Izdvojeno
Treća Bh. povorka ponosa: "Poručujemo da je došao otpor s margine"
Završena je Treća Povorka ponosa, odnosno protest protiv nejednakosti i borba za bolji položaj LGBTIQ+ osoba. Nije bilo incidenata. Ovogodišnja povorka odvijala se pod sloganom "Otpor s margine".
Više stotina učesnika okupilo se u parku Safet Isović kod Druge gimnazije u Sarajevu, odakle su krenuli prema zgradi Parlamenta BiH. Nosili su transparente, natpise te majice i zastave u bojama LGBTIQ zajednice.
Sa Trga BiH, gdje se nalazi Vijeće ministara BiH i Parlament BiH, poslali su poruku da je "danas došao otpor s margine" jer su izloženi diskriminaciji i nasilju.
"Mi smo osobe koje trpe diskriminaciju i osobe koje se ne uklapaju u zacrtane društvene norme. Povorka ponosa je za nas sve na svijetu. Imamo pravo da živimo zivot bez straha i diskriminacije. Imamo također pravo na sigurnost i slobodu da živimo sa svojim identitetima. Nećemo popustiti u ovoj borbi i odustati od svojih prava koja su nam zagarantovana. Jasno i glasno poručujemo da je danas došao otpor s margine i da se mi na margine više ne vraćamo. Zahtjevamo od institucija BiH da hitno usvoje zakon o istospolnim brakovima", poručila je Maida Zagorac.
Amar Ćatović kaže da mu je zdravstveno osoblje govorilo da je bolestan i da time što je gay traži probleme, dok je u potrazi za poslom i na radnom mjestu često doživljavao mobing.
"Danas ovdje pred vama, jasno i glasno, poručujem, da ne pristajem na ovakav tretman i na ovakvo nasilje", rekao je on.
Povorci su se pridružili i neki bh. političari, kao i strani ambasadori među kojima i američki ambasador u BiH Eric Nelson sa svojim partnerom Filippom Tattonijem.
Nelson rekao kako se odlično osjeća na bh. Povorci ponosa i kako bi bh. političari trebali raditi više kako bi "ovako bilo svaki dan", prenosi njegovu izjavu Radio Slobodna Evropa prije same šetnje prema Trgu BiH.
Članica Organizacionog odbora Povorke ponosa Lejla Huremović, također je uoči same šetnje kroz grad kazala je da je bilo izuzetno teško organizirati događaj zbog prethodne pandemijske godine.
"Verujem da smo uspjeli učiniti sve što je u našoj moći da se ovaj skup danas ovdje desi", rekla je ona.
Dodala je kako je dosta nasilja te da na ulicu izlaze jer žele poslati jasnu poruku da je dosta nasilja.
"Istospolni parovi nisu zakonski prepoznati, nismo ravnopravni kroz zakon i želimo da se hitno donese zakon o istospolnom partnerstvu", rekla je Huremović.
Branko Ćulibrk, također iz Organizacionog odbora Povorke ponosa, rekao je kako je i ove godine cilj poslati poruku mira i ljubavi iz Sarajeva.
Istovremeno, u centru grada se protest protiv Povorke ponosa. Oni smatraju da se današnjom Povorkim ugrožavaju tradicionalne vrijednosti.
Okupilo se nekoliko desetina osoba u centru Sarajeva u organizaciji pokreta "Vjera, narod, država".
"Koristimo građansko i demokratsko pravo da izrazimo svoj protest. Svaka akcija podrazumijeva reakciju", rekao je čelnik pokreta "Vjera, narod, država" Sanin Musa, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Bh. povorka ponosa je nastala iz potrebe za unapređenje svakodnevnog života LGBTIQ+ osoba u zemlji.
Organizatori su pozvali učesnike da, zbog prevencije nasilja i sigurnosti, prilikom dolaska na Povorku, kao i odlaska, ne nose nikakva LGBTIQ obilježja.
Iz Organizacionog odbora Povorke ističu kako lezbejke, gejevi, biseksualne, trans, interspolne i queer osobe izlaze na ulicu jer pandemijska ograničenja, kakvo smo imali prethodnu godinu, oni žive svakodnevno.
"Bh. povorka ponosa je neophodan politički protest i iskaz otpora. Na taj način ukazujemo na sve institucionalne, zakonske i socio-ekonomske prepreke s kojima se LGBTIQ+ osobe kontinuirano i svakodnevno suočavaju. U godini iza nas, prava i slobode LGBTIQ+ osoba su dodatno pogoršane, potisnute na margin. Nasilje u porodici je u porastu, a vidljivost naših iskustava gotovo da nije ni postojala. Pandemija je utišala glasove naše zajednice, ali naši osmijesi i životi nisu prestali", navode u saopćenju.
Bh. povorka ponosa neće morati plaćati dodatne mjere osiguranja kako je to bio slučaj prije dvije godine. Ove godine su im podršku u smislu finansija, pružile institucije u Kantonu Sarajevo.
Ova pobjeda je, smatraju u organizaciji, "važan uvod za slobodu okupljanja i borbu marginaliziranih skupina u našem društvu, pogotovo onih grupa koje su sigurnosno ugrožene zbog različitih prijetnji i nasilja koje proživljavaju".
Navode da je troškove osiguranja tokom prve povorke u Sarajevu, 2019. godine, snosila međunarodna zajednica.
Prva Bh. povorka ponosa pod sloganom "Ima izać", održana je 8. septembra 2019. godine. Učestvovalo je više od 1.000 osoba, a prošla je bez incidenata, uz jake mjere sigurnosti.
BIRN BiH je ranije pisao da značajni dodatni troškovi osiguranja prve Bh. povorke ponosa, koji su 2019. godine nametnuti organizatorima ovoga protesta, nisu traženi od drugih sličnih skupova tokom u 2020. godini, što je dovelo u neravnopravan položaj aktiviste za prava LGBTIQ osoba.
Iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC) su objavili da situacija u BiH nije jednaka kada je riječ o slobodi okupljanja i potrebno je veoma malo političke volje kako bi se zakonski okviri u BiH uskladili s međunarodnim standardima za ravnopravnost LGBTI osoba.
See all News Updates of the Day
Zašto su imigranti optimističniji od Amerikanaca rođenih u SAD
Uprkos svim poteškoćama s kojima bi se mogli suočiti, imigranti u Americi su optimističniji od Amerikanaca rođenih u SAD, prema novoj anketi od 3.358 odraslih imigranata.
“Rekli su: 'Znate, suočavam se s izazovima ovdje u SAD-u, ali to je daleko bolje nego odakle sam došao. I vjerujem da će stvari biti bolje za moju djecu', kaže Shannon Schumacher, viši analitičar istraživanja u KFF-u, neprofitnoj organizaciji fokusiranoj na zdravstvenu politiku, ranije poznatoj kao Kaiser Family Foundation. „Bilo da se radi o njihovom obrazovanju, njihovoj sigurnosti, njihovim ekonomskim mogućnostima – na osnovu brojnih mjera, oni misle da im je bolje i da su njihova djeca bolja.”
Istraživanje, partnerstvo KFF-a i novina Los Angeles Times, provedeno je između 10. aprila i 12. juna 2023. Ispitanici su popunjavali ankete putem telefona, pošte i putem interneta. Na pitanja bi se moglo odgovoriti na bilo kojem od 10 najčešće govorenih jezika u Sjedinjenim Državama, uključujući engleski, španski, kineski, korejski, vijetnamski, portugalski, haićansko-kreolski, arapski, francuski i tagalog.
Rezultat je najsveobuhvatnije istraživanje imigranata u SAD-u danas, prema Schumacheru.
„Anketa zaista može pomoći da se javnost više informiše o imigrantima i da se njihov glas zaista stavi u prvi plan“, kaže ona. „Dok se ove debate vrte oko njih, zapravo ne čujemo o imigrantima često njihovim vlastitim glasom.”
Imigranti čine 16% odraslih u SAD-u, dolaze iz različitih zemalja i imaju različite imigracione i socioekonomske statuse. Njihova vjera u svjetliju budućnost dolazi uprkos poteškoćama s kojima se neki imigranti mogu suočiti na poslu iu zdravstvenom sistemu.
Većina imigranata u anketi ima posao, a oko polovina kaže da su iskusili diskriminaciju na radnom mjestu. Troje od 10 kaže da su bili manje plaćeni za obavljanje istog posla, ili da su imali manje mogućnosti za unapređenja ili povišice u poređenju sa svojim kolegama rođenim u SAD-u.
Zdravstvena zaštita može biti još jedna borba. Svaki peti imigrant je preskočio ili odložio zdravstvenu zaštitu u protekloj godini, često zbog nedostatka sredstava ili zdravstvenog osiguranja. A kada se jednom obrate medicinskom profesionalcu, iskustvo nije uvijek pozitivno.
„Otprilike jedan od četiri imigranta kaže da su prema njima postupali nepravedno u zdravstvenim ustanovama, kao što su bili poniženi ili tretirani s nepoštovanjem“, kaže Schumacher, „ili da im zdravstveni radnik nije objasnio stvari na način na koji bi oni mogli razumeti. Ili za one koji imaju ograničeno znanje engleskog, a nemaju pristup prevodiocima.”
Istraživanje je pokazalo da se crnci i latinoamerikanci suočavaju s najvećom diskriminacijom.
Istraživači su radili sa grupama za zagovaranje unutar različitih imigrantskih zajednica kako bi došli do potencijalnih učesnika. Pokušaj anketiranja imigranata imao je svoj jedinstveni skup izazova. Na primjer, riječ "diskriminacija" se ne prevodi uvijek u različitim kulturama i jezicima.
„Ljudi nisu sigurni šta to znači“, kaže Šumaher. “I takođe imaju tendenciju da koriste različite riječi, ili kažu nešto što bismo možda mi kao istraživači rekli: 'Oh, to je diskriminacija,' ali oni to zovu maltretiranje ili neko samo zločesti.”
Kako bi se borili protiv potencijalne pogrešne komunikacije, istraživači su postavljali direktna pitanja kako bi uhvatili iskustva koja istraživači definiraju kao diskriminaciju, čak i ako je sudionici tako ne zovu. Na primjer, „Jeste li ikada bili plaćeni za sve sate koje ste radili?“ “Jesu li vas maltretirali ili prijetili ili vam je rečeno da se vratite u svoju zemlju?”
Američka vlada pred zatvaranjem, napeta atmosfera u Kongresu
Do isteka roka za usvajanje budžeta za vladu SAD ostalo je još nekoliko dana, a Kongres prelazi u krizni režim dok se predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy suočava sa pobunom desnih republikanaca željnih da smanje potrošnju, čak i ako to znači smanjenje usluga za milione Amerikanaca.
Nema jasnog puta naprijed jer se članovi Kongresa vraćaju u atmosferu visokih tenzija i imaju ograničene opcije. Očekuje se da će Predstavnički dom glasati u utorak uveče o paketu zakona za finansiranje dijelova vlade, ali uopšte nije jasno da li McCarthy ima potrebnu podršku za napredak.
U međuvremenu je Senat, pokušavajući da spriječi zatvaranje, pripremio sopstveni dvopartijski plan za privremenu mjeru kako bi se bar određeno vrijeme zadržalo finansiranje vladinih službi nakon subotnjeg roka. Ali planovi za dodatnu pomoć Ukrajini dovedeni su u pitanje jer se određeni broj republikanaca u Predstavničkom domu i Senatu protivi trošenju više novca na ratne napore.
Američki predsjednik Joe Biden je upozorio najkonzervativnije republikance da odustanu od njihove tvrdokorne taktike, rekavši da je finansiranje savezne vlade „jedna od najosnovnijih odgovornosti Kongresa”.
Biden je zamolio republikance u Predstavničkom domu da ne odstupe od sporazuma o dugu koji je sklopio ranije ove godine sa McCarthyjem, koji je odredio nivoe finansiranja savezne vlade i koji je potpisan nakon odobrenja i Predstavničkog doma i Senata.
„Dogovorili smo se, rukovali se i rekli da je to ono što ćemo uraditi. Sada se odriču dogovora”, rekao je Biden kasno u ponedjeljak.
„Ako republikanci u Predstavničkom domu ne počnu da rade svoj posao, trebalo bi da prestanemo da ih biramo.”
Zatvaranje bi poremetilo američku privredu i živote miliona ljudi koji rade za vladu ili se oslanjaju na savezne službe - od kontrolora letenja od kojih bi se tražilo da rade bez plate do sedam miliona ljudi u programu za majke i djecu, uključujući polovinu beba rođenih u SAD, koje bi mogle izgubiti pristup prehrani, navodi Bijela kuća.
Sve se dešava u sjenci priprema za predsjedničke izbore 2024. dok Donald Trump, vodeći republikanski kandidat, nagovara republikance u Kongresu da „zatvore vladu” i ponište dogovor koji je McCarthy sklopio sa Bidenom.
Republikance ohrabruju i bivši Trumpovi zvaničnici, uključujući i one koji se spremaju da smanje vladu i broj federalnih zaposlenika ako bivši predsjednik pobijedi na izborima sljedeće godine. Ostalo je pet dana do subotnjeg roka, a previranja se nastavljaju dok republikanci u Predstavničkom domu ove nedjelje održavaju prvo saslušanje o opozivu Bidena, ispitujući poslovne operacije njegovog sina Huntera.
„Osim ako ne dobijete sve, zatvorite je!”, napisao je Trump velikim slovima na društvenim mrežama. „Vrijme je da republikanci nauče kako da se bore!”
McCarthy je stigao na Capitol u ponedjeljak poslije burne nedjelje u kojoj je šačica tvrdokornih desničarskih republikanaca „potopila” njegove najnovije planove da usvoji obično popularan zakon o finansiranju odbrane.
Nakon što se Komisija za pravila Predstavničkog doma sastala u subotu kako bi se pripremila za ovonedjeljno glasanje, McCarthy se nadao da će najnoviji plan o paketu od četiri zakona, za finansiranje odbrane, unutrašnje bezbjednosti, poljoprivrede i državnih i spoljnih operacija, pokrenuti proces.
„Pokrenimo ovo”, rekao je McCarthy. „Hajde da se pobrinemo da vlada ostane otvorena dok završimo svoj posao usvajanjem svih pojedinačnih zakona.”
Ali najmanje jedna glavna Trumpova saveznica, članica Kongresa Marjorie Taylor Greene, koja je također bliska McCarthyju, rekla je da bi bila glasala protiv, jer paket zakona i dalje obezbjeđuje najmanje 300 miliona dolara za rat u Ukrajini.
Drugi tvrdokorni desničarski konzervativci i Trumpovi saveznici mogli bi da slijede njen put.
„Sada imate nekoliko novih ljudi koji razmišljaju o glasanju protiv”, rekao je Ken Buck, republikanac iz Colorada, misleći na predstojeće proceduralno glasanje.
Pošto je i sam svojevremeno bio pobornik zastoja, Buck je rekao novinarima na Capitolu da će glasati za paket, ali nije siguran da će McCarthy i imati dovoljnu podršku za usvajanje. „Ne znam da li će ih vratiti u svoj tabor”, rekao je Buck.
Iako nije mnogobrojna, desničarska republikanska frakcija ima ogroman uticaj jer je većina u Predstavničkom domu tijesna i McCarthyju je potreban skoro svaki glas njegove strane za zakone, kako ne bi morao da traži podršku demokrata.
McCarthy je tvrdokornim republikancima uslišio mnoge zahtjeve, ali to još uvijek nije bilo dovoljno jer oni traže više. Među tim zahtjevima je smanjenje finansiranja Ukrajine, za šta je predsjednik Volodimir Zelenski rekao Washingtonu prošle nedelje da je od vitalnog značaja za pobjedu u ratu protiv Rusije.
Konzervativni republikanci žele da McCarthy odustane od dogovora koji je sklopio sa Bidenom i da se drži ranijih obećanja o smanjenju potrošnje koja im je dao u januaru da bi dobio njihove glasove za čekić predsjedavajućeg.
Republikanski kongresmen Matt Gaetz sa Floride, ključni Trumpov saveznik koji vodi desno krilo, rekao je za Fox da gašenje nije optimalno, ali da je „bolje nego da nastavimo sadašnjim putem finansijske propasti Amerike”.
Gaetz, koji je također zaprijetio da će sazvati glasanje za smjenu McCartyja, želi da Kongres radi ono što se rijetko dešavalo u novijoj historiji: da pojedinačno raspravlja i odobri svaki od 12 zakona potrebnih za finansiranje različitih vladinih službi – to je obično proces koji zahtjeva nedjelje, ako ne i mjesece.
„Nisam za gašenje”, rekao je. Ali rekao je da želi da McCarthyja „drži za riječ”.
Čak i ako Predstavnički dom bude u stanju da ove nedjelje završi rad na nekim od tih zakona, što je veoma neizvjesno, oni bi i dalje morali da budu spojeni sa sličnim zakonima iz Senata, što je još jedan dugotrajan proces.
U međuvremenu, senatori su utvrđivali privremenu mjeru, nazvanu kontinuirana rezolucija ili CR, kako bi zadržali finansiranje vlade, ali su naišli na probleme pokušavajući da se pozabave Bidenovim zahtjevom za dodatno finansiranje Ukrajine. Oni se suočavaju sa otporom šačice republikanaca ratnim naporima.
Izvor agencije AP iz Senata rekao je da će se razgovori nastaviti tokom noći. Portparol Kancelarije za upravljanje i budžet Bijele kuće rekao je da će administracija nastaviti da radi sa članovima obje stranke u Kongresu kako bi obezbijedila dodatna sredstva i osigurala da se napori za podršku Ukrajini nastave zajedno sa drugim ključnim prioritetima kao što je pomoć u slučaju katastrofe.
Američki analitičari: Slab angažman Zapada na Z. Balkanu otvorio put Rusiji da iskoristi nestabilnost
Tenzije između Kosova i Srbije jedno su od žarišta na Zapadnom Balkanu koje izaziva zabrinutost američkih stručnjaka. Kroz nestranačke analize, oni će pokušati odgovoriti na pitanja kako identificirati nove krize na Zapadnom Balkanu i ponuditi rješenja za aktuelne kreatore politika u Evropi i SAD-u.
Blinken: SAD osuđuju nasilne napade na kosovsku policiju, Srbija i Kosovo da ne dižu tenzije
Sjedinjene Američke Države najoštrije osuđuju koordinisane nasilne napade na kosovsku policiju kod manastira Banjska 24. septembra i izražavaju duboko saučešće porodici narednika Kosovske policije koji je ubijen na dužnosti, izjavio je u ponedjeljak državni sekretar SAD Antony Blinken.
Sjedinjene Američke Države najoštrije osuđuju koordinisane nasilne napade na kosovsku policiju kod manastira Banjska 24. septembra i izražavaju duboko saučešće porodici narednika Kosovske policije koji je ubijen na dužnosti, izjavio je u ponedjeljak državni sekretar SAD Antony Blinken.
"Počinioci ovog zločina moraju odgovarati u transparentnom istražnom procesu. Pozivamo vlade Kosova i Srbije da se suzdrže od bilo kakve akcije ili retorike koji bi mogli dodatno da podstaknu tenzije i da odmah rade u koordinaciji sa međunarodnim partnerima na deeskalaciji situacije, obezbeđivanju bezbjednosti i vladavine prava i povratku dijalogu pod okriljem EU", kaže se u Blinkenovoj izjavi koju je objavio State Department.
Američki državni sekretar dalje navodi da kosovska policija ima "punu odgovornost za sprovođenje vladavine prava u Republici Kosovo. Sjedinjene Države priznaju i poštuju ulogu kosovske policije kao one koja prva reaguje u vanrednim i kriznim situacijama".
"Sjedinjene Države cijene blisku koordinaciju kosovske policije sa misijom EU za vladavinu prava na Kosovu ( EULEX) i sa snagama NATO na Kosovu, posebno u obezbjeđivanju bezbjednosti civila na licu mjesta", naveo je Blinken poručujući da će SAD nastaviti da prate situaciju i koordiniraju se sa svima koji su uključeni.
Šef Pentagona u posjeti Africi s fokusom na pitanja odbrane
Američki ministar odbrane Lloyd Austin sastao se u nedjelju u Džibutiju s čelnicima Džibutija i predsjednikom Somalije. To je njegovo prvo putovanje u Afriku kao ministra odbrane usred nasilja u regionu. Kasnije tokom sedmice, otputovaće u Keniju i Angolu.
Džibuti je dom glavne baze američke vojske na kontinentu, a Austin je rekao da je Camp Lemonnier "ključan" za "suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu i podršku sigurnosti u cijelom regionu".
Dodao je da su SAD ponosne na partnerstvo sa snagama Džibutija i snagama Afričke unije u podršci susjednoj Somaliji, gdje su militanti Al-Shababa sve otporniji usred tekućih vojnih operacija protiv te grupe.
Al-Shabab je glavni ogranak Al-Qaide na kontinentu.
Somalija se suočila sa nedavnim neuspjesima u borbi protiv al-Shababa nakon smrtonosnog napada na grad Cowsweyne 26. augusta. Incident je ostavio na desetine mrtvih vladinih vojnika i rezultirao užurbanim povlačenjem s linija fronta i gradova koji su prethodno bili zarobljeni od militantne grupe.
Neuspjeh je bio jedan od razloga zbog kojih je Somalija zatražila "tehničku pauzu" povlačenja snaga Afričke unije iz Somalije. Povlačenjem, koje je počelo prošle sedmice, planirano je da 3.000 vojnika Afričke unije prebace svoje isturene operativne baze somalijskim vojnicima do kraja ovog mjeseca.
Zvaničnik američke odbrane opisao je al-Shabab kao "težak izazov" i "koji neće prestati preko noći".
Američka vojska godinama je "savjetovala i pomagala" somalijske snage u borbi protiv al-Shababa, uključujući obuku specijalnih snaga i izvođenje zračnih napada na grupu.
U nedjelju je visoki zvaničnik američke odbrane rekao da AFRICOM nije izveo zračni napad 22. septembra 2023. Grupa al-Shabab je putem telegramske poruke tvrdila da je u napadu AFRICOM-a ubijeno osam članova iste porodice, uključujući šestoro djece. Somalijska vlada je izvijestila da su viši komandant al-Shababa identificiran kao Isaaq Abdullahi, koji je bio odgovoran za operacije grupe u regiji Bakool, i sedam "tjelohranitelja" ubijeni u ciljanom zračnom napadu.
U međuvremenu, zvaničnik američke odbrane potvrdio je da su američki izvođač radova i član partnerskih snaga povrijeđeni nakon što su militanti Al-Shababa u petak pucali na bazu u kojoj su bile snage kenijske odbrane. Al-Shabab tvrdi da su u napadu povrijeđena četiri američka vojnika i devet kenijskih vojnika. Zvaničnik američke odbrane rekao je da je tvrdnja al-Shababa "prenapuhana".
Hiljade kenijskih vojnika nalaze se u Somaliji i služe kao dio Tranzicione misije Afričke unije, ATMIS. Kenija se također suočavala s ponovljenim napadima al-Shababa, uključujući napad visokog profila na Westgate Mall u Nairobiju prije 10 godina u kojem je ubijeno 67 ljudi.
Austin će kasnije tokom sedmice otputovati u Keniju i Angolu. Prema riječima visokog američkog zvaničnika odbrane, ovo će biti prvi put da je američki ministar odbrane ikada otputovao u Angolu i prvi put od 1976. da je američki šef odbrane posjetio Keniju.
