Linkovi

Top priča

Biden izrazio uvjerenje da SAD mogu isporučiti vakcine drugim zemljama

Predsjednik Joe Biden govori u Bijeloj kući o kampanji vakcinacije, 21. april 2021.

Sjedinjene Države rade na pružanju očajnički željenih cjepiva protiv koronavirusa drugim zemljama, rekao je predsjednik Joe Biden.

"U procesu smo da to učinimo. Već smo učinili malo toga", odgovorio je Biden novinarima u Bijeloj kući. "Gledamo šta će se uraditi s nekim vakcinama koje ne koristimo. Želimo biti uvjereni da će biti sigurne za slanje i nadamo se da ćemo moći biti od pomoći zemljama širom svijeta."

Predsjednik je rekao da je o tome u srijedu oko pola sata telefonom razgovarao s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom.

"Tu smo malo pomogli. Pokušat ćemo pomoći više, rekao je Biden. "Ali postoje i druge zemlje, za koje sam uvjeren da možemo pomoći, uključujući i Centralnu Ameriku."

Predsjednik je, međutim, rekao da "nemamo dovoljno da budemo sigurni da damo - pošaljite ih sada u inozemstvo".

Bidenova administracija uložila je 4 milijarde dolara u globalni program COVAX za pomoć u opskrbi vakcinama zemljama sa niskim i srednjim prihodima i obavezala se da će milione doza AstraZenece - koje još nisu odobrene za upotrebu u Sjedinjenim Državama - predati susjedima Kanadi i Meksiku.

Prethodno je Biden rekao da su SAD postigle podvig koji nijedna druga zemlja nije učinila tijekom pandemije koronavirusa dajući 200 miliona cjepiva u roku od 100 dana.

"To je nevjerovatno postignuće za naciju", rekao je predsjednik, dodajući da se to dogodilo 92 dana njegovog mandata.

Predsjednik je također pozvao svakog poslodavce u SAD-u da radnicima osiguraju plaćeno odsustvo kako bi se mogli cijepiti.

"Nijedan Amerikanac koji radi ne bi smio izgubiti ni jedan dolar od svoje plate jer je odlučio ispuniti svoju patriotsku dužnost cijepljenja, rekao je.

Biden je rekao da će kompanije zauzvrat dobiti poreske olakšice.

Arhiv - Vakcinacija protiv koronavirusa u New Yorku
Arhiv - Vakcinacija protiv koronavirusa u New Yorku

Pozivi u pomoć

Sjedinjene Države i druge bogate zemlje suočile su se s međunarodnim kritikama zbog kupovine većine globalnih zaliha cjepiva protiv COVID-19. Međutim, čak i mnoge razvijene zemlje imaju nestašicu i molile su Washington za pomoć.

"Zemlje koje sada cijepe mlađe, zdrave ljude s malim rizikom od bolesti čine to po cijenu života zdravstvenih radnika, starijih ljudi i drugih rizičnih skupina u drugim zemljama", rekao je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus prošlog mjeseca optužujući bogate zemlje za smrt visoko rizičnih ljudi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Sjedinjene Države su branile svoj stav da se prvo brinu o svojim građanima, ukazujući da je broj preminulih od koronavirusa veći nego u bilo kojoj zemlji.

Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, više 568.000 ljudi je preminulo od koronavirusa u Sjedinjenim Državama.

Administracija Bidena suočava se i sa pozivima da pritisne proizvođače vakcina podijele svoju tehnologiju s drugim kompanijama koje mogu proizvesti više cjepiva u drugim zemljama.

Patsy Widakuswara je doprinijela ovom izvještaju.

See all News Updates of the Day

Rat u Evropi poskupio žitarice i u SAD

Rat u Evropi poskupio žitarice i u SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Dok američki poljoprivrednici odlaze na polja kako bi posadili ovogodišnje usjeve, cijene žitarica poput kukuruza i soje blizu su rekordno visokih. Kako izvještava Kane Farabaugh iz Glasa Amerike, te visoke cijene dolaze s povećanim troškovima i za poljoprivrednike i za potrošače.

U Tokiju, Biden kaže da bi bio spreman upotrijebiti silu za odbranu Tajvana

Predsjednik SAD i japanski premijer.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u ponedjeljak da bi bio spreman upotrijebiti silu za odbranu Tajvana, kao dio niza komentara kritike Kini, ali je jedan pomoćnik rekao da ta primjedba ne predstavlja promjenu u američkoj politici na otoku koji samostalno vlada.

Bidenov komentar, izrečen tokom njegovog prvog posjeta Japanu otkako je preuzeo dužnost, a kako to vidi japanski premijer Fumio Kishida, čini se kao odstupanje od postojeće američke politike takozvane strateške dvosmislenosti o Tajvanu.

Kina demokratski otok smatra svojim teritorijem, dijelom "jedne Kine" i kaže da je to najosjetljivije i najvažnije pitanje u njezinim vezama sa Sjedinjenim Državama.

Kad je novinar upitao Bidena hoće li Sjedinjene Države braniti Tajvan ako bude napadnut, predsjednik je odgovorio: "Da".

"To je obaveza koju smo preuzeli", rekao je tokom zajedničke medijske konferencije s japanskim čelnikom. "Slažemo se s politikom jedne Kine. Potpisali smo je i sve planirane sporazume sklopili odatle. Ali ideja da se to može uzeti silom, samo uzeti silom, jednostavno nije prikladnoa"

Dodao je da je njegovo očekivanje da se takav događaj neće dogoditi niti pokušati.

Nakon Bidenovih komentara, dužnosnik Bijele kuće rekao je da nije bilo promjena u politici prema Tajvanu.

Predsjednikovi pomoćnici za nacionalnu sigurnost pomaknuli su se na svojim mjestima i nakrivili glave, pomno proučavajući Bidena dok je oddgovarao na pitanje o Tajvanu. Nekoliko je pogledalo dolje dok je izjavljivao nedvosmislenu predanost odbrani Tajvana.

Biden je dao sličan komentar o odbrani Tajvana u oktobru. Tada je glasnogovornik Bijele kuće rekao da Biden ne najavljuje nikakvu promjenu u politici SAD-a, a jedan analitičar je komentar nazvao "gafom".

Primjedbe su uslijedile dok je Biden dao oštre komentare o sve upornijem držanju Kine u regiji, rekavši kako se nada da će ruski predsjednik Vladimir Putin platiti cijenu za svoju invaziju na Ukrajinu dijelom kako bi pokazao Kini s čime će se suočiti ako napadne Tajvan.

Komentari će vjerojatno i razbjesniti Peking i zasjeniti središnji dio Bidenovog posjeta Japanu, pokretanje Indo-pacifičkog ekonomskog okvira, širokog plana koji pruža gospodarski stup za angažman SAD-a u Aziji.

Njegovo putovanje uključuje sastanke s čelnicima Japana, Indije i Australije, u skupini zemalja "Quad".

Japanac Kishida naglasio je spremnost Tokija da zauzme snažniji obrambeni stav, što Sjedinjene Države već dugo pozdravljaju.

Kishida je izjavio da je rekao Bidenu da će Japan razmotriti različite opcije za jačanje svojih odbrambenih sposobnosti, uključujući sposobnost odmazde, signalizirajući potencijalni pomak u japanskoj odbrambenoj politici.

To bi uključivalo "značajno povećanje" proračuna za odbranu, rekao je Kishida.

"Snažan Japan i snažno američko-japansko savezništvo su snaga dobra u regiji", rekao je Biden na konferenciji za novinare nakon njihovih razgovora.

Kishida je rekao da je od Bidena dobio podršku da Japan postane stalni član Vijeća sigurnosti UN-a usred rastućih poziva na reformu Vijeća. Kina i Rusija su stalne članice.

U Aziji raste zabrinutost zbog sve snažnije Kine, posebno u svjetlu njezinih bliskih veza s Rusijom, a napetost je porasla oko samoupravnog Tajvana, koji Kina smatra odmetničkom pokrajinom.

Američki zakonodavci vrše pritisak Bidena da proglasi Rusiju sponzorom terorizma

Zgrada Kongresa na Capitol Hillu u Washingtonu. (Foto: AP/Patrick Semansky)

Zakonodavci obje glavne političke stranke u SAD pojačavaju pritisak na Bidenovu administraciju da proglasi Rusiju državnim sponzorom terorizma.

Rezolucija kojom se državni sekretar poziva da to odredi uvedena je u Predstavnički dom u trenutku kada Kongres želi da kazni Moskvu zbog rata protiv Ukrajine.

Pod pokroviteljstvom republikanskog kongresmena Joea Wilsona iz Južne Karoline i demokratskog predstavnika Teda Liua iz Kalifornije, želja je da se rezolucijom Ruska Federacija doda na listu na kojoj su već: Sjeverna Koreja, Iran, Sirija i Kuba.

"(Ruska) vladavina terora mora prestati", rekao je Wilson u saopštenju.

Lieu je rekao da će proglašenje za državu koja podržava terorizam značiti ulaganje dodatnih napora da se Rusija kažnjava zbog svoje invazije na Ukrajinu.

"Sa ovim imenovanjem, Sjedinjene Države bi mogle da zabrane izvoz robe sa dvostrukom namjenom (civilnom i vojnom, prim. nov) u Rusiju i da preduzmu ekonomske mjere protiv drugih zemalja koje posluju sa Rusijom", naveo je on u saopštenju.

U nedjelju, lider manjine u Senatu Mitch McConnell pozvao je predsjednika Joea Bidena da Rusiju proglasi sponzorom terorizma. McConnell je tokom vikenda posjetio Kijev i sastao se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

"Mislim da je to dobra ideja i ja bih to podržao", rekao je on novinarima tokom konferencije za novinare, prenosi The Hill. "Predsjednik bi to mogao da uradi na svoju ruku, a ja bih ga pozvao da to uradi".

Ukrajinski zvaničnici i poslanici molili su SAD da preduzmu taj korak.

"Smatramo da Rusija treba da bude zvanično obilježena kao državni sponzor terorizma", rekao je Zelenski tokom sastanka sa McConnellom i drugim članovima delegacije Senata, navodi se na njegovom zvaničnom sajtu.

Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, nazvala je napore američkih vlasti da se Rusija proglasi sponzorom terorizma "idiotskim mjerama", na koje će Rusija odgovoriti.

"Mi, kao što znate, ništa ne ostavljamo bez odgovora i oni to treba da shvate", rekla je ona 28. aprila, prenijeli su ruski mediji.

Nekoliko dana prije McConnellove posjete Ukrajini, tadašnja sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki zamoljena je da odgovori na rezoluciju Senata na brifingu za medije. Ona nije dala detalje, ali je napomenula da su mnoge mjere u vezi sa označavanjem sprovedene otkako je Rusija napala Ukrajinu.

Pored mere Predstavničkog doma, u Senat SAD uvedena je dvostranačka rezolucija.

"Putin je terorista, a jedna od najrazornijih sila na planeti je Putinova Rusija", rekao je republikanski senator Lindsey Graham iz Južne Karoline, predstavljajući rezoluciju prošle nedjelje.

"Putinova Rusija zaslužuje ovu oznaku", rekao je senator Richard Blumenthal, koji je koautor te mjere.

Državni sekretar Antony Blinken izgledao je otvoren za tu mogućnost kada je svjedočio pred Senatom krajem prošlog mjeseca.

Državni sekretar Antony Blinken
Državni sekretar Antony Blinken

"Nema sumnje... da Rusi terorišu ukrajinski narod", rekao je Blinken, prenosi Wall Street Journal. "Pitanje je ovo – i opet, to je nešto što advokati gledaju – da se uvjerite se da zaista ispunjavamo zakonske zahtjeve takve oznake".

Neki članovi Kongresa pozvali su na konsultacije sa saveznicima prije nego što se izvrši proglašenje.

"Mislim da ponašanje Rusije svakako opravdava ovu definiciju, ali veliki dio naše moći u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu predstavlja zajednički odgovor sa našim evropskim saveznicima", rekao je demokratski senator Chris Koons, govoreći za Glas Amerike. "Ovo bi skoro potpuno zaustavilo svaki posao bilo koje vrste koji bi bio u interakciji sa Rusijom."

Prema State Departmentu, sa ovom oznakom, Rusija bi se suočila sa četiri vrste sankcija: "Ograničenjem američke inostrane pomoći; zabranom izvoza i prodaje u sektoru odbrane; određenim kontrolama nad izvozom predmeta dvostruke namjene i raznim finansijskim i drugim ograničenjima".

"Dodavanje Rusije na listu državnih sponzora terorizma bila bi nuklearna ekonomska opcija i precizan udar na Putinov ego", napisao je Jason M. Blazakis, profesor na Institutu za međunarodne studije Middlebury, u komentaru za Los Angeles Times.

Blazakis je bio direktor za borbu protiv terorizma Kancelarije State Departmenta za finansije i imenovanje u Birou za borbu protiv terorizma od 2008. do 2018. godine.

On je objasnio da State Department može da doda zemlju na listu nakon što utvrdi "najmanje dva primjera terorizma koji podržava država".

"Međutim, ne moramo da tražimo mnogo da bismo pronašli još jedan jasan primjer. Čak i danas, Rusija pruža utočište terorističkoj grupi koju su odredile SAD, Ruskom carskom pokretu, koji nekažnjeno djeluje na ruskoj teritoriji. To je grupa koja je obučavala teroriste da izvedu napad u Švedskoj, a služila je kao posrednička snaga za Rusiju na Krimu", napisao je Blazakis.

Obje rezolucije, registrovane u Predstavničkom domu i Senatu, navode brojne primjere aktivnosti koje se mogu okvalifikovati kao državno sponzorisani terorizam - u Ukrajini, Čečeniji, Siriji i drugim zemljama.

"Važno je koristiti svaki alat koji je na raspolaganju SAD i međunarodnoj zajednici da se Putin i Rusija pozovu na odgovornost", rekao je u pisanom odgovoru za Glas Amerike Jonathan Katz, viši saradnik u Njemačkom Marshallovom fondu.

On smatra da "Rusija i gospodin Putin i akcije koje su preduzete u Ukrajini i globalno odgovaraju kriterijumima i da ih treba označiti kao državnog sponzora terora".

Litvanija je prva država osim Ukrajine koja je označila Rusiju kao sponzora terorizma. U utorak, 10. maja, parlament zemlje proglasio je Rusku Federaciju sponzorom terorizma i njene akcije u Ukrajini kao genocid.

"Ako više država proglasi akcije Rusije kao genocid, a Rusiju kao terorističku državu, moglo bi se pojaviti više političke volje da se Rusija izbaci iz svih međunarodnih formata, političkih, kulturnih, sportskih, itd. da se isporuči više oružja Ukrajini itd", rekao je Paulius Saudargas, zamjenik predsjednika parlamenta Republike Litvanije u pisanom odgovoru Glasu Amerike.

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala je rezoluciju litvanskog parlamenta "ekstremističkim korakom", navodi ruska državna agencija TASS.

Leonid Slucki, šef Komiteta za međunarodne poslove donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je da "rezolucija nije pravno obavezujuća i da samo ponavlja ono što je nazvao rusofobičnim stavovima Sjedinjenih Država", prenosi Reuters.

Danila Galperovič iz ruskog servisa VOA i Katerina Lisunova iz ukrajinskog servisa VOA doprinijeli su pisanju ovog izvještaja.

Šta se očekuje od Bidenovog puta u Aziju

Joe Biden

Američki predsjednik Joe Biden putuje u četvrtak u Južnu Koreju i Japan, nakon samita sa liderima jugoistočne Azije u Bijeloj kući prošle sedmice. Riječ o njegovom prvom putovanju u Aziju otkako je preuzeo dužnost.

Biden će se u Seulu sastati s nedavno inauguriranim predsjednikom Južne Koreje Yoon Suk Yeolom, u pozadini testiranja balističkih projektila Sjeverne Koreje i epidemije koronavirusa.

U Tokiju, Biden će učestvovati na Quad partnerskom samitu sa japanskim premijerom Fumiom Kishidom, indijskim premijerom Narendrom Modijem i premijerom Skotom Morisonom ili njegovim protukandidatom Anthonyjem Albaneseom - u zavisnosti od toga ko pobijedi na izborima u Australiji u subotu. To će biti četvrti sastanak Quad-a i druga sesija uživo otkako je alijansa zaživjela 2017. godine kako bi se suprotstavila Kini u Indo-Pacifiku.

Pažnja Bidenove administracije na Indo-Pacifik jasan je signal da region ostaje njen prioritet, a Kina najveći strateški izazov, čak i kada reaguje na invaziju Rusije na Ukrajinu. Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan okarakterizirao je istovremenu transatlantsku i transpacifičku koaliciju kao "integraciju" i "simbiozu" u strategiji.

"Mislim da će jedinstvena sposobnost predsjednika Bidena da zapravo spoji to dvoje biti obilježje njegove vanjske politike", rekao je Sullivan novinarima u četvrtak.

Neki ključni problemi koje treba posmatrati:

Kina

Putovanje će prenijeti "afirmativnu viziju kako svijet može izgledati ako se demokratije i otvorena društva svijeta udruže kako bi oblikovali pravila puta, definirali sigurnosnu arhitekturu regije, ojačali jake, moćne, istorijske saveze", rekao je Salivan. "Mislimo da će se to čuti u Pekingu."

Posmatrači kažu da će Biden reafirmisati opredijeljenost SAD za slobodan i otvoren Indo-Pacifik i iskoristiti ukrajinsku krizu da signalizira da je jednostrano mijenjanje statusa quo silom jednako neprihvatljivo u Aziji kao i u Evropi.

"Administracija želi vrlo jasno staviti do znanja da postoji snažna podrška Tajvanu u cijelom regionu i da tamo postoji ogromna sposobnost, jer se pokazalo da postoji sposobnost u transatlantskom savezu u odnosu na Ukrajinu", rekao je za Glas Amerike (VOA) Robert Daly, direktor Wilson Centra Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države.

Quad će se, takođe, konsultovati o tenzijama u Južnom kineskom moru i nedavnom sigurnosnom sporazumu između Pekinga i Solomonovih ostrva koji je izazvao strahove od kineske vojne baze u strateški važnim vodama.

Canberra, bliski susjed, izražava veliku zabrinutost, rekla je Susannah Patton, istraživačica na Lowy institutu. "Za australijsko viđenje vlastite sigurnosti bilo je fundamentalno da neprijateljske sile ne bi trebale moći projektirati silu protiv Australije s Pacifika", rekla je ona za Glas Amerike.

Sve u svemu, modernizacija oružanih snaga Pekinga gura zemlje Quad-a da to sustignu, rekao je za Glas Amerike Charles Edel, predsjednik australijskog Centra za strateške i međunarodne studije. Povećana vojna potrošnja Kine u protekloj deceniji navela je zemlje u regionu, kao što su Singapur, Japan, Australija i Tajvan da kupuju novu tehnologiju oružja, uglavnom od SAD.

Koalicija protiv Rusije

Dok je koalicija u regionu manje čvrsta od evropske, Biden će potaknuti dalju odlučnost među partnerima da kazne ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Tokio, najjači saveznik SAD u regionu, uveo je finansijske sankcije i kontrolu izvoza Moskvi, najavio postupno ukidanje ruskih energenata i ponudio humanitarnu i nesmrtonosnu vojnu pomoć Ukrajini. Takođe je nedavno potpisao pakt o saradnji u oblasti odbrane sa Britanijom, koji bi omogućio dvjema zemljama G-7 da brzo rasporede svoje oružane snage na obuku i zajedničke vježbe.

Vlada Južne Koreje, pod bivšim predsjednikom Moon Jae-inom, pružala je humanitarnu pomoć i podržavala međunarodne sankcije Rusiji, ali za razliku od Japana i Australije, nije uvela sankcije. Novoizabrani predsjednik Yoon vodio je kampanju za jačanje saveza sa SAD-om, što bi moglo pružiti mogućnost Bidenu da osigura veću podršku po pitanju Ukrajine.

Osim sankcija, Morisonova vlada je Kijevu pružila vojnu i humanitarnu pomoć. Patton je napomenuo da će Morrison ili Albanese, ako budu izabrani, ostati vjerni savezu Australije s Vašingtonom i vjerovatno neće promijeniti politiku prema Ukrajini.

Indija je i dalje najslabija karika u regionu u odnosu na Rusiju. Nedavne izjave zvaničnika, međutim, signaliziraju razumijevanje Bidenove administracije da ne može previše gurati i ugroziti ključnu ulogu Indije u rivalstvu protiv Kine i široj saradnji u Indo-Pacifiku, rekla je Aparna Pande, direktorka Inicijative o budućnost Indije i Južne Azije Hudson instituta.

Pande je za Glas Amerike rekla da je Indija nedavno obustavila pregovore o nabavci 10 helikoptera Kamov Ka-31 nakon neizvjesnosti u isporuci ruskog oružja, što bi moglo stvoriti otvoren put za zemlje Quada da ubijede Nju Delhi da zauzme čvršći stav prema Ukrajini.

Indo-pacifički ekonomski okvir

U Tokiju bi Biden trebao pokrenuti Indo-pacifički ekonomski okvir (IPEF), središnji dio ekonomske politike njegove administracije u regionu. IPEF će biti prvi pokušaj Vašingtona da stvori veliku multilateralnu ekonomsku strategiju usmjerenu na Aziju od Transpacifičkog partnerstva, regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini koji je Obamina administracija pokrenula 2016. i iz kojeg se bivši predsjednik Trump povukao 2017.

Malo je detalja o ovom okviru, osim što bi uključivao standarde za olakšavanje trgovine u okviru različitih "modula" kao što je poštena i otporna trgovina; otpornost lanca snabdevanja; infrastruktura, čista energija i dekarbonizacija; i porezi i antikorupcija.

Jedna stvar je jasna, IPEF ne uključuje komponente slobodne trgovine koje žele zemlje u regionu, kao što su smanjenje carina i drugi alati za pristup tržištu koje je Vašington koristio da ohrabri partnere da prihvate politike koje možda neće koristiti njihovim kratkoročnim ekonomskim interesima.

S obzirom da protekcionistički osjećaji iz Trumpove ere još uvijek rastu, čini se da administracija i demokrati u Kongresu nisu entuzijastični po pitanju političke cijene otvaranja pristupa američkom tržištu. Posmatrači kažu da je to glavni razlog zašto SAD-u nedostaje snažna ekonomska i trgovinska strategija za suprotstavljanje rastućem uticaju Kine u regiji.

Kako bi privukle nacije izvan onih koje su već usklađene s američkim standardima i pravilima o trgovini, SAD usvaja pristup "biraj i odluči" za IPEF, dajući zemljama fleksibilnost potpisivanja samo na modulima za koje su zainteresovani. Južna Koreja, Japan, Singapur, Tajland, Vijetnam i Indonezija su među onima koji su pokazali interesovanje.

Sjeverna Koreja

Biden ne bi trebao posjetiti korejsku demilitariziranu zonu, ali denuklearizacija poluotoka i sjevernokorejska kriza COVID-19 će biti visoko na dnevnom redu.

Pjongjang je prošlog četvrtka ispalio tri balističke rakete kratkog dometa, posljednje u nizu testova oružja ove godine. Zvaničnici se spremaju za još jednu.

"Spremamo se za sve nepredviđene situacije, uključujući mogućnost da se takva provokacija dogodi dok smo u Koreji ili Japanu", rekao je Sullivan, dodajući da će Sjedinjene Države prilagoditi svoj vojni stav kako bi osigurale pružanje "odbrane i odvraćanja" saveznicima.

Prošlosedmični raketni test poklopio se sa potvrdom Pjongjanga o prvom slučaju COVID-19 u ovoj zemlji. Sjeverna Koreja je jedna od rijetkih zemalja koja svoje stanovništvo ne vakciniše protiv koronavirusa – više puta je odbijala donacije vakcina iz programa COVAX Ujedinjenih nacija.

Sjevernokorejski državni mediji izvijestili su da je lider Kim Jong Un naredio karantene širom zemlje i jačanje odbrambenog stava zemlje. Zatvaranja bi mogla biti pogubna za zemlju, koja pati od suše i nestašice hrane. Posmatrači, međutim, kažu da bi kriza COVID-19 mogla pružiti priliku za jačanje angažmana s Pjongjangom.

Odgovor na pandemiju

Na svom virtualnom sastanku održanom u martu 2021., čelnici Quad-a obećali su da će do kraja 2022. isporučiti milijardu vakcina protiv COVID-19 "kako bi ojačali i pomogli zemljama u Indo-Pacifiku".

Inicijativa je trenutno u limbu jer proizvođač, indijska kompanija Biological E Ltd., tek treba da dobije listu Svjetske zdravstvene organizacije za hitne slučajeve (EUL) koja mu je potrebna za distribuciju doza.

S obzirom da različiti proizvođači vakcina proizvode više od milijardu doza vakcina mjesečno, posmatrači kažu da problem leži u globalnom distribucijskom kapacitetu, a ne u ciljevima proizvodnje. Očekuje se da će Quad razgovarati o tome kako da se na najbolji način pozabavi ovim pitanjem u budućnosti, u okviru svoje diplomatije o vakcinama u regionu.

Očekuje se da će se pozabaviti i drugim pitanjima od regionalnog značaja, kao što su borba protiv klimatskih promjena, rješavanje rastućih cijena energije i povećanja otpornosti lanca snabdijevanja u različitim sektorima, uključujući poluprovodnike.

Očekuje se da će Biden posjetiti kompleks za proizvodnju čipova kompanije Samsung Electronics u Južnoj Koreji. Prošle godine, Samsung je objavio da gradi fabriku čipova u američkoj državi Teksas, što je pobjeda administracije jer nastoji povećati domaću proizvodnju čipova kako bi se takmičila s Kinom i ublažila poremećaje u lancu nabavke.

Sekretarica za finansije SAD traži od saveznika više ekonomske pomoći za Ukrajinu

Ukrajinski policajci vrše utvrđivanje stepena razaranja jedne od najveće pijace garderobe "Barabašovo" (na više od 75 hetara), u Harkovu, 16. maja 2022., koja je uništena u bombardovanju tokom ruske invazije na Ukrajinu.

U govoru održanom u utorak u Briselu, američka sekretarica za finansije Janet Yellen pozvala je saveznike da pruže veću finansijsku podršku Ukrajini, rekavši da će takav napor za obnovu Evrope poslije Drugog svjetskog rata na kraju biti neophodan kako bi se pomoglo Ukrajini da se oporavi od rata.

"Neposredne potrebe Ukrajine za finansiranjem su značajne", rekla je Yellen, napominjući da se vlada ne može osloniti na redovne poreske prihode i da nastavlja da funkcioniše "zbog domišljatosti i hrabrosti ukrajinskih zvaničnika".

Yellen je nastavila: "Ukrajini su potrebna budžetska sredstva za plaćanje vojnika, zaposlenih i penzionera, kao i za upravljanje privredom koja zadovoljava osnovne potrebe njenih građana".

U budućnosti, Ukrajina će imati još veće finansijske potrebe, rekla je ona.

"U kratkom roku, moraće da se okrene popravci i obnavljanju kritičnih komunalnih postrojenja i usluga", rekla je ona. "Na kraju, Ukrajini će biti potrebna ogromna podrška i privatne investicije za rekonstrukciju i oporavak, slično zadatku obnove u Evropi nakon 1945. godine".

Iako to nije posebno spomenula, Yellen je izgleda mislila na Marshallov plan, prema kojem su Sjedinjene Države pružile milijarde dolara pomoći za ekonomski oporavak Evropi od 1948. do 1951. godine.

Pohvalna saradnja

Yellen se pojavila na Briselskom ekonomskom forumu kako bi održala predavanje Tommaso Padoa-Schioppa, nazvano po pokojnom bivšem italijanskom ministru ekonomije i finansija, koji se smatra jednom od pokretačkih snaga za konverziju Evrope na jedinstvenu valutu.

Yellen je pohvalila "snažno partnerstvo" koje postoji između SAD i njihovih evropskih saveznika.

"Najopipljiviji primjer je naš zajednički odgovor na ničim izazvan rat Vladimira Putina protiv Ukrajine i njenog naroda", rekla je ona. "Rat uzima razarajući ljudski danak — sa tragično izgubljenim životima, interno raseljenim porodicama ili onima koji postaju izbjeglice, sa uništenim gradovima i zajednicama".

Ona je, međutim, upozorila da do sada preuzete obaveze neće biti dovoljne za obnovu Ukrajine.

"Ukrajina će morati da preduzme ovaj korak po korak, ali mi možemo da pomognemo danas i da priznamo i pripremimo se za ono što dolazi", rekla je Yellen. "Ono što je jasno je da do sada najavljena bilateralna i multilateralna podrška neće biti dovoljna da odgovori na potrebe Ukrajine, čak ni u kratkom roku."

Napominjući da je američki Kongres spreman da odobri još jedan paket pomoći Ukrajini vrijedan desetine milijardi dolara, ona je rekla: "Iskreno molim sve naše partnere da nam se pridruže u povećanju svoje finansijske podrške Ukrajini. Naši zajednički napori su od ključnog značaja za pomoć obezbjediti da ukrajinska demokratija prevlada nad Putinovom agresijom".

Bidenova administracija zatražila je od Kongresa 33 milijarde dolara dodatne pomoći Ukrajini. Prošle nedjelje je, međutim, Predstavnički dom odobrio paket od 40 milijardi dolara, što je više od 20 odsto veći paket od onog koji je zahtijevao predsjednik. Očekuje se da će Senat, koji će o paketu glasati već u sredu, takođe odobriti.

Hitni pozivi za pomoć

Kako je obim razaranja izazvanog ruskim napadom postao očigledan, pozivi za stvaranje verzije Marshallovog plana za Ukrajinu nedjeljama stižu iz raznih krajeva, uključujući i sam Kijev.

Obraćajući se na konferenciji u Varšavi putem video zapisa prošle nedjelje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao: "Obnova Ukrajine sada mora postati isti istorijski primjer za naše vrijeme i za budućnost kao obnova evropskih zemalja poslije Drugog svjetskog rata".

Italijanski premijer Mario Draghi pozvao je na stvaranje Marshallovog plana za Ukrajinu u obraćanju Atlantskom savjetu prošle nedjelje.

Ekonomista Kalifornijskog univerziteta u Berkeleyju i bivši savjetnik Međunarodnog monetarnog fonda Barry Eichengreen pisao je u listu Guardian i na drugim novinskim sajtovima: "Marshallov plan je dao prioritet obnovi izvoznih kapaciteta. U njemu su prepoznati okrepljujući efekti međunarodne konkurencije i političke prednosti evropske integracije. Ukrajina se gotovo sigurno suočava sa dugim putem do nirvane članstva u EU. Ali put se može ubrzati ako je zapadna pomoć strukturisana tako da uskladi ukrajinske institucije i politike sa onima EU."

Pitanja o ukrajinskom "Marshallovom planu"

Neki su skeptični da se Ukrajina može obnoviti uspešno kao što je to bila Evropa poslije Drugog svetskog rata.

U članku na veb stranici Foreign Affairs prošle nedelje, Ben Steil, direktor za međunarodnu ekonomiju u Savjetu za spoljne odnose i autor knjige "Marshallov plan: Zora hladnog rata", upozorio je da je greška povlačiti previše paralela između Zapadne Evrope kasnih 1940-ih i Ukrajine početkom 2020-ih.

"Površinski, Ukrajina bi izgledala kao plodno tlo za Marshallov plan", napisao je Steil. "Ona je, slično većini od 16 primalaca Marshallovog plana 1948–1952, tržišno orijentisana evropska zemlja sa demokratskim osnovama, željna da se bliže integriše sa svojim susjedima na zapadu. Ima veliki neiskorišteni potencijal u proizvodnji energije, hemikalija, poljoprivredi i industrijskoj proizvodnji."

Ali poređenje ide samo tako daleko, istakao je Steil. Zemlje koje su imale koristi od Marshallovog plana mogle su to da urade jer su dobile eksplicitne bezbjednosne garancije od Sjedinjenih Država. To im je omogućilo da izbjegnu preusmjeravanje većeg dijela svojih proizvodnih kapaciteta na ponovno naoružavanje. Također je spriječio Sovjetski Savez da potkopa napore za sprovođenje ekonomskih reformi i demokratizaciju, kao što je Sovjetski Savez učinio u istočnoevropskim zemljama, uključujući Poljsku i Čehoslovačku, koje nisu imale koristi od plana.

"Zaključak za žaljenje, ali neizbježan je da je dugoročna, kredibilna unutrašnja i spoljna bezbjednost preduslov za uspješan Marshallov plan u Ukrajini i da SAD i njihovi saveznici nisu u stanju da je obezbjede", napisao je Steil.

"Ako bi kasnije bio pokrenut masivan program pomoći sa ciljem da učvrsti zapadnu orijentaciju Kijeva, Rusija bi mogla vjerodostojno da ugrozi Ukrajinu, njene zvaničnike, njene saveznike, njene trgovinske partnere i bilo koja preduzeća koja tamo posluju skupim cyber, vojnim i ekonomskim napadima", dodao je on. "Da budemo jasni, Rusija možda nikada neće moći da osvoji Ukrajinu, ali je više nego sposobna da od nje napravi pakleno mjesto za život i poslovanje."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG