Najnovije
SAD: Napadi na ciljeve u Iraku i Siriji bili su neophodni
Američki vazdušni napadi na paravojne snage koje podržava Iran u Iraku i Siriji proteklog vikenda bili su nephodan potez čiji cilj je bio da se smanji opasnost od eskalacije, rekao je u ponedjeljak američki državni sekretar Antony Blinken.
"Preduzeli smo neophodnu, adekvatnu i opreznu akciju čiji cilj da da se ograniči rizik od eskalacije, ali i da se pošalje jasna i nedvosmislena poruka", rekao je Blinken novinarima u Rimu.
Meta napada bili su operativni objekti i skladišta oružja na dvije lokacije u Siriji i na jednoj u Iraku.
"Večerašnji napadi su pokazali da će predsjednik Biden štititi američke državljane", navodi se u saopštenju Pentagona.
U američkom napadu na istočnu Siriju u blizini granice sa Irakom ubijeno je najmanje pet boraca milicije koje podržava Iran, izvestila je u ponedjeljak organizacija koja posmatra rat u Siriji.
"Najmanje pet boraca milicije koju podržava Iran ubijeno je i nekoliko drugih je ranjeno u napadu ratnih aviona SAD" na sirijskoj strani granice, saopštila je sirijska Opservatorija za ljudska prava sa sedištem u Britaniji.
Organizacija koja posmatra rat i kojia se u prikupljanju informacija oslanja na mrežu izvora unutar Sirije, rekla je da vojni položaji jesu među pogođenim ciljevima.
Sirijska državna novinska agencija SANA saopštila je da je jedno dijete ubijeno, a da su ranjene još najmanje tri osobe.
To je drugi put da je Biden naložio vazdušne napade na ekstremističke grupe povezane sa Iranom od kako je preuzeo položaj prije pet mjeseci.
Predsjednik SAD je posljednji put naredio ograničene vadušne napade na ciljeve u Siriji u februaru, u odgovoru na raketne napade u Iraku.
Američki zvaničnici vjeruju da je Iran odgovoran za učestale napade dronovima i povremene raketne napade na američko osoblje i objekte u Iraku, gdje američka vojska pomaže Bagdadu da se bori protiv preostalih pripadnika Islamske države.
Paravojne grupe, koje podržava Iran, su od aprila izvele najmanje pet napada dronom na objekte koje koriste američke i koalicione snage u Iraku, prenosi agencija Reuters pozivajući se na dva neimenovana američka zvaničnika.
Američka vojska je najnovije napade izvela letjelicama F-15 i F-16, naveli su zvaničnici i dodali da su se piloti bezbjedno vratili poslije misije.
See all News Updates of the Day
Američke sankcije za grupu koja gradi ilegalna naselja na Zapadnoj obali, s bliskim vezama s izraelskom vladom
SAD su u ponedjeljak uvele sankcije organizacijama i firmama koje su uključene u razvoj ilegalnih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući dobro etabliranu decenijama staru grupu koja ima bliske veze s izraelskim vodstvom.
Trezor je sankcionisao Amanu, najveću organizaciju uključenu u razvoj ilegalnih naselja na Zapadnoj obali, i njenu podružnicu Binyanei Bar Amana Ltd, već sankcionisanu od strane Britanije i Kanade.
Amana je jedan od glavnih finansijera i pristalica neovlaštenih naselja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael. Peace Now, grupa za praćenje naselja, kaže da je njena imovina procijenjena na oko 600 miliona izraelskih šekela, ili oko 160 miliona dolara, i da ima godišnji budžet koji se proteže na desetine miliona šekela.
Amana, koja ima sjedište na Zapadnoj obali i nema poznate veze s američkim proizvođačem kućanskih aparata, u proteklih nekoliko godina je davala zajmove, potpisivala ugovore, kupovala opremu i financirala infrastrukturne projekte za nova naselja, navodi Peace Now. Naselja, male poljoprivredne ispostave, postala su neki od primarnih pokretača nasilja i raseljavanja Palestinaca koji žive na Zapadnoj obali.
Osim toga, State Department je uveo diplomatske sankcije kompaniji Eyal Hari Yehuda Co., koja pruža građevinsku logistiku grupama pod sankcijama, kao i vlasniku kompanije Itamar Yehuda Levi. Sankcijama su pogođeni i suosnivač već sankcionirane neprofitne grupe Hashomer Yosh, Shabtai Koshlevsky i izraelski državljanin Zohar Sabah, koji je počinio djela nasilja nad Palestincima.
Kazne dolaze dok naseljenici na toj teritoriji slave dolazeću Trumpovu administraciju, vjerujući da će ona vjerovatno imati povoljniji pristup naseljima.
Tokom svog prvog mandata, Trump je poduzeo korake bez presedana kako bi podržao teritorijalne zahtjeve Izraela, uključujući priznavanje Jerusalema kao glavnog grada i premještanje američke ambasade tamo, te priznavanje izraelske aneksije Golanske visoravni.
Zamjenik ministra financija Wally Adeyemo rekao je da SAD "ostaju privržene pozivanju na odgovornost oniih koji nastoje olakšati ove destabilizirajuće aktivnosti, koje prijete stabilnosti Zapadne obale, Izraela i šireg regiona".
Između ostalog, sankcije uskraćuju ljudima i firmama pristup bilo kakvoj imovini ili finansijskoj imovini u SAD i sprječavaju američke kompanije i građane da posluju s njima.
U februaru je predsjednik Joe Biden izdao izvršnu naredbu koja cilja na izraelske naseljenike na Zapadnoj obali koji su optuženi za napad na Palestince i izraelske mirovne aktiviste na okupiranoj teritoriji. Taj nalog se koristi da bi se opravdale novčane kazne kompanijama i ljudima.
Kao odgovor, Texans for Israel, kršćanska neprofitna organizacija, izraelska neprofitna organizacija Regavim i drugi u avgustu su tužili Bidenovu administraciju u Amarillu u Teksasu zbog njenih sankcija protiv izraelskih ekstremista na Zapadnoj obali.
Eitay Mack, advokat za ljudska prava koji je godinama vodio kampanju za sankcije nasilnim naseljenicima sa Zapadne obale, rekao je da su sankcije Amani "potres za projekat naselja, a posebno za pastirske farme". Pozvao je SAD da sada prošire sankcije na izraelskog ministra finansija Bezalela Smotricha i ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira, također krajnje desničarskog naseljenika u kabinetu premijera Benjamina Netanyahua.
Nasilje nad Palestincima i njihovo raseljavanje samo su porasli od početka rata između Izraela i Hamasa 7. oktobra 2023. Oko 8.000 Palestinaca je raseljeno na Zapadnoj obali tokom tog vremena, a preko 700 ubijeno, prema Uredu UN-a za koordinaciju za humanitarna pitanja i palestinske zdravstvene službenike.
Associated Press je ranije izvijestio da su mjere sankcija imale minimalan uticaj, dok napadi i otimanje zemlje eskaliraju, prema Palestincima na Zapadnoj obali, lokalnim grupama za ljudska prava i sankcionisanim Izraelcima koji su razgovarali za AP.
Izrael je zauzeo Zapadnu obalu zajedno sa istočnim Jerusalimom i pojasom Gaze u bliskoistočnom ratu 1967. Palestinci žele te teritorije za svoju buduću državu.
Rast i izgradnju naselja promovirale su uzastopne izraelske vlade desetljećima unazad, ali su eksplodirali pod Netanyahuovom krajnje desničarskom koalicijom, koja ima naseljenike na ključnim pozicijama u kabinetu. Sada postoji više od 100 naselja i 500.000 izraelskih doseljenika koji se protežu po cijeloj teritoriji od sjevera do juga - što je realnost, kažu grupe za ljudska prava, što umanjuje sve nade za konačno rješenje s dvije države.
Glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller rekao je "još jednom pozivamo Vladu Izraela da preduzme akciju i drži odgovornim one koji su odgovorni ili saučesnici u nasilju, prisilnom raseljavanju i oduzimanju privatnog zemljišta. Sjedinjene Države će nastaviti da promovišu odgovornost za one koji dodatno destabilizuju uslove na Zapadnoj obali i podržavaju ekstremističko nasilje u regionu."
Biden u Brazilu na samitu G20
Američki predsjednik Joe Biden je prvi američki predsjednik koji je posjetio amazonsku prašumu i obilježio napore u borbi protiv klimatskih promjena. Sudjelovat će na summitu 20 najvećih ekonomija, G20, gdje se raspravlja o klimi, smanjenju siromaštva i drugim globalnim pitanjaima.
Nagrada Magnitsky za Juliju Navalnayu, udovicu ubijenog ruskog aktiviste Alekseja
Još od 2015, zagovarači ljudskih prava u Rusiji se skupe u Londonu svakog novembra na dodjeli nagrada za promicanje i borbu za ljudska prava, nazvanih Nagrade Magnitsky. Ovim se nagradama odaje počast osobama koje su pokazale izuzetnu hrabrost u borbi za ljudska prava, i borbi protiv korupcije.
Demokratski guverneri se pripremaju za pravne bitke oko Trumpove politike
Dok se Donald Trump priprema za povratak u Bijelu kuću u januaru, neki guverneri država iz opozicione Demokratske stranke spremaju se braniti progresivnu politiku svojih država. Matt Dibble izvještava iz Kalifornije, gdje je guvernerka pozvala na hitnu sjednicu skupštine države.
Dok se novoizabrani predsjednik Donald Trump sprema preuzeti vlast s republikanskom većinom u oba doma Kongresa, neki demokratski guverneri žele ograničiti njegov utjecaj na svoje države.
Guvernerka New York-a Kathy Hochul i guverner Ilinois-a J.B. Pritzker brzo su reagovali.
"Ako pokušate naštetiti Njujorčanima ili poništiti njihova prava, borit ću se protiv vas na svakom koraku", rekla Kathy Hochul, guvernerka New York-a.
"Krenete na moje ljude, krenuli ste na mene", rekao je JB Pritzker, guverner države Illinois.
Guverner Kalifornije Gavin Newsom koji saziva specijalnu sjednicu skupštine države kako bi se pripremio za ono što njegov ured kaže da je, "dolazeća savezna administracija koja je prijetila državi na više frontova".
"Pozivamo i pozvali smo na hitnu posebnu sjednicu našeg državnog zakonodavstva čvrsto fokusiranu na vrijednosti koje su nam drage za koje mislim da su univerzalne vrijednosti, to su američke vrijednosti", riječi su guvernera Kalifornije.
Nakon svoje pobjede, Trump je na svom Truth Socialu objavio da Newsom, "pokušava UBITI prelijepu Kaliforniju naše nacije".
"Država Kalifornija je u haosu", napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži.
Trump često govori da progresivna politika države doprinosi kriminalu, povećanju broja beskućnika i neovlaštenoj imigraciji.
Tokom prvog Trumpovog predsjedništva, Kalifornija je tužila administraciju više od 100 puta, uspješno braneći državnu imigracionu politiku, standarde emisije izduvnih gasova vozila i pristup zdravstvenoj zaštiti.
Govoreći prošle sedmice u blizini mosta Golden Gate u San Franciscu, državni tužilac Kalifornije Rob Bonta rekao je da njegov tim planira da pokrene parnicu čim Trump preuzme dužnost.
„Gospodin Tramp je više puta prekoračio svoja ovlaštenja između 2016. i 2020. Nema razloga da se misli da to neće ponoviti. Provjerili smo ga, zaustavili smo ga i gurnuli ga nazad u njegovu kutiju kada je pokušao da izađe iz nje."
Na zaustavljanju kampanje u Los Angelesu u septembru, Trump je napao kalifornijske lidere i njihovo upravljanje državnim resursima.
"Pružiću vam sigurnost. Daću vam veliku granicu, i daću vam više vode nego što iko ima", rekao je Trump.
Prema neprofitnoj organizaciji CalMatters, Kalifornija je potrošila preko 41 milion dolara na odbranu zakona i politike tokom prvog Trumpovog predsjedništva.
Kada se državni zakonodavci sastanu u decembru, demokratski lideri kažu da će glasati o hitnom finansiranju kako bi se blokirala dolazeća Trumpova administracija da deportuje imigrante, ograniči reproduktivna i građanska prava i poništi ekološke propise u najmnogoljudnijoj američkoj državi.
Trumpovi izbori za kabinet uzdrmaće status quo, kaže predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa
Neki od izbora za kabinet Donalda Trumpa opisuju se kao "kontroverzni" i u demokratskim i u republikanskim krugovima. Predsjedavajući Predstavničkog doma republikanaca Mike Johnson podsjetio je kritičare da je američki narod glasao da se uzdrma status quo.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump nastavio je s nominacijama za vladu tokom vikenda, uključujući i onu Chrisa Wrighta, zagovornika industrije nafte i plina, koji bi bio ministar energetike.
Trump je za ključne pozicije u kabinetu dao prioritet političkim lojalistima.
Jedan izbor posebno, onaj bivšeg republikanskog kongresmena Matta Gaetza kao državnog tužioca, i dalje izaziva kontroverze. Prije nego što je Gaetz podnio ostavku prošle sedmice, etički odbor Predstavničkog doma istraživao je da li je učestvovao u seksualnom zlostavljanju i korištenju nedozvoljenih droga. Gaetz negira optužbe.
Demokratski predstavnik Adam Schiff rekao je za CNN da Gaetz, po njegovom mišljenju, nije kvalifikovan da služi u predloženoj ulozi.
“Hoćemo li zaista imati državnog tužioca za kojeg postoje vjerodostojne tvrdnje da je bio umiješan u trgovinu djecom u seksu, potencijalnu upotrebu nedozvoljenih droga, ometanje istrage, koji nema iskustva u službi u Ministarstvu pravde ...”
Republikanski senator Markwayne Mullin vjeruje da bi Senat trebao imati pristup nalazima istrage, ali je rekao za NBC da Gaetz zaslužuje poštenu šansu da bude potvrđen za tu ulogu.
“Ne sumnjam da predsjednik Trump vjeruje da je Matt prava osoba koja će obaviti pravi posao. Matt će biti tretiran isto kao i svaki kandidat.”
Lider manjine u Predstavničkom domu, demokratski predstavnik Hakeem Jeffries, također se pojavio u nedjelju na NBC-u.
Doveo je u pitanje izbore iz kabineta novoizabranog predsjednika Trumpa, od kojih nekima nedostaje iskustva u vezi sa njihovim predloženim ulogama.
„Da li je ovo najbolje što Amerika može da ponudi za ovakav trenutak, sa toliko izazova sa kojima se suočavamo? Naravno da ne.”
Svojim glasovima za izbor Donalda Trumpa, američki narod je republikancima dao mandat da uzdrmaju status quo, podvukao je predsjedavajući Predstavničkog doma republikanac Mike Johnson za CNN.
“Svaki predsjednik ima pravo da imenuje svoj kabinet, da imenuje osobe za koje misli da će ispuniti njihov dnevni red. I ljudi koji su na ovoj listi će to učiniti. Oni će ući u agencije koje od njih traže da vode, i oni će ih reformisati.”
Očekuje se da će većina Trampovih izbora za kabinet brzo dobiti odobrenje Senata nakon saslušanja za potvrđivanje. Novoizabrani predsjednik je također pozvao republikanske lidere u Senatu da mu dozvole da napravi "pauze" što bi izbrisalo potrebu za saslušanjima.