Najnovije
SAD uvele sankcije protiv više od 400 pripadnika elite i poslanika Dume
Američka vlada objavila je u četvrtak novu rundu sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, a kaznene mjere uvedene su protiv 48 ruskih državnih odbrambenih kompanija, 328 poslanika ruske Dume - čijih je 12 članova već pod američkim sankcijama - direktora Sberbanke i više pripadnika ruske elite.
U saopštenju američkog Sekretarijata se navodi da su uvedene sankcije protiv više kompanija, koje su dio ruske odbrambeno-industrijske baze i "i proizvode oružje koje se koristi u ruskom napadu na ukrajinski narod, infrastrukturu i teritoriju".
"Odluka da se 48 kompanija odsječe od zapadnih tehnoloških i finansijskih resursa imaće duboke i dugoročne posljedice po rusku odbrambeno-industrijsku bazu i njen lanac nabavke", navodi se u saopštenju.
Među sankcionisanim kompanijama su konglomerat "Tactical Missiles Corp", koji proizvodi pomorske sisteme i oružje, ukljućujući i raketu Kh-1 često korištenu tokom ruske ofanzive, i 28 povezanih firmi.
Na novom spisku su i proizvođači municije za rusku vojsku, civilnih i vojnih helikoptera, i bespilotnih letjelica za koje je Sekretarijat naveo da su se prvobitno koristili za nadzor, ali da se sada koriste za napade na ukrajinske snage.
Dodaje se i da su poslanici ruske Dume podržali napore Kremlja da naruši suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, uključujući i sporazume kojima se priznaje samo-proglašena nezavisnost "takozvanih Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike".
Sankionisana je i sama Duma kao enitet, a američke vlasti su ocijenile da donji dom ruskog parlamenta "koristi zakonodavna ovlaštenja da napada disidente i političke protivnike, remeti slobodan tok informacija i ograničava ljudska prava i osnovne slobode ruskih građana".
Vlada SAD je uvela sankcije i protiv Hermana Grefa, direktora Sberbanke i "bliskog saradnika" ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Novom rundom američkih sankcija obuhvaćeni i pripadnici ruske elite, članovi njihovih porodica i imovina - 17 članova odbora PJSC Sovkombanke, protiv koje su već uvedene sankcije, Genadij Timčenko, vlasnik Volga grupe i Transoila, njegova supruga Elena i kćerka Natalija Brauning, te Ksenija Frank, članica odbora Transoila i njen suprug Gleb, saopštio je američki državni sekretar Antony Blinken.
"Cilj Sjedinjenih Država je da sa partnerima i saveznicima, pogode srž kapaciteta Rusije da ratuje i izvrši agresiju protiv drugih zemalja, uključujući Ukrajinu. Nastavićemo da namećemo posljedice dok Putin ne okonča rat bez povoda protiv Ukrajine. Pozivamo one najbliže Putinu da javno osude ovaj hladnokrvni rat koji je izazvao nezamislivu smrt stotina civila, uključujući i djece, i najveću humanitarnu katastrofu u Evropi od Drugog svjetskog rata", poručio je Blinken u saopštenju.
U saopštenju Sekretarijata za finansije navodi se i da američke vlasti mogu da sankcionišu ruske transakcije povezane sa zlatom.
U Briselu, lideri G7 najavili su da uvode ograničenja na transakcije u zlatu ruske Centralne banke.
Prethodne sankcije protiv pripadnika ruske elite, centralne banke i ruskog predsednika nisu uticali na ruske zalihe zlata koje Putin akumulira nekoliko godina, prenosi agencija AP. Rusija ima oko 130 milijardi dolara u rezervama zlata, a Banka Rusije je objavila 28. februara da će nastaviti da kupuje zlato na domaćem tržištu dragocjenih metala.
G7 i Evropska unija također su objavili novi plan da dijele informacije i koordinišu odgovore da bi spriječili Rusiju da izbjegava posljedice sankcija koje su zapadne zemlje uvele od invazije 24. februara.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici uveli su nekoliko rundi sankcija, uključujući i protiv najvećih kreditnih institucija i ruskog lidera, od kako su ruske snage prije mesec dana napale Ukrajinu, što je najveći napad na jednu evropsku državu od Drugog svjetskog rata.
See all News Updates of the Day
Nakon Miltona: Stanovnici čiste i razmišljaju šta dalje
Stanovnici Floride nastavili su da popravljaju štetu od uragana Milton i smišljaju šta da rade sljedećeg petka nakon što je oluja razbila obalne zajednice i raskomadala kuće, poplavila ulice i izazvala salvu smrtonosnih tornada.
Najmanje osam ljudi je poginulo, ali mnogi su izrazili olakšanje što nije bilo gore. Uragan je poštedio gusto naseljenu Tampu direktnog udara, a smrtonosna oluja koje su se naučnici pribojavali nikada se nije materijalizovala.
Stigavši samo dvije sedmice nakon razornog uragana Helene, uragan je isključio struju za više od 3 miliona kupaca, poplavio barijere, potrgao krov sa bejzbol stadiona Tampa Bay Rays i srušio građevinski kran.
Poplava vozila krenula je u četvrtak uveče prema jugu na Interstate 75, glavnom autoputu koji prolazi kroz sredinu države, dok su humanitarni radnici i evakuisani stanovnici krenuli prema posljedicama. Ponekad su neki automobili vozili i lijevom stranom puta. Kamioni sa kašikama i cisterne za gorivo su strujali, zajedno sa prenosivim prikolicama i konvojima vozila hitne pomoći.
Dok su stanovnici žurili nazad da saznaju jesu li njihovi domovi uništeni ili pošteđeni, pronalazak goriva je i dalje bio izazov. Benzinske pumpe su i dalje bile zatvorene čak do Ocale, više od dva i po sata vožnje sjeverno od mjesta gdje je oluja stigla na kopno kao oluja kategorije 3 u blizini Siesta Keya u okrugu Sarasota u srijedu navečer.
Kako se čišćenje nastavljalo, vitalna turistička industrija države počela se vraćati u normalu.
Tematski parkovi na Floridi, uključujući Walt Disney World, Universal Orlando i SeaWorld, planirali su da se ponovo otvore u petak nakon procjene efekata oluje.
Međunarodni aerodrom Orlando, najprometniji u državi, saopćio je da će polasci za domaće letove i međunarodne letove biti nastavljeni u petak, nakon što su domaći dolasci nastavljeni u četvrtak navečer. Aerodrom je imao manju štetu.
Milton je spriječio Simona Forstera, njegovu ženu i njihovo dvoje djece da se vrate u Škotsku kako je planirano u srijedu uveče, pa su u četvrtak uživali u dodatna dva dana svog dvonedjeljnog odmora na užurbanoj ulici International Drive u turističkoj četvrti Orlanda. Čini se da ih uragani prate otkako ih je uragan Ian iz 2022. spriječio da se vrate u Škotsku nakon još jednog odmora u Orlandu.
“Dva dodatna dana ovdje, ima i gorih mjesta na kojima bismo mogli biti”, rekao je.
Natasha Shannon i njen suprug Terry su jednostavno sretni što su živi. Uragan Milton otkinuo je limeni krov sa njihove kuće od kamenih blokova, oko 45 minuta vožnje južno od Tampe.
Natjerala ga je da odu kad je oluja krenula prema njima u srijedu navečer nakon što se opirao evakuaciji njihove kuće s tri spavaće sobe u kojoj je odrastao i gdje je par živio sa svoje troje djece i dvoje unučadi. Ona vjeruje da im je ta odluka spasila živote.
Vratili su se i zatekli krov svoje kuće razbacan preko puta, a drvene grede njihovog plafona bile su izložene nebu. Unutra je izolacija od stakloplastike visjela u komadićima, a njihove stvari bile su natopljene kišom i zatrpane komadima razbijenog suhozida.
“Nije mnogo, ali je bilo naše. Ono malo što smo imali je nestalo”, rekla je. "Nestalo je."
Budući da skloništa više nisu dostupna, a cijena hotelske sobe je van domašaja, za sada planiraju da se naguraju u kuću majke Terry Shannon. Nakon toga, nisu sigurni.
"Nemam odgovore", rekla je Natasha Shannon. “Koji je moj sljedeći potez? Šta da radim?”
Zelenski obilazi Evropu, promovišući 'plan pobjede'
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy u četvrtak je obilazio Evropu kako bi promovirao "plan pobjede" za koji je rekao da "ima za cilj stvaranje pravih uslova za pravedan završetak rata" protiv Rusije, izlažući detaljno prijedloge evropskim saveznicima.
Razgovori Zelenskog u Londonu s britanskim premijerom Keirom Starmerom i generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, ubrzo je uslijedio još jedan sastanak u Parizu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji je samo prethodnog dana poslao snažan signal podrške Ukrajini posjetom ukrajinskim vojnicima na obuci. u Francuskoj.
Zelenskyy je na X objavio da je Starmeru "izložio detalje" ukrajinskog plana pobjede i dodao: "Dogovorili smo se da radimo na tome zajedno sa našim saveznicima".
Starmerov ured u Downing Streetu rekao je da su čelnici razgovarali o nacrtu, izazovima za Ukrajinu koja se približava zimi i "kako bi ulaganja u sigurnost zemlje danas podržala širu sigurnost Evrope za generacije koje dolaze".
Ukrajinski lider se takođe sastao sa Rutteom. Zelenski je nakon toga objavio da su razgovarali o transatlantskoj saradnji i daljem vojnom jačanju Ukrajine. Nije naveo detalje, ali je naveo da su "ovo koraci koji će stvoriti najbolje uslove za uspostavljanje pravednog mira".
Zelenskyy još nije javno iznio svoje prijedloge za pobjedu. Ali činilo se da vrijeme njegovih napora da osigura evropsku podršku ima na umu predstojeće američke izbore. Bivši predsjednik Donald Trump dugo je kritikovao američku pomoć Ukrajini.
Zelensky je planirao da predstavi svoj plan na sastanku zapadnih lidera u Njemačkoj tokom vikenda, ali je odgođeno nakon što je Biden ostao kod kuće zbog uragana koji je pogodio Floridu.
Zelenskyy je potom krenuo na svoju turneju po evropskim prijestolnicama koje su bile među najčvršćim saveznicima Ukrajine izvan Sjedinjenih Država.
U Parizu su se Makron i Zelenski zagrlili prije razgovora o planu u francuskoj predsjedničkoj Jelisejskoj palati. Nakon toga, Zelenskyy je rekao da će "svi detalji" doći u novembru i da razgovara sa saveznicima o osiguravanju dodatne vojne pomoći i dozvole ukrajinskim snagama za izvođenje dugometnih napada.
Kijev želi da zapadni partneri dozvole da udare duboko unutar Rusije, koristeći oružje dugog dometa koje oni pružaju. Neki, uključujući Veliku Britaniju i Francusku, izgledaju spremni, ali je Biden je suzdržan u pogledu eskalacije sukoba.
"Situacija izgleda sumorna za sve strane", rekla je Tatjana Stanovaja, viši saradnik u Carnegie Russia Eurasia Centru, u četvrtak X. "Zapad oklijeva usred unutrašnjih podjela, Ukrajina se bori dok se priprema za oštru zimu, a Rusija ide naprijed bez bilo kakve strateške promjene u njenu korist, ali postaje sve nestrpljivija."
Kasnije u četvrtak, Zelenskyy se sastao u Rimu s talijanskim premijerkom Giorgiom Meloni, koja je osigurala punu i kontinuiranu podršku Italije "na bilateralnom i multilateralnom nivou kako bi se Kijev stavio u najbolju moguću poziciju za izgradnju pravednog i trajnog mira".
Meloni je rekla da je sastanak pružio priliku da se razgovara o situaciji na terenu i "najneposrednijim vojnim, finansijskim i humanitarnim potrebama Ukrajine, kao i o predstojećim diplomatskim inicijativama i putu za okončanje sukoba".
Ona je dodala da će Rim nastaviti da čini svoj dio i u budućoj obnovi Ukrajine i najavila datume za narednu konferenciju o oporavku Ukrajine, koja će se održati u Rimu u julu 2025. godine.
Zelenskyy je naglasio da mu je prioritet jačanje pozicije Ukrajine, uz pomoć njenih međunarodnih partnera, kako bi se stvorili neophodni uslovi za diplomatiju.
„Rusija zapravo ne traži diplomatski put“, rekao je on. "Ako budemo u stanju da sprovedemo plan pobjede, Rusija neće moći da nastavi rat."
Zelenski bi trebalo da se sastane s papom Franjom u petak ujutro na polusatnoj audijenciji, saopštio je Vatikan. Kasnije tokom dana, sastaće se u Berlinu sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom.
Ukrajina se u velikoj mjeri oslanja na zapadnu podršku, uključujući desetine milijardi dolara vrijednu vojnu i finansijsku pomoć, kako bi nastavila borbu protiv svog većeg neprijatelja nakon gotovo 1.000 dana borbi od početka ruske invazije u punom obimu 2022.
U strahu da bi ključna pomoć mogla biti ugrožena zbog političkih promjena u zemljama donatorima, Ukrajina je gradila svoju domaću industriju oružja. Također želi prikupiti više novca od poreskih obveznika za plaćanje ratnih napora. Ukrajinski parlament usvojio je u četvrtak u drugom čitanju zakon kojim se takozvani vojni porez povećava sa 1,5% na 5%. Očekuju se neke izmjene prije nego što postane zakon.
Turneja Zelenskog dolazi dok Rusija nastavlja sporu, ali nemilosrdan marš dublje u ukrajinski istočni region Donjecka i cilja ključnu infrastrukturu vazdušnim napadima.
Zelenskyy je u srijedu rekao da plan pobjede nastoji ojačati Ukrajinu "i geopolitički i na bojnom polju" prije bilo kakvog dijaloga s Rusijom.
„Slabost bilo kog od naših saveznika će inspirisati (ruskog predsjednika Vladimira) Putina“, rekao je on. „Zato tražimo od njih da nas ojačaju, u smislu bezbjednosnih garancija, u pogledu oružja, u smislu naše budućnosti nakon ovog rata. Po mom mišljenju, on (Putin) razumije samo silu.“
Sjedinjene Države duboko zabrinute zbog mogućih posljedica zakona o stranim agentima u Crnoj Gori
Prethodno je Vlada Crne Gore saopštila je da ostaje na evropskom putu i da neće razmatrati eventualni takav prijedlog.
“Sjedinjene Države duboko su zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi predloženi zakon o stranim agentima mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode, uključujući slobode izražavanja i udruživanja”, navodi se u odgovoru State Department na upit Glasa Amerike povodom najava da će prosrpska i proruska članica Vlade Milojka Spajića, koalicija "Za budućnost Crne Gore", predložiti usvajanje zakona o stranim agentima čija bi meta bile nevladine organizacije.
U odgovoru se navodi da bi u Crnoj Gori, saveznici u NATO-u i kandidatkinji za članstvo u Evropskoj uniji, takav zakon mogao ograničiti građanski prostor.
“Stigmatizovati organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i ometati kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica. Ti elementi izrazito su značajni za sve demokratske institucije i sisteme”, navedeno je u odgovoru portparola Stejt departmenta Glasu Amerike.
Prethodno je Vlada Crne Gore saopštila je da ostaje na evropskom putu i da neće razmatrati eventualni takav prijedlog.
“Vlada je u potpunosti posvećena putu Crne Gore ka EU. Eventualni takav predlog zakona se ne može naći na njenom dnevnom redu”, saopšteno je Glasu Amerike iz vlade.
Isti izvor navodi da je stav premijera Spajića isti kao stav njegovog "Pokreta Evropa sad" (PES), koji je u srijedu saopštio da neće podržati takav zakon.
Istovremeno, iz nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT) saopšteno je da želje dijela Vlade zvuče kao spremanje lova na vještice.
“Godina je 2024. u Crnoj Gori, a kada slušamo šta želi dio vlade, zvuči kao da smo se vratili u srednji vijek – sprema se “lov na vještice”. Predlog koji zagovara "Za budućnost Crne Gore " je antievropski i retrogradni, i jasno da je njegova namjera gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja”, rekla je Milena Gvozdenović iz Centra za demokratsku tranziciju za Glas Amerike i ocijenila da je “ovako nešto tipično za autokratije, a ne demokratstka i evropska društva”.
Ona je rekla da nevladine organizacije u Crnoj Gori godinama rade na jačanju demokratije, promovišući vrijednosti kao što su transparentnost, ljudska prava i odgovornost institucija.
“Ova inicijativa ne samo da ignoriše naš doprinos, već nas pokušava diskreditovati i udaljiti od evropskih praksi, koje prepoznaju važnost nevladinog sektora i podržavaju njegov rad kroz međunarodnu saradnju i donacije”, rekla je Gvozdenović.
Ona je podsjetila da se u Crnoj Gori “pamte slučajevi kampanja protiv pojedinaca iz civilnog sektora, kao i da se znao dovoditi u pitanje legitimitet određenih NVO, a “dobijali su i etikete “izdajnika” ili “sorošoida”.
“Međutim, kada neko želi da posegne za zakonom kako bi se obračunao sa kritikama i glasom NVO-a, onda ovaj problem dobija nove dimenzije. Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, koja je dobila i pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), mora svoje zakonodavstvo i prakse usklađivati sa evropskom pravnom tekovinom, a ova inicijativa je direktno suprotstavljena toj obavezi”, rekla je.
Prema njenoj ocjeni, “posvećenost Evropskoj uniji i predlozi koje EU jasno osuđuje ne mogu ići zajedno”.
“Podsjećamo da je najavljeni zakon inspirisan zakonodavstvima iz zemalja poput Rusije, Gruzije, Kirgistana i Mađarske. Evropska unija je u više navrata osudila ovakve inicijative, a Evropski parlament je u rezoluciji posvećenoj gruzijskom zakonu pozvao na povlačenje ove štetne legislative ukazujući da je „targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija uopšte, a posebno ovaj predloženi zakon, nesumnjivo u suprotnosti i nepomirljivi sa normama i vrijednostima Evropske unije, kao i sa bilo kakvim težnjama za članstvo u EU”, rekla je.
Gvozdenović je zaključila da je “jasno da bi ovaj zakon imao negativne posljedice kako po kredibilitet Crne Gore na međunarodnoj sceni, tako i po naše evropske aspiracije".
Nova srpska demokratija (NSD), bliska predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, u srijedu je najavila da će inicirati usvajanje zakona o stranim agentima, tvrdeći bez dokaza da “strane agenture pod plaštom NVO pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore”.
„Političke organizacije su zakonom obavezane da svoje finansije učine javnim i kontrolu istih vrši nadležna Državna revizorska institucija (DRI), a to nije slučaj sa ovim agenturama koje zloupotrebljavaju naziv NVO dok im se u budžet nesmetano ubrizgavaju injekcije od milion dolara na redovnoj osnovi“, navodi se u saopštenju NSD i dodaje da u Crnoj Gori samo zbog nedostatka adekvatnog zakona, postoje ne jedna, nego više NVO koje funkcionišu izvan i iznad zakona…
Stranka aktuelnog predsjednika Skupštine Andrije Mandića navela je kako “te agenture podmeću, lažu i vode veoma preciznu kampanju za potrebe stranog naručioca za koga rade“.
„Kako su im puna usta tuđih finansija i uticaja, krajnje je vrijeme da građani Crne Gore imaju uvid i u njihove i da se takve agencije jasno odvoje od stvarnih NVO koje za cilj imaju poboljšanje kvaliteta života građana, te da ih nazovemo pravim imenom – agentima stranog uticaja u Crnoj Gori“, poručili su iz Nove srpske demokratije.
Uslijedila je oštra osuda dijela javnosti i negativan stav političkih partija, ukljućujući i vladajuće Demokrate i PES koji su rekli da neće podržati takav zakon.
Iz Kluba poslanika PES-a saopšteno je agenciji MINA da je politici koju baštini ta partija strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima.
“Kao dokazani demokratski orjentisani političari, stojimo čvrsto na svojim stavima da PES isključivo baštini tekovine koje predstavljaju EU standard demokratije i slobode misli i jasnu opredijeljenost članstvu u NATO”, rekli su u PES-a i dodali da “shodno tome neće dozvoliti bilo kakvo ometanje kursa liberalne političke tradicije Evrope i EU”.
Najavu NSD-a osudila je i najjača opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), ocjenujući je "direktnim anti-evropskmi činom koji će Crnu Goru neminovno zaustaviti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji".
"U praksi se dešava ono na šta je Demokratska partija socijalista ukazivala od momenta konstituisanja ove vlade - bilo je samo pitanje vremena kada ćemo na svojoj koži osjetiti diktaturu koja se sprovodi u zemljama poput Rusije, Kirgistana ili Gruzije. Sporno zakonsko rješenje omogućiće vlastima targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija, odnosno uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja”, rekli su i dodali da upravo ovakav 'ruski zakon' Moskva koristi da stigmatizuje nezavisne medije, organizacije i pojedince koji su kritični prema Kremlju.
SAD i dalje vjeruju da Iran nije odlučio da napravi nuklearno oružje, kažu američki zvaničnici
Sjedinjene Države i dalje vjeruju da Iran nije odlučio da napravi nuklearno oružje uprkos nedavnim strateškim neuspjesima Teherana, uključujući izraelsko ubijanje vođa Hezbolaha i dva uglavnom neuspješna pokušaja napada na Izrael, izjavila su dva američka dužnosnika Reutersu.
Komentari visokog dužnosnika Bidenove administracije i glasnogovornika Ureda direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI) dodali su javnoj primjedbi ranije ove sedmice direktora CIA-e Williama Burnsa, koji je rekao da Sjedinjene Države nisu vidjele nikakve dokaze da je iranski vođa preokrenuo njegova odluka iz 2003. da suspenduje program za naoružavanje.
"Ocjenjujemo da vrhovni vođa nije donio odluku da nastavi program nuklearnog oružja koji je Iran obustavio 2003. godine", rekao je glasnogovornik ODNI-a, misleći na iranskog lidera ajatolaha Alija Hameneija.
Obavještajna procjena mogla bi pomoći u objašnjenju protivljenja SAD bilo kakvom izraelskom napadu na iranski nuklearni program kao odmazdu za napad balističkim projektilima koji je Teheran izveo prošle sedmice.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je nakon tog napada da neće podržati izraelski napad na iranska nuklearna mjesta, ali nije objasnio zašto je došao do tog zaključka. Njegove izjave izazvale su žestoke kritike republikanaca, uključujući bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Američki zvaničnici dugo tvrde da bi pokušaj uništenja iranskog programa nuklearnog oružja mogao samo odgoditi napore zemlje da razvije nuklearnu bombu i čak bi mogao ojačati odlučnost Teherana da to učini.
„Svi mi veoma pažljivo posmatramo ovaj prostor“, rekao je zvaničnik Bajdenove administracije.
Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama u New Yorku nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, ali je Teheran više puta negirao da je ikada imao program nuklearnog oružja.
Ključni iranski saveznik oslabljen
Proteklih sedmica, izraelska vojska je nanijela velike gubitke Hezbolahu, najmoćnijem članu mreže koju podržava Iran, poznate kao Osovina otpora. Neuspjesi grupe uključuju ubistvo njenog vođe Hasana Nasralaha u izraelskom vazdušnom napadu prošlog meseca.
Slabljenje ključnog iranskog saveznika navelo je neke stručnjake da nagađaju da bi Teheran mogao ponovo pokrenuti napore za nabavku nuklearne bombe kako bi se zaštitio.
Beth Sanner, bivša zamjenica američkog direktora nacionalne obavještajne službe, rekla je da je rizik od Hameneija da poništi svoju vjersku izreku iz 2003. protiv nuklearnog oružja "veći nego što je bio" i da bi, ako bi Izrael udario na nuklearna postrojenja, Teheran vjerovatno krenuo naprijed u izgradnji nuklearnog oružja.
Međutim, za to bi ipak trebalo vremena.
"Oružje ne mogu nabaviti za jedan dan. Biće potrebni mjeseci i mjeseci", rekao je Sanner, sada saradnik njemačkog Marshall fonda.
Iran sada obogaćuje uranijum do 60% fisione čistoće, blizu 90% klase oružja, na dvije lokacije, a u teoriji ima dovoljno materijala obogaćenog do tog nivoa, ako se dodatno obogati, za skoro četiri bombe, navodi mjerilo Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nadzornog tijela UN-a.
Proširenje iranskog programa obogaćivanja smanjilo je takozvano vrijeme koje bi bilo potrebno da se proizvede dovoljno uranijuma za nuklearnu bombu na "sedmicu ili malo više", prema Burnsu, s više od godinu dana kako je navedeno u sporazumu iz kojeg se Tramp povukao kada je bio predsjednik. Zapravo bi izrada bombe od tog materijala trajala duže. Koliko dugo je manje jasno i predmet rasprave.
Mogući izraelski napad
Izrael još nije otkrio šta će ciljati kao odmazdu za prošlosedmični napad Irana sa više od 180 balističkih projektila, koji su uglavnom propali zahvaljujući presretanjima izraelske protivvazdušne odbrane, kao i američke vojske.
Sjedinjene Države privatno pozivaju Izrael da kalibrira svoj odgovor kako bi izbjegao izazivanje šireg rata na Bliskom istoku, kažu zvaničnici, a Biden je javno izrazio svoje protivljenje nuklearnom napadu i zabrinutost zbog napada na iransku energetsku infrastrukturu.
Izrael, međutim, na iranski nuklearni program gleda kao na egzistencijalnu prijetnju.
Sukobi na Bliskom istoku između Izraela i Irana i grupa koje podržava Iran u Libanu, Gazi i Jemenu postali su problem kampanje uoči predsjedničkih izbora 5. novembra, a Trump i njegova demokratska suparnica, potpredsjednica Kamala Harris, pozicioniraju se pro- izraelski.
Govoreći na predizbornom događaju prošle sedmice, Trump je ismijao Bidena zbog protivljenja napadu na iranska nuklearna mjesta, rekavši: "To je stvar koju želite pogoditi, zar ne?"
Avi Melamed, bivši izraelski obavještajac i vladin dužnosnik, rekao je da Iran još uvijek ima prostora da nadoknadi gubitke koji su naneseni njegovim saradnicima i raketnim snagama bez potrebe da pribjegne razvoju nuklearne bojeve glave.
"Iranci moraju da preračunaju šta je sljedeće. Mislim da u ovom trenutku neće žuriti da razviju ili pojačaju (nuklearni) program ka vojnom kapacitetu", rekao je on.
"Oni će se osvrnuti kako bi pronašli u kojem manevarskog prostora mogu da se kreću."
ASEAN - SAD samit: SAD zabrinute zbog kineskih akcija u Južnom kineskom moru
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je čelnicima jugoistočne Azije u petak da su SAD zabrinute zbog kineskih "sve opasnijih i nezakonitih" aktivnosti u spornom Južnom kineskom moru i obećao da će SAD nastaviti podržavati slobodu plovidbe vitalnim pomorskim trgovačkim putem.
Sastanak 10-članog Udruženja nacija jugoistočne Azije s Blinkenom uslijedio je nakon niza nasilnih sukoba na moru između Kine i članica ASEAN-a, Filipina i Vijetnama, što je podstaklo zabrinutost da bi sve snažnije akcije Kine na plovnim putevima mogle prerasti u sukob punog razmjera.
Kina, koja polaže pravo na gotovo cijelo more, ima preklapanja potraživanja sa članicama ASEAN-a Vijetnamom, Filipinima, Malezijom i Brunejem, kao i Tajvanom. Oko trećine svjetske trgovine prolazi kroz more, koje je također bogato ribljim zalihama, plinom i naftom.
Peking je odbio da prizna međunarodnu arbitražu iz 2016. od strane suda u Hagu povezanog s UN-om koja je poništila njegove ekspanzivne tvrdnje i izgradila i militarizirala ostrva koja kontrolira.
"Veoma smo zabrinuti zbog sve opasnijih i nezakonitih aktivnosti Kine u Južnom kineskom moru koje su povrijedile ljude, nanijele štetu brodovima iz zemalja ASEAN-a i protivriječi obavezama mirnog rješavanja sporova", rekao je Blinken, koji zamjenjuje predsjednika Joea Bidena, u njegov uvodni govor na samitu SAD-ASEAN. "Sjedinjene Države će nastaviti podržavati slobodu plovidbe i slobodu prelijetanja u Indo Pacifiku."
Sjedinjene Države nemaju prava na Južno kinesko more, ali su rasporedile mornaričke brodove i borbene avione da patroliraju vodama u izazovu kineskih zahtjeva.
Kineski i filipinski brodovi su se više puta sukobljavali ove godine, a Vijetnam je prošle sedmice rekao da su kineske snage napale njegove ribare u spornom moru. Kina je također poslala patrolne brodove u područja za koja Indonezija i Malezija tvrde da su ekskluzivne ekonomske zone.
Sjedinjene Države su više puta upozoravale da su dužne braniti Filipine - svog najstarijeg saveznika u Aziji - ako filipinske snage, brodovi ili zrakoplovi budu pod oružanim napadom, uključujući i Južno kinesko more.
Filipinski predsjednik Ferdinand Marcos Jr. požalio se liderima samita u četvrtak da je njegova zemlja "i dalje izložena uznemiravanju i zastrašivanju" od strane Kine. Rekao je da je "žaljenje što je cjelokupna situacija u Južnom kineskom moru ostala napeta i nepromijenjena" zbog akcija Kine, za koju je rekao da je prekršile međunarodno pravo. On je pozvao na veću hitnost u pregovorima ASEAN-a i Kine o kodeksu ponašanja za upravljanje Južnim kineskim morem.
Singapurski lider Lawrence Wong ranije ove sedmice upozorio je na "stvarne rizike da nesreća preraste u sukob" ako se ne riješi spor oko mora.
Očekuje se da će Malezija, koja sljedeće godine preuzima predsjedavanje ASEAN-a, ubrzati pregovore o kodeksu ponašanja. Zvaničnici su se složili da pokušaju da dovrše kodeks do 2026. godine, ali razgovore su ometala neugodna pitanja, uključujući nesuglasice oko toga da li pakt treba da bude obavezujući.
Kineski premijer Li Qiang bio je prkosan tokom razgovora u četvrtak. On je Južno kinesko more nazvao "zajedničkim domom", ali je ponovio tvrdnju Kine da samo štiti svoja suverena prava, rekli su zvaničnici. Li je takođe okrivio miješanje "spoljnih snaga" koje su nastojale da "uvedu blokovsku konfrontaciju i geopolitičke sukobe u Aziju". Li nije imenovao strane snage, ali je Kina ranije upozorila SAD da se ne miješaju u teritorijalne sporove u regiji.
U drugoj čvrstoj poruci Kini, Blinken je rekao da Sjedinjene Države vjeruju da je "takođe važno održati našu zajedničku predanost zaštiti stabilnosti preko Tajvanskog moreuza". Kina polaže pravo na ostrvo Tajvan kao svoju teritoriju i ogorčena je zbog patroliranja drugih zemalja u vodenoj površini koja je odvaja od ostrva.
Blinken je takođe prisustvovao samitu istočne Azije sa 18 zemalja, zajedno sa kineskim premijerom, ruskim ministrom inostranih poslova Sergejem Lavrovom i liderima Japana, Južne Koreje, Indije, Australije i Novog Zelanda.
ASEAN je pažljivo išao u pomorskom sporu s Kinom, koja je najveći trgovinski partner bloka i njegov treći najveći investitor. To nije poremetilo trgovinske odnose, s tim da su se dvije strane fokusirale na proširenje zone slobodne trgovine koja pokriva tržište od 2 milijarde ljudi.
Blinken je rekao da su godišnji pregovori na samitu ASEAN-a platforma za rješavanje drugih zajedničkih izazova, uključujući građanski rat u Mjanmaru, "destabilizirajuće ponašanje" Sjeverne Koreje i rusku ratnu agresiju u Ukrajini. On je rekao da su SAD i dalje najveći strani investitor u regionu i da imaju za cilj da ojačaju svoje partnerstvo sa ASEAN-om.
