Izdvojeno
Treća Bh. povorka ponosa: "Poručujemo da je došao otpor s margine"
Završena je Treća Povorka ponosa, odnosno protest protiv nejednakosti i borba za bolji položaj LGBTIQ+ osoba. Nije bilo incidenata. Ovogodišnja povorka odvijala se pod sloganom "Otpor s margine".
Više stotina učesnika okupilo se u parku Safet Isović kod Druge gimnazije u Sarajevu, odakle su krenuli prema zgradi Parlamenta BiH. Nosili su transparente, natpise te majice i zastave u bojama LGBTIQ zajednice.
Sa Trga BiH, gdje se nalazi Vijeće ministara BiH i Parlament BiH, poslali su poruku da je "danas došao otpor s margine" jer su izloženi diskriminaciji i nasilju.
"Mi smo osobe koje trpe diskriminaciju i osobe koje se ne uklapaju u zacrtane društvene norme. Povorka ponosa je za nas sve na svijetu. Imamo pravo da živimo zivot bez straha i diskriminacije. Imamo također pravo na sigurnost i slobodu da živimo sa svojim identitetima. Nećemo popustiti u ovoj borbi i odustati od svojih prava koja su nam zagarantovana. Jasno i glasno poručujemo da je danas došao otpor s margine i da se mi na margine više ne vraćamo. Zahtjevamo od institucija BiH da hitno usvoje zakon o istospolnim brakovima", poručila je Maida Zagorac.
Amar Ćatović kaže da mu je zdravstveno osoblje govorilo da je bolestan i da time što je gay traži probleme, dok je u potrazi za poslom i na radnom mjestu često doživljavao mobing.
"Danas ovdje pred vama, jasno i glasno, poručujem, da ne pristajem na ovakav tretman i na ovakvo nasilje", rekao je on.
Povorci su se pridružili i neki bh. političari, kao i strani ambasadori među kojima i američki ambasador u BiH Eric Nelson sa svojim partnerom Filippom Tattonijem.
Nelson rekao kako se odlično osjeća na bh. Povorci ponosa i kako bi bh. političari trebali raditi više kako bi "ovako bilo svaki dan", prenosi njegovu izjavu Radio Slobodna Evropa prije same šetnje prema Trgu BiH.
Članica Organizacionog odbora Povorke ponosa Lejla Huremović, također je uoči same šetnje kroz grad kazala je da je bilo izuzetno teško organizirati događaj zbog prethodne pandemijske godine.
"Verujem da smo uspjeli učiniti sve što je u našoj moći da se ovaj skup danas ovdje desi", rekla je ona.
Dodala je kako je dosta nasilja te da na ulicu izlaze jer žele poslati jasnu poruku da je dosta nasilja.
"Istospolni parovi nisu zakonski prepoznati, nismo ravnopravni kroz zakon i želimo da se hitno donese zakon o istospolnom partnerstvu", rekla je Huremović.
Branko Ćulibrk, također iz Organizacionog odbora Povorke ponosa, rekao je kako je i ove godine cilj poslati poruku mira i ljubavi iz Sarajeva.
Istovremeno, u centru grada se protest protiv Povorke ponosa. Oni smatraju da se današnjom Povorkim ugrožavaju tradicionalne vrijednosti.
Okupilo se nekoliko desetina osoba u centru Sarajeva u organizaciji pokreta "Vjera, narod, država".
"Koristimo građansko i demokratsko pravo da izrazimo svoj protest. Svaka akcija podrazumijeva reakciju", rekao je čelnik pokreta "Vjera, narod, država" Sanin Musa, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Bh. povorka ponosa je nastala iz potrebe za unapređenje svakodnevnog života LGBTIQ+ osoba u zemlji.
Organizatori su pozvali učesnike da, zbog prevencije nasilja i sigurnosti, prilikom dolaska na Povorku, kao i odlaska, ne nose nikakva LGBTIQ obilježja.
Iz Organizacionog odbora Povorke ističu kako lezbejke, gejevi, biseksualne, trans, interspolne i queer osobe izlaze na ulicu jer pandemijska ograničenja, kakvo smo imali prethodnu godinu, oni žive svakodnevno.
"Bh. povorka ponosa je neophodan politički protest i iskaz otpora. Na taj način ukazujemo na sve institucionalne, zakonske i socio-ekonomske prepreke s kojima se LGBTIQ+ osobe kontinuirano i svakodnevno suočavaju. U godini iza nas, prava i slobode LGBTIQ+ osoba su dodatno pogoršane, potisnute na margin. Nasilje u porodici je u porastu, a vidljivost naših iskustava gotovo da nije ni postojala. Pandemija je utišala glasove naše zajednice, ali naši osmijesi i životi nisu prestali", navode u saopćenju.
Bh. povorka ponosa neće morati plaćati dodatne mjere osiguranja kako je to bio slučaj prije dvije godine. Ove godine su im podršku u smislu finansija, pružile institucije u Kantonu Sarajevo.
Ova pobjeda je, smatraju u organizaciji, "važan uvod za slobodu okupljanja i borbu marginaliziranih skupina u našem društvu, pogotovo onih grupa koje su sigurnosno ugrožene zbog različitih prijetnji i nasilja koje proživljavaju".
Navode da je troškove osiguranja tokom prve povorke u Sarajevu, 2019. godine, snosila međunarodna zajednica.
Prva Bh. povorka ponosa pod sloganom "Ima izać", održana je 8. septembra 2019. godine. Učestvovalo je više od 1.000 osoba, a prošla je bez incidenata, uz jake mjere sigurnosti.
BIRN BiH je ranije pisao da značajni dodatni troškovi osiguranja prve Bh. povorke ponosa, koji su 2019. godine nametnuti organizatorima ovoga protesta, nisu traženi od drugih sličnih skupova tokom u 2020. godini, što je dovelo u neravnopravan položaj aktiviste za prava LGBTIQ osoba.
Iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC) su objavili da situacija u BiH nije jednaka kada je riječ o slobodi okupljanja i potrebno je veoma malo političke volje kako bi se zakonski okviri u BiH uskladili s međunarodnim standardima za ravnopravnost LGBTI osoba.
See all News Updates of the Day
Blinken: Dodik je na Putinovom autoritarnom putu
Američki državni sekretar Antony Blinken na svom zvaničnom Twitter profilu objavio je poruku koja se tiče Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska.
"Napadi Milorada Dodika na osnovna prava i slobode u Republici Srpskoj pokazuju da je na autoritarnom putu predsjednika Putina. State Department kojeg zastupa amb. Murphy, nastavlja se zalagati za demokratsku i prosperitetnu budućnost koju svi građani Bosne i Hercegovine zaslužuju", stoji u poruci.
Entitet Republika Srpska, namjerava da uvede dva nova zakona za koja se strahuje da bi mogla služiti za ušutkivanje kritike vlasti.
Poruka dolazi i nakon Dodikove izjave da "poštuje Ameriku ali ne i američkog ambasadora u Bosni i Herecegovini Michael Murphyja".
Dodik je ranije najavio da entitet RS, "zbog njihovog antidaytonskog djelovanja" prekida kontakte sa ambasadama SAD i Velike Britanije u BiH.
Dodik se, zbog korupcije i ugrožavanja mira u BiH nalazi pod sankcijama vlada ove dvije zemlje.
Kongres povlači predsjedničke vojne ovlasti
Američki Senat poduzima korake ka opozivu decenijama važećeg zakona koji američkim predsjednicima daje široke ovlasti da vode rat u Iraku. Ovaj dvostranački napor proizlazi iz uvjerenja mnogih senatora da Kongres mora povratiti svoje ovlasti i spriječiti zloupotrebu vojne sile.
Sigurnosni zvaničnik: Veliki strani teroristički napad na SAD skoro nezamisliv
Strane terorističke grupe, uključujući podružnice Islamske države i al-Kaide, možda imaju želju da izvedu velike napade na tlu SAD, ali decenije borbe protiv terorizma učinile su sprovođenje takve operacije skoro nemogućim u ovom trenutku, tvrdi visoki službenik američke unutrašnje bezbjednosti.
Nikolas Rasmusen, koordinator za borbu protiv terorizma Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost, je nazvao mogućnost napada koji podsjeća na 11. septembar 2001, kada su teroristi al-Kaide oteli četiri aviona i ubili skoro 3.000 ljudi - "skoro nezamislivom".
"Postigli smo ono što bih nazvao supresivnim efektom na sposobnost grupa kao što su ISIS i al-Kaida da izvrše napade velikih razmjera ovdje u domovini", rekao je Rasmusen, koristeći akronim za Islamsku državu.
"To nije beznačajno", rekao je on na događaju koji je organizovao Program o ekstremizmu Univerziteta Džordž Vašington. "To je nešto, prilično značajno i koštalo je mnogo".
Rasmusenova izjava uslijedila je samo nekoliko nedelja pošto su najviši vojni i obavještajni zvaničnici svjedočili pred Kongresom, upozoravajući da afganistanska podružnica Islamske države želi da napadne američke ili zapadne mete.
IS-Horasan "može da izvrši spoljne operacije protiv američkih ili zapadnih interesa u inostranstvu za manje od šest mjeseci sa ili bez upozorenja", rekao je zakonodavcima ranije ovog mjeseca general Centralne komande SAD Majkl Kurila.
Nedelju dana ranije, general-potpukovnik Skot Berijer, šef Odbrambene obavještajne agencije, rekao je kongresmenima: "Pitanje je vremena kada će imati sposobnost i namjeru da napadnu Zapad".
Ranije ove godine, Kristin Abizaid, direktorka Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, nazvala je IS-Horasan, "faktorom prijetnje zbog koje je najviše zabrinuta".
Za sada, američki vojni i obavještajni zvaničnici se slažu sa Rasmusenom da je vjerovatnoća napada na američko tlo mala i da je vjerodostojnije da će IS-Horasan ili druge grupe verovatnije ciljati interese SAD ili Zapada u Južnoj Aziji ili Evropi.
Ali čak je i Rasmusen zabrinut da bi prijetnja od grupa poput IS-Horasan mogla porasti ako SAD i njeni saveznici i partneri ne budu u stanju da održe pritisak na strane terorističke organizacije.
"Brinem se da efekat suzbijanja koji smo postigli uz veliku cijenu nije trajan", rekao je on u ponedeljak. "Sigurno ne postoji ništa u vezi sa tim stanjem što bi sugerisalo da će ono biti trajno, prirodno ili samostalno".
Neki zakonodavci i zvaničnici su posebno zabrinuti, između ostalog i zbog gubitka obavještajnih podataka na terenu poslije povlačenja SAD iz Afganistana u avgustu 2021.
Od tog vremena, američka vojska je izvela samo jedan protivteroristički napad u Afganistanu, ubivši vođu al-Kaide Ajmana al Zavahirija prošle godine. Vojni zvaničnici su upozorili da je prikupljanje obavještajnih podataka iz vazduha, putem aviona ili dronova, teško - zbog velike udaljenosti između američkih baza i ciljanih područja u Avganistanu.
Kao rezultat toga, visoki američki vojni komandanti zabrinuti su da nisu u mogućnosti da pristupe ključnim detaljima i obavještajnim podacima koji bi zemlji mogli dati više upozorenja o eventualnom predstojećem napadu.
Rasmusen je priznao takvu zabrinutost, opisujući situaciju kao "ispod optimalne".
"Aktivno smo u poziciji upravljanja rizikom i ublažavanja rizika, pokušavajući da iskoristimo najbolju moguću prednost od preostalih obavještajnih resursa koje imamo", rekao je on. "Uvjeren sam, međutim, da tražimo prave stvari da bismo dobili to upozorenje".
Prijetnja od domaćeg terora
Uprkos uvjerenju da su najteže prijetnje stranih terorističkih organizacija uglavnom ublažene, Rasmusen je upozorio da se sveukupno okruženje prijetnji pogoršava.
"Okruženje prijetnji sa kojim se suočavaju naši profesionalci za nacionalnu bezbjednost i unutrašnju bezbjednost je raznovrsnije, dinamičnije i komplikovanije od bilo koje druge tačke ranije", rekao je on, dalje navodeći da je nivo prijetnje u SAD na "gotovo stalnoj uzlaznoj putanji".
"Različitost ekstremističkih misaonih tokova, ideologija, narativa koji zahvataju različite segmente našeg stanovništva ovdje u Sjedinjenim Državama je na vrhuncu svih vremena", dodao je Rasmusen.
Bezbjednost granice
Rasmusen je takođe priznao zabrinutost za bezbjednost granica, posebno duž granice SAD sa Meksikom.
Međutim, on je rekao da trenutno ništa ne ukazuje na to da bilo koja teroristička organizacija pokušava da iskoristi južnu granicu za infiltriranje u zemlju.
"Ono što nismo vidjeli su informacije koje sugerišu da strane terorističke organizacije, grupe, aktivno koriste ili pokušavaju da iskoriste uočenu ranjivost u ovoj oblasti da doprinesu svojim operacijama", rekao je Rasmusen odgovarajući na pitanje Glasa Amerike.
"To ipak ne znači da ne moramo da brinemo i da naporno radimo na rješavanju načina na koji teroristi ili ljudi sa terorističkim vezama mogu da iskoriste ranjivost na južnoj granici", dodao je on.
Dodik: Sarađivat ćemo sa Amerikom, ali ne sa ambasadorom
Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik javno je ublažio svoju nedavnu izjavu o prekidanju kontakata sa "Amerikancima". Tvrdi da nikad nije tako ni mislio. Nije objasnio kako planira održavati kontakte sa američkom vladom ukoliko izbjegava dva čovjeka koja su za to zadužena.
Amnesty International: 'Licemjerje' zapadnih država ogoljeno ruskom invazijom na Ukrajinu
"Iako je odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu bio brz i snažan, zemlje su primjenjivale zakon o ljudskim pravima od slučaja do slučaja u "zapanjujućoj predstavi očiglednog licemjerja i dvostrukih standarda" i ostavile nedostatak akcije na teška kršenja od strane nekih od njihovih saveznika."
Puna ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine pokrenula je brojne ratne zločine i izazvala globalnu energetsku i prehrambenu krizu, ali je također ogolila licemjerje zapadnih država koje su reagovale na agresiju Kremlja, navodi Amnesty International u svom godišnjem izvještaju o ljudskim pravima.
"Države ne mogu u jednom trenutku kritikovati kršenje ljudskih prava, a u sljedećem odobravati slične zloupotrebe u drugim zemljama samo zato što su njihovi interesi u pitanju. To je nesavjesno i podriva cjelokupno tkivo univerzalnih ljudskih prava", rekla je Agnes Callamar, generalna sekretarka Amnesty Internationala, u saopštenju za javnost koje prati izvještaj.
Organizacija je saopštila da njen izvještaj u kojem se ispituje stanje ljudskih prava u 156 zemalja 2022. godine naglašava dvostruke standarde širom svijeta u pogledu ljudskih prava i neuspjeh međunarodne zajednice da se ujedini oko ljudskih prava i univerzalnih vrijednosti.
Također je utvrđeno da dvostruki standardi i neadekvatni odgovori na kršenje ljudskih prava širom svijeta podstiču nekažnjivost i nestabilnost.
U izvještaju se, na primjer, navodi da dok su zemlje članice EU otvorile svoje granice Ukrajincima koji bježe od ruske agresije, mnoge su držale zatvorena vrata onima koji su bježali od rata i represije u Siriji, Afganistanu i Libiji.
Također se navodi da su Sjedinjene Države, iako su bile glasan kritičar navodnih ruskih kršenja zakona u Ukrajini i prihvatile desetine hiljada ukrajinskih ratnih izbjeglica, protjerale više od 25.000 Haićana između septembra 2021. i maja 2022.
U izvještaju se posebno navodi odbijanje da se suoči s izraelskim "sistemom aparthejda protiv Palestinaca" i nedjelovanje protiv kineskog kršenja ljudskih prava protiv Ujgura i drugih muslimanskih manjina u provinciji Xinjiang.
Ovi dvostruki standardi ohrabrili su zemlje poput Kine i omogućili Egiptu i Saudijskoj Arabiji da izbjegnu, ignoriraju i odbiju kritike na račun svojih ljudskih prava, rekao je Amnesty International.
Callamar je također rekla da je ruska invazija na Ukrajinu "jeziv primjer" onoga što se može dogoditi kada države misle da mogu prekršiti međunarodno pravo i kršiti ljudska prava bez posljedica".
"Da je sistem funkcionirao kako bi Rusiju smatrao odgovornom za svoje dokumentirane zločine u Čečeniji i Siriji, hiljade života bi možda bilo spašeno tada i sada, u Ukrajini i drugdje. Umjesto toga, ono što imamo je više patnje i razaranja", rekla je Callamar.
Druge grupe za ljudska prava i zapadne vlade optužuju Rusiju da je odgovorna za ozbiljna kršenja i zloupotrebe ljudskih prava u čečenskoj regiji Sjevernog Kavkaza i za kršenje ljudskih prava u Siriji, uključujući njeno učešće u bombardovanju civilnih ciljeva.
