazak gradilišta stranačkog šefa Bakira Izetbegovića i donedavnog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića. Izetbegović je tada novinarima rekao da ga raduje što će Sarajevo dobiti noviji i ljepši vidikovac od onog koji je porušen tokom rata.

Uzaludna pisma inspekciji

Gradonačelnik Skaka je za CIN kratko prokomentarisao da je sve urađeno prema procedurama.

“Organ uprave, kao što je Grad Sarajevo, nijedan proces ne može voditi, a da nije po zakonu“, rekao je, ne ponudivši građanima detaljnije objašnjenje. Iako je rekao da će to učiniti, iz njegovog kabineta je naknadno stiglo obrazloženje da „jednostavno nema termin“ za CIN.

Do sredine 2019. godine Grad Sarajevo je dobio potrebne dozvole i počeo gradnju novog objekta. Nekoliko mjeseci ranije je formirana Kantonalna vlada iz koje su obavijestili Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove da je Općina Stari Grad izdala dozvole za izgradnju spornog objekta u zaštićenoj zoni Trebevića.

Ministarstvo je osam puta tražilo od inspektora da izvrše nadzor i provjere zakonitost izdatih dozvola. Istovremeno, Grad su upozorili da je gradnja novog objekta zabranjena, ali se Grad na to nije osvrtao.

Nakon obilaska terena i provjere dokumenata inspekcija je zaključila da investitor ima sve dozvole koje su potrebne za gradnju. Međutim, nije ispitivala nepravilnosti u vođenju postupka niti je naložila bilo kakve mjere, vidi se iz dopisa koje joj je upućivalo Ministarstvo.

U izvještaju je inspekcija izabrala citirati drugo mišljenje Kantonalnog ministarstva – ono u kojem se samo konstatuje da se „objekat nalazi na pripadajućoj parceli“. Novinarima CIN-a nije omogućeno da razgovaraju sa inspektorima koji su kontrolisali izgradnju vidikovca.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG