Linkovi

Top priča

update

SAD odobrile treću dozu Pfizera ili Moderne za rizične grupe

Vakcinacija protiv Covida u Sjedinjenim Državama

Američka uprava za hranu i lijekove odobrila je treću dozu vakcine Pfizer ili Moderna za neke osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom.

Vršiteljica dužnosti povjerenika agencije, dr. Janet Woodcock, izjavila je u četvrtak kasno uvečer, "FDA je posebno svjesna da su osobe s oslabljenim imunitetom posebno izložene riziku od teških bolesti".

"Ostale osobe koje su potpuno cijepljene adekvatno su zaštićene i trenutno im nije potrebna dodatna doza cjepiva protiv COVID-19", rekla je ona.

Naučnici su raspravljali o tome hoće li nekim imunokompromitovanim osobama, poput primalaca transplantiranih organa ili pacijenata s rakom, ponuditi dodatne doze vakcine protiv COVID-19. Nedavno istraživanje Univerziteta Johns Hopkins pokazalo je da mnogi pacijenti koji su imali transplantaciju nisu imali nikakvu zaštitu antitijela nakon što su primili pune dvije doze vakcine, ali je treća doza pojačala njihovu zaštitu.

Između tri i devet miliona Amerikanaca ima oslabljen imunološki sistem, bilo zbog bolesti ili zbog lijekova koje uzimaju.

U vezi s tim, CDC preporučuje da sve trudnice dobiju vakcinu protiv COVID-19. Agencija je ovo savjetovala u srijedu, nakon objavljivanja podataka koji pokazuju da se žene nisu suočile s povećanim rizikom od pobačaja nakon što su primile barem jednu dozu vakcine.

Doktorica Rochelle Walensky, čelnica CDC-a, u pisanoj izjavi rekla je da "nikada nije bilo hitnije povećati vakcinaciju, jer se suočavamo s visoko prenosivom delta varijantom i vidimo teške ishode od COVID-19 među nevakcinisanim trudnicama." Samo 23% trudnica u SAD-u primilo je barem jednu dozu vakcine protiv COVID-19.

Kalifornija je u srijedu postala prva američka država koja je od nastavnika i pomoćnog osoblja zahtijevala ili vakciniciju protiv COVID-19 ili sedmično testiranje.

Guverner Gavin Newsom rekao je da se nova naredba primjenjuje i u javnim i u privatnim školama u najmnogoljudnijoj državi, a uključuje pomoćnike učitelja, vozače autobusa, radnike u kafićima i volontere.

Njegovu naredbu podržao je čelnik Kalifornijskog udruženja učitelja E. Toby Boyd. "Vaspitači žele biti u učionicama sa svojim učenicima", rekao je Boyd, "a najbolji način da to osiguramo je da se svi zdravstveno sposobni vakcinišu." Sindikati učitelja, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, sve su više ublažavali svoje protivljenje obaveznoj vakcinaciji usred trenutnog porasta broja novih slučajeva COVID-19 zbog zaraznije delta varijante.

Randi Weingarten, čelnik Američkog udruženja učitelja, rekao je prošle sedmice tokom televizijskog intervjua: "Zbog lične savjesti, mislim da moramo sarađivati s našim poslodavcima, a ne suprotstavljati im se, u smislu obavezne vakcinacije".

Kanadska vlada objavila je u srijedu da razvija digitalni pasoš za vakcinisane protiv COVID-19, koju će njeni građani koristiti za međunarodna putovanja.

Ministar za imigracijska pitanja, Marco Mendicino rekao je da savezna vlada u Ottawi radi sa svojim provincijama i teritorijima, koje su odgovorne za vakcinisanje njenih stanovnika, na zajedničkom pristupu u kreiranju pasoša, koji bi trebao biti dostupan u sljedećih nekoliko mjeseci.

Mendocino je rekao da je pasoš o vakcinaciji "ključni korak naprijed u osiguranju da će Kanađani imati dokumente koji su im potrebni kad ponovno budu mogli sigurno putovati".

Neki podaci za ovaj izvještaj preuzeti su od Associated Pressa i Reutersa.

See all News Updates of the Day

Šta znači odluka Vrhovnog suda o abortusu?

Pristalice (L) i protivnici (D) odluke o ukidanju ustavnog prava na abortus pred zgradom američkog Vrhovnog suda (Foto: AP/VOA graphic)

Presuda u slučaju Dobs protiv zdravstvene organizacije za žene "Džekson" - donesena 24. juna 2022. godine - ima dalekosežne posjledice. Eksperti za zdravstvena pravna pitanja i Ustav sa Bostonskog univerziteta, Nikol Haberfild i Linda C Meklejn objašnjavaju šta se sada može očekivati.

Vrhovni sud je odlukom većine konzervativnih sudija, 6 naprema 3, odlučio da potvrdi zabranu abortusa poslije 15 nedelja trudnoće koju je usvojio Misisipi. Sudije su poništile dvije ključne odluke koje su štitile pravo na abortus: u slučaju Rou protiv Vejda 1973. godine, i organizacije za zaštitu prava na abortus "Planned parenthood" protiv Kejsi 1992. goidne.

U mišljenju suda, čiji je autor konzervatvni sudija Semjuel Alito, navodi se da se u Ustavu zemlje ne pominje abortus. Niti Ustav garantuje pravo na prekid trudnoće preko drugog prava - na slobodu.

U mišljenju se odbacuje argument iz slučaja Rou i Kejsi da ustavno pravo na slobodu obuhvata pravo pojedinca na privatnost u donošenje odluke o abortusu, na isti način na koji štiti ostale odluke koje se tiču intimnog seksualnog ponašanja, kao što su kontracepcija i brak. Prema presudi, abortus je "suštinski različit" zato što se njime uništava život fetusa.

Uzak pristup konceptu ustavne slobode u suprotnosti je sa širim stavom koji je sud zauzeo u prethodnoj presudi u slučaju Kejsi, kao i kada je riječ o slučaju o bračnoj jednakosti, Obergfel protiv Hodžisa iz 2015. godine. Međutim, većina sudija je u presudi navela da ona neće uticati na pravo na istopolne brakove.

Presuda ne znači da je abortus zabranjen širom SAD. Umjesto toga, rasprava o legalnosti prekida trudnoće sada će se voditi pred zakonodavnim tijelima pojedinačnih američkih država gdje, kako navodi Alito, žene "nisu bez izborne ili političke moći". Državama će biti dozvoljeno da regulišu ili zabranjuju abortus, a jedini uslov je za to je da se iznese "racionalni osnov" - što je slabiji standard od onog iz slučaja Kejsi o "nepropisnom teretu".

Prema tom osnovu, državama nije bilo dozvoljeno da uvode restrikcije kojima se nameću značajne prepreke onima koji žele abortus. Sada, zabrane abortusa će se smatrati legalnim dok god postoji "racionalni osnov" za zakonodavno tijelo da vjeruje da zakon služi legitimnim državnim interesima.

Liberalne sudije, koje su bile protiv ukidanja ustavnog prava na abortus, kritikovale su sud zbog uskog pristupa slobodama, kao i zbog posljedica koje će ukidanje Rou protiv Vejda imati na živote žena u SAD. Ocijenile su da će posljedice odluke biti "suzbijanje prava žena i njihovog statusa kao slobodnih i ravnopravnih građana". Sudije Stiven Brejer, Elena Kegan i Sonja Sotomajor takođe su izrazili duboku zabrinutost zbog uticaja presude na pristup siromašnih žena abortusu u SAD.

Vrhovni sud u danu ukidanja presude Rou protiv Vejda i ustavnog prava na abortus
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:08 0:00

Presudom Vrhovnog suda postignuto je ono čega su se aktivisti za reproduktivna prava plašili decenijama: Oduzeto je ustavno pravo na privatnost koje štiti pristup abortusu. Ova odluka pripremala se decenijama.

Prije 30 godina, kada su se iznosili agrumenti u slučaju Kejsi, mnogi pravni eksperti vjerovali su da je sud spreman da poništi presudu u slučaju Rou. U najvišoj sudskoj instanci, tada je bilo osam sudija koje su imenovali republikanski predsednici, od kojih je nekoliko nagovijestilo spremnost da ukine pravo na abortus.

Međutim, sudije koje su postavili republikanci - Entoni Kenedi, Sandra Dej O’Konor i Djevid Suter potvrdili su presudu iz slučaja Rou. Izmijenili su okvir da bi omogućili veću državnu regulaciju tokom trudnoće i oslabili standarde za procjenu tih zakona.

Čak i prije odluke u slučaju Kejsi, protivnici abortusa u Kongresu značajno su ograničili su pristup koji su siromašne žene i pripadnice vojske imali prekidu trudnoće, tako što su uveli restrikcije na federalno finansiranje abortusa.

Proteklih godina, američke države usvojile su niz ograničenja na abortus, koja ne bi ispunila stroge pravne standarde utvrđene presudom u slučaju Rou protiv Vejda. Mnoga državna ograničenja ukinuta su pred federalnim sudovima - uključujući zabrane abortusa prije otkucaja srca i zakone koji su otežavali rad klinikama za abortus - na osnovu slabijih standarda iz slučaja Kejsi.

Obećanje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da će za vrijeme svog mandata imenovati federalne sudije koji su protiv abortusa - te odluka da imenuje tri konzervativne sudije Vrhovnog suda - konačno su omogućili da se ostvari cilj protivnika legalnog prekida trudnoće: poništavanje presuda u slučajevima Rou i Kejsi.

Pristup abortusu je bio ograničen i prije presude u petak, zbog niza zakona usvojenih širom SAD. Države, u kojima republikanci imaju vlast, imaju veće restrikcije od onih gde su demokrate na vlasti. Najveća ograničenja su na srednjem zapadu i jugu Amerike.

U 13 država su usvojeni zakoni kojim se strogo ograničava pristup abortusu. Stupiće na snagu uskoro nakon presude Vrhovnog suda, s obzirom na to da je samo potrebno da to potvrdi državni sekretar za pravosuđe ili je neophodna neka druga mjera državnih zvaničnika.

U devet američkih država postoje zakoni usvojeni prije presude u slučaju Rou protiv Vejda, koji nikada nisu u potpunosti ukinuti, a kojima se značajno ograničava ili zabranjuje pristup abortusu. Ukupno, u gotovo polovini američkih država će biti ograničen pristup abortusu kroz niz mjera kao što su zabrana prekida trudnoće od šeste nedelje - prije nego što mnoge žene i znaju da su trudne - te ograničavanje razloga za odobravanje abortusa, kao što je zabrana prekida trudnoće u slučaju anomalija kod fetusa.

U međuvremenu, u 16 država i u prijestonici Washingtonu zaštićeno je pravo na abortus na više načina, državnim statutima, ustavnim amandmanima ili odlukama državnih vrhovnih sudova. U državama, koje ograničavaju pristup abortusu, potezi trudnica još ne podliježu krivičnom gonjenju. Umjesto toga, klinikama se prijeti građanskim ili krivičnim akcijama, uključujući i gubitak dozvole za rad.

Neke države pak postaju "bezbjedna utočišta", gdje ljudi mogu da dođu i imaju legalan pristup abortusu. Odluka suda mogla bi da podstakne i akciju na federalnom nivou. U Predstavničkom domu američkog Kongresa usvojen je prijedlog zakona koji štiti zdravstvene radnike i trudnice koje žele abortus, ali su republikanci u Senatu blokirali njegovo usvajanje u tom tijelu.

Predsjednik Joe Biden bi mogao da donese uredbu kojom bi federalnim agencijama naložio da razmotre postojeće propise da bi se pristup abortusu osigurao u što je više mjesta. Republikanci u Kongresu mogli bi da razmatraju zabrane abortusa širom zemlje. Svi ti napori bi vjerovatno bili neuspješni, ali bi mogli da izazovu zabunu među ranjivim kategorijama stanovništva.

Istraživanja pokazuju da se abortusi vrše bez obzira na to da li su legalni ili ne, ali u zemljama gdje je pristup abortusu ograničen ili je on nelegalan, žene trpe negativne zdravstvene posljedice kao što su infekcije, prekomerno krvarenje ili perforacije materice.

Međutim, od 2020. godine prekid trudnoće uzimanjem pilula je najuobičajeni metod u SAD, a taj trend ubrzala je pandemija koronavirusa. Mnoge države, koje ograničavaju abortus, sada pokušavaju da spriječe i prekid trudnoće pomoću medikamenata.

Odlukom Vrhovnog suda o ukidanju prava koje je bilo priznato 50 godina, Sjedinjene Države su sada u manjini zemalja, od kojih se sada većina kreće ka liberalizaciji.

Vrhovni sud SAD-a poništio historijsku presudu o abortusu

Ukinuta presuda Roe vs Wade
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:51 0:00

U dugo očekivanom potezu, američki Vrhovni sud odbacio je pola stoljeća staru presudu kojom je utvrđeno ustavno pravo na pobačaj, ostavljajući državama da odluče hoće li dopustiti postupak ili ne.

Odluka konzervativne većine visokog suda u petak uslijedila je manje od dva mjeseca nakon što je rani nacrt odluke procurio na web-stranicu s vijestima, što je izazvalo prosvjede diljem zemlje aktivista za prava na pobačaj.

Iako poništenje presude visokog suda iz 1973. u slučaju poznatom kao Roe protiv Wadea i zasebnom predmetu pod nazivom Planirano roditeljstvo protiv Caseyja ne nameće zabranu pobačaja, njegov pravni učinak će se gotovo odmah proširiti zemljom.

Guttmacher Institute, istraživačka skupina za izbor, procjenjuje da će 26 država, uglavnom na jugu i srednjem zapadu, zabraniti pobačaj nakon ukidanja postupka Roe protiv Wakea. To bi moglo prisiliti milione žena koje traže pobačaj da putuju u države u kojima su zaštićena prava na pobačaj.

Presuda Vrhovnog suda donesena je u pomno promatranom slučaju koji uključuje zakon Mississippija koji zabranjuje gotovo sve pobačaje nakon 15. sedmice trudnoće, nekoliko sedmica prije granične faze utvrđene u slučaju Roe protiv Wadea.

Anti-abortion activists march towards the U.S. Supreme Court, during the March for Life in Washington Friday, Jan. 18, 2019. (Photo by Diaa Bekheet)
Anti-abortion activists march towards the U.S. Supreme Court, during the March for Life in Washington Friday, Jan. 18, 2019. (Photo by Diaa Bekheet)

Jackson Women's Health Organization, jedina klinika za pobačaje u Mississippiju, osporila je zakon iz 2018. na saveznom sudu, tvrdeći da bi to prekršilo gotovo 50 godina presedana Vrhovnog suda.

Nakon što su dva niža suda stala na stranu klinike, država Mississippi, uz potporu 25 drugih država pod kontrolom republikanaca, obratila se Vrhovnom sudu, tražeći od sudaca da ponište i Roea i Caseyja. Njihova peticija tvrdi da "ništa" u ustavu "ne podržava pravo na pobačaj".

Složilo se šest sudaca sudoa, koje su sve imenovali predsjednici republikanci.

"Ustav ne spominje pobačaj i nijedno takvo pravo nije implicitno zaštićeno nijednom ustavnom odredbom, uključujući... Zakonski postupak 14. amandmana", napisao je konzervativni sudac Samuel Alito u mišljenju većine

14. amandman kaže da nijedna država ne može "lišiti bilo koju osobu života, slobode ili imovine bez odgovarajućeg pravnog postupka".

Na tu se odredbu posljednjih desetljeća pozivao Vrhovni sud kako bi potvrdio prava koja nisu izričito spomenuta u Ustavu, poput prava na istospolne brakove. Ali Alito je tvrdio da "svako takvo pravo mora biti 'duboko ukorijenjeno u povijest i tradiciju ove nacije'."

Opponent of same-sex marriage and supporters of traditional marriage between one man and one woman rally outside the U.S. Capitol in Washington, D.C., June 19, 2014. (Photo: Diaa Bekheet)
Opponent of same-sex marriage and supporters of traditional marriage between one man and one woman rally outside the U.S. Capitol in Washington, D.C., June 19, 2014. (Photo: Diaa Bekheet)

"Pravo na pobačaj ne spada u ovu kategoriju", napisao je u nacrtu koji je procurio.

Umjesto Vrhovnog suda, države bi trebale odlučiti hoće li dopustiti ili zabraniti pobačaj, stoji u mišljenju.

Trojica liberalnih sudaca, kojima se pridružio konzervativni glavni sudac John Roberts, nisu se složila.

FILE - Chief Justice John Roberts sits during a group photo at the Supreme Court in Washington, April 23, 2021.
FILE - Chief Justice John Roberts sits during a group photo at the Supreme Court in Washington, April 23, 2021.

Malo je pitanja u Americi koja izaziva podjele kao pobačaj. Posljednjih 50 godina američki konzervativci, vođeni željom da zaštite nerođeni život, vodili su kampanju protiv presude Roe protiv Wadea o pobačaju. Ali nedostajalo im je glasova na visokom sudu da ga ponište.

To se promijenilo nakon što je Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima 2016. i postavio tri suca protiv pobačaja u Vrhovni sud. To je konzervativcima dalo veliku većinu od 6-3 na moćnom sudu, što je povećalo vjerovatnost da će konzervativni suci poništiti presudu o pobačaju.

Općenito, Vrhovni sud slijedi načela utvrđena u svojim prethodnim presudama, doktrinu poznatu kao stare decisis. Suci protivnici su napisali da je presuda prekršila ovaj dugogodišnji pravni propis.

Ali Alito je rekao da postoje okolnosti u kojima presedan ima i može se poništiti. U značajnoj presudi iz 1954., na primjer, Vrhovni je sud poništio odluku iz 1896. koja je legalizirala rasnu segregaciju u Sjedinjenim Državama, primijetio je Alito.

Alito je napisao da je sudska presuda ograničena na pobačaj i da neće utjecati na druga prava. Ali liberalni kritičari ove odluke brinu se da će odluka otvoriti vrata ukidanju drugih prava koje priznaje Vrhovni sud.

"Ako poništite zakon na temelju temeljnog neslaganja s pravnim obrazloženjem koji ga podupire, isti tačni argumenti omogućit će poništavanje druge odluke", rekla je Caroline Fredrickson, profesorica prava na Sveučilištu Georgetown i viša suradnica na Sveučilištu Georgetown iz lijevo orijentiranog Brennan Center for Justice.

Presuda je donesena manje od dva mjeseca nakon što je prvobitni nacrt mišljenja procurio na stranicu s političkim vijestima, što je izazvalo i pohvale i kritike u političkom spektru.

Dok su aktivisti i političari protiv pobačaja pozdravili nacrt mišljenja kao "pobjedu za ljudski život", njihove liberalni kolege osudili su ga kao napad na reproduktivna i druga prava na privatnost.

U iščekivanju presude, države diljem zemlje, ovisno o ideološkim sklonostima svojih zakonodavnih tijela, mijenjaju svoja pravila o pobačaju.

U konzervativnim državama, uz donošenje takozvanih "zakona o pokretaču" osmišljenih da stupe na snagu nakon što Roe bude poništen, zastupnici su krenuli u pooštravanje ograničenja pobačaja, a Oklahoma je u martu donijela zakon koji zabranjuje pobačaj u bilo kojem trenutku tokom trudnoće.

Sa svoje strane, politički liberalnije države odgovorile su donošenjem zakona za proširenje pristupa pobačaju, a neke države razmatraju zakone koji bi medicinskim sestrama omogućili provođenje postupka.

Sudska presuda dolazi unatoč rastućem javnom prihvaćanju pobačaja. Gallupova anketa provedena nakon što je nacrt sudske odluke procurio u maju pokazala je da se 55% Amerikanaca identificiralo kao "za izbor", što je najviša razina takvog osjećaja od sredine 1990-ih.

Ipak, pobačaj ostaje pitanje političkih podjela koje će vjerojatno živjeti i nakon Roeove smrti. Skupine za prava na pobačaj spremaju se osporiti nove državne zabrane i ograničenja na državnim sudovima, što dovodi do dugotrajnih pravnih bitaka.

"Dio problema je u tome što morate pronaći neke zaštite unutar državnih ustava kako biste pokrenuli ove slučajeve", rekla je Elizabeth Nash, analitičarka državne politike za Guttmacher Institut.

Komplicirajući napore da se ospori državne zabrane pobačaja, četiri države -- Alabama, Louisiana, Tennessee i Zapadna Virginia -- donijele su ustavne amandmane koji kažu da državni ustav ne priznaje pravo na pobačaj, istaknuo je Nash. U dvije druge -- Kansasu i Kentuckyju -- birači bi trebali glasati o tom pitanju kasnije ove godine.

Senat usvojio zakon o strožijoj kontroli oružja, prvi nakon 30 godina

Protest školaraca u Sakramentu protiv oružanog nasilja

Senat je usvojio prijedlog zakona o strožoj kontroli oružja koji su izradili senatori iz obje partije. Senatori su glasali o prijedlogu zakona poslije masovnih ubistava u Uvaldeu i Buffalu.

VAŠINGTON - Za je glasalo 65 senatora, 33 je bilo protiv, i ovo je prvi zakonski akt o kontroli oružja koji se našao pred Senatom u proteklih 30 godina.

"Dvostranački prijedlog će zaštititi Amerikance. Djeca u školi i cijele zajednice biće bezbjedniji zbog toga. Predstavnički dom treba brzo da glasa o ovom preijdlogu i da ga pošalje na moj potpis", rekao je predsjednik SAD Joe Biden.

Predstavnički dom bi mogao zakon da uvede u proceduru u petak, a da se o njemu glasa narednim danima. Očekuje se da svi republikanci u Predstavničkom domu glasaju protiv, ali demokrate imaju potrebnu većinu. A ako bude usvojen, ide na potpis Bidenu i onda stupa na snagu.

Zakon, čiji podržavaoci smatraju da će spasavati živote, ima skromne domete i njegov najvažniji dio je obaveza da se temeljitije rade bezbjednosne provjere kupaca.

Republikanci nisu željeli komproms po pitanju drugih mjera, poput zabrane prodaje automatskog oružja, koju podržavaju demokrate i Biden.

"Ovo nije lijek za oružano nasilje u našoj zemlji, ali je važan korak u tom pravcu", rekao je lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer.

U istom danu, Vrhovni sud SAD je odlučio da presudi protiv države New York koja je samo određenim grupama dozvoljavala da nose oružje u futroli van kuće. Sud je utvrdio da se tim zakonom krši Drugi amandman američkog ustava koji građanima daje pravo da "posjeduju i nose oružje". Sada će svi građani moći da nose oružje van kuće u svrhu samoodbrane, rekao je Vrhovni sud.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Amerikanaca podržava određena ograničenja po pitanju oružja, a procenat je obično i veći poslije masovnih ubistava poput skorašnjih u Teksasu i New Yorku.

Demokrate su upozorile da bi presuda Vrhovnog suda mogla da ima ozbiljne posljedice na bezbjednost.

"Presuda Vrhovnog suda je pogrešna. Veoma sam zabrinut što je sud oduzeo pravo institucijama da zaštite građane i to će uticati na bezbjednost u cijeloj zemlji", rekao je demokratski senator Kris Marfi, koji se godinama zalaže za strožu kontrolu oružja.

Samo u 2022. od vatrenog oružja stradalo je 20.800 ljudi, uključujući i samoubistva, saoptštila je grupa Gun Violence Archive.

Vrhovni sud proširio prava na nošenje oružja u podijeljenoj Americi

Vrhovni sud Sjedinjenih Država(Foto: AP /Gemunu Amarasinghe)

Vrhovni sud Sjedinjenih Država je u četvrtak prvi put proglasio da Ustav štiti pravo pojedinca na nošenje pištolja u javnosti radi samoodbrane, dajući značajnu pobjedu zagovornicima prava na oružje u naciji koja je duboko podijeljena oko toga kako riješiti problem oružanog nasilja.

Presuda 6-3, sa konzervativnim sudijama u većini i liberalnim sudijama koje nisu bile saglasne sa odlukom u manjini, poništila je ograničenja države New York na nošenje skrivenog pištolja izvan kuće. Sud je utvrdio da je zakon, donesen 1913. godine, prekršio pravo osobe na "držanje i nošenje oružja" prema Drugom amandmanu američkog Ustava.

U presudi, čiji autor je sudija Klarens Tomas, ističe se da Ustav štiti "pravo pojedinca da nosi pištolj radi samoodbrane van kuće".

"Ne znamo ni za jedno drugo ustavno pravo koje pojedinac ima samo nakon što vladinim službenicima pokaže da postoji određena potreba", napisao je Tomas.

Odluka najviše sudske instance u Americi mogla bi da podrije slična ograničenja u drugim američkim državama i ugrozi druge vidove državnih i lokalnih restrikcija u pogledu vatrenog oružja širom zemlje.

Pravo na nošenje oružja je sporno pitanje u zemlji sa velikim brojem oružanih incidenata, uključujući i brojna masovna ubistva. Predsjednik Joe Biden, koji je oružano nasilje nazvao nacionalnom sramotom, osudio je odluku Vrhovnog suda.

"Presuda je u suprotnosti i sa zdravim razumom i Ustavom i trebalo bi da nas sve duboko uznemiri. U svjetlu užasnih napada u Buffalu i Uvaldeu, kao i dnevnih incidenata oružanog nasilja koji ne završavaju na naslovnicama, moramo da kao društvo uradimo više - a ne manje - da zaštitimo naše sugrađane", poručio je Biden.

U desetinama masovnih pucnjava u SAD proteklih godina su stradale stotine ljudi. Samo prethodnih nedelja, 19 učenika i dvije nastavnice ubijeni su 24. maja u osnovnoj školi u Juvaldeu u Teksasu, a 10 ljudi je ubijeno 14. maja u jednoj prodavnici u Buffalu, u New Yorku.

Microsoft: Rusko kibernetičko špijuniranje cilja 42 ukrajinska saveznika

FILE - A security camera is seen near a Microsoft office building in Beijing, China, July 20, 2021. State-backed Russian hackers have engaged in “strategic espionage” against targets in 42 countries backing Ukraine, a new Microsoft report says.

Poklapajući se s nemilosrdnim kibernetičkim napadima na Ukrajinu, ruski hakeri koje podržava država sudjelovali su u "strateškoj špijunaži" protiv vlada, trustova mozgova, poduzeća i humanitarnih grupa u 42 zemlje koje podržavaju Kijev, navodi Microsoft u izvještaju u srijedu.

"Od početka rata, rusko ciljanje [ukrajinskih saveznika] bilo je uspješno 29 posto vremena", napisao je predsjednik Microsofta Brad Smith, s podacima ukradenim u najmanje jednoj četvrtini uspješnih upada u mrežu.

"Kako se koalicija zemalja okupila kako bi odbranila Ukrajinu, ruske obavještajne agencije pojačale su prodor u mreže i špijunske aktivnosti usmjerene na savezničke vlade izvan Ukrajine", rekao je Smith.

Gotovo dvije trećine meta kibernetičke špijunaže bile su članice NATO-a. Sjedinjene Države bile su glavna meta, a Poljska, glavni kanal za vojnu pomoć koja je pritjecala Ukrajini, bila je broj 2. U posljednja dva mjeseca, Danska, Norveška, Finska, Švedska i Turska bilježe pojačano ciljanje.

Upečatljiva iznimka je Estonija, gdje je Microsoft rekao da nije otkrio nikakve ruske cyber upade otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara. Firma je pohvalila usvajanje računalstva u oblaku u Estoniji, gdje je lakše otkriti uljeze. "Značajne slabosti kolektivne odbrane ostaju" među nekim drugim europskim vladama, rekao je Microsoft, ne identificirajući ih.

Prema izvještaju na 28 stranica, polovica od 128 ciljanih organizacija su vladine agencije, a 12% su nevladine agencije, obično think tankovi ili humanitarne skupine. Ostale mete uključuju telekomunikacijske, energetske i odbrambene tvrtke.

Microsoft je rekao da se ukrajinska kibernetička odbrana "ukupno pokazala jačom" od ruskih sposobnosti u "valovima destruktivnih kibernapada protiv 48 različitih ukrajinskih agencija i poduzeća". Moskovski vojni hakeri bili su oprezni da ne puste destruktivne crve koji uništavaju podatke koji bi se mogli proširiti izvan Ukrajine, kao što je to učinio virus NotPetya 2017., navodi se u izvještaju.

"Tokom prošlog mjeseca, kako je ruska vojska krenula koncentrirati svoje napade na regiju Donbas, broj destruktivnih napada je pao", navodi se u izvještaju "Odbrana Ukrajine: rane lekcije iz Cyber rata". Firma Redmond, Washington, ima jedinstven uvid u ovu domenu zbog sveprisutnosti svog softvera i timova za otkrivanje prijetnji.

Microsoft je rekao da je Ukrajina također dala primjer u zaštiti podataka. Ukrajina je od pohranjivanja svojih podataka lokalno u vladinim zgradama sedmicu dana prije ruske invazije – što ih je učinila ranjivim na zračne napade – prešla na raspršivanje tih podataka u oblaku, smještenom u podatkovnim centrima diljem Europe.

U izvještaju se također ocjenjuje ruska dezinformacija i propaganda usmjerena na "podrivanje zapadnog jedinstva i odvraćanje kritika ruskih vojnih ratnih zločina" i dodvoravanje ljudi u nesvrstanim zemljama.

Koristeći alate umjetne inteligencije, Microsoft je rekao da je procijenio da su "ruske operacije kibernetičkog utjecaja uspješno povećale širenje ruske propagande nakon što je počeo rat za 216 posto u Ukrajini i 82 posto u Sjedinjenim Državama."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG