Herkul, web stranica koja objavljuje Gulenove propovijedi, objavila je na svom X računu da je Gulen preminuo u nedjelju navečer u američkoj bolnici gdje se liječio.
Gulen je bio nekadašnji Erdoğanov saveznik, ali su se spektakularno posvađali, a Erdoğan ga je smatrao odgovornim za pokušaj puča 2016. u kojem su odmetnuti vojnici zapovijedali ratnim avionima, tenkovima i helikopterima. Oko 250 ljudi je ubijeno u pokušaju preuzimanja vlasti.
Gulen, koji je od 1999. živio u samonametnutom egzilu u Sjedinjenim Državama, negirao je umiješanost u puč.
Prema njegovim sljedbenicima, Gulenov pokret - poznat kao "Hizmet" što na turskom znači "usluga" - nastoji da širi umjereni brend islama koji promovira obrazovanje u zapadnom stilu, slobodna tržišta i međuvjersku komunikaciju.
Od neuspjelog državnog udara, njegov pokret je sistematski razbijan u Turskoj, a njegov utjecaj je opao na međunarodnom planu.
Poznat među svojim pristalicama kao Hodžaefendi, ili poštovani učitelj, Gulen je rođen u selu u istočnoj turskoj provinciji Erzurum 1941. godine. Sin imama, odnosno islamskog propovjednika, učio je Kuran od djetinjstva.
Godine 1959. Gulen je postavljen za imama džamije u gradu Edirne na sjeverozapadu zemlje i počeo je da se ističe kao propovjednik 1960-ih godina u zapadnoj provinciji Izmir, gdje je osnovao studentske domove i odlazio u čajdžinice da propovijeda.
Ove studentske kuće označile su početak neformalne mreže koja će se u narednim decenijama širiti kroz obrazovanje, poslovanje, medije i državne institucije, dajući njegovim pristalicama veliki uticaj.
Ovaj uticaj se proširio i van granica Turske na turske republike centralne Azije, Balkana, Afrike i Zapada kroz mrežu škola.
BIVŠI ERDOĞANOV SAVEZNIK
Gulen je bio blizak saveznik Erdoğana i njegove AK Partije, ali rastuće tenzije u njihovim odnosima eksplodirale su u decembru 2013. godine kada su na vidjelo izašle istrage o korupciji usmjerene na ministre i zvaničnike bliske Erdoğanu.
Vjerovalo se da iza istrage stoje tužioci i policija iz Gulenovog pokreta Hizmet, a za Gulenom je izdat nalog za hapšenje 2014. godine, a njegov pokret je dvije godine kasnije označen kao teroristička grupa.
Ubrzo nakon državnog udara 2016., Erdoğan je opisao Gulenovu mrežu kao izdajnike i "kao rak", obećavajući da će ih iskorijeniti gdje god bili. Ugašene su stotine škola, kompanija, medija i udruženja povezanih s njim, a imovina zaplijenjena.
Gulen je "najoštrije" osudio pokušaj puča.
"Kao neko ko je pretrpio višestruke vojne udare tokom proteklih pet decenija, posebno je uvredljivo biti optužen za bilo kakvu vezu sa takvim pokušajem", rekao je on u izjavi.
U gušenju nakon neuspjelog puča, za koji je vlada rekla da je bio usmjeren na Gulenove sljedbenike, najmanje 77.000 ljudi je uhapšeno, a 150.000 državnih radnika, uključujući nastavnike, sudije i vojnike, suspendovano po vanrednom stanju.
Kompanije i medijske kuće za koje se smatra da su povezane s Gulenom su oduzete od strane države ili su zatvorene. Turska vlada je saopćila da su njeni postupci opravdani ozbiljnošću prijetnje koju je državi predstavljao državni udar.
Gulen je također postao izolovana figura unutar Turske, vrijeđan od strane Erdoğanovih pristalica i izbjegavan od strane opozicije koja je smatrala da je njegova mreža decenijama urotila da potkopa sekularne temelje republike.
Ankara je dugo tražila da se on izruči iz Sjedinjenih Država.
Govoreći u svom zatvorenom imanju u planinama Pocono u Pensilvaniji, Gulen je rekao u intervjuu za Reuters 2017. da ne planira pobjeći iz Sjedinjenih Država kako bi izbjegao izručenje. Čak i tada, djelovao je slabašno, hodao je teško i držao svog dugogodišnjeg doktora pri ruci.
Gulen je otputovao u Sjedinjene Države na liječenje, ali je ostao tamo jer se suočio s krivičnom istragom u Turskoj.
