Najnovije
- Steve Herman
Biden izrazio uvjerenje da SAD mogu isporučiti vakcine drugim zemljama
Sjedinjene Države rade na pružanju očajnički željenih cjepiva protiv koronavirusa drugim zemljama, rekao je predsjednik Joe Biden.
"U procesu smo da to učinimo. Već smo učinili malo toga", odgovorio je Biden novinarima u Bijeloj kući. "Gledamo šta će se uraditi s nekim vakcinama koje ne koristimo. Želimo biti uvjereni da će biti sigurne za slanje i nadamo se da ćemo moći biti od pomoći zemljama širom svijeta."
Predsjednik je rekao da je o tome u srijedu oko pola sata telefonom razgovarao s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom.
"Tu smo malo pomogli. Pokušat ćemo pomoći više, rekao je Biden. "Ali postoje i druge zemlje, za koje sam uvjeren da možemo pomoći, uključujući i Centralnu Ameriku."
Predsjednik je, međutim, rekao da "nemamo dovoljno da budemo sigurni da damo - pošaljite ih sada u inozemstvo".
Bidenova administracija uložila je 4 milijarde dolara u globalni program COVAX za pomoć u opskrbi vakcinama zemljama sa niskim i srednjim prihodima i obavezala se da će milione doza AstraZenece - koje još nisu odobrene za upotrebu u Sjedinjenim Državama - predati susjedima Kanadi i Meksiku.
Prethodno je Biden rekao da su SAD postigle podvig koji nijedna druga zemlja nije učinila tijekom pandemije koronavirusa dajući 200 miliona cjepiva u roku od 100 dana.
"To je nevjerovatno postignuće za naciju", rekao je predsjednik, dodajući da se to dogodilo 92 dana njegovog mandata.
Predsjednik je također pozvao svakog poslodavce u SAD-u da radnicima osiguraju plaćeno odsustvo kako bi se mogli cijepiti.
"Nijedan Amerikanac koji radi ne bi smio izgubiti ni jedan dolar od svoje plate jer je odlučio ispuniti svoju patriotsku dužnost cijepljenja, rekao je.
Biden je rekao da će kompanije zauzvrat dobiti poreske olakšice.
Pozivi u pomoć
Sjedinjene Države i druge bogate zemlje suočile su se s međunarodnim kritikama zbog kupovine većine globalnih zaliha cjepiva protiv COVID-19. Međutim, čak i mnoge razvijene zemlje imaju nestašicu i molile su Washington za pomoć.
"Zemlje koje sada cijepe mlađe, zdrave ljude s malim rizikom od bolesti čine to po cijenu života zdravstvenih radnika, starijih ljudi i drugih rizičnih skupina u drugim zemljama", rekao je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus prošlog mjeseca optužujući bogate zemlje za smrt visoko rizičnih ljudi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Sjedinjene Države su branile svoj stav da se prvo brinu o svojim građanima, ukazujući da je broj preminulih od koronavirusa veći nego u bilo kojoj zemlji.
Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, više 568.000 ljudi je preminulo od koronavirusa u Sjedinjenim Državama.
Administracija Bidena suočava se i sa pozivima da pritisne proizvođače vakcina podijele svoju tehnologiju s drugim kompanijama koje mogu proizvesti više cjepiva u drugim zemljama.
Patsy Widakuswara je doprinijela ovom izvještaju.
See all News Updates of the Day
Izrael i Iran: Tinjajući sukob koji je izašao iz sjenke i kakva je tu uloga Amerike
Izrael i Iran „razmijenili” su udarce u onome što prijeti da iz dugo tinjajućeg sukoba nižeg intenziteta izraste u širu eskalaciju na Bliskom istoku.
Poslije napada na iranski konzulat u Siriji, za koji Izrael nije preuzeo odgovornost, Teheran je uzvratio operacijom sa više od 300 dronova i projektila od koji je većina oborena, a pet dana kasnije nekoliko dronova je gađalo aerodrome u centralnom Iranu.
Iako niko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad, američki mediji su, pozivajući se na zvaničnike SAD, objavili da iza njega stoji Izrael.
„Iransko-izraelski sukob u sjenci pretvorio se u otvoreni rat niskog stepena između dvije zemlje, a rizici od eskalacije su veći nego ikada ranije. Ovo je do sada nepoznata teritorija za Bliski istok”, rekao je za Glas Amerike Brian Katulis, viši saradnik Bliskoistočnog instituta iz Washingtona.
Amerika i Evropska unija su u danima poslije napada Irana na Izrael pozivale na uzdržanost, a isti stav su ponovile i poslije obaranja dronova iznad iranskog grada Isfhana.
„Bidenova administracija nastoji da deeskalira napetosti, jer posljednja stvar koju želi da vidi jeste širi regionalni rat, posebno pošto se suočava sa izazovima ruske invazije na Ukrajinu i kontinuiranih prijetnji iz Kine”, ocjenjuje Katulis.
Rast napetosti između Izraela i Irana dolazi usred sukob u Gazi. Izraelski napad na Gazu počeo je nakon što je palestinska ekstremistička grupa Hamas napala Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 i otevši 250 ljudi.
U izraelskoj ofanzivi koja je usledila ubijeno je više od 34.000 Palestinaca, prema podacima lokalnog Ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas. Grupe koje podržava Iran objavile su podršku Palestincima, započevši napade iz Libana, Jemena i Iraka.
Laura Blumenfeld, viša saradnica Univerziteta Johns Hopkins, kazala je da je „Izrael sada poravnao račune sa Iranom” i da se fokus vraća na Gazu.
„Ovo je trenutak nestabilnosti, ali i prilika. Svjetski lideri se slažu da je ključ za deeskalaciju oslobađanje talaca. Sekretar Blinken krivi Hamas za zastoj u pregovorima. Na stolu je razuman dogovor, kažu zvaničnici, a ako ga Hamas odbije, izraelski vojni pritisak će se pojačati”, rekla je Blumenfield za Glas Amerike.
Ahmed Fouad Alkhatib, saradnik Atlantskog savjeta, tvrdi da neke procjene ukazuju da bi Iran možda bio spreman da apsorbuje i „proguta” ograničeni uzvratni udar Izraela.
On ocjenjuje i da administracija američkog predsjednika Joea Bidena shvata da je Izraelu bila potrebna „sopstvena verzija odmazde za spašavanje časti poslije dramatičnih napada Irana prošle subote”.
Reakcije u Iranu dan poslije napada su bile takve da se u medijskim izvještajima o incidentu ne pominje Izrael. Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da „Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela”, nekoliko sati nakon napada.
Alkhatib smatra da će jedan od najvećih dobitnika u potencijalnoj eskalaciji nakon udara biti Hamas u Gazi.
„Grupa se osjetila ohrabrenom direktnim udarima Irana na Izrael, učvršćujući njegovu pregovaračku poziciju o prekidu vatre i razmjeni talaca koje je vodio Katar. Ostaju ozbiljna operativna i strateška pitanja o sposobnosti Izraela da upravlja ratom na južnom frontu, rastućoj eskalaciji sa Hezbolahom na sjevernom frontu i otvorenoj konfrontaciji sa Iranom i njegovim različitim zastupnicima širom Bliskog istoka”, kaže on.
Katulis iz Bliskoistočnog instituta dodaje da trenutna situacija na Bliskom istoku zahtijeva „dublji angažman” Sjedinjenih Država.
„Nijedna druga zemlja nema odnose i prisustvo da koči negativne trendove koje vidimo kako se razvijaju”, zaključio je Katulis.
Rasprava u UN-u: Genocid u Srebrenici globalno osuditi
Genocid u Srebrenici mora biti osuđen na globalnom nivou, mora se izraziti podrška žrtvama te spriječiti negiranje genocida i osuditi veličanje ratnih zločinaca kako bi se spriječili budući genocidi i ratni zločini.
Poručili su to Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u govoru pred ambasadorima Ujedinjenih nacija 19. aprila u New Yorku.
Bećirović je najprije podsjetio da je genocid u Srebrenici utvrđen presudama UN-ovih sudova kao i sudova u BiH, te naglasio da rezolucija o genocidu u Srebrenicu koja se predlaže "nije prijetnja nijednom narodu".
"Postoje pojedinci zločinci. Nema nijedne rečenice o kolektivnoj odgovornosti", kazao je član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i naglasio da treba razbiti lažnu propagandu da je rezolucija protiv srpskog naroda.
Bećirović je, tokom brifinga o pripremama za obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici, uključujući nacrt rezolucije o "Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici", kazao da se rezolucijom traži da se ustanovi Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida 1995. godine u Srebrenici.
Pored ostalog, kazao je da se poziva da države članice u svoje obrazovne programe unesu i genocid u Srebrenici kako bi se podigla svijest i spriječili budući genocidi.
Bećirović je naveo da je rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici potrebna zbog jačanja kulture sjećanja, očuvanja mira, vladavine pravde i jačanja povjerenja. Rezolucija je, kako je kazao, potrebna i zbog okretanja prema budućnosti, zbog pomirenja u regiji Zapadnog Balkana, zaštite sudova UN-a i civilizacijske vrijednosti te zbog solidarnosti sa žrtvama i njihovim porodicama.
"Ako i površno pogledate tekst rezolucije, nećete naći nijedan argument da je ova rezolucija protiv bilo kojeg naroda ili države", kazao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Komšić je, pored ostalog, kazao kako je cilj rezolucije spriječiti negiranje činjenica utvrđenih presudama međunarodnih i domaćih sudova, a to je da je u Srebrenici počinjen genocid", kazao je Komšić.
Naglasio je da su "ti ljudi sistemski i planski ubijani zbog svoje vjere i nacije".
Svjedočio je i Azir Osmanović, preživjeli Srebreničanin koji je u genocidu izgubio gotovo sve najbliže članove porodice.
"Mogao sam lako biti među hiljadama ubijenih. Skrili smo se u UN-ovu bazu u Potočarima. Slušao sam vriskove, gledao izvođenje ljudi iz baze koji su ubijani", kazao je Osmanović.
On je, pored ostalog, kazao kako je genocid u Srebrenici univerzalna tragedija o kojoj je potrebna globalna svijest.
"Imate šansu da stavite tačku na negiranje genocida", kazao je Osmanović.
Na početku brifinga u zgradi Skupštine Ujedinjenih nacija pušten je film s osnovnim činjenicama o genocidu u Srebrenici, pored ostalog, da je ubijeno više od 8700 ljudi, među kojima 563 djece, da je pronađeno 85 masovnih grobnica i da se i dalje traga za više od 800 nestalih.
Navedeno je i da je u počinjenju genocida učestvovalo više od 2.500 ljudi, da je osuđeno 75 na 783 godine zatvora, uz pet doživotnih kazni.
Izrael u posljednji tren upozorio SAD o napadu na Iran, kaže italijanski ministar vanjskih poslova
Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, domaćin ministarskog sastanka Grupe 7 u Capriju u Italiji, rekao je u petak da je Izrael obavijestio SAD "u zadnji čas" o napadu.
Obraćajući se novinarima na brifingu u petak nakon sastanaka G-7 u Capriju u Italiji, od američkog državnog sekretara Antonija Blinkena više puta je zatražen komentar, ali je on to odbio.
"Sjedinjene Države nisu bile uključene ni u jednu ofanzivnu operaciju", rekao je Blinken u odgovoru. "Ono na šta smo fokusirani, na šta je fokusiran G-7, i opet se to odražava u našoj izjavi i u našem razgovoru, jeste naš rad na deeskalaciji."
Iran je rano u petak ispalio protivzračnu odbranu iz velike zračne baze i nuklearne lokacije u blizini centralnog iranskog grada Isfahana nakon što je uočio bespilotne letjelice.
Bio je to dio očiglednog izraelskog napada kao odmazde za napad Teherana dronom i projektilima na zemlju prošlog vikenda.
Upitan da opiše trenutni američko-izraelski odnos, Blinken je rekao da Izrael sam donosi odluke i da su Sjedinjene Države predane njegovoj sigurnosti.
"Predani smo pomoći Izraelu da se odbrani i prema potrebi sudjelujemo u njegovoj odbrani, kao što ste vidjeli prije samo nekoliko dana", rekao je Blinken, misleći na akciju SAD-a i saveznika da pomognu Izraelu u odbijanju iranskih bespilotnih letjelica i raketa tokom vikenda.
Tajani je rekao da su svi partneri G7 u petak razmijenili informacije o onome što znaju o događanjima u Iranu.
"G7 je radio i radit će na deeskalaciji", rekao je Tajani na završnoj konferenciji za medije.
Glasnogovornik generalnog sekretara UN-a Antonio Guterres, Stephane Dujarric, rekao je da je šef UN-a "ponavljao da je krajnje vrijeme da se zaustavi opasan ciklus odmazde na Bliskom istoku".
"Generalni sekretar osuđuje svaki čin odmazde i apeluje na međunarodnu zajednicu da zajedno radi na sprečavanju bilo kakvog daljeg razvoja koji bi mogao dovesti do razornih posljedica za cijeli region i šire", navodi se u saopštenju.
U saopštenju nakon trodnevnog sastanka zemalja G7, ministri Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država pozvali su strane "da spriječe daljnju eskalaciju".
Grupa je također upozorila Iran da ne prenosi balističke projektile i srodnu tehnologiju Rusiji.
O ratu u Gazi, grupa je pozvala Hamas da oslobodi taoce i podsjetila Izrael da poštuje međunarodno i humanitarno pravo.
Navodi se da se zemlje G7 i dalje protive "vojnoj operaciji punog opsega u Rafahu koja bi imala katastrofalne posljedice na civilno stanovništvo", te su pozvale na povećanje protoka pomoći u Gazu.
Izrael izveo vazdušni napad na Iran, izvještavaju mediji, pozivajući se na izraelske i američke zvaničnike
Izrael je izveo zračni napad na Iran u petak prije zore po lokalnom vremenu, javljaju američki mediji pozivajući se na neimenovane izraelske i američke zvaničnike.
New York Times i Washington Post su citirali izraelske zvaničnike koji su rekli da je Izrael izveo zračni napad na Iran. Brojni mediji citirali su američke zvaničnike koji su rekli da je riječ o raketnom udaru.
Reakcije u Iranu u petak su blage, u medijskim izvještajima o incidentu ne pominje se Izrael, a državna televizija je objavila izjave analitičara i stručnjaka koji su davali prezrive ocjene u pogledu razmjera napada.
Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da "Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela", nekoliko sati nakon napada.
Dva američka zvaničnika izjavila su medijima da je napad došao iz Izraela, ali Izrael do sada nije preuzeo odgovornost.
Lokacija ili cilj očiglednog izraelskog napada nije odmah identificiran.
Otprilike sat vremena nakon što su se pojavili izvještaji, portparol izraelske vojske s kojim je kontaktirao Glas Amerike rekao je da nema komentara "u ovom trenutku".
Također nije bilo trenutnog javnog komentara Bidenove administracije o incidentu u Iranu.
Iranske državne novinske agencije IRNA i Fars rekle su da je protivzračna odbrana Islamske republike aktivirana u blizini centralnog grada Isfahana kao odgovor na projektil. Oni su također izvijestili da su se eksplozije čule na istočnoj periferiji grada, ali nisu precizirali da li su eksplozije bile od presretanja ili udara na tlo.
Direktor iranske svemirske agencije rekao je da su snage protivvazdušne odbrane oborile nekoliko dronova.
Iranski državni mediji brzo su pokušali umanjiti incident, rekavši da su nuklearna postrojenja u Isfahanu sigurna. Također su rekli da su se operacije na međunarodnom aerodromu Imam Homeini u Teheranu i domaćem aerodromu Mehrabad vratile u normalu u petak, nekoliko sati nakon što su letovi bili obustavljeni.
Izrael je upozorio Iran da će uzvratiti za iranski zračni napad na izraelsku teritoriju prošle nedjelje koji je uključivao stotine dronova i projektila. Izrael je rekao da je presreo gotovo sve projektile uz pomoć koalicije zapadnih saveznika i arapskih partnera.
Iran je zauzvrat upozorio da će svaki izraelski uzvratni udar naići na brži i oštriji odgovor.
SAD i druge zapadne sile pozvale su izraelsku vladu da izbjegne eskalaciju sukoba u razmatranju svog sljedećeg poteza. Američki zvaničnici rekli su da ne namjeravaju da se američke snage pridruže bilo kakvoj izraelskoj akciji odmazde.
Ahmed Fouad Alkhatib, sigurnosni analitičar za Bliski istok u Atlantskom vijeću, rekao je za Glas Amerike da je Bidenova administracija razumjela potrebu Izraela da izvrši odmazdu kako bi "sačuvali obraz" za nedjeljni iranski napad.
"Svaki izraelski udar zahtijevat će američko uključivanje, saradnju i konačnu podršku, što dovodi u sumnju tačnost tvrdnji Bidenove administracije da neće biti uključena u izraelsku odmazdu", rekao je Alkhatib.
Šefica biroa Bijele kuće Glasa Amerike Patsy Widakuswara i kurdske i perzijske službe Glasa Amerike doprinijele su ovom izvještaju. Neke informacije stigle su od Reutersa.
Sagovornici VOA o rezoluciji o Srebrenici: Počinjeni genocid je historijska i pravna činjenica
U UN-u održana je prezentacija nacrta rezolucije o genocidu počinjenom u Srebrenici 1995. Srbija snažno lobira za neusvajanje rezolucije. Usvajanje rezolucije bi moglo pomoći u procesu zatvaranja ratnih rana na Balkanu, smatraju analitičari koji su govorili za Glas Amerike (VOA).
