Zato, ocijenila je Lara Seligman, dopisnica časopisa "Spoljna politika" (Foreign Policy) iz Pentagona, modernizacija oružja koju planira administracija predvođena predsjednikom Donaldom Trumpom - ima smisla. Seligman ukazuje da se promjena tona u vezi sa tim dogodila kada je aktuelni predsjednik preuzeo položaj.
“Dok je Obamina nuklearna politika iz 2010. naglašavala smanjenje arsenala širom svijeta, Trumpova verzija iz 2018. je fokusirana na odvraćanje i ekvivalentnost u odnosu na ruski i kineski arsenal”, ukazala je Seligman.
Takav stav, američka administracija, prema riječima Kingstona Rifa iz Udruženja za kontrolu naoružanja, izrazila je u Pregledu iz 2018. (Nuclear posture review) zvaničnom dokumentu o američkoj nuklearnoj politici, strategiji, sposobnostima - u periodu od budućih pet do deset godina. Rif, međutim, upozorava i da su dva nuklearna sporazuma sa Rusijom sada u opasnosti.
“Sjedinjene Države napustile su Sporazum o nuklearnim projektilima srednjeg dometa (INF) iz 1987, dok je s druge strane Trumpova administracija pokazala neznatni interes da produži Novi START sporazum iz 2010. o smanjenju strateškog naoružanja. Nezainteresovanost za kontrolu naoružanja administracije povećava rizike i moglo bi uveliko da poveća troškove održavanja i modernizacije arsenala”, smatra Rif.
On ukazuje da je američki predsjednik sugerisao da želi novi veliki sporazum o kontroli naoružanja sa Rusijom i Kinom. Ukazuje međutim da tek treba vidjeti radi li se o ozbiljnom planu ili je to način za opravdanje napuštanja pomenutih sporazuma.
“Administracija predsjednika Trumpa priprema se za takmičenje u novoj trci u naoružanju i istovremeno povećava vjerovatnoću da će do takvog takmičenja doći, dok su predviđeni troškovi za takav pristup ogromni. Sjedinjene Države, kako je objavio nezavisni kogresni odbor za budžet, planiraju da potroše gotovo pet stotina milijardi dolara tokom naredne decenije u namjeri da održe i modernizuju nuklearnog arsenala. To je povećanje od 23 posto u odnosu na troškove koje je predvidjela Obamina administracija”, ukazuje Rif.
Kraj Hladnog rata naveo je mnoge političare, medije i vojsku da prestanu da razmišljaju o nuklearnim pitanjima, upozorio je general pukovnik Frenk Kloc. Razlog tome, kako je objasnio, bila je rastuća prijetnja od terorizma.
Kloc međutim nije saglasan da je, u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baraka Obame, oblast nuklearnog naoružanja bila zapostavljena.
“Program modernizacije nuklearnog naoružanja otpočeo je i ubrzan je tokom Obamine administracije. Nastavila ga je Trumpova administracija. U potpunosti podržavam dvostrani pristup, sklapanja sporazuma sa jedne strane i modernizacije sa druge. Ta dva pristupa su kompatibilna i imaju za cilj našu bezbjednost u doglednoj budućnosti”, ukazao je Kloc.
Učesnici panela govorili su i o aktuelnim odnosima i trzavicama sa Iranom i Sjevernom Korejom. Sjedinjene Države su se prije godinu dana povukle iz nuklearnog sporazuma sa Iranom – tvrdeći da njime Iran nije spriječen da proizvodi nuklearno naoružanje. Kao i da taj dogovor narušava interese Sjedinjenih Država.
Kori Hinderstin iz organizacije Inicijativa nuklearne pretnje ističe da je uprkos kontroverzama sporazum sa Iranom jedini dogovor koji je mogao biti postignut.
“Sporazum je pokazao da je, kad se suočavamo sa problemom širenja nuklearnog oružja, od suštinske važnosti koncentrisati se na najveći problem sa najskorijim posljedicama. Ne želim da minimalizujem iranske aktivnosti u regionu sa balističkim projektilima i podrškom terorizmu, ali je nuklearni sporazum bio toliko važan zato što je svaki od ovih problema komplikovaniji, ako im na vrh pridodate nuklearno oružje”, kaže ona.
Hinderstin smatra da je sporazum, mada nije otklonio sve rizike, uveo predvidivost i smanjio neizvjesnost, uvođenjem konkretnih vremenskih i drugih ograničenja, kao i procesa verifikacije na terenu, što nije slučaj nigdje u svijetu.
Ukoliko su vrata za dijalog Vašingtona i Teherana otvorena trebalo bi to iskoristiti, navodi Hinderstin. S druge strane, kad je riječ o Sjevernoj Koreji, ona pozdravlja drugačiji pristup.
“Pristup Sjevernoj Koreji nije funkcionisao i bila mu je potrebna velika promjena, jer je zabilježen postojani porast nuklearnih i raketnih sposobnosti. Stoga upućujem pohvalu Trumpovoj administraciji, uprkos kritikama da ne treba da nagradimo Sjevernu Koreju kontaktima na predsjedničkom nivou, jer vjerujem da je pristup sa vrha na dole ispravan”, smatra Hinderstin.
Velika Britanija, Francuska i Njemačka su nakon posljednjeg sastanka Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, iza zatvorenih vrata, održanog povodom nekoliko julskih raketnih proba Sjeverne Koreje – pozvale tu državu da se posveti, kako su ih označile, smislenim razgovorima sa Sjedinjenim Državama. Takođe, poručile su da bi u potpunosti trebalo primjenjivati sankcije međunarodne zajednice - sve dok Pjongjang ne ukine nuklearne i balističke raketne programe.
