Amerikanci bi vrlo brzo osjetili udarac na penzije, a nedostatak federalnog novca uticao bi i na zdravstveni sistem, i na radna mjesta.
Ako Kongres i Bijela kuća ne uspiju da ukinu zakonsko ograničenje federalnog duga od 31,4 triliona dolara, Sekretarijat za finansije će doći u situaciju da od 1. juna ne može da izmiri svoje obaveze, upozorila je šefica tog sekretarijata Dženet Jelen.
U tom trenutku, Vašington bi bio pod velikim pritiskom da nastavi da plaća američke obveznice, koje podržavaju globalni finansijski sistem. Izostanak plaćanja bi pokrenuo krah na Volstritu istorijskih razmjera.
„Bilo bi to potpuno kataklizmično“, rekao je Mark Zandi, ekonomista u koompaniji Mudiz analitiks.
Čak i kada bi Sekretarijat za finansije isplatio vlasnike obveznica na vrijeme, nemogućnost političkog dogovora je uzrokovala krizu nepovjerenja u ekonomske prospekte SAD, i vrijednost svega što Amerikanci posjeduju - od automobila do penzionih fondova - će opasti.
"Cijene akcija će pasti, vrijednost nekretnina, sve će se smanjiti", kaže Zandi.
Sa druge strane, kamate bi se povećale, što bi otežavalo kupovinu kuće ili automobila ili uzimanje kredita za pokretanje posla.
Za nekoliko dana, finansijski haos bi mogao da ekonomiju odvede na put recesije, rekao je Zandi.
Sa resecijom dolaze i masovna otpuštanja, što bi moglo da se desi već nekoliko nedelja pošto vlada ostane bez novca.
Prije toga, očekuje se da se iz ekonomije povuku milijarde dolara federalnog novca.
Ljekarske ordinacije, bolnice i osirugavajuće kuće bi mogle da budu pogođene među prvima. Od 1. juna, program zdravstvenog osiguranja za starije Amerikance, Mediker, mogao bi da ostane bez novca, procjenjuje nevladina organizacija Centar za dvostranačku politiku.
Zbog toga što fondovi za Medicare čine oko petinu novca u zdravstvenom sistemu SAD, neke ordinacije možda neće imati sredstva da isplate svoje osoblje ili plate račune. Zbog toga je moguće i otkazivanje operacija i drugih intervencija.
"Što duže bude trajalo, veći će biti poremećaji", kaže Triša Nojman, ekspertkinja za zdravstveni sistem.
Ako vlada SAD ostane bez novca od 1. juna, oko četvrtina penzionera bi mogla da ostane bez isplata za socijalno osiguranje - ukupno oko 25 milijardi dolara.
Deo od 2 miliona zaposlenih u federalnoj vladi mogao bi da ostane bez dijela plate - ukupno oko 4 milijarde dolara. Škole su takođe u opasnosti da ne dobiju obećanih milijardu dolara od federalne vlade. Očekuje se i kašnjenje u daljim isplatama.
Građani će jednim okom morati da motre svoje bankovne račune, a drugim akcije na berzi na Vol stritu.
"Jedno je kada kasni isplata socijalnog osiguranja, a druga je stvar kada se desi pad u penzionim fondovima od 20 odsto", upozorava Šai Akabas, direktor ekonomskog odjeljenja u Centru za dvostranačku politiku.
