Linkovi

Najnovije

Vakcinisano mnogo manje Amerikanaca od planiranih 20 miliona do kraja 2020.

ARHIVA - Vakcinacija zdravstvenih radnika u Indianapolisu, Indiani (Foto: Rojters/Bryan Woolston)
ARHIVA - Vakcinacija zdravstvenih radnika u Indianapolisu, Indiani (Foto: Rojters/Bryan Woolston)

U Sjedinjenim Državama je vakcinu protiv COVID-19 do sada primilo samo oko 2,8 miliona ljudi, što je mnogo manje od vladinog cilja da se ovog mJeseca vakciniše 20 miliona.

Vakcine stižu do štićenika domova za stare još sporijim tempom nego do drugih prioritetnih grupa, iako su oni u najvećoj opasnosti od koronavirusa.

Oko 170.000 ljudi u domovima za stare primilo je vakcinu do 30. decembra, iako je isporučeno 2,2 miliona doza, prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Do sada je saveznim državama isporučeno oko 14 miliona doza vakcina kompanija "Pfizer" i "Moderna", saopštili su u srijedu federalni zvaničnici. Cilj je bio da se ovog mjeseca isporuči 20 miliona doza.

Zvaničnici su početkom decembra tvrdili da će tokom ovog mjeseca biti dostupno 40 miliona doza, što je dovoljno da se vakciniše 20 miliona Amerikanaca. Za obje vakcine su potrebne dve doze.

Komesar Uprave za hranu i lekove (FDA) Stephen Hahn​ rekao je za Reuters da je vakcinisanje 20 miliona Amerikanaca do kraja godine realan cilj, koji zavisi od kampanje vakcinacije.

Od tada, zvaničnicu su navodili da su riješeni da obezbjede dovoljno doza, ali nisu komentarisali ciljeve kada je riječ o vakcinaciji, nakon što je postalo jasno da je primljenih vakcina manje od broja isporučenih doza, podsjeća Reuters.

"Brza dostupnost i isporuka toliko doza - 20 miliona izdvojenih za distribuciju samo 18 dana nakon što je odobrena hitna upotreba prve vakcine - svjedoči o uspjehu programa za brzi razvoj vakcine", naveo je u saopštenju portparol Sekretarijata za zdravstvo. Doze, koje su izdvojene, ali ne i isporučene, biće poslate u januaru.

Vlada je saopštila da za svaku isporučenu dozu vakcine, drži drugu u rezervi, čime je ukupan broj bliži 40 miliona.

Vodeći ekspert za zarazne bolesti, doktor Anthony Fauci, rekao je da se "razmatra" da li bi Sjedinjene Države trebalo da isporuče više rezervnih doza za vakcinaciju šire javnosti.

"Možete da iznesete argument, što neki ljudi rade, da se da jedna doza različitim grupama, i da se nadate da ćete na vrijeme dobiti drugu dozu da bi ste je dali pojedincima", rekao je Fauci u četvrtak za TV mrežu "NBC".

Iako je broj isporučenih doza blizu predviđenog cilja, tempo vakcinacije je sporiji od očekivanog, prema podacima CDC-a.

"Federalna vlada je isporučila vakcine državama. Sada one moraju da ih daju. Pokrenite se", tvitovao je odlazeći predsjednik Donald Trump u srijedu.

Lokalni zdravstveni zvaničnici rekli su agenciji Reuters da zbog nedostatka federalnih sredstava za distribuciju vakcine ne mogu da zaposle neophodno osoblje.

"Znamo da bi stvari trebalo da budu bolje i radimo na tome da ih poboljšamo", rekao je glavni savjetnik vladinog programa za razvoj vakcine doktor Moncef Slaoui​.

Vakcinacija više od 20 miliona zdravstvenih radnika u SAD počela je 14. decembra, a ubrzo nakon toga počelo je da se vakciniše 3 miliona štićenika domova za stare.

U narednoj grupi za vakcinu su više od 50 miliona radnika čiji se poslovi smatraju vitalnim, kao što su vatrogasci, policija i nastavnici, a zatim ljudi stariji od 75 godina.

See all News Updates of the Day

Rat u Gazi povećava nezaposlenost i siromaštvo na Zapadnoj obali

Palestinski prodavac sa tezgom ispred zatvorene prodavnice u Ramali na Zapadnoj obali. 2. maj, 2023. (Foto: AP/Nasser Nasser)
Palestinski prodavac sa tezgom ispred zatvorene prodavnice u Ramali na Zapadnoj obali. 2. maj, 2023. (Foto: AP/Nasser Nasser)

Prije terorističkog napada Hamasa 7. oktobra, više od 200 hiljada Palestinaca sa Zapadne obale i Gaze radilo je u Izraelu i podržavalo palestinsku ekonomiju. Više od godinu dana, Izrael im zabranjuje ulazak zbog čega su svi ostali bez posla, uglavnom u građevinarstvu.

Šukri Al Nadžar, moler iz Gaze, radio je u gradu Berševa na jugu Izraela kada je počeo rat. Sada je nezaposlen i zaglavljen u palestinskom gradu Ramali na Zapadnoj obali. Ne može da uđe u Izrael ili da se vrati u Gazu zato što su granice zatvorene.

„U periodu prije rata, bilo mi je dobro čak i kada sam bio nezaposlen. Bio sam sa svojom porodicom, nije bilo straha. Sada je ekonomija lošija, a ja se veoma plašim za dobrobit moje porodice, njenu bezbjednost”, kaže Al Nadžar.

U izraelskim napadima na Gazu uništeno je 80 odsto stambenih zgrada. Al Nadžar kaže da je njegov dom u sjevernom dijelu enklave takođe razoren u jednom napadu. Srećom, kaže on, njegova porodica nije bila kod kuće.

Ekonomija u Gazi je uništena, a agencije Ujedinjenih Nacija navode da će trebati decenije da se obnovi. Ekonomija na palestinskoj Zapadnoj obali takođe je pretrpjela značajnu štetu tokom godinu dana rata, jer je nezaposlenost porasla na oko 40 odsto.

„Izgubili smo oko 10-12 odsto BDP-a na Zapadnoj obali poslije godinu dana rata. A sada se stopa nezaposlenosti utrostručila. Siromaštvo će naravno porasti. Govorimo o stopi siromaštva na Zapadnoj obali koja je već oko 45 odsto”, objašnjava Naser Abdel Karim iz Arapsko-američkog Univerziteta.

Mnoge kompanije na Zapadnoj obali su zatvorene ili rade sa znatno smanjenim kapacitetom.

Palestinski kovač Rabi Flejfel kaže da jedva zarađuje dovoljno da nahrani svoju djecu. Njegov posao pravljenja čeličnih rešetki i dekoracija prozora je opao za 90 odsto zato što, kako kaže, ljudi štede novac za osnovne potrebe.

Slično kaže i Kalil Abu Arajes, vlasnik firme za popravku automobila.

„Ljudi ne rade. Ako imaju sto šekela, odnosno 27 dolara, žele da ih sačuvaju za hranu. Ne žele da dođu u industrijsku zonu da kupe vrata ili poprave auto”, kaže Abu Arajes.

Mnogi Palestinci na Zapadnoj obali ističu da je trenutna ekonomska situacija na tom području najteža sa kojom su se ikada suočili. Nadaju se da će se rat u Gazi uskoro završiti, da bi mogli da nastave da rade u Izraelu. To bi omogućilo i početak oporavka ekonomije.

Biden će prisustvovati inauguraciji Donalda Trumpa u januaru

Susret Trumpa i Bidena u Bijeloj kući, 13. novembar 2024.
Susret Trumpa i Bidena u Bijeloj kući, 13. novembar 2024.

Američki predsjednik Joe Biden prisustvovat će inauguraciji Donalda Trumpa u januaru, saopštila je u ponedjeljak Bijela kuća, nazvavši to "posvećenošću našim demokratskim vrijednostima" uprkos tome što je Trump preskočio Bidenovu vlastitu zakletvu.

Tadašnji predsjednik Trump odbio je prisustvovati Bidenovoj inauguraciji 2021. godine, nakon što je lažno tvrdio da je Bidenova pobjeda na izborima bila lažna i podigao gomilu pristalica koji su upali u američki Capitol.

"Predsjednik je obećao da će prisustvovati inauguraciji onoga ko pobijedi na izborima", rekao je zamjenik sekretara za štampu Andrew Bates novinarima koji su letjeli s Bidenom u Air Force One-u.

"On i prva dama će ispoštovati to obećanje i prisustvovati inauguraciji."

Bates je dodao: "On to smatra važnom demonstracijom posvećenosti našim demokratskim vrijednostima i poštovanju volje naroda, jer nastavljamo da pružamo urednu i efikasnu tranziciju."

Uprkos tome što je Trumpa više puta opisivao kao prijetnju demokratiji tokom kampanje 2024, demokrata Biden je nastojao da Trumpu omogući glatku tranziciju koju mu je republikanac uskratio.

Biden je pozvao novoizabranog predsjednika Trumpa u Bijelu kuću sedmicu nakon glasanja 5. novembra, na kojima je Trump pobijedio potpredsjednicu Demokratske stranke Kamalu Harris i osvojio historijski povratak.

Biden, 82, odustao je od svoje kandidature za drugi mandat u julu i podržao Harris nakon što je katastrofalan nastup u debati protiv Trumpa izazvao strahove među demokratama o njegovim godinama i mentalnoj oštrini.

Rekordne suše na sjeveroistoku SAD-a mogle bi promijeniti navike ljudi

Smanjenje nivoa vode u rezervoaru Ašokan u okrugu Ulster u Njujorku, 13. novembra 2024. godine. (Foto: AP/Ted Shaffrey)
Smanjenje nivoa vode u rezervoaru Ašokan u okrugu Ulster u Njujorku, 13. novembra 2024. godine. (Foto: AP/Ted Shaffrey)

Ovo nije bila uobičajena jesen na sjeveroistoku SAD-a. Požari su gorjeli u parkovima i šumama u okolini New Yorka, a gradovi od Portsmoutha (New Hampshire) do južno od Philadelphije zabilježili su tri najsušnija mjeseca ikada. Neki rezervoari vode u regionu su blizu historijskih minimuma.

Moraju se dogoditi velike promjene kako bi se izbjegle kritične nestašice vode u budućnosti, čak i ako ta budućnost nije blizu. Kako se klima zagrijava, suše će se nastaviti intenzivirati i zajednice bi ovo trebale iskoristiti kao motivaciju za pravljenje dugoročnih rješenja, kažu stručnjaci.

"Ovo je rano upozorenje za opasnost u budućnosti", kaže Tim Eustance, izvršni direktor Komisije za vodosnabdijevanje okruga North Jersey. "Ljudi su još juče trebali prestati zalijevati svoje travnjake."

Eutance želi da guverner New Jerseryja Phil Murphy proglasi vanredno stanje zbog suše kako bi povećao osjećaj hitnosti kod ljudi.

Spuštanje nivoa vode u Ashokan rezerovaru u okrugu Ulster u Nujork otkrilo je dio dna tog jezera.
Spuštanje nivoa vode u Ashokan rezerovaru u okrugu Ulster u Nujork otkrilo je dio dna tog jezera.

Stručnjaci kažu da postoji nekoliko načina da se poboljša situacija sa vodom.

Dopunjavanje vode pod zemljom

Jedno važno mjesto gdje se voda skladišti je pod zemljom, ali količina podzemnih voda je tokom godina značajno opala u dijjelovima država Delaware, Maryland, New Jersey i New York.

Podzemne vode čine otprilike polovinu vode za piće u New Jerseyju. Međutim, urbanističko širenje i beton mogu otežati kiši da dopre do tokova ispod zemlje.

"New Jersey je prepun tržnih centara. Imamo ogromne parkinge umjesto kojih bismo mogli da zadržimo vodu, a ne da ona otiče", navodi Eutance.

U drugim dijelovima zemlje sve je češća upotreba propusnog asfalta, betona i pločnika koji omogućavaju da voda prodire u tlo. Na opštinama bi bilo da to zahtijevaju, dodaje on.

Brži način za dopunu vodene tokove je ubrizgavanje visoko prečišćenih otpadnih voda u njih, nešto što Los Angeles radi godinama. To dramatično povećava količinu raspoložive vode u gradu.

Nizak vodostaj u rezervoaru Boonton koji obezbjeđuje vodu Jersey Cityju u New Jerseyju.
Nizak vodostaj u rezervoaru Boonton koji obezbjeđuje vodu Jersey Cityju u New Jerseyju.

Virginia Beach, u državi Virginia, također pumpa visoko prečišćenu vodu u svoje vodene tokove, a okrug Anne Arundel u Marylandu pokušava donijeti zakon koji bi to omogućio.

Plaćanje ljudima da štede vodu

U nekim mjestima na zapadu SAD, plaćanje ljudima da štede vode je opcija već dugo. Gradovi i okruzi plaćaju za svaki skinuti kvadratni metar travnjaka, umjesto kojeg se postavi prirodna vegetacije za to podneblje.

Te politike nisu ni približno tako raširene na sjeveroistoku, kaže Alan Roberson, izvršni direktor Udruženja državnih administratora vode za piće.

"Izobilje je stvorilo drugačiju perspektivu", kaže on. Ovo može otežati uključivanje ljudi u očuvanje prirodne sredine.

Nadograđeni vodomjeri mogu kupcima dati detalje o korištenju vode i pomoći im da vide gdje mogu uštedjeti novac kada suša ne još nije dostigla razmjere urgentnosti, kaže Beth O'Connell, glavna inženjerka okruga Anne Arundel.

Češća ponovna upotreba već korištene vode

Koncept je jednostavan: korištena voda iz umivaonika, mašine za veš i toaleta se preradi po visokim standardima i ponovo koristi - ali ne za piće. Na primjer, može ponovo da se koristi u toaletima, za rashlađivanje zgrada, ili za podizanje nivoa rijeka.

Priobalni dijelovi Ashokan rezervoara u okrugu Ulster u New Yorku, koji su ranije bili prekriveni vodom.
Priobalni dijelovi Ashokan rezervoara u okrugu Ulster u New Yorku, koji su ranije bili prekriveni vodom.

"Jedan od velikih problema je što u Americi koristimo vodu za piće za zalijevanje travnjaka i puštanje vode u toalet", kaže Eutance.

Zach Gallagher je izvršni direktor kompanije "Natural Systems Utilities", koja dizajnira, gradi i upravlja sistemima za reciklažu vode. On je takođe otac troje dece i živi u New Jerseyju, tako da ga ova suša i lično pogađa.

"Osjećam se kao da radim nešto što će imati smisla i ostaviti nešto više za moju djecu i njihovu djecu", kaže on.

Ponovna upotreba vode može biti od pomoći i za suše i za poplave, objašnjava on. Kada zgrada može ponovo da iskoristi vlastitu otpadnu vodu i ispusti je direktno u svoj vodovod, to smanjuje opterećenje na gradski kanalizacioni sistem, što je učestao problem u starim priobalnim gradovima. Takođe, to smanjuje i potražnju za novom vodom.

Redizajnirana stara rafinerija šećera Domino na njujorškom East Riveru moći će da prečišćava 1,5 miliona litara otpadnih voda dnevno, dovoljno da prekrije fudbalsko igralište sa gotovo 38 centimetara vode. Očišćena voda će se vraćati u nove zgrade mješovite namjene za ispiranje toaleta, hlađenje i uređenje okoline, a dio će se ispuštati nazad u rijeku.

Čamci izvučeni na obalu rezervoara Schoharie u državi New York, uz mjesto do kojeg je nekada dopirala voda.
Čamci izvučeni na obalu rezervoara Schoharie u državi New York, uz mjesto do kojeg je nekada dopirala voda.

Ponovna upotreba vode koja se ne koristi za piće sve je češća pojava na istoku SAD, ali bi naredni korak trebalo da bude preduzimanje tih aktivnosti na regionalnom nivou, kaže O'Connell.

Novi način razmišljanja

Planiranje za budućnost koja uključuje dugotrajne suše može biti skupo, a moglo bi i zahtijevati promjenu u načinu razmišljanja od izobilja ka štednji, kaže Del Shannon, inženjer za brane i član Američkog društva građevinskih inženjera.

On je radio na projektima širom svijeta i navodi da su mnoge zemlje u razvoju fokusirane na nabavku pouzdane vode za usjeve i piće: "Moramo prerađivati našu vodu i čuvati je jednako pažljivo kao i te zemlje."

Izraelska vlada bojkotuje najstariji dnevni list zbog kritičkog izvještavanja

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu

Izraelska vlada jednoglasno je odlučila u nedjelju da bojkotuje najstariji dnevni list Haaretz zbog kritičkog izvještavanja o sukobu Izraela i Hamasa i poziva izdavača tog lista da se sankcionišu najviši vladini zvaničnici.

Kancelarija ministra za komunikacije Shloma Karhija saopštila je da je predlog protiv Haaretza usvojila cijela vlada.

"Nećemo dozvoliti realnost u kojoj izdavač novina u državi Izrael poziva na uvođenje sankcija protiv Izraela i podržava njegove neprijatelje usred rata, a da ga Izrael finansira", navodi se u saopštenju.

Prijedlog sankcija podrazumijeva da vlada prestane da troši novac na oglašavanje u ljevičarski nastrojenom dnevnom listu, čiji je vlasnik porodica Shocken. Zaposleni u državnim službama i kompanijama čiji je vlasnik država, također će otkazati pretplatu na ovaj list.

"Zalažemo se za slobodu medija i slobodu izražavanja, ali i vlada ima slobodu da odluči da li će da finansira pobunu protiv države Izrael", navodi se u saopštenju ministra za komunkacije.

List Haaretz, koji uživa međunarodni ugled, kričan je prema premijeru Benjaminu Netanyahuu i njegovoj desničarskoj vladi. Također kritički izvještava o ratu Izraela i Hamasa, a novinari su istraživali i priče o navodnom zlostavljanju od strane izraelskih vojnika.

Redakcija dnevnog lista se u nedjelju oglasila saopštenjem i optužila Netanyahua da "uništava izraelsku demokratiju".

"Kao i njegovi prijatelji Putin, Erdogan i Orban, Netanyahu pokušava da ušutka kritičke, nezavisne novine. Haaretz neće biti spriječen, niti će se pretvoriti u vladin pamflet koji objavljuje samo ono što odobre vlada i njen lider", navodi se.

Ministar za komunikacije je, kao dio obrazloženja za bojkot, naveo i izjave izdavača Amosa Shokena koje je nedavno dao na konferenciji u Londonu.

U tom govoru, Shocken je pozvao na uvođenje međunarodnih sankcija izraelskim liderima. Također je optužio izraelsku vladu da "uvodi okrutan režim aparthejda nad palestinskom populacijom" i da se "bori protiv palestinskih boraca za slobodu koje Izrael naziva teroristima". Shocken je kasnije pojasnio da nije govorio o Hamasu, već o Palestincima koji žive na okupiranoj Zapadnoj obali.

Izraelska vlada je kritikovana zbog odnosa prema slobodi medija tokom rata sa Hamasom, u kojem je do sada poginuo i najveći broj novinara, prema podacima Komiteta za zaštitu novinara (CPJ). Zaključno sa današnjim danom, u sukobu je poginulo 129 palestinskih novinara, dvoje izraelskih i šest libanskih.

Izrael je zatvorio i dopisništvo Al Jazeere na Zapadnoj obali u septembru. Tada je rečeno da je zatvaranje neophodno jer je Al Jazeera prijetnja nacionalnoj bezbjednosti. Grupe za slobodu medija su te tvrdnje ocijenile kao lažne.

Prošle nedjelje su poslanici u Izraelu izglasali produženje važenja zabrane na još šest mjeseci i donijeli odluku da se svakom stranom mediju zabrani emitovanje programa na 45 ili 60 dana, ako se procijeni da je prijetnja po nacionalnu bezbjednost.

"Netanyahuova vlada otvoreno targetira medijsku nezavisnost i pluralizam u Izraelu. Sloboda medija u zemlji koja sebe naziva 'jedinom demokratijom na Bliskom istoku' biće ugrožena", rekla je Anne Bocande iz Reportera bez granica.

Dan državnosti BiH: Odata počast žrtvama genocida

Dan državnosti BiH: Odata počast žrtvama genocida
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:45 0:00

Na Dan državnosti Bosne i Hercegovine, zvaničnici i brojni građani odali su počast žrtvama genocida polaganjem cvijeća na mezarje Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, a obilježavanje praznika nastavljeno je defileom kroz grad i svečanim programom u Kulturnom centru u Srebrenici.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG