Linkovi

Najnovije

SAD uvele sankcije protiv više od 400 pripadnika elite i poslanika Dume

Zgrada američkog Sekretarijata za finansije u Washingtonu. ( Foto: AP/Patrick Semansky, File)
Zgrada američkog Sekretarijata za finansije u Washingtonu. ( Foto: AP/Patrick Semansky, File)

Američka vlada objavila je u četvrtak novu rundu sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, a kaznene mjere uvedene su protiv 48 ruskih državnih odbrambenih kompanija, 328 poslanika ruske Dume - čijih je 12 članova već pod američkim sankcijama - direktora Sberbanke i više pripadnika ruske elite.

U saopštenju američkog Sekretarijata se navodi da su uvedene sankcije protiv više kompanija, koje su dio ruske odbrambeno-industrijske baze i "i proizvode oružje koje se koristi u ruskom napadu na ukrajinski narod, infrastrukturu i teritoriju".

"Odluka da se 48 kompanija odsječe od zapadnih tehnoloških i finansijskih resursa imaće duboke i dugoročne posljedice po rusku odbrambeno-industrijsku bazu i njen lanac nabavke", navodi se u saopštenju.

Među sankcionisanim kompanijama su konglomerat "Tactical Missiles Corp", koji proizvodi pomorske sisteme i oružje, ukljućujući i raketu Kh-1 često korištenu tokom ruske ofanzive, i 28 povezanih firmi.

Na novom spisku su i proizvođači municije za rusku vojsku, civilnih i vojnih helikoptera, i bespilotnih letjelica za koje je Sekretarijat naveo da su se prvobitno koristili za nadzor, ali da se sada koriste za napade na ukrajinske snage.

Dodaje se i da su poslanici ruske Dume podržali napore Kremlja da naruši suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, uključujući i sporazume kojima se priznaje samo-proglašena nezavisnost "takozvanih Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike".

Sankionisana je i sama Duma kao enitet, a američke vlasti su ocijenile da donji dom ruskog parlamenta "koristi zakonodavna ovlaštenja da napada disidente i političke protivnike, remeti slobodan tok informacija i ograničava ljudska prava i osnovne slobode ruskih građana".

Vlada SAD je uvela sankcije i protiv Hermana Grefa, direktora Sberbanke i "bliskog saradnika" ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Novom rundom američkih sankcija obuhvaćeni i pripadnici ruske elite, članovi njihovih porodica i imovina - 17 članova odbora PJSC Sovkombanke, protiv koje su već uvedene sankcije, Genadij Timčenko, vlasnik Volga grupe i Transoila, njegova supruga Elena i kćerka Natalija Brauning, te Ksenija Frank, članica odbora Transoila i njen suprug Gleb, saopštio je američki državni sekretar Antony Blinken.

"Cilj Sjedinjenih Država je da sa partnerima i saveznicima, pogode srž kapaciteta Rusije da ratuje i izvrši agresiju protiv drugih zemalja, uključujući Ukrajinu. Nastavićemo da namećemo posljedice dok Putin ne okonča rat bez povoda protiv Ukrajine. Pozivamo one najbliže Putinu da javno osude ovaj hladnokrvni rat koji je izazvao nezamislivu smrt stotina civila, uključujući i djece, i najveću humanitarnu katastrofu u Evropi od Drugog svjetskog rata", poručio je Blinken u saopštenju.

U saopštenju Sekretarijata za finansije navodi se i da američke vlasti mogu da sankcionišu ruske transakcije povezane sa zlatom.

U Briselu, lideri G7 najavili su da uvode ograničenja na transakcije u zlatu ruske Centralne banke.

Prethodne sankcije protiv pripadnika ruske elite, centralne banke i ruskog predsednika nisu uticali na ruske zalihe zlata koje Putin akumulira nekoliko godina, prenosi agencija AP. Rusija ima oko 130 milijardi dolara u rezervama zlata, a Banka Rusije je objavila 28. februara da će nastaviti da kupuje zlato na domaćem tržištu dragocjenih metala.

G7 i Evropska unija također su objavili novi plan da dijele informacije i koordinišu odgovore da bi spriječili Rusiju da izbjegava posljedice sankcija koje su zapadne zemlje uvele od invazije 24. februara.

Sjedinjene Države i njihovi saveznici uveli su nekoliko rundi sankcija, uključujući i protiv najvećih kreditnih institucija i ruskog lidera, od kako su ruske snage prije mesec dana napale Ukrajinu, što je najveći napad na jednu evropsku državu od Drugog svjetskog rata.

See all News Updates of the Day

Rusko-izraelskom novinaru i autoru na projektu Glasa Amerike i RSE zabranjen ulaz u Srbiju

Novinar Roman Perl o zabrani ulaska u Srbiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:54 0:00

Romanu Perlu, rusko-izraelskom slobodnom novinaru angažovanom na zajedničkom projektu Glasa Amerike i Radija Slobodna Evropa „Current time - Aktuelnosti”, zabranjen je ulazak u Srbiju na aerodromu „Nikola Tesla” u Beogradu.

Kako je ispričao Glasu Amerike, po slijetanju u srpsku prijestolnicu u subotu 8. juna, zaustavljen je na pasoškoj kontroli. Poslije osam sati čekanja - uručeno mu je rješenje o zabrani ulaska u zemlju u kom se navodi da bi njegovo prisustvo na teritoriji Srbije predstavljalo bezbjednosni rizik.

Odmah potom otputovao je sa beogradskog aerodroma.

Autora dokumentarca „Evropska unija ili Rusija: Kome će se Srbija prikloniti?” u okviru serijala „Opasna bliskost” (Dangerous proximity, Опасное соседство) Romana Perla ruske vlasti su u oktobru 2021, na osnovu zakona koji je izazvao kritike dijela međunarodne zajednice, označile stranim agentom.

Prema pravnom aktu usvojenom 2012. i pooštravanom više puta u posljednjih 12 godina, organizacije finansirane iz inostranstva obavezne su da se registruju u ruskom Ministarstvu pravde. Potrebno je i da kao autora svojih publikacija navedu stranog agenta.

To je i razlog koji je Perla naterao da promijeni prebivalište i preseli se u Izrael.

Perl kaže da zabrana ulaska u Srbiju koja mu je izrečena, na neki način, predstavlja demonstraciju ruske meke i diplomatske moći i da je je moguće da ruske vlasti, kako je naznačio, u pojedinim slučajevima mogu da navedu srpske da učine nešto što ruska strana smatra da je potrebno. Ipak, kaže da vjeruje da je glavni razlog zabrane njegovo prošlogodišnje privođenje u Beogradu.

Glas Amerike: Šta je bila svrha vaše posjete Srbiji?

Perl: Došao sam da posjetim prijatelje koji su, prije nekog vremena, živjeli u Izraelu. Trebalo je da kod njih provedem dva dana, tako da posao nije bio razlog mog dolaska.

Glas Amerike: Da li ste ranije boravili u Srbiji i kojim povodom?

Perl: U Beogradu sam bio prije godinu dana. Tamo sam radio dokumentarac o Srbiji i ruskoj agresiji u Ukrajini. Jedan od sagovornika je razvio ukrajinsku zastavu u blizini ambasade Rusije. Poslije toga prišli su nam pripadnici Žandarmerije koji su nam prenijeli da su su ih iz Ambasade pozvali da nas uklone odatle. Odveli su nas u policijsku stanicu. Tamo smo proveli nekoliko sati i zatim nam rekli da smo slobodni.

Glas Amerike: Da li ste osumnjičeni za kršenje bilo kog zakona u Srbiji?

Perl: Ne, odvedeni smo u policijsku stanicu, gdje smo proveli nekoliko sati. Nismo dobili nikakav dokument o pravnim postupcima preduzetim protiv nas. Poslije nekoliko sati rekli su nam da smo slobodni.

Glas Amerike: Dakle, nekoliko sati ste proveli u policijskoj stanici. Niste optuženi ni za kakvo krivično djelo. I onda ste jednostavno pušteni iz policijske stanice, prije godinu dana?

Perl: Bilo je nekoliko diskusija sa policajcima.

Glas Amerike: Kakvih?

Perl: Manje, više privatne prirode. Jedan od policajaca je, koliko se sjećam, bio veliki poštovalac Vladimira Putina. Pokušao je da nas uvjeri da nismo u pravu. Da se ne može raditi sa ukrajinskom zastavom na ulicama Srbije. Da, to jeste u skladu sa zakonom, ali da nije moralno.

Glas Amerike: Dakle, nije bilo nikakvih optužbi, pravnih postupaka, nikakve presude?

Perl: Ne, nije bilo ničega.

Glas Amerike: U Rusiji ste, prema državnom zakonu, 2021. godine označeni kao strani agent. Da li nalazite ikakvu vezu između ove posljednje zabrane i odluke ruskih vlasti?

Perl: Ne mislim da ima direktne veze, jer sam već bio označen stranim agentom kada sam ušao u Srbiju 2023. i tada nije bilo problema. Mislim da je povod prošlogodišnje privođenje, kada vjerujem da smo moj snimatelj i ja evidentirani da više ne smijemo da boravimo u Srbiji. Vjerujem da su ljudi u pasoškoj kontroli Srbije to vidjeli i zadržali me.

Glas Amerike: Kakvo je bilo objašnjenje ruskih vlasti za to što su vas stavile na listu stranih agenata?

Perl: Nije bilo nikakvih objašnjenja. Radio sam za „Current time” - „Aktuelnosti”, Radio Slobodnu Evropu. Ljudi poput mene bili su označavani stranim agentima. Bez obrazloženja, uzrok je bio inostrano finansiranje. To je glavni razlog.

Nadležni u Srbiji bez odgovora o zabrani ulaska novinaru

Povodom zabrane ulaska u Srbiju Romanu Perlu, slobodnom novinaru i autoru na projektu Glasa Amerike i Radija Slobodna Evropa, Glas Amerike obratio se Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, Graničnoj policiji, Ministarstvu spoljnih poslova i Ministarstvu informisanja i telekomunikacija.

Do roka za zaključenje teksta nisu pristigli odgovori na pitanja o razlozima zbog kojih mu je zabranjen boravak u Srbiji.

Protivnici ruskoj agresiji kao prijetnja po nacionalnu bezbjednost

U najmanje dva slučaja, vlasti Srbije su ruskim državljanima koji se protive napadu Rusije na Ukrajinu, oduzimale boravišnu dozvolu.

U obrazloženju tih odluka navođeno je da, kako je precizirano, ima bezbjednosnih smetnji za njihov ostanak u Srbiji.

Znatan broj ruskih državljana pristigao je u Srbiju početkom 2022. kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Ruska zabrana stranim medijima

Početkom marta 2022, u danima pošto je otpočela agresiju na Ukrajinu, Rusija je zabranila internet sajtove Glasa Amerike, BBC-ija, Radija Slobodne Evropa, DW-a i drugih zapadnih medija na svojoj teritoriji

Rusko regulatorno tijelo odluku o zabrani je obrazložilo širenjem lažnih informacija o ratu u Ukrajini.

U istom intervalu na teritoriji Rusije blokirane su i platforme kompanije Meta, Facebook i Instagram, kao i društvena mreža X, nekadašnji Twitter.

Gotovo istovremeno, Evropska unija zabranila je ruske državne medije Raša tudej i Sputnjik.

Maja 2024. na teritoriji Unije zabranjen je i rad sajta Glas Evrope, ruske državne novinske agencije RIA Novosti, listova Izvestija i Rosiskaja Gazeta. Označeni su kao mediji pod kontrolom ruskih državnih vlasti sa sjedištem u Kremlju.

Više od 300 novih američkih sankcija zbog Rusije – na listi i kompanija iz Beograda

Ilustracija (Reuters/Dado Ruvić)
Ilustracija (Reuters/Dado Ruvić)

Pred sastanak lidera zemalja sedam najsnažnijih svjetskih ekonomija - G7, na kojem će jedna od najvažnijih tema biti i ruska invazija na Ukrajinu, Sjedinjene Države su u srijedu izrekle više od 300 novih sankcija pojedincima i kompanijama, koje direktno ili indirektno pomažu ruskim ratnim naporima.

Današnje sankcije State Departmenta i Sekretarijata za finansije usmjerene su protiv stranih kompanija koje Rusiji olakšavaju vođenje rata, uključujući i kineske, zatim protiv stranih finansijskih institucija koje posluju sa ruskom ekonomijom, kao i pojedinaca i kompanija koji omogućavaju izbjegavanje postojećih sankcija. Na listi sankcija je i jedna kompanija iz Beograda, kao i njen vlasnik – ruski državljanin.

Firma „Bassire Group doo Beograd” sankcionisana je na osnovu Izvršne odredbe predsjednika SAD Joea Bidena 14024 iz aprila 2021. godine, koja se odnosi na blokiranje imovine zbog štetnih stranih aktivnosti Vlade Ruske Federacije.

Prema podacima Agencije za privredne registre Srbije, kompanija je osnovana 21. februara 2023. godine, a sjedište joj je u stanu u Gospodar-Jevremovoj ulici. Vlasnik je Nikolaj Levin, ruski državljanin, uz osnivački ulog oko 1.000 dolara. Kao djelatnost kompanije je navedena „trgovina na veliko računarima, računarskom opremom i softverima”.

Odsjek za kontrolu strane imovine (OFAC), Sekretarijata za finansije SAD, u srijedu je sankcionisao i Levina, navodeći da mu je puno ime Nikolaj Aleksandrovič Levin, te da je rođen u maju 1985. godine.

U saopštenju Sekretarijata se navodi da je Levin takođe vlasnik i generalni direktor kompanije „OOO Mayak”, te da je koristio „mrežu kompanija kako bi olakšao uvoz američke i strane elektronike, industrijskih materijala i druge robe u Rusiju”.

Kompanija „Mayak” – koju su SAD već sankcionisale u septembru 2023. – i koja se bavi „veleprodajom kompjutera, softvera, mašinerije i industrijske opreme” pomaže ruskim kompanijama u zaobilaženju sankcija. Kako se navodi, to čini „preko Mayakovih trgovačkih kuća i konsolidovanih skladišta u Evropi, isporučujući paralelne uvoze iz Evrope, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata”.

Osim „Bassire Group doo Beograd”, Levin je izvršni direktor tajlandske kompanije „NAL Solutions Company Limited” i suvlasnik turske kompanije „Expert Machinery Kimyasal Urunler Ticaret Limited Sirketi” – koja je poslala elektronsku robu u vrijednosti višoj od 500.000 dolara kompaniji „Mayak” i ruskoj kompaniji „OOO TAV”, navodi se u saopštenju Sekretarijata za finansije.

Dodatno se navodi da „TAV” kupuje i isporučuje uvezenu robu i nudi sve vrste kargo transporta po Rusiji, a u vlasništvu je Aleksandra Vasiljeviča Tančeva, koji je direktor kompanije „Tavit” iz Hong Konga. Ova kompanija je poslala robu američke proizvodnje u vrijednosti većoj od dva miliona dolara kompaniji „Mayak”.

Sekretarijat za finansije SAD je saopštio da današnjim aktivnostima proširena definicija „ruske vojno-industrijske baze”, te su u nju uključene sve osobe sankcionisane u skladu sa Bajdenovom odredbom 14024, što odražava „procjenu Sekretarijata da je Rusija preorijentisala svoju ekonomiju i natjerala sve dijelove vlade da podrže njene ratne napore”.

„Ruska ratna ekonomija je duboko izolovana od međunarodnog finansijskog sistema, ostavljajući vojsku Kremlja očajnu za pristupom spoljnom svijetu”, izjavila je sekretarica finansija Janet Yellen. „Današnje akcije su usmjerene na njihove preostale puteve za međunarodne materijale i opremu, uključujući njihovo oslanjanje na kritične zalihe iz trećih zemalja. Povećavamo rizik za finansijske institucije koje posluju sa ratnom ekonomijom Rusije i eliminišemo puteve za utaju, te umanjujemo sposobnost Rusije da koristi pristup stranoj tehnologiji, opremi, softveru i IT uslugama.”

Današanje sankcije State Departmenta usmjerene su ka različitim sektorima koji pomažu ruskim vojnim naporima, uključujući proizvodnju energije, metala i rudarstvo, a podrazumijevaju i mjere protiv onih koji su odgovorni za „prisilan transfer, prevaspitavanje i deportaciju ukrajinske djece”, te protiv onih koji učestvuju u izbjegavanju i zaobilaženju sankcija.

„Sjedinjene Države će nastaviti da koriste sva sredstva koja su im na raspolaganju da poremete podršku ruskoj vojno-industrijskoj bazi i smanje sposobnost Rusije da eksploatiše međunarodni finansijski sistem u cilju unapređenja svog rata protiv Ukrajine. I dalje smo solidarni sa Ukrajincima koji brane svoju domovinu od ruske agresije, kao i sa Rusima koji teže demokratskijoj budućnosti svoje zemlje”, navodi se u saopštenju State Departmenta.

SAD su od početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. sankcionisale više od 4.000 pojedinaca i biznisa koji su povezani sa ruskim ratnim naporima, a među njima su bili i pojedinci i kompanije iz Srbije. Na primjer, povodom druge godišnjice potpune ruske invazije, OFAC je izrekao gotovo 300 sankcija – a među sankcionisanima su bile dvije osobe i četiri firme iz Srbije, za koje je obrazloženo da su izvoznici tehnologije i da podržavaju rusku vojno-industrijsku bazu.

Uprkos sankcijama, Rusija konstantno radi na njihovom izbjegavanju i pronalasku novih načina za nabavku materijala i opreme za svoju ekonomiju, uključujući i one koja može biti iskorištena za proizvodnju oružja.

„Moramo biti iskreni prema sebi da je (Vladimir) Putin veoma sposoban protivnik koji je spreman da se prilagođava i pronalazi one koji žele da sarađuju”, rekao je za AP Aaron Forsberg, direktor za politike i implementaciju ekonomskih sankcija State Departmenta.

Sankcije ruskim kompanijama i pojedincima izricale su i evropske zemlje, ali ne i Kina. Tokom nedavne posjete ruskog predsjednika Putina kineskom predsjedniku Xi Jinpingu, dvije zemlje su se obavezale na produbljivanje strateškog partnerstva.

Američki zvaničnici su do sada navodili da Kina Rusiji pruža pomoć u smislu nabavke čipova i druge tehnologije koju koristi za proizvodnju oružje i vojne opreme. Neke od kompanija koje su se u srijedu našle na listi američkih sankcija imaju sjedište u Kini, a zvaničnici navode da su u Rusiju uvezle robu vrijednu stotine hiljada dolara.

update

Blinken: Hamas predložio "brojne promjene" plana o primirju

Antony Blinken
Antony Blinken

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u srijedu da će se rat u Gazi nastaviti nakon što je Hamas predložio "brojne promjene" plana o primirju, koji su podržale SAD. Blinken je rekao da su neke promjene mogu primijeniti, a neke ne.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u srijedu da će se rat u Gazi nastaviti nakon što je Hamas predložio "brojne promjene" plana o primirju, koji su podržale SAD. Blinken je rekao da su neke promjene mogu primijeniti, a neke ne.

Blinken nije naveo o kojim promjenama je riječ. U obraćanju novinarima u Kataru, gdje se sastao sa šeikom Mohamedom bin Abdulrahmanom Al Tanijem, rekao je da će Amerika i drugi posrednici nastaviti da rade na "postizanju dogovora".

Blinken u regionu Bliskog istoka pokušava da uz globalnu podršku izvrši pritisak na Izrael i Hamas da prihvate predloženo primirje. Ekstremistička grupa je u utorak proslijedila svoj prvi zvanični odgovor sa "amandmanima" na plan.

Pregovarači iz SAD, Egipta i Katara mjesecima pokušavaju da posreduju u postizanju sporazuma o primirju i oslobađanja talaca, njih više od 100 za koje se vjeruje da su i dalje zarobljeni u Gazi.

Prema Hamasu i manjoj militantnoj grupi Islamski džihad, oni su spremni da se "ponesu pozitivno kako bi postigli sporazum", dajući prioritet "potpunom zaustavljanju" rata.

"Odgovor Hamasa je potvrdio stav grupe da svaki sporazum mora okončati cionističku agresiju na naš narod, odvesti izraelske snage napolje, rekonstruisati Gazu i postići ozbiljan sporazum o razmeni zatvorenika", rekao je zvaničnik Hamasa.

Američki predsjednik Joe Biden objavio je detalje prijedloga o prekidu vatre, dok su on i drugi američki zvaničnici više puta naglašavali da je to izraelski prijedlog. Blinken je u utorak rekao da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ponovo potvrdio svoju posvećenost sporazumu.

Ostaju potencijalne tačke spora, uključujući Hamasov zahtjev da Izrael povuče svoje snage iz Gaze, kao i izraelsku privrženost svom cilju da porazi Hamas i da obezbijedi da militantna grupa ne može da pokrene bilo kakve buduće napade na Izrael.

Porodice i pristalice izraelskih talaca koje Hamas drži u Gazi drže zastave i transparente koji pozivaju na njihov povratak, tokom protesta prije sastanaka američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena u Tel Avivu, Izrael, 11. juna 2024.
Porodice i pristalice izraelskih talaca koje Hamas drži u Gazi drže zastave i transparente koji pozivaju na njihov povratak, tokom protesta prije sastanaka američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena u Tel Avivu, Izrael, 11. juna 2024.

U svojoj početnoj fazi, prijedlog o prekidu vatre u tri faze poziva na obustavu borbi, oslobađanje nekih talaca iz Gaze, oslobađanje nekih palestinskih zatvorenika koje drži Izrael, povećanje humanitarne pomoći Palestincima, povlačenje izraelskih trupe iz naseljenih oblasti Gaze, i povratak palestinskih civila u njihove domove i naselja.

Druga faza predviđa trajni prekid neprijateljstava u zamjenu za oslobađanje svih ostalih talaca u Gazi i potpuno povlačenje izraelskih trupa iz Gaze.

Završna faza uključuje višegodišnji plan rekonstrukcije Pojasa Gaze, čiji je veći dio razoren u osam mjeseci izraelskog bombardovanja. Njime bi se također obezbijedio povratak posmrtnih ostataka svih preminulih talaca koji su još u Gazi.

Blinken je u utorak najavio novi kontingent humanitarne pomoći od 404 miliona dolara za palestinske civile kojima je pomoć preko potrebna posle osam meseci rata.

Pomoć je usmjerena na hranu, ispravnu vodu za piće, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, sklonište i psihosocijalnu podršku.

Prema međunarodnim grupama za ljudska prava i američkim zvaničnicima, više od milion ljudi je raseljeno iz južnog grada Rafaha u Gazi u posljednjih mjesec dana, a mnogi od njih su više puta raseljavani. Devedeset pet odsto tamošnjeg stanovništva nema pristup čistoj vodi za piće. Većina sanitarnog sistema u Gazi je uništena, a tek desetak od 40 bolnica ostaje otvoreno.

Jordanski kralj Abdulah rekao je u utorak da je pružanje humanitarne pomoći Palestincima u Gazi "test naše humanosti i iskrenosti" pošto su Jordan, Egipat i Ujedinjene nacije sazvale konferenciju o poboljšanju protoka pomoći.

"Ne možemo napustiti Gazu", rekao je on na konferenciji. "To bi svima trebalo da bude prioritet, jer će nam historija suditi po našim postupcima."

Hamasov teroristički napad 7. oktobra rezultirao je smrću oko 1.200 ljudi u Izraelu, većinom civila, prema zvaničnim izraelskim podacima. Militanti Hamasa uzeli su oko 250 talaca, od kojih 116 ostalo na palestinskoj teritoriji, uključujući 41 za kojeg vojska tvrdi da su mrtvi.

U izraelskom vojnom odgovoru ubijeno je više od 37.000 Palestinaca, prema Hamasovom Ministarstvu zdravlja u Gazi, koje u svojim brojevima ne pravi razliku između boraca i civila.

Šefica biroa u State Departmentu Nike Ching dala je doprinos izvještaju. Korištene su neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

EU povećava carine na uvoz kineskih električnih automobila

Kineski električni automobil
Kineski električni automobil

Evropska unija je u srijedu pokrenula povećanje carina na kineska električna vozila, eskalirajući trgovinski spor oko subvencija Pekinga za izvoz za koji Brisel brine da šteti domaćim proizvođačima automobila.

Evropska komisija, izvršni organ EU, saopćila je da će uvesti privremene carine koje će dovesti do toga da se kineski proizvođači automobila suočavaju s dodatnim carinama od čak 38%, što je više od sadašnjeg nivoa od 10%.

Komisija je saopštila da se obratila kineskim vlastima kako bi razgovarala o nalazima svoje istrage o subvencijama i "istražila moguće načine za rješavanje problema".

Električni automobili su posljednje žarište u širem trgovinskom sporu oko onoga što Brisel kaže da je kineska nepravedna državna podrška izvozu zelene tehnologije koji također uključuje solarne panele, baterije i vjetroturbine.

Uvoz električnih vozila kineske proizvodnje u Evropsku uniju naglo je porastao posljednjih godina. To uključuju vozila zapadnih marki koje imaju fabrike automobila u Kini, uključujući Teslu i BMW.

Ali zvaničnici EU se žale da kineski proizvođači automobila poput BYD-a i SAIC-a povećavaju tržišni udio i potkopavaju cijene europskih marki automobila zahvaljujući ogromnim subvencijama Pekinga.

Komisija je saopštila da je istraga koju je pokrenula prošle godine o kineskim subvencijama za električna vozila pokazala da kineski lanac vrijednosti električnih vozila na baterije "ima koristi od nepravednog subvencioniranja, što uzrokuje prijetnju ekonomskom štetom proizvođačima električnih vozila u EU".

Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian, govoreći na dnevnom brifingu, nazvao je istragu EU "tipični protekcionizam" i rekao da će Peking "poduzeti sve potrebne mjere da zaštiti naša legitimna prava i interese".

Anketa: Biden uživa veće globalno povjerenje od Trumpa, pada vjera u demokratiju u SAD-u

Američki predsjednik Joe Biden govori u Bijeloj kući. (Foto: AP/Susan Walsh)
Američki predsjednik Joe Biden govori u Bijeloj kući. (Foto: AP/Susan Walsh)

Građani u 34 zemlje širom svijeta imaju više povjerenja u predsjednika Joea Bidena nego njegovog protivkandidata na izborima u novembru, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Ali sve više je onih koji sumnjaju da američka demokratija predstavlja dobar model za ostatak svijeta, pokazuje anketa Istraživačkog centra Pew, objavljena u utorak.

Prema anketi, u prosjeku 43 odsto ispitanika u zemljama obuhvaćenim istraživanjem navelo je da vjeruju Bidenu da će uraditi ispravnu stvar kada je riječ o globalnim pitanjima, dok je 28 procenata to reklo za Trumpa. Ispitanici su imali pozitivniji stav o Bidenu nego Trumpu u 24 zemlje, bivši predsjednik je bio u prednosti u Mađarskoj i Tunisu, dok su bili izjednačeni u osam zemalja.

Bidenu se više vjeruje u trenutku kada slabi povjerenje u američku demokratiju. U prosjeku, 54 odsto ljudi u 34 zemlje imalo je pozitivne stavove o Americi, ali je 40 procenata reklo anketarima da je američka demokratija nekada bila dobar primjer za druge zemlje, ali da to više nije slučaj.

U prosjeku, 21 odsto ispitanika naveo je da je američka demokratija i dalje dobar primjer za druge zemlje, dok je 22 procenta ocijenilo da to nikada nije bio slučaj. Od proljeća 2021. godine, kada je Pews jedini put postavio to pitanje, procenat onih koji vjeruju da je američka demokratija dobar primjer pao je u osam zemalja, uglavnom u Evropi.

„Ljudi jednostavno ne smatraju da američki politički sistem dobro funkcioniše. Smatraju da je Amerika zaista podijeljena po političkoj liniji", kaže Richard Wike, direktor istraživanja globalnih stavova u centru Pew.

Povjerenje u aktuelnog predsjednika da će uraditi ispravnu stvar u vezi sa globalnim pitanjima palo je od njegove prve godine na položaju predsjednika, ali je i dalje veće od povjerenja u njegovog rivala koji je tokom svog predsjedničkog mandata imalo relativno nizak globalni rejting. Bidenu se najmanje vjeruje kada je riječ o ratu Izraela i Hamasa, sa 57 odsto koji su naveli da nemaju povjerenja.

U prosjeku, 39 odsto u 34 zemlje navelo je da podržavaju način na koji Biden postupa prema ratu u Ukrajini, a najviši rejting po tom pitanju imao je u evropskim zemljama. U prosjeku, oko 40 procenata je imalo povjerenja u njegove poteze prema Kini.

Od petorice lidera o kojima su su se izjašnjavali ispitanici, francuski predsjednik Emmanuel Macron je imao najviši nivo povjerenja, ispred Bidena, dok se najmanje vjerovalo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Dok je povjerenje u Bidena palo u zemljama od Južnoafričke Republike do Izraela i Velike Britanije, bilo je postojano veće nego u Trumpa. Bivši američki predsjednik je najlošije ocjene imao u Evropi - više od 80 odsto u Francuskoj, Njemačkoj i Švedskoj nije imalo povjerenja u njega - i Latinskoj Americi.

U Africi, za koju Wike kaže da obično ima pozitivne stavove o američkim predsjednicima, Trump je imao neke od najboljih ocjena. Međutim, i u zemljama gdje je bilo veće povjerenje u Trumpa nego u Bidena, zabilježen je pad kada je riječ o bivšem predsjedniku. U Tunisu je na primjer samo 17 odsto imalo povjerenja u njega.

Ispitanici su imali veće povjerenje u Trumpa i u Mađarskoj. Trump je podržao Mađarsku i njenog autokratskog premijera Viktora Orbana, ali je samo 37 odsto ispitanika u toj zemlji navelo da vjeruje bivšem američkom predsjedniku, u poređenju sa 24 procenta koliko ima povjerenja u Bidena.

Prosječni nivo povjerenja, širom 34 zemlje, u Trumpovu sposobnost da uradi ispravnu stvar kada je riječ o svjetskim pitanjima bio je samo nešto viši od povjerenja u kineskog predsjednika Xi Jinpinga.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG