Linkovi

Najnovije

Biden izrazio uvjerenje da SAD mogu isporučiti vakcine drugim zemljama

Predsjednik Joe Biden govori u Bijeloj kući o kampanji vakcinacije, 21. april 2021.
Predsjednik Joe Biden govori u Bijeloj kući o kampanji vakcinacije, 21. april 2021.

Sjedinjene Države rade na pružanju očajnički željenih cjepiva protiv koronavirusa drugim zemljama, rekao je predsjednik Joe Biden.

"U procesu smo da to učinimo. Već smo učinili malo toga", odgovorio je Biden novinarima u Bijeloj kući. "Gledamo šta će se uraditi s nekim vakcinama koje ne koristimo. Želimo biti uvjereni da će biti sigurne za slanje i nadamo se da ćemo moći biti od pomoći zemljama širom svijeta."

Predsjednik je rekao da je o tome u srijedu oko pola sata telefonom razgovarao s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom.

"Tu smo malo pomogli. Pokušat ćemo pomoći više, rekao je Biden. "Ali postoje i druge zemlje, za koje sam uvjeren da možemo pomoći, uključujući i Centralnu Ameriku."

Predsjednik je, međutim, rekao da "nemamo dovoljno da budemo sigurni da damo - pošaljite ih sada u inozemstvo".

Bidenova administracija uložila je 4 milijarde dolara u globalni program COVAX za pomoć u opskrbi vakcinama zemljama sa niskim i srednjim prihodima i obavezala se da će milione doza AstraZenece - koje još nisu odobrene za upotrebu u Sjedinjenim Državama - predati susjedima Kanadi i Meksiku.

Prethodno je Biden rekao da su SAD postigle podvig koji nijedna druga zemlja nije učinila tijekom pandemije koronavirusa dajući 200 miliona cjepiva u roku od 100 dana.

"To je nevjerovatno postignuće za naciju", rekao je predsjednik, dodajući da se to dogodilo 92 dana njegovog mandata.

Predsjednik je također pozvao svakog poslodavce u SAD-u da radnicima osiguraju plaćeno odsustvo kako bi se mogli cijepiti.

"Nijedan Amerikanac koji radi ne bi smio izgubiti ni jedan dolar od svoje plate jer je odlučio ispuniti svoju patriotsku dužnost cijepljenja, rekao je.

Biden je rekao da će kompanije zauzvrat dobiti poreske olakšice.

Arhiv - Vakcinacija protiv koronavirusa u New Yorku
Arhiv - Vakcinacija protiv koronavirusa u New Yorku

Pozivi u pomoć

Sjedinjene Države i druge bogate zemlje suočile su se s međunarodnim kritikama zbog kupovine većine globalnih zaliha cjepiva protiv COVID-19. Međutim, čak i mnoge razvijene zemlje imaju nestašicu i molile su Washington za pomoć.

"Zemlje koje sada cijepe mlađe, zdrave ljude s malim rizikom od bolesti čine to po cijenu života zdravstvenih radnika, starijih ljudi i drugih rizičnih skupina u drugim zemljama", rekao je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus prošlog mjeseca optužujući bogate zemlje za smrt visoko rizičnih ljudi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Sjedinjene Države su branile svoj stav da se prvo brinu o svojim građanima, ukazujući da je broj preminulih od koronavirusa veći nego u bilo kojoj zemlji.

Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, više 568.000 ljudi je preminulo od koronavirusa u Sjedinjenim Državama.

Administracija Bidena suočava se i sa pozivima da pritisne proizvođače vakcina podijele svoju tehnologiju s drugim kompanijama koje mogu proizvesti više cjepiva u drugim zemljama.

Patsy Widakuswara je doprinijela ovom izvještaju.

See all News Updates of the Day

Sudija dao instrukcije porotnicima koji odlučuju o Trumpovoj krivici: Lične stavove ostavite po strani

Donald Trump u sudnici
Donald Trump u sudnici

Dvanaest porotnika iz New Yorka u srijedu je počelo da vijeća da li da Donalda Trumpa proglasi krivim na prvom krivičnom suđenju jednom američkom predsjedniku u historiji.

Odluka bio potencijalno mogla da utiče na ishod predsjedničkih izbora u novembru, na kojima će Trump - republikanski predsjednički kandidat - pokušati da se vrati na vlast.

Poslije svjedočenja više od 20 svjedoka tokom proteklih nedjelja, pažnja javnosti sada je usmjerena na porotnike čiji identiteti se drže u tajnosti zbog njihove bezbjednosti, u svjetlu sve većih političkih tenzija u Americi.

Prije nego što su porotnici počeli da vijećaju, sudija im je poručio da lične stavove "ostave po strani".

"Morate po strani da ostavite lične stavove, za ili protiv optuženog", rekao je sudija Juan Merchan u srijedu.

Također je porotnicima rekao da ne mogu samo da se oslone na svjedočenje glavnog svjedoka Michaela Cohena, koji je imao glavnu ulogu u slučaju koji se vodi protiv Trumpa.

Nakon što je dobila posljednje instrukcije od sudije, porota je počela da razmatra slučaj čiji će ishod - kakav god da bude - imati ogroman uticaj na Trumpa i cjelokupnu zemlju.

Porotnici nisu ograničeni rokovima, ali odluku o tome da li je Trump kriv ili nevin moraju da donesu jednoglasno. Ako samo jedan porotnik odluči da izuzme svoje mišljenje, sudija će morati da naloži ponovno suđenje.

Trump je u 34 tačke optužen da je falsifikovao poslovna dokumenta kako bi prikrio isplatu 130.000 dolara porno glumici Stormy Daniels, da ona zauzvrat ne bi govorila javno o njihovoj aferi u predizbornoj kampanji 2016.

Tereti se da je falsifikovanjem dokumenata obmanuo birače, jer je htio da spriječi da se priča o navodnoj aferi sa porno glumicom negativno odrazi na njegov imidž u kampanji.

Trump je sve optužbe negirao i tvrdi da je proces politički motivisan.

Ako bude proglašen krivim, političke posljedice će nadmašiti težinu optužbi s obzirom na to da bi, pet mjeseci uoči izbora, jedan od kandidata bio osuđivani kriminalac.

Trump je na svojoj društvenoj mreži u srijedu ponovo optužio sud da je nelegitiman, a sudiju da je korumpiran i u konfliktu interesa.

Tužilac Joshua Steinglass je u završnoj riječi u utorak istakao da je Trump skovao zavjeru kako da utiče na izbore 2016. godine, i da je to pokušao da zataška.

Rekao je i da porotnici treba da razmotre i šire političke implikacije, kao što je mogućnost da je Trump uz pomoć prijatelja - u ovom slučaju izdavača tabloida Davida Peckera, podrivao izborni proces jer je kontrolisao informacije koje utiču na birače.

Trumpov pravni tim poručio je da tužilaštvo nije dokazalo da je bivši predsjednik kriv za falsifikovanje poslovnih dokumenata.

"Predsjednik Trump je nevin. Nije počinio nikakvo krivično djelo, okružni tužilac nije to uspio da dokaže. I tačka", poručio je Trumpov advokat Todd Blanche. "Ovo nije referendum o Trumpu. Ako se fokusirate na dokaze koje te čuli u ovoj sudnici, biće vrlo jasno da nije kriv".

Ako bude proglašen krivim, Trump bi mogao da bude osuđen na do četiri godine zatvora po svakoj tački optužnice, ali pravni eksperti kažu da je malo vjerovatno da bi mu bila izrečena zatvorska kazna, s obzirom na to da je prvi put prekršio zakon.

Osim slučaja u New Yorku, protiv Trumpa su podignute optužnice u prijestolnici Washingtonu i u Georgiji zbog zavjere da poništi rezultat izbora 2020. godine. Također je optužen na Floridi zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata nakon što je napustio položaj predsjednika.

Suđenje u New Yorku je vjerovatno jedino koje će biti održano prije izbora na kojima će Trumpu rival biti aktuelni predsjednik Joe Biden. Prema anketama, između Bidena i Trumpa se vodi veoma tijesna trka.

Tenkovi ponovo u Rafahu, Izrael najavljuje da će rat vjerovatno trajati cijele godine

Palestinci pored razorenog šatora u Rafahu (Foto: REUTERS/Hatem Khaled)
Palestinci pored razorenog šatora u Rafahu (Foto: REUTERS/Hatem Khaled)

Izrael je u srijedu poslao tenkove u Rafahu, i najavio da će vjerovatno voditi rat protiv Hamasa u Gazi tokom cijele godine, nakon što su američki zvaničnici saopštili da napad na grad na jugu enklave ne predstavlja veliku kopnenu operaciju koja bi dovela do promjene američke politike.

Izraelski tenkovi su u utorak prvi put ušli u centar Rafaha, uprkos nalogu Međunarodnog suda pravde da se zaustave napadi na grad u kojem su se od izraelskih vojnih operacija sklonili mnogi Palestinci.

Stanovnici Rafaha naveli su da su tenkovi ušlli u zapadni dio grada i blizu centra prije nego što su se povukli prema tampon zoni na granici sa Egiptom.

Izrael je saopštio da vojska kontroliše tri četvrtine tampon zone na egipatskoj granici i da planira da uspostavi kontrolu nad tim cijelim područjem da bi spriječila Hamas da krijumčari oružje. Palestinski ministar zdravlja Madžid Abu Ramadan rekao je da nema nagovještaja da bi gračnični prelaz u Rafi skoro biti otvoren za humanitarnu pomoć.

Palestinski zdravstveni zvaničnici saopštili su da je 19 civila poginulo u izraelskim vazdušnim napadima širom Gaze. Izrael optužuje pripadnike Hamasa da se kriju među civilima, što ta ekstremistička grupa negira.

Borbe u Gazi će se nastaviti do najmanje kraja 2024. godine, rekao je savjetnik za nacionalnu bezbjednost izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, čime je signalizirao da Izrael nije spreman da okonča rat što je zahtjev Hamasa u okviru pregovora o oslobađanju talaca.

"Borbe u Rafi nisu besmislen rat", rekao je Cahi Hanegbi i ponovio da je cilj da se okočna vladavina Hamasa uGazi i da se ta ekstremistička grupa i njeni saveznici spriječe da napadaju Izrael.

Amerika, najbliži saveznik Izraela, ponovila je u utorak da se protivi velikoj izraelskoj kopnenoj ofanzivi u Rafi, ali da ne vjeruje da je u toku takva operacija.

U međuvremenu, oružano krilo Hamasa i Islamskog džihada saopštilo je da je ispalilo protivtenkovske rakete i minobacače na izraelske snage. Izraelska vojska je saopštila da su poginula tri vojnika, a trojica teško ranjena.

Palestinski zdravstveni zvaničnici saopštili su da je nekoliko ljudi ranjeno u izraelskom napadu u istočnom Rafahu i da su zapaljena skladišta sa humanitarnom pomoći. Stanovnici su saopštili da je u izraelskom bombardovanju tokom večeri uništeno mnogo kuća, iz kojih su većina stanovnika pobjegli posle naredbi Izraela za evakuaciju.

Rat Izraela i Hamasa pokrenuo je Hamasov napad na Izrael 7. oktobra u kojem je, prema izraelskim zvaničnicima, ubijeno 1.200 ljudi, dok je 250 talaca zarobljeno i odvedeno u Gazu. U protivofanzivi Izraela koja je usledila ubijeno je više od 36.000 Palestinaca, što je broj žrtava koji uključuje i civile i borce, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.

Zelenski: Ako Biden ne dođe na mirovni samit u Švicarskoj, to će obradovati Putina

Ukrajinski vojnik nosi američki raketni raketni bacač Stinger u rovu na liniji fronta u regionu Zaporožja, Ukrajina, 28. maj 2024.
Ukrajinski vojnik nosi američki raketni raketni bacač Stinger u rovu na liniji fronta u regionu Zaporožja, Ukrajina, 28. maj 2024.

Ukrajinska vojska saopštila je u srijedu da je oborila ruske bespilotne letjelice koje su gađale područja zapadne, centralne i južne Ukrajine.

Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da su presrele 13 od 14 ruskih bespilotnih letjelica koje su korištene tokom noći u napadima na regione Nikolajev, Kirovograd i Rivne.

Vitalij Kim, regionalni guverner Mikolajeva, rekao je da je protivvazdušna odbrana oborila 11 dronova u njegovoj oblasti. Kim nije govorio o eventualnoj šteti ili povrijeđenima u tim napadima.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je uništilo dron i sedam raketa iznad Belgorodske oblasti koja se graniči sa Ukrajinom.

Venijamin Kondratjev, guverner ruskog Krasnodarskog kraja, rekao je u srijedu da je protivvazdušna odbrana oborila ukrajinski dron iznad grada Armavira.

Rusko ministarstvo odbrane također je saopštilo u srijedu da su avioni njene Crnomorske flote uništili dva ukrajinska pomorska drona u sjeverozapadnom dijelu Crnog mora, nedaeko od Krima.

Novoimenovani ruski ministar odbrane Andrej Belousov poslao je telegrame pripadnicima snaga Moskve u Ukrajini u kojima im se zahvaljuje za napredak na bojnom polju, javio je u srijedu zvanični vojni list Zvezda.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je u utorak da bi predsjednik SAD Joe Biden trebalo da prisustvuje mirovnom samitu sljedećeg mjeseca u Švajcarskoj kako bi poslao poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i drugim svjetskim liderima.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare sa belgijskim premijerom u Briselu, Zelenski je rekao da će mirovni samit, zakazan za 15. i 16. jun, biti "organizovan od strane cijelog svijeta" i da će drugi lideri tražiti odgovor SAD.

Zelenski je rekao da se 90 zemalja sada obavezalo na samit i da se Putin toga plaši jer nikada nije vjerovao da će toliko nacija podržati samit.

"(Putin) je ometao ovaj samit i nastavlja da to čini. I zato sada razmišlja o postavljanju paralelne platforme", rekao je Zelenski i dodao da bi Putin pozdravio Bidenovo odsustvo sa samita.

Zelenski je u nedjelju poslao video u kojem apeluje na Bidena da prisustvuje samitu. Ukrajinski predsjednik je video snimio u izgorjeloj štampariji u Harkovu koju su prošle nedjelje uništile ruske rakete.

Bijela kuća nije posvećena Bidenovom prisustvu i on je jedini lider među vodećim industrijski najrazvijenijim zemljama Grupe sedam koji nije prihvatio poziv.

Obraćajući se novinarima tokom posete Uzbekistanu u utorak, Putin, upitan o mirovnoj konferenciji, rekao je da Rusija ostaje otvorena za razgovore o okončanju rata, ali je odbacio rundu pregovora u Švicarskoj koja je zakazana za sljedeći mjesec kao pokušaj da se stvori privid široke međunarodne podrške Kijevu.

Zelenski je u utorak boravio u Briselu, nakon putovanja u Španiju, kako bi obezbijedio više od milijardu dolara nove vojne pomoći od Belgije u okviru sporazuma koji uključuje isporuku 30 borbenih aviona F-16.

Ukrajinski lider je rekao da desetogodišnji sporazum uključuje saradnju sa Belgijom na obavještajnim poslovima, cyber bezbjednosti, suzbijanju dezinformacija i odbrambenoj industriji.

Kasnije u utorak, Zelenski je otputovao u Portugal gdje se sastao sa premijerom Luisom Montenegrom, a dvojica lidera su potpisala sporazum o vojnoj pomoći od oko 140 miliona dolara za ovu godinu.

Predsjednik Ukrajije Volodimir Zelenski i premijer Portugala Luis Montenegro potpisuu bilateralni spoazum u Palato Sao Bento, zvaničnoj rezidenciji premijera, u Lisabonu, 28. maja 2024.
Predsjednik Ukrajije Volodimir Zelenski i premijer Portugala Luis Montenegro potpisuu bilateralni spoazum u Palato Sao Bento, zvaničnoj rezidenciji premijera, u Lisabonu, 28. maja 2024.

Ministri odbrane Evropske unije također su se sastali u utorak u Briselu da razgovaraju o vojnoj pomoći Ukrajini. Ministri odbrane saslušali su generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, koji je u ponedjeljak sugerisao da bi trebalo ublažiti ograničenja za Ukrajinu kako bi joj se omogućilo da koristi zapadno oružje na ciljevima van njenih granica.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Ukrajina će "vrlo brzo" dobiti avione F-16, ali mnogo pomoći stiže kasno, kaže ministar odbrane

Avion F-16
Avion F-16

Ukrajina će "vrlo brzo" dobiti prvo isporuku borbenih aviona F-16, ali oko polovina njene očajnički potrebne strane vojne pomoći stiže kasno, rekao je kijevski ministar odbrane.

Rustem Umerov, 42, rekao je Reutersu u intervjuu u Kijevu kasno u ponedjeljak da Rusija raspoređuje više ljudstva i opreme na frontu.

Kijevske snage su uspjele stabilizirati novi front u sjeveroistočnoj oblasti Harkova gdje je Rusija napala ranije ovog mjeseca. Ali Umerov je rekao da se Moskva priprema za novi napad.

"Njihov cilj je da otvore novi front na sjeveru kako bi počeli koristiti svu svoju ljudsku snagu, vatrenu moć protiv nas, oni nastavljaju sa svojim ciljem da unište naciju", rekao je.

"Držimo se, ali naravno da nam treba više oružja, trebaju nam rakete dugog dometa, da im ne dozvolimo da uđu u našu državu."

Rekao je da je Ukrajina zahvalna na vojnoj pomoći i oružju koje su joj dostavili njeni partneri, ali da je samo polovina obećanih isporuka stigla na vrijeme. Svako kašnjenje koristilo je mnogo većem i bolje opremljenom neprijatelju Ukrajine, s linijom fronta koja se proteže 1.200 kilometara.

Mobilizacija ključna za Ukrajinu

Čak i prije nego što su ruske snage ovog mjeseca prešle u sjeverni dio regije Harkov, zauzimajući pogranična sela i prisiljavajući hiljade civila da pobjegnu, one su mjesecima polako napredovale u istočnoj oblasti Donjecka.

"Vrijeme je presudno i, da bismo odbili napade, moramo imati [isporuke] na vrijeme," rekao je Umerov.

Ukrajina se također borila da regrutuje broj vojnika koji joj je potreban za popunu i rotaciju umornih i iscrpljenih vojnika, od kojih se neki bore od februara 2022. Novi zakon o mobilizaciji stupio je na snagu prošle sedmice.

Umerov je rekao da je do 1,2 miliona muškaraca ažuriralo svoju vojnu evidenciju putem interneta, kako zakon nalaže, ali nije rekao koliko vlada želi ili misli da će moći da pozove.

Vojni analitičari procjenjuju broj ukrajinskog odbrambenog osoblja, uključujući sigurnost i provođenje zakona, na više od milion.

Ministar je rekao da Rusija ima oko 500.000 vojnika u Ukrajini i blizu njenih granica i da se sprema dodati još 200.000-300.000.

Umerov je ponovio da je Kijev odlučan da oslobodi svu svoju teritoriju do svojih međunarodno priznatih granica iz 1991. godine, uključujući Krim.

Ali glavni vojni cilj u narednim mjesecima bi bio da zadrži svoje odbrambene linije i potisne neprijatelja uz jačanje ukrajinskih vojnih sposobnosti u zraku, na moru i na kopnu.

Rekao je da očekuje da će borbeni avioni F-16 biti isporučeni "nadamo se vrlo, vrlo brzo".

Upitan koliko Kijev očekuje aviona, on je na engleskom rekao: "Treba nam onoliko koliko možemo dobiti."

"U ovoj fazi, fokusirani smo na obuku našeg osoblja... pilota, fokusirani smo na infrastrukturu, fokusirani smo na dovođenje operativnih i timova za održavanje i radimo na modernizaciji ili uvođenju više platformi."

Kazao je da Ukrajina također nastavlja pojačavati vlastitu proizvodnju oružja i dronova, kao i svoje mogućnosti elektronskog ratovanja.

Putin: Ukrajinski napadi na Rusiju sa zapadnim oružjem mogli bi izazvati globalni sukob

Vladimir Putin
Vladimir Putin

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je Zapad da se članice NATO-a u Evropi igraju vatrom predlažući da se Ukrajini dopusti da koristi zapadno oružje za napad duboko u Rusiju, što bi, kako je rekao, moglo izazvati globalni sukob.

Više od dvije godine nakon najsmrtonosnijeg kopnenog rata u Evropi od Drugog svjetskog rata, Putin je sve češće govorio o riziku od mnogo šireg globalnog sukoba dok se Zapad bori s tim što da radi u vezi s napredovanjem ruskih trupa u Ukrajini.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je za The Economist da bi članice alijanse trebale pustiti Ukrajini da udari duboko u Rusiju zapadnim oružjem, što je stav koji podržavaju neke članice NATO-a, ali ne i Sjedinjene Države.

"Stalna eskalacija može dovesti do ozbiljnih posljedica", rekao je Putin novinarima u Taškentu. "Ako se ove ozbiljne posljedice dogode u Evropi, kako će se ponašati Sjedinjene Države, imajući u vidu naš paritet u oblasti strateškog naoružanja?"

"Teško je reći - žele li globalni sukob?"

Putin je rekao da će za ukrajinske udare na Rusiju dalekometnim oružjem biti potreban zapadni satelit, obavještajna i vojna pomoć - kako bi Zapad bio direktno uključen. On je rekao da bi slanje francuskih trupa u Ukrajinu bio korak ka globalnom sukobu.

Govoreći o članicama NATO-a u Evropi, Putin je rekao da tamošnje male zemlje "trebaju biti svjesne sa čime se igraju", jer imaju male površine i veoma gustu naseljenost.

"Ovo je faktor koji bi trebali imati na umu prije nego što razgovaraju o udaru duboko u rusku teritoriju", rekao je Putin.

Ruski napredak pokrenuo debatu na Zapadu

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine dovela je do najgoreg sloma odnosa sa Zapadom u posljednjih 60 godina, a kriza eskalira u, kako diplomati kažu, njenu najopasniju fazu do sada.

Invazija je izazvala smrt desetina hiljada ukrajinskih civila, natjerala milione da pobegnu u inostranstvo, a četvrti i čitave gradove pretvorila u ruševine.

Rusija, koja kontroliše 18% Ukrajine, napreduje i otvorila je novi front u regiji Harkov, pokrećući debatu na Zapadu o tome šta još može učiniti nakon što je Kijevu dala stotine milijardi dolara pomoći, oružja i obavještajnih podataka.

Zapadni lideri i Ukrajina umanjili su ruska upozorenja o riziku šireg rata koji uključuje Rusiju, najveću svjetsku nuklearnu silu, i NATO, najmoćniji svjetski vojni savez predvođen Sjedinjenim Državama.

Ukrajina kaže da bi trebala biti u mogućnosti da udari iza ruskih linija, uključujući i rusku suverenu teritoriju.

No, ruski zvaničnici kažu da je strpljenje Moskve na kraju nakon ponovljenih ukrajinskih napada na ruske gradove, rafinerije nafte, a posljednjih dana čak i na elemente njenog nuklearnog sistema ranog upozoravanja.

Na pitanje ruske državne televizije o legitimitetu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Putin je rekao da je jedina legitimna vlast u Ukrajini sada parlament i da bi njegovom šefu trebalo dati vlast.

Zelenski se nije suočio sa izborima uprkos isteku mandata zbog vanrednog stanja koje je uvedeno nakon invazije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG