Linkovi

Najnovije

update

SAD: Napadi na ciljeve u Iraku i Siriji bili su neophodni

Mapa Iraka i Sirije
Mapa Iraka i Sirije

Američki vazdušni napadi na paravojne snage koje podržava Iran u Iraku i Siriji proteklog vikenda bili su nephodan potez čiji cilj je bio da se smanji opasnost od eskalacije, rekao je u ponedjeljak američki državni sekretar Antony Blinken.

"Preduzeli smo neophodnu, adekvatnu i opreznu akciju čiji cilj da da se ograniči rizik od eskalacije, ali i da se pošalje jasna i nedvosmislena poruka", rekao je Blinken novinarima u Rimu.

Meta napada bili su operativni objekti i skladišta oružja na dvije lokacije u Siriji i na jednoj u Iraku.

"Večerašnji napadi su pokazali da će predsjednik Biden štititi američke državljane", navodi se u saopštenju Pentagona.

U američkom napadu na istočnu Siriju u blizini granice sa Irakom ubijeno je najmanje pet boraca milicije koje podržava Iran, izvestila je u ponedjeljak organizacija koja posmatra rat u Siriji.

"Najmanje pet boraca milicije koju podržava Iran ubijeno je i nekoliko drugih je ranjeno u napadu ratnih aviona SAD" na sirijskoj strani granice, saopštila je sirijska Opservatorija za ljudska prava sa sedištem u Britaniji.

Organizacija koja posmatra rat i kojia se u prikupljanju informacija oslanja na mrežu izvora unutar Sirije, rekla je da vojni položaji jesu među pogođenim ciljevima.

Sirijska državna novinska agencija SANA saopštila je da je jedno dijete ubijeno, a da su ranjene još najmanje tri osobe.

To je drugi put da je Biden naložio vazdušne napade na ekstremističke grupe povezane sa Iranom od kako je preuzeo položaj prije pet mjeseci.

Predsjednik SAD je posljednji put naredio ograničene vadušne napade na ciljeve u Siriji u februaru, u odgovoru na raketne napade u Iraku.

Američki zvaničnici vjeruju da je Iran odgovoran za učestale napade dronovima i povremene raketne napade na američko osoblje i objekte u Iraku, gdje američka vojska pomaže Bagdadu da se bori protiv preostalih pripadnika Islamske države.

Paravojne grupe, koje podržava Iran, su od aprila izvele najmanje pet napada dronom na objekte koje koriste američke i koalicione snage u Iraku, prenosi agencija Reuters pozivajući se na dva neimenovana američka zvaničnika.

Američka vojska je najnovije napade izvela letjelicama F-15 i F-16, naveli su zvaničnici i dodali da su se piloti bezbjedno vratili poslije misije.

See all News Updates of the Day

Netanyahu će zatražiti dvostranačku podršku u obraćanju u američkom Kongresu

Demonstranti i članovi porodica Izraelaca koji su uzeti za taoce tokom napada Hamasovih militanata 7. oktobra održali su miting ispred američkog Kapitola u National Mall-u 23. jula u Washingtonu, DC.
Demonstranti i članovi porodica Izraelaca koji su uzeti za taoce tokom napada Hamasovih militanata 7. oktobra održali su miting ispred američkog Kapitola u National Mall-u 23. jula u Washingtonu, DC.

Očekuje se da će izraelski premijer Benjamin Netanyahu pokušati ojačati podršku izraelskom ratu protiv Hamasa u obraćanju u američkom Kongresu u srijedu.

Netanyahuova posjeta dolazi usred pritiska kod kuće da se osigura oslobađanje talaca koje Hamas još uvijek drži u Pojasu Gaze, kao i političke neizvjesnosti za najvećeg saveznika Izraela - Sjedinjenih Država - uoči američkih predsjedničkih izbora u novembru.

Sjedinjene Države, Egipat i Katar proveli su mjesece pokušavajući posredovati u prekidu vatre između Izraela i Hamasa koji bi uključivao pauzu u borbi, oslobađanje talaca i jaču isporuku humanitarne pomoći u Gazu. Ti napori nisu uspjeli postići dogovor, dok se borbe u Gazi nastavljaju, a opasnost od šireg regionalnog sukoba i dalje traje, sa sukobima duž izraelsko-libanonske granice i jemenskim militantima Huti koji napadaju brodove u Crvenom moru.

Netanyahu je rekao da će tražiti dvostranačku podršku za Izrael. Njegovo pojavljivanje u Washingtonu dalo je gorivo za podjele među demokratama i republikancima, a određeni broj demokrata je rekao da će bojkotirati Netanyahuovo obraćanje.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, koji je pozvao Netanyahua da govori, kritizirao je odsustvo potpredsjednice Kamale Harris kao "neoprostivo".

Harris je započela kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju najavio da se više neće kandidirati za reizbor.

Demokratski senator Bernie Sanders rekao je da neće prisustvovati govoru i kritizirao Netanyahuovu politiku na Zapadnoj obali i Gazi.

Demokratski senator Dick Durban rekao je da, iako stoji uz Izrael, "neću stajati i bodriti njegovog sadašnjeg premijera".

Kritičari su krivili Netanyahuovu vladu za vođenje rata u Gazi, posebno tvrdeći da Izrael nije učinio dovoljno da zaštiti palestinske civile ili osigura protok humanitarne pomoći.

Izrael je odbacio kritike i okrivio militante Hamasa za djelovanje u područjima koja dovode civile u opasnost.

Višestruki protesti protiv Netanyahua planirani su za srijedu, nakon demonstracija u utorak u zgradi Predstavničkog doma SAD-a i ispred Netanyahuovog hotela.

U utorak su održane i demonstracije u National Mallu u Washingtonu, gdje su porodice nekih od talaca koji se još uvijek drže u Gazi zahtijevale od Netanyahua da pristane na sporazum o prekidu vatre kojim se taoci vraćaju kućama.

Rat je počeo napadom Hamasa na Izrael početkom oktobra u kojem je poginulo 1.200 ljudi. Izrael je odgovorio kampanjom kopnenih i zračnih napada u kojima je poginulo više od 39.000 ljudi, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.

Neke informacije za ovaj izvještaj dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Američki predsjednici koji nisu tražili reizbor

Predsjednik Joe Biden prekinuo je u nedjelju spekulacije kada je najavio da će se povući sa izbora 2024.

Ta odluka, donesena samo nekoliko sedmica prije Demokratske nacionalne konvencije, dodaje Bidena na uži spisak predsjednika koji su imali pravo na ponovni izbor, ali su odlučili da se ne kandiduju.

James K. Polk

James Polk
James Polk

James K. Polk stupio je na dužnost 1845. godine sa specifičnim ciljevima, uključujući aneksiju Texasa i preuzimanje teritorije Oregon. U to vrijeme nije bilo ograničenja predsjedničkog mandata i bilo je uobičajeno da se kandidati obavezuju da se neće kandidirati za ponovni izbor kao znak lične poniznosti. Pošto je postigao svoje ciljeve, Polk je ispoštovao svoje obećanje da će služiti samo jedan mandat i nije tražio ponovni izbor 1848.

James Buchanan

Izabran 1856. godine, James Buchanan je također obećao da će služiti samo jedan mandat kao predsjednik, ali je na njegovu odluku da ispoštuje ovo obećanje 1860. vjerovatno uticalo burno stanje nacije i njegova vlastita nepopularnost. Buchananov mandat obilježio je njegov neuspjeh da efikasno riješi rastuću nacionalnu podjelu oko ropstva koja će na kraju dovesti do građanskog rata, i do kraja njegovog mandata, Demokratska stranka je bila rastrgana između svoje sjeverne i južne frakcije.

Rutherford B. Hayes

Nakon što je prihvatio nominaciju Republikanske stranke,

Rutherford B. Hayes
Rutherford B. Hayes

Rutherford B. Hayes se obavezao da će služiti samo jedan mandat kao predsjednik i da će ostati vjeran svojoj riječi, odbivši da traži reizbor 1880. godine. Na ovu odluku djelomično je uticala kontroverza oko njegovih prvih izbora 1876. godine. Izborne prijevare su ostavile nekoliko država sa spornim izbornim glasovima, i iako je specijalna dvostranačka komisija odlučila u korist Hayesa, mnoge demokrate nikada nisu u potpunosti prihvatile njegov legitimitet.

Calvin Coolidge

Godine 1927. predsjednik Calvin Coolidge iznenadio je mnoge izjavom "Ne biram da se kandidujem za predsjednika 1928." Coolidge je preuzeo predsjedničku funkciju nakon smrti Warrena G. Hardinga 1923. i pobijedio na izborima 1924. godine. Uprkos svojoj popularnosti i snažnoj ekonomiji, Coolidge je odlučio da ne traži još jedan mandat, a kasnije je u svojoj autobiografiji napisao da ga nikada nije zanimala moć ili slava i bio je spreman da bude "oslobođen pretenzija i zabluda javnog života".

Harry S. Truman

Harry S. Truman
Harry S. Truman

Nakon što je odslužio skoro dva puna mandata, predsjednik Harry S. Truman odlučio je da se ne kandiduje za reizbor 1952. Truman je postao predsjednik nakon smrti Franklina D. Roosevelta 1945. godine, osvojio je puni mandat 1948. i snažno je razmišljao o tome da se ponovo kandiduje. Međutim, suočen s niskim rejtingom zbog tekućeg Korejskog rata i korupcijskih skandala u njegovoj administraciji, Truman je najavio svoju odluku da se povuče iz utrke, dozvoljavajući Demokratskoj stranci da nominuje novog kandidata.

Lyndon B. Johnson

Godine 1968., usred sve većeg protivljenja Vijetnamskom ratu i izazova unutar svoje stranke, predsjednik Lyndon B. Johnson šokirao je naciju objavom da se neće ponovo kandidirati. Johnson je preuzeo funkciju nakon ubistva Johna F. Kennedyja 1963. i osvojio puni mandat 1964. Ali kako su antiratni osjećaji rasli, a rejting njegovog odobravanja opao, Johnson je odlučio da se povuče, slavno izjavljujući: "Neću tražiti, a ja neću prihvatiti nominaciju moje stranke za još jedan mandat za vašeg predsjednika."

Joe Biden

Joe Biden
Joe Biden

Kao odgovor na zabrinutost oko njegovih godina kao predsjedničkog kandidata 2020, Joe Biden je dao izjave u kojima sugerira da će se kandidirati za samo jedan mandat, nazivajući sebe "prijelaznim kandidatom". Međutim, 2024. godine, Biden je tražio nominaciju Demokratske stranke, objašnjavajući da su mu brojni izazovi s kojima se nacija suočavala ostavila još posla. Na predizborima demokratske države, gdje je osvojio većinu delegata, kandidirao se gotovo bez protivljenja. Iako se Biden (81) u početku opirao nagovještajima da bi njegova poodmakla dob i slabost u javnom nastupu naškodili izbornim šansama demokrata, na kraju je odlučio da se povuče i podrži potpredsjednicu Kamalu Harris za nominaciju.

Zaključak

Posljednjih decenija kandidiranje za reizbor postalo je uobičajeno za kandidate koji ispunjavaju uslove, zbog čega se Bidenova odluka da se povuče čini vanrednom. Ali tokom većeg dijela američke historije, traženje ponovnog izbora se nikako nije očekivalo, a ponekad i gledano s visine. Dok su političari često motivisani mnogim različitim faktorima, odstupanje od dosadašnje pozicije može se smatrati ili znakom krize ili odgovornim potezom koji omogućava da se pojavi novo rukovodstvo.

Anketa Reuters/Ipsosa: Kamala Harris u blagoj prednosti nad Trumpom

Kamala Harris - Donald Trump
Kamala Harris - Donald Trump

Potpredsjednica Kamala Harris povećala je prednost od marginalnih dva posto u odnosu na republikanca Donalda Trumpa nakon što je predsjednik Joe Biden završio svoju kampanju za reizbor i predao baklju njoj, pokazala je anketa Reuters/Ipsos.

To je u usporedbi s marginalnim zaostatkom od dva boda s kojim se Biden suočio s Trumpom u prošlotjednoj anketi prije svog nedjeljnog izlaska iz utrke.

Nova anketa, provedena u ponedjeljak i utorak, pratila je Nacionalnu konvenciju republikanaca na kojoj je Trump u četvrtak službeno prihvatio nominaciju i Bidenovu najavu u nedjelju da napušta utrku i podupire Harrisa.

Harris, čija kampanja kaže da je osigurala demokratsku nominaciju, vodila je Trumpa 44% prema 42% u nacionalnoj anketi, što je razlika unutar margine pogreške od 3 posto.

Harris i Trump bili su izjednačeni s 44% u anketi od 15. do 16. srpnja, a Trump je vodio za jedan postotak u anketi od 1. do 2. jula, s istom marginom pogreške.

Anketar iz Trumpove kampanje umanjivao je sve ankete koje pokazuju porast podrške Harris, tvrdeći da će vjerojatno doživjeti privremeni porast popularnosti zbog široke medijske pokrivenosti njezine nove kandidature.

"Ta će se izbočina vjerojatno početi pojavljivati tijekom sljedećih nekoliko dana i trajat će neko vrijeme", rekao je anketar Tony Fabrizio u dopisu koji je novinarima podijelila Trumpova kampanja.

Kandidati često očekuju uspjeh nakon što formalno prihvate nominaciju svoje stranke na televizijskim konvencijama organiziranim na pozornici, poput one koju je Trump održao prošlog tjedna. No, anketa nije pokazala ništa od toga.

Pogrešno ili ne, najnovija anketa Reutersa/Ipsosa naglasila je razloge zašto je Biden odustao od utrke i što ga je Harris zamijenio na listi.

HARRIS VIDJEN KAO OŠTRIJI OD BIDENA, TRUMP

Oko 56 posto registriranih birača složilo se s izjavom da je Harris (59) "mentalno oštra i sposobna nositi se s izazovima", u usporedbi s 49 posto koji su isto rekli za Trumpa (78).

Bidena je tako ocijenilo samo 22% birača.

Biden (81) okončao je svoj reizbor nakon debate s Trumpom u kojoj je često mucao i nije uspijevao agresivno osporiti Trumpove napade koji su uključivali neistine.

Oko 80% demokratskih birača reklo je da pozitivno gleda na Bidena, u usporedbi s 91% koji su isto rekli za Harris. Tri četvrtine demokratskih glasača reklo je da se slažu s izjavom da stranka i glasači sada trebaju stati iza Harris, a samo četvrtina kaže da bi se više kandidata trebalo natjecati za stranačku nominaciju.

Mnogi ispitanici u anketi Reutersa/Ipsosa rekli su da ne znaju ništa o Demokratama koji se smatraju potencijalnim kandidatima koji bi se pridružili Harrisinoj listi.

Otprilike jedan od četiri registrirana glasača rekao je da nikada nije čuo za američkog ministra prometa Petea Buttigiega, bivšeg demokratskog predsjedničkog kandidata koji je imao najvišu ocjenu naklonosti - 37% - od potencijalnih Harrisinih protukandidata u anketi.

Svaki treći nije čuo za guvernera Kalifornije Gavina Newsoma, a otprilike isti udio reklo je da na njega gledaju blagonaklono. Polovica registriranih glasača u anketi nikada nije čula za senatora Arizone Marka Kellyja, a dvije trećine nije znalo ništa za guvernera Kentuckyja Andyja Besheara.

Anketa, koja je provedena putem interneta, obuhvatila je 1.241 odraslog Amerikanca diljem zemlje, uključujući 1.018 registriranih birača.

Američki glasači iznenađeni i ohrabreni Bidenovim napuštanjem predsjedničke trke

Američki glasači iznenađeni i ohrabreni Bidenovim napuštanjem predsjedničke trke
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

Odluka predsjednika Joea Bidena da ne traži reizbor poništila je kampanju samo nekoliko dana nakon što je protivnička Republikanska stranka formalno izabrala Donalda Trumpa za svog kandidata. Dopisnik Glasa Amerike Scott Stearns izvještava o reakcijama birača na promjenu političke slike.

Američki senator Menendez najavio ostavku nakon presude za korupciju

Senator Bob Menendez
Senator Bob Menendez

Američki senator Bob Menendez podnio je ostavku na svoju funkciju nakon što je osuđen za korupciju.

Menendez je u pismu naveo da će njegov posljednji dan na mjestu američkog senatora biti 20. august, piše AFP.

Senator je prošle sedmice u New Yorku osuđen za iznudu, ometanje pravde i primanje mita za pružanje usluga biznismenima povezanim s Egiptom i Katarom.

Presuda će mu biti izrečena 29. oktobra i mogao bi da provede ostatak života u zatvoru.

Demokratski senator iz New Jerseya rekao je da planira uložiti žalbu na presudu i da ne želi da se Senat "upusti u dugotrajan proces koji bi potkopao njegov važan rad".

Guverner New Jerseya Phil Murphy, također demokrata, sada će imenovati zamjenu za Menendeza, koji je bio senator od 2006. godine.

Menendez je bio i predsjednik uticajnog Odbora za vanjske poslove, ali je odustao od ove funkcije nakon što je prošle godine optužen za korupciju.

Menendeza (70) je 16. jula porota saveznog suda na Manhattanu proglasila krivim po svih 16 tačaka optužnice sa kojima se suočio nakon devesedmičnog suđenja. Osuđena su i dva suoptuženika.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG