Linkovi

Top priča BiH

Radijacijski incident u Sarajevu o kojem se nije pričalo

Napušteni hangar u kojem se, navodno, dogodio radioaktivni incident, područje Energoinvesta, Sarajevo.

Radiološki incident u naselju Stup desio se još u decembru 2019. godine 

Ekrem Zahirović, mještanin sarajevskog naselja Stup, živi stotinjak metara od mjesta gdje se dogodio radijacijski incident u krugu Energoinvesta, nekadašnjeg privrednog giganta. Informaciju o incidentu saznao je preko medija, što je uznemirilo njega i njegove komšije.

"Ovaj krug gdje se nalazio Energoinvest sada niko ne čuva. Dosta je toga rasprodano. Ovo je postalo smetljište. Mene nije strah, nego se plašim za svoju djecu", kazao je Zahirović, izvještava Radio Slobodna Evropa.

On dodaje kako su tek nedavno došli iz Državne agencije za nuklearnu sigurnosti i ogradili mjesto, iako se incident dogodio prije deset mjeseci.

'Ovo je postalo smetljište', kaže Zahiragić
'Ovo je postalo smetljište', kaže Zahiragić

U blizini napuštenog kompleksa Energoinvesta nalazi se i kuća Azemine Kahriman. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Azemina kaže kako je o svemu saznala putem medija.

"Prošle godine smo vidjeli da nešto odvoze s tog mjesta, uz obezbjeđenje. Mislim da su nas trebali o svemu ranije obavijestiti. Ovdje ljudi siju povrće, imaju pčele, beru trave za čajeve", objašnjava Azemina.

Radiološki incident iz 2019. godine

Radiološki incident se, kako tvrde iz Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine, desio u decembru 2019. godine prilikom početka radova na jednom od objekata na lokalitetu gdje se nalazi Energoinvest. Tom prilikom je došlo do unutrašnje kontaminacije u objektu, prouzrokovane radioaktivnim materijalom Cezij-137.

Iz Agencije navode da se radi o takozvanom radiološkom vanrednom događaju, te da je u inspekcijskim izvještajima nakon ovog događaja evidentirano koje su firme i pojedinci prethodno tu bili prisutni. Njima je izdato rješenje da obave vanredni ljekarski pregled kako bi se utvrdilo da na odjeći, obući ili rukama nije došlo do kontakta s opasnim materijalom.

"Osobe koje su hodale unutar objekta su raznijele taj radioaktivni materijal. Sad to sve treba dekontaminirati. Za takve objekte prave se planovi dekomisioniranja. Plan mora odobriti regulator, a to je naša agencija. A ovom slučaju nije napravljen plan dekomisioniranja i nije državna regulatorna agencija dala odobrenje da se radi na objektu, bilo šta. A trebala je", kaže Emir Dizdarević, zamjenik direktora ove agencije.

Dekomisioniranje je, objašnjava Dizdarević, detaljan proces razgrađivanja objekta prilikom preuzimanja od starog vlasnika. Ukoliko se u njemu nalazio radioaktivni materijal, dekomisioniranje se vrši pod nadzorom stručnih osoba i jasnim planom.

Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta (na fotografiji šira lokacija incidenta na Stupu)
Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta (na fotografiji šira lokacija incidenta na Stupu)

Iz kompanije Bingo, koja je kupila objekat u stečaju, potvrdili su za RSE da u ponudi koju je Sud objavio nije bilo navedeno ništa o spornom otpadu i bunkeru, te da niko od radnika Binga na terenu nije bio u kontaktu sa otpadom.

Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta. Prema njegovim riječima, vlasnik objekta sada mora snositi sve troškove, a kontaminirani otpad se mora na poseban način uskladištiti kako ne bi došlo do daljeg širenja i ugrožavanja životne sredine.

"Mi u BiH nemamo takav tehnički servis. Kao iskusniji su se pokazali Nuklearni objekti Srbije, oni su već dolazili, evo imamo informaciju da bi u ponedjeljak (14. septembra) već trebali uposlenici Nuklearnih objekata Srbije, iz Vinče, koji imaju iskustva, da krenu s tim poslovima. Oni su rekli da će se to u tri faze riješiti i ja mislim da će oni to završiti", potvrdio je Dizdarević.

Šta je Cezij-137?

Cezij-137 je radioaktivni izotop koji se koristi za dobivanje gama-čestica. Vrijeme njegovog poluraspada traje trideset godina i nakon toga se raspada u barij -137 koji nije radioaktivan. Koristi se u različite svrhe, pa i u industrijske. Cezij-137 je nakon katastrofe u Černobilu bio najveći izvor radijacije.

Prema riječima Lamije Tanović, profesorice na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu iz oblasti atomske i nuklearne fizike, dobra stvar je što je do incidenta došlo unutar objekta.

Profesorica Lamija Tanović pojašnjava da je Cezij vrlo reaktivan
Profesorica Lamija Tanović pojašnjava da je Cezij vrlo reaktivan

"Cezij je vrlo reaktivan. On se, čim dođe u dodir sa vazduhom, pretvara u Cezijev praškasti oksid, koji onda pada na zemlju ili može da se raznese u zraku. Onda može biti opasan za onoga ko pojede salatu na koju je pao taj Cezij ili udahne te nano čestice sa Cezijem. Ali, to je prazna hala bila, možda bi te radnike koji su tu radili trebalo provjeriti, sve su to detalji koje mi ne znamo“, smatra Tanović.

Profesorica dodaje da je vrlo teško sa ovakvim materijama djelovati u objektu koji je napušten prije nekoliko desetina godina.

"Ovo je zbilja incident, ovo što se desilo. Prvo, radi se o dugom vremenskom razdoblju, zatim se radi o nečemu što je slučajno došlo, jer radnici koji su tu radili vjerovatno nisu ni znali o čemu se radi“, kaže Tanović.

Puni obim kontaminacije će tek biti utvrđen

Regulatorna agencija je obavijestila javnost da je kontaminirani objekat obilježen i obezbjeđen zaštitom od neovlaštenog pristupa 24 sata svakog dana, i da ne postoji razlog za zabrinutost za zdravlje stanovništva i životnu sredinu.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma za Radio Slobodna Evropa navode da je Zakon o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH propisao da će i Federalni zavod za javno zdravstvo obavljati poslove i zadatke upravljanja radioaktivnim otpadom.

"Državna agencija nas je pozvala da im u dijelu tehničke podrške, tj. mjerenja dostavimo dozimetrijske podatke sa lica mjesta. Postoje tačke veće i manje kontaminacije. Puni obim kontaminacije će se utvrditi tokom sanacije, a najbitnije je da se pristupi sanaciji objekta. Mora se dekontaminirati objekat, a nakon toga se može dati na korištenje vlasniku", navodi Alfred Vidic, voditelj Centra za zaštitu od zračenja u Federalnom zavodu za javno zdravstvo.

Magazinović: Niko nije obavijestio stanovništvo

S obzirom da je riječ o opasnoj materiji i činjenici da se incident dogodio u neposrednoj blizini stambenog naselja, u ovaj slučaj uključio se i Saša Magazinović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Magazinović, koji u državnom parlamentu zastupa i Zeleni klub, smatra da je problem što institucije generalno ne znaju da komuniciraju sa građanima.

"Posebno je frustrirajuće što se to dešava godinu dana nakon incidenta, a za mene je posebno značajno zato što živim na toj lokaciji i što niko od nadležnih institucija nije obavijestio stanovništvo, bez obzira da li imaju ili nemaju posljedice, da li su one zanemarive", navodi Magazinović.

Zastupnički dom Parlamenta BiH u februaru ove godine je razmatrao izvještaj Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS), iz 2017. godine. U izvještaju se navodi da su radioaktivni izvori, koji se više ne koriste, uskladišteni na 19 lokacija u Bosni i Hercegovini.

Od toga, na 11 lokacija je uskladišteno manje od pet radioaktivnih izvora, na šest lokacija je uskladišteno između pet i 50 izvora, dok je na preostale dvije lokacije uskladišteno više od 50 radioaktivnih izvora koji se ne koriste.

Kako je potvrđeno za RSE, među 19 lokacija, gdje su uskladišteni radioaktivni izvori koji se više ne koriste su Željezara Zenica, Cementara Kakanj, Rudi Čajavec u Banjaluci, te objekat Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u Rakovici kod Sarajeva, u kome se nalaze potrošeni izvori iz nekadašnje sarajevske tvornice Zrak, koja je proizvodila farbe.

See all News Updates of the Day

Dan planete Zemlje: BiH bez odgovora na klimatsku krizu

Akcija 'Oslobodite nas uglja', Banja Luka, 18. decembar 2019. (CZZS)

Dok lideri zemalja širom svijeta traže rješenja kako bi se smanjile klimatske promjene, bh. ekološki predstavnici upozoravaju da se nadležni u BiH gotovo i ne bave ovim problemom, te da štiteći interese privilegovanih pojedinaca na štetu prirodnih resursa i građana, udaljavaju BiH od adekvatne borbe sa klimatskom krizom.

Već 50 godina u svijetu se 22. april obilježava kao Dan planete Zemlje. Dok 40 svjetskih lidera, na poziv američkog predsjednika Joe Bidena, učestvuju u samitu o klimatskim promjenama, predstavnici Centra za životnu sredinu, u razgovoru za Glas Amerike otkrivaju na koji način se BiH nosi sa globalnim izazovima i koliko su ove teme u fokusu bh. lidera.

Dan planete Zemlje obično je prilika da se predstavnici najviših bh. institucija osvrnu na klimatske promjene i ukažu na potrebu zaštite životnog okruženja. Međutim, situacija na terenu prikazuje jednu sasvim drugačiju sliku, tvrde ekološki aktivisti, koji gotovo svakodnovno nastoje da spriječe uništavanje i ekspolataciju prirodnih resursa BiH.

"Postoje dva principa bh. razmišljanja o ovoj temi: 'Raditi uobičajeno i kao da se ništa ne dešava' i 'Naša zemlja ne daje veliki doprinos emisijama poput Kine ili SAD-a'. Takvi stavovi će nas dovesti pred svršen čin i krizu kakvu već vidimo na pomolu sa pandemijom", kaže za Glas Amerike Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu (CZZS).

Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu
Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu

Prema njenim riječima, promjene izazvane pandemijom su samo mali talas u odnosu na „klimatski cunami“ koji dolazi i donosi probleme koje već sad osjećamo s ekstremnim temperaturama, vremenskim nepogodama, poljoprivredom i proizvodnjom hrane, nekontrolisanom sječom šuma, zagađenjem voda i enormnim emisijama u zraku.

"Bh. političari nastavljaju štititi interese lobija i profitera dozvoljavanjem eksploatacije naših resursa koji nas štite od negativnih posljedica klimatske krize. Samo potpunom promjenom paradigme i politike, okretanjem ka zelenoj tranziciji i očuvanju prirodnih vrijednosti, možemo ublažiti klimatsku i ekološku krizu i adaptirati se na promjene koje su već prisutne", kaže ona.

Pandemija i klimatske promjene

Vrbas, Banja Luka
Vrbas, Banja Luka

U trenutku kada je borba sa korona virusom u fokusu cijelog svijeta, mnogi stručnjaci brigu o javnom zdravlju dovode u vezu sa očuvanjem biodiverziteta, prirodnih staništa i različitih vrsta.

"Antropocentrični stav savremene civilizacije je nešto protiv čega se cijelo čovječanstvo, pa i naše društvo, mora boriti. Neophodno je osvijestiti opštu i političku javnost da za opstanak života na zemlji nije dovoljan samo čovjek, nego njegov održiv suživot sa drugim vrstama u zdravoj i stabilnoj životnoj sredini", objašnjava za Glas Amerike Aleksandra Dragomirović, potpredsjednica CZZS, koja dodaje da prirodu ne smijemo posmatrati kao razvojni resurs, već kao naš neophodan osnov za opstanak.

Prošle godine, obilježavanje Dana planete Zemlje u Bosni i Hercegovini proteklo je u neizvjesnoj borbi sa prvim udarima pandemije. To je bio povod da 27 ekoloških udruženja zatraže hitan sastanak sa svim relevantnim bh. institucijama kako bi se pristupilo oporavku i reformi javnih politika, a s ciljem lakšeg prevazilaženja postojeće krize izazvane pandemijom, ali i dugoročnim neodrživim upravljanjem resursima.

Pandemija promijenila životne navike i način kretanja stanovništva, Banja Luka, 2020.
Pandemija promijenila životne navike i način kretanja stanovništva, Banja Luka, 2020.

Dopis sa zahtjevima poslan je u junu na adrese entitetskih, državnih i međunarodnih institucija. Odgovor, ali ne i termin za sastanak, stigao je samo od Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

"Ova pasivnost govori o odnosu prema životnoj sredini u Bosni i Hercegovini. Šta onda da očekujemo kada klimatske promjene pokažu svoju najtamniju stranu?", pita se Tihomir Dakić, predsjednik CZZS, koji dodaje da su reakcije domaćih i stranih institucija prespore i nedovoljne, ali da će pomenuti zahtjevi ponovno biti proslijeđeni i ove godine.

Tihomir Dakić (desno), predsjednik Centra za životnu sredinu, Evropska sedmica mobilnosti, Banja Luka, 2020.
Tihomir Dakić (desno), predsjednik Centra za životnu sredinu, Evropska sedmica mobilnosti, Banja Luka, 2020.

Ekološki predstavnici ne očekuju da se stvari promijene preko noći, ali ističu da se mnogo toga moglo realizovati prethodnih deset mjeseci.

Prema njihovim riječima, dok su inspekcije bile fokusirane na sprječavanje širenja virusa, a građani onemogućeni da javno djeluju, dešavale su se intezivnije zloupotrebe prirodnih resursa.

"Sa jedne strane smo imali investitore koji bez obzira na pandemiju započinju radove na uništavanju rijeka, a sa druge strane smo imali aktiviste koji zbog mjera nisu mogli izraziti masovnije protivljenje", kaže Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za rijeke BiH, koja smatra da su zabrane javnog okupljanja pogodovale bh. vlastima.

"Javnost je bila uskraćena za blagovremeno, transparentno i pravedno učešće u postupcima koji se tiču pitanja životne sredine. Zbog toga je CZZS uložio zahtjev za da se pristup javnosti omogući korištenjem IT alata, kao i zahtjev da se olakša pristup ekološkoj pravdi. Dok prvom zahtjevu još uvijek nije udovoljeno, drugi je rezultirao Preporukom Ombudsmena za ljudska prava BiH", kaže Redžib Skomorac iz CZZS, koji se poziva na poštovanje Arhuske konvencije, koju je BiH potpisala 2008. godine, a koja predviđa da javnosti učestvuje u donošenju odluka, te ima pristup informacijama i pravosuđu u pitanjima životne sredine.

Rim: Priprema biciklističke infrastrukture za vrijeme pandemije
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:49 0:00

S obzirom na ograničeno kretanje ljudi tokom pandemije, mnogi evropski gradovi pristupili su prenamjeni prostora, tako da je privremenim oduzimanjem saobraćajnica automobilima, omogućen veći prostor za kretanje pješaka i biciklista. Uprkos apelima ekoloških organizacija, ova mjera nije realizovana u bh. gradovima.

"Gradovi koji su uhvatili 'talas' promjena, sada svoje privremene mjere mijenjaju u trajne, a donose nove privremene. Za to vrijeme pred nama je tek promjena koncepta razmišljanja kod donosioca odluka, prije svega onih na lokalnom nivou", kaže Dragan Kabić, koordinator transporta u CZZS.

Majda Ibraković smatra da se tokom pandemije, umjesto izgovora da su kapaciteti smanjeni, trebalo raditi na jačanju inspekcijskog nadzora i povećanju sankcija kad su u pitanju aktivnosti ugrožavanja životne sredine.

"Trebalo je i revidirati sve strateške dokumente i promijeniti planove za štetne projekte koji dokazano već ugrožavaju životnu sredinu, ali i bh. društvo i ekonomiju", objašnjava aktivistica Ibraković.

Banja Luka, Šehitluci-Banj brdo
Banja Luka, Šehitluci-Banj brdo

Ovo su samo neki od koraka koji su, prema mišljenju ekoloških predstavnika, mogli biti bar započeti u prethodnom periodu. S obzirom na izostanak njihove realizacije, ostaje otvoreno pitanje na koji način će BiH odgovoriti na krupnije izazove, poput energetske tranzicije, koja je primarni uslov bh. evropskog puta.

U nedavnoj izjavi za Glas Amerike stručnjaci Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju – RESET istakli su da je Evropski zeleni dogovor, koji propisuje potpunu dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine, jedinstvena šansa za razvoj BiH.

Međutim, BiH, koja bi svoju energetsku strategiju trebala prilagoditi Pariškom sporazumu i Sofijskoj deklaraciji, čija je potpisnica, još se nije izjasnila u kom pravcu ide u tom pogledu, zbog čega bi se u narednim decenijama mogla suočiti sa ozbiljnim društvenim, ekonomskim i socijalnim problemima.

Ambasada SAD poslije Dodikovog poziva: Zapaljiva retorika neprihvatljiva

Zapaljiva retorika koja govori o ratu, secesionizmu u Bosni i Hercegovini (BiH) je opasna, neodgovorna i neprihvatljiva, navodi se u odgovoru ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).

Takav stav nam je saopšten povodom poziva na razgovor, koji je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, uputio Federaciji BiH , kako bi se došlo do "uravnoteženog rješenja za sve".

"Nijedan entitet nema budućnost izvan Bosne i Hercegovine", navode u odgovoru iz ambasade SAD, u srijedu 21. aprila.

Dodik je, 20. aprila, nakon sastanka vladajuće koalicije u Republike Srpske (RS) na Mrakovici (planina Kozara) najavio da će u Narodnoj skupštini Republike Srpske političke partije donijeti platformu na osnovu koje će se obratiti partnerima u Federaciji BiH da se razgovara o budućnosti BiH.

Iz Ambasade SAD u BiH poručuju da ‘niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje niti jednom od dva entiteta, te da ‘svako djelovanje usmjereno na razgradnju BiH predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma’

Entitet RS se zadužuje 350 miliona eura na londonskoj berzi

Entitet RS se zadužuje 350 miliona eura na londonskoj berzi
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:02 0:00

BiH iskazala spremnost za kupovinu 720.000 Pfizer vakcina

Čovjek prolazi pored sjedišta Pfizera u New Yorku, februar 2021.

Bosna i Hercegovina (BiH) je putem Ministarstva civilnih poslova obavijestila farmaceutsku kompaniju Pfizer da je zainteresovana za kupovinu 720.000 doza vakcina protiv COVID-a 19, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u ponedjeljak 19. aprila, predstavnik Pfizera u BiH Mirza Vlajčić.

Pismo namjere je poslano ovoj američkoj farmaceutskoj kompaniji i sada se očekuje njihov odgovor o tome kakve će biti mogućnosti nabavke i rokovi isporuke.

Predsjedništvo BiH 12. aprila je dalo saglasnost za kupovinu 200 hiljada Pfizerovih vakcina.

Na telefonskoj sjednici, Predsjedništvo je na inicijativu Ministarstva vanjskih poslova BiH, dalo saglasnost za zaključivanje međunarodnog sporazuma o nabavci vakcina između Republike Austrije i BiH, a odnosi se vakcine Pfizer/BioNTech.

Ova isporuka od 200.00 hiljada vakcina bit će plaćena sredstvima iz IPA fondova.

Iz Ministarstva vanjskih poslova u petak, 16. aprila, saopćeno je da će BiH do kraja aprila dobiti i 50.000 doza kineskih vakcina protiv COVID-19, koje su donacija Narodne Republike Kine.

BiH bi krajem aprila i početkom maja trebala dobiti i vakcine naručene iz COVAX mehanizma.

Isporuke su dio ranije dodijeljene količine od 108.000 doza za period februar - maj 2021. godine, a u okviru koje je krajem marta u BiH već dopremljeno 26.400 doza vakcina AstraZeneca i 23.400 doza Pfizer/BioNTech vakcina.

Ekonomista Faruk Hadžić za RSE: Masovna vakcinacija za ekonomski oporavak

Faruk Hadžić

Bez vakcina i masovne vakcinacije nema ekonomskog oporavka za BiH, ističe u intervju za Radio Slobodna Evropa (RSE), makroekonomista Faruk Hadžić.

On smatra da najnovije prognoze MMF-a o privrednom rastu od 3,5 odsto za BiH u ovoj godini nisu realne, jer BiH ima problema u nabavci vakcina, što će usporiti privrednu aktivnost, a dodatni problem je što vlasti na svim nivoima ne vuku prave poteze kako bi pomogli privredi.

RSE: Prema najnovijem izvještaju MMF-a prognoze za rast BDP-a Bosne i Hercegovine su od 3,5 posto, uz opasku da će on biti uslovljen dostupnošću vakcina i masovnom vakcinacijom u BiH. Možete li pojasniti kako nabavka vakcina i masovna vakcinacija utiču na ekonomiju, te koliko su realne prognoze MMF-a, s obzirom na to da BiH još uvijek ima problema u nabavci vakcina, a masovna vakcinacija se ne nazire?

Hadžić: Kada govorimo o prognozama, generalno, i MMF-a, i Svjetske banke, svake godine, kada oni objavljuju te prognoze, one nekako na početku godine budu malo optimistične, a onda se u toku godine koriguju, obično na niže. Nešto slično bi se moglo očekivati za Bosnu i Hercegovinu.

Ako govorimo o tih 3,5 posto, ako se zaista potvrdi da ćemo u ovoj godini imati takvu stopu ekonomskog rasta, treba prvo reći da smo prilično pali prošle godine zbog pandemije koju je uzrokovao COVID. Još uvijek nemamo zvanično objavljeno koliko je ekonomski pad iznosio u Bosni i Hercegovini.

Neki preliminarni rezultati Državne agencije za statistiku pokazuju oko 4,4 procenta pada. I sada, ako imamo na takvu jednu novu osnovicu, koja je poprilično pala, rast 3,5 procenta, to je opet manje, nije dovoljno da se vratimo na nivo 2019. godine, u pretpandemijsko stanje. To je, slikovito, kao da imate 100 KM (50 evra) platu, ona vam je pala na 90 KM (45 evra), nakon toga ste imali rast na 95 KM (47,5 evra). Vi se sada hvalite kako vam je plata porasla sa 90 na 95 maraka, a ustvari vi još uvijek niste došli na to neko stanje koje ste prije imali.

Što se tiče vakcinacije, ona može pomoći ekonomiji da se ona što prije otvori i da se vrati tom nekom normalnijem životu.
Faruk Hadžić

Sumnjam da se možemo u potpunosti vratiti nekom stanju kakvo je bilo prije pojave COVID-a, ali da se vratimo što normalnijem životu i da se ponovo stimuliše ekonomija. Svako će daljnje odgađanje u nabavci vakcina imati za posljedice koje sad svakodnevno gledamo – stalni skok zaraženih, restriktivne mjere, zatvaranje ekonomije, subvencioniranje koliko je moguće, a to sve dovodi do daljnjeg pada potrošnje, ekonomskog kretanja, otkaza, sporijeg oporavka, da u tom kontekstu sigurno da ima mjesta za konstataciju iz MMF-a da će oporavak u mnogome ovisiti o vakcinaciji.

Da smo sada vakcinisali većinu našeg stanovništva, da smo osigurali vakcine, imali bismo sada otvaranje ekonomije, priliv turista itd., znači puno drugačije stanje. Međutim, toga nema i zbog toga ćemo i dalje gledati restriktivne mjere u Bosni i Hercegovini.

RSE: Kada je u pitanju privredni rast koji se prognozira, od 3,5 posto, zvuči malo. Koliki bi rast za Bosnu i Hercegovinu trebao biti da bi se osjetio napredak, da rastu plate, penzije, da raste potrošnja i samim tim da raste standard građana?

Hadžić: Minimalno šest procenata. To je nešto što smo mi kao struka godinama upozoravali, spominjali u javnosti da je to stopa dugoročnog ekonomskog rasta kojeg moramo imati da bi građani osjetili taj neki rast. Mi nismo jako dugo uduplali naš BDP. On je posljednjih pet, šest godina porastao samo za hiljadu dolara, ako gledamo po statistici Svjetske banke. To je zaista neodovoljno. U tom periodu se govori o predkovid stanju.

Ako sada ostavimo po strani pandemiju koja nas je zadesila, minimalno šest procenata je stopa rasta da bi građani mogli osjetiti pozitivne promjene. Na taj način se fokusira na ekonomiju, a manje na ovu dnevnu politiku koja nas stalno sve drži zarobljene, razgovaramo o nekim temama koje u potpunosti ne odgovaraju potrebama običnih ljudi. Razgovaramo o tim temama da ne bismo razgovarali o tome zašto penzija građanima nije povećana, zašto imamo rast troškova života, a plaće su iste, pa građani imaju ustvari manju platu.

Ako bi se nastavilo sa ovim stopama, dva, tri procenta, to je toliko sporo da ne možemo da sustignemo zemlje okruženja, koje su nas sve prestigle po BDP-u, osim Kosova. Kosovo je jedino iza nas, ali i ono, ako mi ovim tempom nastavimo, moglo bi nas prestići.

RSE: Kakvo je trenutno stanje u ekonomiji i kakve su bile posljedice pandemije u BiH? Jesu li mjere koje su vlasti donosile kao podršku privredi dale pozitivne rezultate?

Hadžić: Uglavnom je privreda uspjela sama sebi pomoći tokom prošle godine. Pomoć vlasti, države, entiteta bila je prvo zakašnjela, onda finansijski nedovoljna. Na državnom nivou, potpuno je jasno, nije donijeta apsolutno niti jedna mjera da se pomogne privredi, a bilo je više mogućnosti, državni nivo je mogao nešto pomoći kroz, recimo, izmjene zakona o PDV-u, izmjene zakona o akcizama, ako govorimo o tim državnim zakonima, ali opet, gro odgovornosti je na entitetima.

Naplata poreza, podaci kojima ja raspolažem, koji su zvanični i koji se mogu provjeriti, pokazuju da je u prošloj godini naplata svih poreza manja za nekih 800 miliona maraka (400 miliona evra). To je novac koji mi nismo uspjeli prikupiti i morali smo se zadužiti da bismo nadoknadili taj pad. Jedan dio tog novca pokrio se od MMF-a prošle godine, drugi dio kroz komercijalna zaduženja u bankama.

Vanjska trgovina, to je jedan vrlo interesantan podatak, vratila nas je na nivo negdje između 2016. i 2017. godine.
Faruk Hadžić


Znači, obim vanjskotrgovinske razmjene – uvoz nam je pao za oko 2,6 milijarde KM, a izvoz za oko 900 miliona KM, i vratili smo se na taj nivo koji smo imali između 2016. i 2017. godine.

Koliko god to pohvalno zvučalo da nam je uvoz pao puno više nego što je izvoz, to drugim riječima znači da naš omjer vanjskotrgovinske razmjene popravljen, uvoz je direktno vezan za potrošnju stanovništva. To se kasnije potvrdilo kroz objavljene podatke gdje se vidjelo da je potrošnja stanovništva, koja je glavna sastavnica BDP-a pala za milijardu konvertibilnih maraka.

Ovo je jedna duboka ekonomska kriza koju ćemo sigurno osjećati i ove i narednih godina, a pogotovo ako oporavak bude sporiji. Nadam se iskreno da nećemo doživjeti masovni egzodus stanovništva koje će vidjeti da mjere koje se donose nisu bile dobre, da tu nema neke perspektive, ali opet naglašavam, ukoliko vlast shvati dubinu ekonomskih problema koje imamo i krene u stvarno njihovo rješavanje, sa konkretnim reformama koje stoje godinama u ladicama i nisu pokrenute, možemo ipak ovu situaciju okrenuti u pozitivnom smjeru.

RSE: Kakve su Vaše prognoze kretanja za BiH u ovoj godini, te šta je trebalo ili treba uraditi kako bi se sanirale posljedice pandemije?

Hadžić: Za ovu godinu je, zaista, vrlo teško davati bilo kakvu prognozu, pogotovo kretanja BDP-a. Za prošlu godinu, možemo reći da gotovo sve što smo nas grupa ekonomista prognozirali na kraju se i potvrdilo u praksi – od pada poreza, od pada industrijske proizvodnje, uvoza, izvoza, potrošnje, BDP-a. Sve te stavke koje smo prognozirali, koje su zasnovane na modelima, dostupnim podacima, dužim vremenskim serijama, pokazale su se tačnim. Međutim, za ovu godinu vrlo je teško donijeti bilo kakvu prognozu, koliko će nam BDP pasti ili rasti, iz jednog vrlo jednostavnog razloga – ne znamo kako će se daljnji tok pandemije odvijati, govorim zbog vakcinacije. To je nešto što može ekonomiju odvesti ili u pozitivnom smjeru ili je ostaviti na ovom putu nekog usporenog kretanja.

Ono što sigurno mogu reći jeste da ćemo u ovoj godini imati rast zato što smo toliko pali prošle godine, napravićemo neki rast u odnosu na prošlu godinu. To je sasvim sigurno. A koliko će taj rast biti, zaista Vam u ovom trenutku ne mogu prognozirati zbog mnogih nedefinisanih i još uvijek neizvjesnih faktora. U prošloj godini smo svi znali da neće biti vakcina tako da se moglo i pretpostaviti obim ekonomskog pada. U ovoj godini već vakcine postoje, ali je pitanje kada će one doći u Bosnu i Hercegovinu.

Što se tiče konkretnih mjera, moramo krenuti sa ovim reformama koje smo trebali provesti i prije same pandemije, a tiču se poreskog rasterećenja poslovanja. Više puta smo govorili o tim reformama. Sada, kada je kriza, najbitnije je stimulisati potrošnju stanovništva koja je pala. Na tržištu vlada potrošački pesimizam, ljudi se suzdržavaju da troše novac. Cijene rastu, ljudi koji su u prilici da štede, štede. To dovodi do ozbiljnih problema.

Ako bi se radila reforma poreskog sistema, da se stimuliše povećanje potrošnje kroz manje poreze, ako se Vama recimo ukine porez na dohodak na plate do 1.000 maraka (oko 500 eura), ta razlika koju ste plaćali državi sada Vama ostaje da je trošite. Time ćete stimulisati potrošnju, dovest ćete do ekonomskog napretka i to može dodatno pokrenuti ekonomiju.

Potrebno je raditi na daljnjoj digitalizaciji prije svega javne uprave. Na taj način mi možemo poboljšati naš poslovni ambijent, otvoriti ga za veći priliv investicija, naravno pokušati ukinuti i probati smanjiti što više parafiskalnih nameta, da bi firme preživjele.

Ono sve što država može uraditi jeste – ako se već mora zaduživati, kod MMF ili na neki drugi način, da ta kreditna sredstva budu isključivo usmjerena za podršku privredi, za daljnji razvoj, a nikako za tekuću budžetsku potrošnju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG