Pad prosječnog životnog vijeka je još drastičniji među američkim crncima i Hispancima: čak tri godine.
Pad o kome su govorili predstavnici Centara za kontrolu i prevenciju bolesti je u najvećoj mjeri posljedica pandemije Kovida-19, za koju zdravstveni zvaničnici kažu da je odgovorna za skoro 74% ukupnog opadanja prosječnog životnog vijeka. Više od 3,3 miliona Amerikanaca je umrlo prošle godine, znatno više od bilo koje godine u američkoj istoriji, a smatra se da je oko 11% tih smrtnih slučajeva izazvao Kovid-19.
Očekivani životni vijek za američke crnce nije opao toliko u toku jedne godine još od 1930-ih, za vrijeme ekonomske krize - Velike depresije. Naučnici i ljekari nisu toliko dugo pratili životni vijek Hispanaca ali je pad 2020. najveći do sada zabilježeni pad tokom jedne godine.
Nagli pad prosječnog životnog vijeka je "u suštini katastrofalan", kaže Maks Hejvord, profesor sociologije na Univerzitetu Teksasa, koji proučava promjene u američkom mortalitetu.
Ulogu su odigrale i druge ubice osim Kovida. Predoziranje narkoticima je smanjilo očekivani životni vijek, posebno među bijelcima. Veći broj ubistava je mali ali značajan razlog za opadanje životnog vijeka među crnim Amerikancima, kaže Elizabet Arijas, glavna autorka izvještaja.
Drugi problemi koji pogađaju crnce i Hispance uključuju nedovoljan pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, život sa više ljudi u manjem prostoru, i veći udio te populacije u slabo plaćenim poslovima zbog kojih su morali da rade u vrijeme kada je pandemija bila na vrhuncu, kažu eksperti.
Očekivani životni vijek je procjena koliko prosječno može da živi beba rođena u datoj godini. To je značajna staistička slika zdravlja jedne zemlje, na koju mogu da utiču i dugogodišnji trendovi kao što je gojaznost, ali i privremene prijetnje poput pandemije ili rata, koje možda neće ugroziti novorođene bebe kasnije u životu.
Decenijama je prosječan životni vek u SAD bio u porastu. Ali, taj trend je zastao 2015. i stagnirao nekoliko godina. 2019. iznosio je 78 godina i 10 mjeseci. Prošle godine, prema podacima CDC-a, opao je na 77 godina i četiri mjeseca.
Ostali zaključci novog izvještaja CDC-a
— Američki Hispanci imaju duži očekivani životni vijek od bijelaca ili američkih crnaca, ali je kod njih registrovano najveće opadanje 2020. Pad od tri godine je najveći od kada su Centri za kontrolu i prevenciju bolesti počeli da prate prosječni životni vijek Hispanaca prije 15 godina.
— Očekivani životni vijek crnaca je opao za skoro tri godine, na 71 godinu i 10 mjeseci. Nije bio na tako niskom nivou od 2000.
— Očekivani životni vijek bijelaca je opao za oko 14 mjeseci, na 77 godina i 7 mjeseci. To je najniži očekivani životni vijek za tu populaciju od 2002.
— Uloga Kovida-19 se razlikovala u zavisnosti od rase i etničke pripadnosti. Koronavirus je odgovoran za 90% smanjenja očekivanog životnog vijeka za Hispance, 68% za bijelce i 59% među crnim Amerikancima.
— Očekivani životni vijek opao je skoro dvije godine za muškarce i oko godinu za žene, čime se proširio dugogodišnji jaz. CDC procjenjuje očekivani životni vijek na 74 godine i šest mjeseci za dječake a 80 godina i 2 mjeseca za devojčice.
Više od 80% prošlogodišnjih smrtnih slučajeva zbog Kovida-19 činili su ljudi stariji od 65 godina, pokazuju podaci CDC-a. To je zapravo umanjilo efekat pandemije na očekivani životni vijek pri rođenju, na koji više utiču smrti mladih odraslih osoba i djece, nego smrtni slučajevi među starijim građanima.
Zbog toga je prošlogodišnji pad bio samo dva puta manji od pada između 1942. i 1943. kada su mladi vojnici umirali u Drugom svjetskom ratu, i samo je djelić pada između 1917. i 1918. kada su Prvi svjetski rat i pandemija španske groznice razorili mlade generacije.
Očekivani životni vijek je ponovo porastao poslije tih događaja, a stručnjaci vjeruju da će tako biti i sad. Međutim, neki kažu da će biti potrebne godine.
Previše ljudi je već umrlo od Kovida 19 dok se sojevi virusa šire među nevakcinisanim Amerikancima, od kojih su mnogi mlađe osobe, kažu neki eksperti.
"2021. ne možemo da se vratimo očekivanom životnom vijeku kakav je bio prije pandemije", ocijenila je Norin Goldman, istraživačica Univerziteta Prinston.
