Vršilac dužnosti pravnog savjetnika State Departmenta Richard Visek rekao je Vijeću od 15 sudija Međunarodnog suda pravde u Hagu da "sud ne bi trebalo da pokušava da riješi višedecenijski izraelsko-palestinski sukob izdavanjem savjetodavnog mišljenja koje se fokusira samo na ono što radi jedna strana - Izrael".
"Svaki korak ka povlačenju Izraela sa Zapadne obale i Gaze zahtijeva razmatranje realnih bezbjednosnih potreba Izraela", tvrdi on.
U Hagu se treći dan saslušavaju argumenti u slučaju u kojem je Generalna skupština UN zatražila da sud izda savjetodavno mišljenje o tome koliko je legalna politika Izraela na okupiranim teritorijama, anektiranim poslije rata 1967.
Pedeset i dvije zemlje iznijeće svoje stavove o izraelskoj okupaciji, a većina zahtjeva da Izrael prepusti kontrolu nad tom teritorijom.
Savjetodavna mišljenja MSP u Hagu nisu pravno obavezujuća.
Visek je rekao da sud "može da rješava pitanja koja se nalaze u okviru utvrđenog okvira principa 'zemlja za mir' i parametara principa okupacionog prava, ali da će svako mišljenje koje sud iznese imati posljedice po strane u sukobu i pokušaje da se uspostavi trajni mir".
Palestinski ministar spoljnih poslova Riad Malki pozvao je ranije sud da podrži palestinsko pravo na samoopredjeljenje i proglasi "da je izraelska okupacija nezakonita i da se mora odmah, potpuno i bezuslovno okončati".
Izraelski rat protiv ekstremističkog pokreta Hamas u Gazi traje već pet mjeseci, a SAD nastavljaju da podržavaju ideju palestinske države - iako se izraelski lideri i dalje protive.
Princip "zemlja za mir", o kojem je govorio pravni zastupnik SAD, bio je srž američke diplomatije decenijama i bazirao se na dogovoru Izraela i Egipta iz 1979. postignutom u bazi Camp David, prema kojem se Izrael povukao sa Sinajskog poluostrva u zamjenu za mir i diplomatsko priznanje Egipta.
Ali, pokušaji da se uspostavi mir dugo su osujećivani napadima palestinskih ekstremista, izraelskim širenjem na okupiranoj teritoriji i zbog nemogućnosti dvije strane da se dogovore o teškim pitanjima granica, statusa Jerusalima i palestinskih izbjeglica.
Rat Izraela i Hamasa počeo je napadom ekstremista na Izrael 7. oktobra u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, a 240 su zarobljeni kao taoci. Izraelska kontraofanziva na Hamas u Gazi ubila je više od 29.000 ljudi, više od 70 odsto žena i djece, ali i 5.000 do 9.000 boraca Hamasa.
Argumenti SAD pred sudom u Hagu uslijedili su dan nakon što je Washington stavio veto na rezoluciju UN kojom se traži hitan humanitarni prekid vatre u ratu između Izraela i Hamasa. SAD su saopštile da će rezolucija ometati pregovore o oslobađanju oko 100 preostalih talaca.
