Linkovi

Pandemija skratila životni vijek u SAD za godinu, najviše od Drugog svjetskog rata


ARHIVA - Radnik u pogrebnom domu prebacuje kovčeg za vrijeme pandemije koronavirusa u Kvinsu, u Njujorku, (Foto: AP/Mark Lennihan)

Prosječni životni vijek u Sjedinjenim Državama skraćen je za godinu dana tokom prve polovine 2020. godine, kada je pandemija koronavirusa dovela do prvog talasa smrtnih slučajeva, saopštili su zdravstveni zvaničnici. 

Najviše su pogođene manjine. Životni vijek Afroamerikanaca skraćen je za gotovo tri godine, a hispanaca za skoro dvije, pokazuju preliminarne procjene Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

To je ogroman pad. Morate da se vratite sve do Drugog svjetskog rata, 1940-tih, da bi ste pronašli takav pad", rekao je Robert Anderson, koji je zadužen za statistiku u CDC-u.

Drugi zdravstveni eksperti ocjenjuju da novi podaci o životnom vijeku pokazuju duboke posljedice virusa COVID 19, ne samo kada je riječ o smrtnim slučajevima zbog zaraze, već i zbog srčanih bolesti, raka i drugih zdravstvenih stanja.

“Ono što je nevjerovatno kada je riječ o tim brojkama je to što se one odnose samo na prvu polovinu godine. Očekujem da budu još gore", ističe doktorka Kirsten Bibins-Domingo, zdravstveni istraživač i dekanka na Univerzitetu Kalifornije u San Francisku.

Ovo je prvi put da je CDC saopštio informacije o životnim vijeku zasnovane na ranim, djelimičnim podacima - iz tog perioda bi mogle da pristignu dodatne brojke o žrtvama. Već se zna da je 2020. godina bila najsmrtonosnija u američkoj istoriji, sa više od 3 miliona smrtnih slučajeva.

U prvoj polovini prošle godine, ukupni životni vijek Amerikanaca bio je 77,8 godina, što je pad za godinu u odnosu na 78,8 2019. godine. Za muškarce prosjek je bio 75,1 godinu, a žene 80,5 godina.

Kada se gleda po grupama, hispanci u SAD i dalje imaju najduži životni vijek. Afroamerikanci sada zaostaju za bijelcima za šest godina, čime je preokrenut trend prema kojem su se od 1993. godine približavali njihovi životni vijekovi.

Između 2019. godine i prve polovine 2020, životni vijek Afroamerikanaca skraćen je za 2,7 godina, na u prosjeku 72. Pad među hispancima bio je 1,9 na 79,9, a bijelcima 0.8 na 78. U preliminarnom izvještaju nisu analizirani trendovi za Azijate ili američke starosjedioce.

"Afroameričke i hispanske zajednice širom SAD su podnijele ogromne posljedice pandemije", naglasila je Bibins-Domingo. Dodala je da u tim zajednicama postoji veća vjerovatnoća da njeni članovi obavljaju vitalne, slabo plaćene poslove i da žive u većim grupama, gdje se virus lakše širi, kao i da ima "velikiih, već postojećih dispariteta u ostalim zdravstvenim stanjima" koji povećavaju rizik od umiranja.

Poručila je i da je potrebno uraditi više na ravnopravnijoj distribuciji vakcina, poboljšanju uslova za rad i boljoj zaštiti manjina od zaraze. S tim je saglasan i doktor Otis Brauli, specijalista za rak i profesor javnog zdravlja na Univerzitetu Džons Hopkins.

"Trebalo bi se usredsrediti na to da svi Amerikanci imaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu, što znači i prevenciju i liječenje. Pad životnog vijeka je dodatni dokaz našeg neuspješnog suočavanja sa pandemijom. Mi činimo 4 odsto svjetske populacije, a imamo više od 20 odsto od ukupnog broja žrtava koronavirusa u svijetu", naveo je Brauli.

Ocijenio je da su nedovoljno korištenje maski, rano oslanjanje na lijekove kao što je hidroksiklorokin, "za koji se ispostavilo da je beskoristan" i drugi pogrešni potezi doveli do to nepotrebnog umiranja velikog broja Amerikanaca.

XS
SM
MD
LG