Linkovi

Top priča SAD

Vakcinisano mnogo manje Amerikanaca od planiranih 20 miliona do kraja 2020.

ARHIVA - Vakcinacija zdravstvenih radnika u Indianapolisu, Indiani (Foto: Rojters/Bryan Woolston)

U Sjedinjenim Državama je vakcinu protiv COVID-19 do sada primilo samo oko 2,8 miliona ljudi, što je mnogo manje od vladinog cilja da se ovog mJeseca vakciniše 20 miliona.

Vakcine stižu do štićenika domova za stare još sporijim tempom nego do drugih prioritetnih grupa, iako su oni u najvećoj opasnosti od koronavirusa.

Oko 170.000 ljudi u domovima za stare primilo je vakcinu do 30. decembra, iako je isporučeno 2,2 miliona doza, prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Do sada je saveznim državama isporučeno oko 14 miliona doza vakcina kompanija "Pfizer" i "Moderna", saopštili su u srijedu federalni zvaničnici. Cilj je bio da se ovog mjeseca isporuči 20 miliona doza.

Zvaničnici su početkom decembra tvrdili da će tokom ovog mjeseca biti dostupno 40 miliona doza, što je dovoljno da se vakciniše 20 miliona Amerikanaca. Za obje vakcine su potrebne dve doze.

Komesar Uprave za hranu i lekove (FDA) Stephen Hahn​ rekao je za Reuters da je vakcinisanje 20 miliona Amerikanaca do kraja godine realan cilj, koji zavisi od kampanje vakcinacije.

Od tada, zvaničnicu su navodili da su riješeni da obezbjede dovoljno doza, ali nisu komentarisali ciljeve kada je riječ o vakcinaciji, nakon što je postalo jasno da je primljenih vakcina manje od broja isporučenih doza, podsjeća Reuters.

"Brza dostupnost i isporuka toliko doza - 20 miliona izdvojenih za distribuciju samo 18 dana nakon što je odobrena hitna upotreba prve vakcine - svjedoči o uspjehu programa za brzi razvoj vakcine", naveo je u saopštenju portparol Sekretarijata za zdravstvo. Doze, koje su izdvojene, ali ne i isporučene, biće poslate u januaru.

Vlada je saopštila da za svaku isporučenu dozu vakcine, drži drugu u rezervi, čime je ukupan broj bliži 40 miliona.

Vodeći ekspert za zarazne bolesti, doktor Anthony Fauci, rekao je da se "razmatra" da li bi Sjedinjene Države trebalo da isporuče više rezervnih doza za vakcinaciju šire javnosti.

"Možete da iznesete argument, što neki ljudi rade, da se da jedna doza različitim grupama, i da se nadate da ćete na vrijeme dobiti drugu dozu da bi ste je dali pojedincima", rekao je Fauci u četvrtak za TV mrežu "NBC".

Iako je broj isporučenih doza blizu predviđenog cilja, tempo vakcinacije je sporiji od očekivanog, prema podacima CDC-a.

"Federalna vlada je isporučila vakcine državama. Sada one moraju da ih daju. Pokrenite se", tvitovao je odlazeći predsjednik Donald Trump u srijedu.

Lokalni zdravstveni zvaničnici rekli su agenciji Reuters da zbog nedostatka federalnih sredstava za distribuciju vakcine ne mogu da zaposle neophodno osoblje.

"Znamo da bi stvari trebalo da budu bolje i radimo na tome da ih poboljšamo", rekao je glavni savjetnik vladinog programa za razvoj vakcine doktor Moncef Slaoui​.

Vakcinacija više od 20 miliona zdravstvenih radnika u SAD počela je 14. decembra, a ubrzo nakon toga počelo je da se vakciniše 3 miliona štićenika domova za stare.

U narednoj grupi za vakcinu su više od 50 miliona radnika čiji se poslovi smatraju vitalnim, kao što su vatrogasci, policija i nastavnici, a zatim ljudi stariji od 75 godina.

See all News Updates of the Day

Biden: Ekonomska kriza se produbljuje, potrebna smjela akcija

U.S. President Joe Biden speaks about his administration's plans to respond to the economic crisis during a coronavirus disease (COVID-19) response event in the State Dining Room at the White House in Washington, U.S., January 22, 2021. REUTERS/Jonathan

Predsednik Sjedinjenih Država Joe Biden rekao je u petak da se ekonomska kriza u zemlji produbljuje i da vlada mora sada da preduzme veliku akciju da bi pomogla Amerikancima koji su u teškoj situaciji.

"Vlada mora da djeluje odlučno i smjelo da pomogne Amerikancima čije su zarade smanjene i koji jedva sastavljaju kraj sa krajem", rekao je Biden u Bijeloj kući tokom predstavljanja ekonomskog plana za saniranje posljedica pandemije koronavirusa.

Predsjednik je rekao da njegov plan, u iznosu od gotovo dvije hiljade milijardi dolara, ima podršku biznisa, radničkih sindikata, Wall streeta i vodećih kompanija.

"Veliki dio Amerike pati. Virus se naglo širi. Porodice su gladne. Ljudi su u opasnosti da budu izbačeni iz domova. Ponovo se zatvaraju radna mjesta. Moramo da preduzmemo nešto", rekao je Biden.

Takođe je poručio da će "ako budemo djelovali sada, ekonomija biti snažnija i kratkoročno i dugoročno".

Biden, koji je predložio novi paket ekonomske pomoći zbog pandemije u iznosu od 1,9 hiljada milijardi dolara, pokušava da uredbama ublaži poteškoće s kojima se Amerikanci suočavaju dok se u Kongresu pregovara o njegovom prijedlogu.

Borba protiv pandemije koronavirusa je trenutno prioritet nove administracije u Washingtonu. Recesija izazvana pandemijom teško je pogodila Amerikance - oko 16 miliona trenutno prima neku vrstu pomoći za nezaposlene, dok 29 miliona nema dovoljno hrane.

Žene, manjine i radnici u uslužnom sektoru koji imaju niske zarade su naročito teško pogođeni pandemijom, dok je nezaposlenost među Afroamerikancima i hispancima veća nego među bijelcima.

Direktor Nacionalnog ekonomskog savjeta Bijele kuće Brajan Dis rekao je da je "ovo opasan trenutak za ekonomiju", da uredbe nisu zamjena za sveobuhvatni paket pomoći, ali da će "obezbijediti ključnu podršku milionima američkih porodica".

U prvoj uredbi, Biden će od Sekretarijata za finansije tražiti da razmotri korake za poboljšanje isplate ranije odobrene jednokratne novčane pomoći.

"Mnogi Amerikanci suočavali su se sa problemima tokom isplate prve runde direktne novčane pomoči, a do 8 miliona domaćinstava nije dobilo čekove izdate u martu", navodi se u dopisu Bijele kuće.

Biden će takođe pokušati da poboljša pristup hrani za milione djece koja propuštaju obroke zato što su škole zatvorene zbog pandemije.

Predsjednik će od Sekretarijata za poljoprivredu zatražiti da razmotri nove smjernice o povećanju pomoći porodicama koje zavise od škola da bi obezbijedile glavni obrok za djecu. Porodice sa troje djece mogle bi da primaju dodatnu pomoć od više od 100 dolara svaka dva mjeseca.

Bidenovom drugom uredbom biće obnovljeno pravo na kolektivno pregovaranje i zaštitu radnika, ukidanjem tri uredbe koje je prethodno donio bivši predsjednik Donald Trump. Uredbom će biti promovisana i minimalna cijena rada od 15 dolara na sat.

Trenutni minimalac, utvrđen na federalnom nivou, je 7.25 od 2009. godine. Biden takođe planira da ukine Trumpovu uredbu koja je federalnim agencijama omogućavala da mnoge zaposlene sa dugogodišnjim iskustvom premjesti u kategoriju bez zaštite zaposlenja, zbog čega su bili u većoj opasnosti da budu otpušteni.

Pitanje klimatskih promjena vraća se u Bijelu kuću

FILE- Protesters gather outside the White House in Washington to protest President Donald Trump's decision to withdraw the Unites States from the Paris climate change accord, June 1, 2017.

Predsjednik Joe Biden odmah je počeo preokretati politiku Trumpove administracije o klimatskim promjenama s jednim od 17 izvršnih naloga potpisanih u srijedu nakon njegove inauguracije.

To je dodatak koraku za ponovno pridruživanje Pariškom sporazumu o ograničavanju stakleničkih plinova koji mijenjaju klimu.

Nakon četiri godine nezainteresiranosti za to pitanje, uredba poziva sve savezne agencije "da odmah počnu raditi na suočavanju s klimatskom krizom".

Među njegovim diktatima je otkazivanje naftovoda Keystone XL, projekt koji je možda više od bilo kojeg drugog postao simbol uspona i padova klimatske politike tokom protekle tri administracije.

FILE - In this Nov. 3, 2015, photo, the Keystone Steele City pumping station, into which the planned Keystone XL pipeline is to connect, is seen in Steele City, Nebraska.
FILE - In this Nov. 3, 2015, photo, the Keystone Steele City pumping station, into which the planned Keystone XL pipeline is to connect, is seen in Steele City, Nebraska.

Keystone XL želi povezati jame s pijeskom od katrana u kanadskoj provinciji Alberta s rafinerijama sirove nafte na jugu Sjedinjenih Država. Ovom muljevitom ulju potrebno je više energije za vađenje i pročišćavanje od standardne sirove nafte, pa je njegov ukupni utjecaj na klimu čak veći od utjecaja standardnih fosilnih goriva.

Grupe za zaštitu okoliša oštro su se usprotivile cjevovodu. Nagovorili su tadašnjeg predsjednika Baracka Obamu da projekt ubije 2015. godine.

Energetska dominacija

U pregledu svoje agende "energetske dominacije", tadašnji predsjednik Donald Trump oživio je Keystone XL izvršnom uredbom potpisanom samo nekoliko dana nakon stupanja na dužnost 2017. godine.

Trump je dosljedno favorizirao domaću proizvodnju fosilnih goriva u odnosu na ekološke propise. Olabavio je pravila o curenju snažnog metana i stakleničkih plinova iz razvoja nafte i prirodnog plina. Smanjio je kopneno područje zaštićeno nacionalnim spomenicima kako bi omogućilo više crpljenja energije. Oslabio je standarde učinkovitosti za uređaje i vozila, rekavši da su standardi poskupljuju ove predmete.

Indigenous leaders participate in a protest march and rally in opposition to the Dakota Access and Keystone XL pipelines on October 3, 2017.
Indigenous leaders participate in a protest march and rally in opposition to the Dakota Access and Keystone XL pipelines on October 3, 2017.

Bidenova izvršna uredba započinje proces preokretanja tih politika. Njime se nalaže šefovima agencija da razmotre "suspendiranje, reviziju ili ukidanje" Trumpovih pravila.

Sve u svemu, Trumpova administracija olabavila je više od 100 ekoloških pravila, navodi The New York Times.

Bidenova naredba sugerira da su se sva vratili na stol. Ovlašćuje sve agencije "da odmah izvrše reviziju općih propisa i drugih radnji tokom posljednje četiri godine" koje se bave klimom i okolišem.

Ubijanje Keystone XL cjevovoda. Opet

U cjelini, cjevovod bi bio jedan maleni dio masivnog američkog energetskog sistema, koji generira više stakleničkih plinova od bilo koje druge zemlje, osim Kine.

Ali u vrijeme kada se Sjedinjene Države žele vratiti za stol prema pariškom klimatskom sporazumu, naredba kaže da bi naftovod "potkopao američko klimatsko vodstvo potkopavanjem vjerodostojnosti i utjecaja Sjedinjenih Država u poticanju drugih zemalja na ambiciozne klimatske akcije ."

FILE - A depot used to store pipes for Transcanada Corp's planned Keystone XL oil pipeline is seen in Gascoyne, North Dakota, Jan. 25, 2017.
FILE - A depot used to store pipes for Transcanada Corp's planned Keystone XL oil pipeline is seen in Gascoyne, North Dakota, Jan. 25, 2017.

Klub Sierra, glavna skupina za zaštitu okoliša, nazvao je Bidenov nalog "ogromnom i teškom pobjedom".

Američka gospodarska komora, predstavljajući velik dio američkih poduzeća, nazvala je to "politički motiviranom odlukom" koja će "naštetiti potrošačima i hiljade Amerikanaca ostaviti bez posla".

Nisu, međutim, svi Bidenovi postupci izazvali bijes poslovne zajednice. U odvojenoj izjavi, američka komora je rekla da "pozdravlja akciju predsjednika Bidena za ponovno pridruživanje pariškom klimatskom sporazumu".

Poslovne skupine nisu podržale sva Trumpova odstupanja, pa se možda neće protiviti ponovnom pooštravanju.

Glavne naftne kompanije usprotivile su se slabljenju pravila o curenju metana. Proizvođači automobila podijelili su se oko Trumpovih pravila o učinkovitosti vozila.

Također, mnoga Trumpova pravila osporavaju se na sudu. Bidenova naredba kaže da ih državni odvjetnik ne mora braniti.

Zagrijavanje

Potpisujući naredbu, Biden je priznao da su te izvršne radnje "polazišta" i da će trebati učiniti još mnogo toga. Ubrzo.

Prema Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu 2020. godina bila je druga najtoplija zabilježena, u rangu sa 2016. Svih sedam najtoplijih godina na planetu dogodilo se od 2014. godine.

Glaciers in China
Glaciers in China

Sjedinjene Države nisu na putu da ispune svoje obećanje u Parizu da će emisije stakleničkih plinova smanjiti za 26% -28% ispod razine iz 2005. do 2025. Stručnjaci kažu da čak ni svjetske obveze prema Pariškom sporazumu nisu dovoljne za otklanjanje potencijalno katastrofalnih razina globalne zagrijavanje.

Biden je predložio agresivan program za borbu protiv klimatskih promjena, ali samo izvršne naredbe neće biti dovoljne. Trebat će mu Kongres za donošenje zakona.

Uz usku demokratsku većinu u Domu i ravnomjerno podijeljen Senat, zadatak neće biti lak. Republikanci iz država koje proizvode fosilna goriva izrazili su svoje protivljenje.

Bidenove politike "od prvog dana naštetile su američkim radnicima i našem gospodarstvu", izjavila je senatorica iz zapadne Virginije Shelley Moore Capito.

Njegova izvršna naredba "dolazi na štetu siromašnih i ruralnih obitelji koje se oslanjaju na industrije kojima se suprotstavljaju liberalne ekološke skupine", rekla je. "Moji birači i ja nismo zaboravili štetu koju je ovaj pristup donio pod Obaminom administracijom."

Biden traži produženje sporazuma o nuklearnom naoružanju sa Rusijom

Predsjednik SAD u Bijeloj kući, 21. januar 2021. (Foto: Reuters)

Predsjednik SAD Joe Biden tražiće da se sporazum sa Rusijom o kontroli nuklearnog naoružanja "Novi START" produži za pet godina, potvrdila je portparolka Bijele kuće Džen Psaki.

Odluka, koju je prvo objavio dnevnik Washington Post, morala je da bude brzo donesena zato što je sporazum, koji ogranačava broj strateških nuklearnih bojevih glava u SAD i Rusiji na po 1.550, istče 5. februara.

Agencija Reuters prethodno je prenijela da su članovi Kongresa obaviješteni o Bidenovoj odluci.

Uz smanjenje arsenala strateškog nuklearnog oružja na najniži nivo posljednjih više decenija, "Novi START" takođe ograničava broj projektila koji se ispaljuju sa kopna i podmornica.

Isticanjem sporazuma ukinula bi se sva ograničenja na raspoređivanje američkih i ruskih strateških nuklearnih bojevih glava i raketnih sistema za njihovu isporuku (lansiranje), što bi potencijalno moglo da dovede do nove trke u naoružanju, naveli su eksperti.

Rusija je pozdravila saopštenje Bidenove administracije da želi da se na pet godina produži sporazum o strateškom naoružanju poznat kao Novi START, koji treba da istekne 5. februara, ali je Kremlj naveo da čeka da vidi detalje plana.

Odgovarajući na pitanja novinara u Moskvi, Dmitrij Peskov, portparol predsjednika Rusije Vladimira Putina, rekao je da Rusija "može jedino da pozdravi političku volju da se taj dokument produži” i doda:

“Međutim, sve će zavisiti od detalja prijedloga”.

Pandemija u fokusu nove američke administracije

Predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris poslije polaganja zakletve

Predsjednik SAD Džozef Bajden (Joseph Biden) prvog punog radnog dana na položaju koordinisao je napore federalne vlade u borbi protiv pandemije koronavirusa, preduzimajući korake da proširi obim testiranja i vakcinacije, i podigne nivo nošenja maski.

Biden izjavio je da će sljedećeg mjeseca broj smrtnih slučajeva od posljedica koronavirusa vjerovatno dostići pola miliona i da zemlju čeka teška borba.

On je postavio ambiciozan cilj da u prvih 100 dana njegovog mandata bude dato 100 miliona doza vakcina protiv COVID 19.

Vakcinacija u SAD počela je sredinom decembra, a prioritet su imali zdravstveni radnici i korisnici staračkih domova. Do srijede ujutru, prema podacima Centara za prevenciju i kontrolu bolesti, u do sada je dato 16,5 miliona doza vakcine.

Prije nego što je u Bijeloj kući potpisao nekoliko uredbi u vezi sa odgovorom na koronavirus, Bajden je izjavio da je dosadašnja distribucija vakcine protiv COVID 19 bila "žalostan neuspjeh".

"Stvari će nastaviti da se pogoršavaju, prije nego što se situacija popravi", rekao je Biden.

Uredbe koje je potpisao obuhvataju uspostavljanje odbora za testiranje na COVID19 s ciljem da se poveća obim testiranja, a tiču se i nedostatka zaliha, uspostavljanja protokola za putnike koji dolaze iz inostranstva i usmjeravanja sredstava u teško pogođene manjinske zajednice.

Zahtijeva se nošenje maski na aerodromima i u određenim sredstvima javnog prevoza, uključujući mnoge vozove, avione i međugradske autobuse.

Administracija će intenzivirati proizvodnju vakcina i upotrijebiti svoju moć da kupi više vakcina "potpunim korišćenjem zakonskih mogućnosti, uključujući i Zakon o odbrambenoj prizvodnji", navodi se u planu.

Trumpova administracija aktivirala je taj zakon, koji predsjedniku daje široka ovlaštenja da "ubrza i intenzivira snabdevanje sredstvima koristeći američke kompanije” za zaštitnu opremu, ali ga nikad nije primijenio za testiranje ili proizvodnju vakcina.

Trump je često pokušavao da umanji ozbiljnost virusa zbog kojeg je u SAD stradalo 405.000 ljudi, a zaraženo više od 24 miliona.

Biden je obećao da će obezbijediti 100 miliona doza u prvih 100 dana svoje administracije. Njegov plan podrazumijeva povećanje broja vakcinisanih tako što će se u grupe koje mogu da ih prime dodati nastavnici i prodavci u prehrambenim prodavnicama.

Prve odluke novog američkog predsjednika

Joe Biden, predsjednik SAD

Prvog dana na položaju Joe Biden je potpisao 17 predsjedničkih uredbi.

Planira da ubrza distribuciju vakcine protiv COVID19 i da pokuša da kroz Kongres progura novi paket pomoći za saniranje posljedica pandemije u vrijednosti od hiljadu 900 milijardi dolara.

Kongresu je proslijedio zakonski prijedlog o imigraciji koji bi ilegalnim imigrantima omogućio da dobiju državljanstvo u roku od osam godina.

Takođe je potpisao je 15 uredbi, među kojima su obavezno nošenje maski u federalnim zgradama, uspostavljanje nove kancelarije u Bijeloj kući za koordinaciju odgovora na koronavirus i zaustavljanje procesa povlačenja Amerike iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Povratak SAD u WHO

U aprilu prošle godine bivši predsjednik Donald Trump odlučio je da Amerika više ne uplaćuje svoj dio u Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) jer je kazao da je "kontroliše Kina". Potom je pokrenuo proces izlaska SAD iz WHO što bi trebalo da stupi na snagu u julu, ali Biden to sada obustavlja.

Bidenova administracija je saopštila da će američka delegacija, na čelu sa doktorom Entonijem Faučijem, prisustvovati virutelnom sastanku WHO. Takođe je najavila da će se priključiti Covaxu, globalnoj inicijativi za distribuciju vakcina siromašnim zemljama.

Povratak SAD u Pariški klimatski sporazum

Novi američki predsjednik započeo je i proces ponovnog priključivanja Sjedinjenih Država Paričkom klimatskom sporazumu iz kojeg je Trump povukao zemlju 2017. godine.

Bivši predsjednik podržavao je industriju uglja i fosilnih goriva i često se podsmijevao obnovljivim izvorima energije.

SAD bi ponovo mogle da budu dio tog pakta u roku od 30 dana.

Sporazum o klimatskim promjenama su 2015. potpisale sve zemlje na svijetu, a cilj je da se smanji emisija štetnih gasova i ograniči rast temperature u ovom vijeku do 2 stepena Celzijusa.

Amerika će imati i specijanog predsjedničkog izaslanika za klimatske promjene, a to je bivši državni sekretar Džon Keri.

Biden executive orders
Biden executive orders

Ukidanje Trumpovih imigracionih mjera

Ukinuo je i brojne imigracione mjere Trumpove administracije - vanredno stanje koje je bivši predsjednik uveo da bi se iz budžeta Pentagona finansirala izgradnja zida na granici Amerike i Meksika, kao i zabranu dolaska putnika iz nekoliko većinski muslimanskih zemalja.

Naložio je i Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost i sekretaru za pravosuđe da očuvaju program za zaštitu od deportacije mladih imigranata koji su ilegalno dovedeni u zemlju kada su bili djeca, poznat kao "DACA".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG