Linkovi

Teme SAD / SVIJET

SAD donira 20 miliona dolara turizmu u BiH

Mostar

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) pokrenula je petogodišnji Projekt razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini (BIH) koji će, kroz poticanje saradnje između svih nivoa vlasti, privrede i lokalnih zajednica, podržati oporavak turističkog sektora u BiH od negativnog uticaja pandemije COVID-19.

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH Eric Nelson rekao je u ponedeljak 25. januara tokom webinara posvećenog predstavljanju projekta da će Vlada SAD kroz projekt USAID-a pomoći lokalnim akterima da predstave ponude, omoguće poslovanje, privuku investicije, te doprinesu jačanju turizma u postkovid svijetu.

Nelson je naveo nekoliko turističkih atrakcija koje je, kako kaže putujući kroz BiH vidio, a to su vodopadi, mostovi, Počitelj, Trebinje, Bjelašnica, Jahorina.

„To je početak što BiH ima ponuditi turistima. Moramo podijeliti sa svijetom ono što ova zemlja nudi“, rekao je Nelson.

Ambasador Eric Nelson
Ambasador Eric Nelson

On smatra kako BiH sada treba preduzeti korake da se prilagodi postcovid svijetu dodajući da je u 2020. godini zbog pandemije došlo do pada 80 posto turista, te da je hiljade radnika izgubilo radna mjesta u sektoru turizma.

Nelson je dodao da je potreban brz popravak infrastukture, kao i primjena digitalnih usluga u ovom sektoru.

Direktorica Misije USAID-a u BiH Nancy Eslick je rekla tokom webinara da je pandemija korona virusa imala razarajuće posljedice u čitavom svijetu, pa i u BiH, te da USAID vjeruje da investicije u turizam omogućuju više novih radnih mjesta i jačanje ekonomije.

Direktorica USAID-a za BiH Nancy J. Eslick
Direktorica USAID-a za BiH Nancy J. Eslick

Cilj petogodišnjeg, 20 miliona američkih dolara vrijednog projekta, je podrška dalekosežnom ekonomskom razvoju pokrenutom turizmom, te promocija društvene harmonije kroz prirodno aktiviranje bogatog kulturnog naslijeđa i prirodnih ljepota BiH.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je u svom obraćanju izrazio zadovoljstvo povodom pokretanja projekta. Naglasio je da BiH ima potencijal za razvoj turizma s obzirom da je zabilježena značajna stopa rasta turističkih dolazaka u periodu prije pandemije.

„Prije pandemije zabilježena je jedna od najvećih stopa rasta u zemljama zapadnog Balkana i dolazili su turisti iz regiona, ali i Kine, Koreje, SAD, svih zemalja Evrope. Svojom raznovrsnom turističkom ponudom BiH zadovoljava zahtjeve različitih profila turista. Kada pogledamo statistiku, turizam može biti jaka privredna grana u BiH“, rekao je Košarac.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma pripremilo je tri nova zakona u vezi sa sektorom turizma i ugostiteljstva primjenjujući najbolje svjetske prakse, rekla je ministrica Edita Đapo.

Ona navodi da ministarstvo na čijem je čelu kontinuirano radi na prilagođavanju zakonodavstva i direktiva vezanih za okoliš, te da je pružena značajna podrška kroz grantove i transfere privatnom sektoru.

Uprkos strahovima i izazovima, kako je rekla ministrica trgovine i turizma Repubilke Srpske (RS) Suzana Gašić, život nije i ne smije da stane.

„Zahvaljujući ovako sveobuhvatnom projektu, zajedničkim snagama doći ćemo do novih, održivih rješenja za oporavak i jačanje turizma u BiH“, naglasila je Gašić.

Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, BiH se nalazi na 116. mjestu međunarodnog indeksa robnih marki, a Slovenija je na 68. dok je Hrvatska na 27. mjestu.

U 2020. godini, COVID-19 prisilno je zaustavio putovanja, što je prouzrokovalo pad dolazaka u BiH od 84 % u odnosu na 2019. godinu.

Baš tokom 2019. godini, turizam u Bosni i Hercegovini je zabilježio svoj najveći broj dolazaka sa porastom od 12 posto u odnosu na 2018. godinu, zapošljavao je 50.000 ljudi i ostvario procijenjeni prihod od oko 1,2 milijarde američkih dolara.

See all News Updates of the Day

Turska se sprema da nastavi kupovinu ruskog raketnog sistema uprkos primjedbama SAD

Arhiv - Prvi dijelovi odbrambenog raketnog sistema S-400 iskrcavaju se iz ruskog aviona blizu Ankare, 12. juli 2019.

Turska prijeti da će nastaviti sa kupovinom oružja iz Rusije uprkos upozorenjima Washingtona. Dok SAD pojačavaju pritisak na Ankaru da odustane od kupovine ruskog protivraketnog odbrambenog sistema S-400, turski ministar odbrane Hulusi Akar je ovog mjeseca odbacio američke primjedbe. 

"To nije ofanzivni sistem", rekao je Akar i dodao da sistem ne predstavlja prijetnju za bilo koga, na bilo koji način, tamo gdje je raposređen.

"On nije rizik, prijetnja ili opasnost po druge", naglasio je turski zvaničnik.

Washington navodi da najsavremeniji radari na projektilima S-400 predstavljaju prijetnju odbrambenim sistemima NATO-a i pozvao na njihovo uklanjanje.

Međutim, iz Ankare je saopšteno da se razmišlja o kupovini nove količine ruskih projektila. Jedan izvor blizak vladi kaže da je Turska već postigla dogovor sa Moskvom.

Američki državni sekretar Antoni Blinken u aprilu je upozorio Tursku da bi mogle da joj se uvedu sankcije ako kupi drugo ruskog oružje, uključujući i dodatne raketne sisteme S-400.

Zbog zabrinutosti povodom sistema S-400, Washington je spriječio Tursku da modernizuje svoju staru vojnu avijaciju američkim avionima F-35.

Međutim, savjetnik turskog predsjednika Mesut Casin upozorio je da Washington time samo primorava Tursku da još više produbi vojne veze sa Rusijom.

"Potrebno nam je 200 borbenih aviona. To je realnost, ali nam SAD ne daju borbene avione. Tako da vi (SAD) vršite pritisak na Tursku da kupuje ruske avione, mi ne želimo da ih kupujemo", rekao je Casin i dodao: "Ali ako nam SAD ne daju borbene avione, možemo da kupujemo ruske, jer su nam ti avioni potrebni".

Analitičari predviđaju da Ankara neće kupovati novo rusko oružje prije planiranog susreta predsjednika Turske i SAD na marginama NATO samita u junu.

Arhiv- Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rukuju se za vrijeme sastanka u Kremlju, 5. marta 2020.
Arhiv- Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rukuju se za vrijeme sastanka u Kremlju, 5. marta 2020.

Ilham Uzgel, analitičar međunarodnih odnosa koji piše za portal Duvar News izjavio je da su američko-turski odnosi talac kupovine oružja od Rusije.

"Ona tu stoji kao kamen spoticanja i sumnjam da mogu nešto da urade", ocijenio je Uzgel. "To je preduslov koji su SAD zadale Turskoj i nisam nikada do sada vidio da je Turska do te mjere satjerana u ćošak".

Šef turske diplomatije Mevlut Cavusolgu​ kaže da Washington treba da prevaziđe svoje primjedbe, i odlučan je da Turska neće odustati od kupovine ruskih odbrambenih sistema.

Međutim, neki analitičari predviđaju da bi Ankara ipak mogla da bude spremna na dogovor ukoliko Washington ponudi određene ustupke.

Vrhovni sud će razmatrati zakon koji ograničava pravo na abortus

Vrhovni sud, najviša američke sudska institucija. (Foto: Reuters)

Vrhovni sud Sjedinjenih Država razmotrit će zakon o abortusu države Mississippi što bi moglo relativizirati presudu Roe protiv Wadea iz 1973. kojom je legalizovano pravo na abortus širom zemlje.

Ta najava vratila je nadu dijelu konzervativne zajednice u SAD da bi u upotrebu mogao biti vraćen zakon američke države Mississippi, kojim se abortus zabranjuje nakon 15. nedjelje trudnoće, izvijestila je agencija Reuters.

Slučaj će biti razmatran tokom sljedećeg perioda sesija Vrhovnog suda, koji počinje u oktobru i završava se u junu 2022. Sudsko vijeće, u kojem dominira konzervativna većina, razmatrat će zakon države Mississippi. U zavisnosti od epiloga mogao bi se otvoriti put da presuda donijeta prije 48 godina, koja je predstavljala temelj za legalizaciju abortusa bude opovrgnuta, što je dugogodišnji cilj američkih vjerskih konzervativaca.

U sudskoj odluci odluci Roe protiv Wadea, potvrđenoj 1992. precizirano je da države ne mogu da zabrane abortus između 24. i 28. nedjelje starosti ploda. Zakon države Mississippi, kojim je abortus regulisan, zabranjuje ga znatno ranije.

Također, presudom Roe protiv Wadea ženama je na temelju ustavnog prava na ličnu privatnost omogućen abortus. Sud je u odluci iz 1992. u okviru postupka koji se vodio u američkoj državi Pennsylvania, ponovio presudu iz 1973. i zabranio donošenje zakona koji, kako je tada obrazloženo, neprikladno opterećuju mogućnost žena da abortiraju.

Protivnici abortusa u Americi nadaju se da će Vrhovni sud ograničiti ili čak poništiti presudu Roe protiv Wadea iz 1973. Inače, sastav sudija Vrhovnog suda prošle godine, sa 5:4 u korist konzervativne većine, promijenjen je na 6:3, nakon što je na položaj sudije imenovana Amy Coney Barret​, koju je na tu funkciju predložio bivši predsjednik Donald Tramp.

Ona je u sudu zamijenila pokojnu Ruth Bader Ginsburg​, sutkinju čija su dostignuća u oblastima zaštite ljudskih prava, seksualnih manjina, prava žena mnogobrojnim poštovaocima postala životna inspiracija.

Zakon donijet u državi Mississippi 2018. godine, kao i drugi slični u državama predvođenim republikancima, usvajani su sa punom sviješću da su u potpunoj suprotnosti sa presudom Roe protiv Wadea

Pošto je Ženska zdravstvena organizacija Jackson, jedina klinika u Mississippiju na kojoj je moguće podvrći se abortusu, uputila tužbu u namjeri da blokira tu mjeru, federalni sudija je presudio protiv države. Isti zaključak usvojio je i apelacioni sud u New Orleansu, uputivši državu da se žali Vrhovnom sudu.

"Države mogu da regulišu postupke prekida trudnoće sve dok neprimjereno ne opterećuju prava žena - ali ne mogu zabraniti pobačaje. Zakon o kome je riječ zabranjuje", objasnio je u svojoj presudi sudija Patrick Higginbotham

Abortus je i dalje tema o kojoj američka javnosti ima duboko podijeljeno mišljenje. Hrišćanski konzervativci najviše mu se protive. Podvrgavanje tom medicinskom zahvatu prekida trudnoće u SAD neprekidno opada od ranih osamdesetih godina prošlog vijeka, i prema podacima neprofitnog instituta Gatmaker, dostiglo je najniži nivo u posljednjih nekoliko godina.

SAD zemljama svijeta šalju milione vakcina

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden tokom obraćanja u Beloj kući. (Foto:REUTERS/Leah Millis)

Američki predsjednik Joe Biden najavio je da će Sjedinjene Države do kraja juna poslati najmanje 20 miliona vakcina drugim državama. 

Biden je ukazao da je riječ o vakcinama čija je upotreba odobrena u SAD-u, a radi se o vakcinama Pfizer-BioNTech i Moderna.

Također, drugim državama će biti ustupljeno i 60 miliona vakcina kompanije AstraZeneca koja još nije dobila upotrebnu dozvolu u SAD-u.

"Kao što su tokom Drugog svjetskog rata Sjedinjene Države bile izvorište demokratije, sada će biti izvor vakcina", rekao je Biden tokom obraćanja reporterima u Bijeloj kući.

Američki predsjednik primjetio je da ni jedna država u svijetu nije ustupila toliki broj vakcina drugim državama.

Inače, u Sjedinjenim Državama do sada je dato 272 miliona vakcina dok ih je distribuirano 340 miliona, objavljeno je u ponedjeljak

Gotovo 60 odsto odraslih dobilo je jednu dozu vakcine, po čemu Sjedinjene Države prednjače u odnosu na brojne države svijeta, poput Brazila i Indije, kojima pandemija Covida-19 predstavlja značajan izazov.

Američka administracija bila je pod pritiskom međunarodne javnosti da podijeli vakcine sa svijetom, ali se predsjednik Biden opredijelio da prije toga pandemija unutar SAD bude stavljena pod kontrolu.

Blinken boravi u Danskoj na razgovorima o ekonomiji i klimi

Državni sekrerar SAD Antony Blinken maše nakon izlaska iz aviona na aerodromu u Kopenhagenu, Danska, 17. mart 2021.

Američki državni sekretar Antony Blinken boravi u ponedjeljak u Danskoj na razgovorima o ekonomskim, bezbjednosnim i klimatskim pitanjima, kao i o stalnom nastojanju administracije Bidena da ojača veze sa saveznicima SAD.

Blinkenov raspored uključuje sastanke sa danskom premijerkom Mette Frederiksen​ i kraljicom Margrethe​om II, kao i obilazak laboratorije za kvantne materijale na Univerzitetu u Kopenhagenu.

Nakon Danske, Blinken kreće prema Rejkjaviku na Islandu, gdje će učestvovati na ministarskom sastanku Arktičkog savjeta.

Blinken je rekao da je Kopenhagen "prva stanica na putovanju koje će fokus staviti na jačanje NATO, partnerstvo na Arktiku, suočavanje s klimatskom krizom i rješavanje drugih globalnih izazova sa kojima se suočavamo".

Na marginama razgovora na Islandu, Blinken treba da se sastane sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, što je, kako saopštava State Department, prilika da razgovara o izgradnji "predvidljivijeg odnosa s Rusijom" i oblastima od zajedničkog interesa.

"Produžili smo važan Ugovor o novom START-u na pet godina odmah, ali takođe gledamo na područja u kojima se Rusija ponašala agresivno i preduzimala zlonamjerne napore koje će, kako je rekao predsjednik, koštati", rekao je novinarima visoki zvaničnik State Departmenta čije ime nije navedeno. "Nećemo stajati skrštenih ruku. Ne težimo eskalaciji, jednostavno, opet, tražimo predvidljiviju, stabilniju vezu. I mislim da postoje područja u kojima možemo razgovarati o tim stvarima sa ministrom spoljnih poslova Lavrovom."

Poboljšava se snabdijevanje gorivom u SAD, u nekim područjima i dalje nestašica

Red vozila pred benzinskom pumpom usljed nestašice u Sjevernoj Karolini (Foto: REUTERS/Jonathan Drake)

Nestašica goriva koja je pogodila potrošače na istočnoj obali Sjedinjenih Država polako jenjava pošto je najveći naftovod u zemlji, Colonial Pipeline, u potpunosti obnovio kapacitete distribucije nakon cyber napada na tu kompaniju.

Međutim, čak i uz poboljšanje snabdijevanja najmanje trećina benzinskih pumpi bila je bez goriva u američkim državama Maryland, Virginia i Georgia, objavila je kompanija GasBuddy koja se, između ostalog bavi praćenjem stanja na tržištu goriva, izvijestila je agencija Reuters.

Ukupan broj pumpi na kojima u nedjelju nije bilo goriva iznosio je 12.870, što je manje od 13.450 koliko ih je bilo u subotu – i 16.000, koliko je iznosila maksimalna brojka, tokom krize u snabdijevanju, izjavio je predstavnik GasBuddyja Patrick de Haan.

Colonial Pipeline je u subotu saopštio da sistemi te kompanije funkcionišu normalno, dok u nedjelju nisu bili dostupni za komentar, javio je Reuters.

Period normalizacije distribucije obilježila je masovna potražnja za gorivom građana, čiji su uzroci u američkoj javnosti tumačeni paničnom reakcijom građana, kao i porast cijena.

Potražnja za gorivom u subotu je opala za skoro 15% u odnosu na period prije nedjelju dana, podaci su GasBuddyja, što je koincidiralo sa prekidom nastojanja građana da prave zalihe.

Istovremeno, tokom posljednjih nedjelju dana prosječna cijena benzina na nacionalnom nivou porasla je za više od tri dolara, najviše od oktobra 2014. godine, objavila je američka Automobilska asocijacija.

Američke vlasti označile su hakersku grupu "DarkSide", kao odgovornu za cyber napad na najveći američki naftovod. Ta grupa objelodanila je da je nedavno hakovala još četiri kompanije.

U slučaju Colonial Pipelina tražili su otkupninu, ali nije jasno koliko je novca zatraženo, niti da li je kompanija isplatila bilo kakve novčane sume. Bloomberg i New York Times objavili su da je Colonial Pipeline platila otkup skoro 5 miliona dolara.

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden ponovio je u četvrtak da ne vjeruje da je ruska vlada umiješana u cyber napad na glavnu američku kompaniju za distribuciju naftnih derivata, ali je dodao da odgovorni za napad žive u Rusiji.

Sjedinjene Države su sredinom aprila pooštrile sankcije uvedene Ruskoj federaciji. Predsjednik Biden je tada rekao da SAD ne mogu stranoj sili da se miješa u izborni process ili da na njenoj teritoriji sprovodi cyber napade.

Dvije države su trenutno u fazi značajnog zahlađenja odnosa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG