Najnovije
Šta slijedi nakon "cyber sastanka" Biden-Putin
Stručnjaci za cyber bezbjednost analizirali su transkripte sa konferencija za novinare u srijedu u Ženevi kako bi utvrdili da li će samit SAD-Rusija donijeti stvarni napredak u zaustavljanju talasa visokih napada upotrebom ransomwarea (vrsta virusa kojim hakeri preotimaju kontrolu nad sistemima i datotekama i prisiljavaju vlasnika da plaća otkupninu kako bi mogao da nastavi poslovanje). Za većinu je odgovor: Prerano je za reći.
Uoči sastanka između predsjednika SAD Joea Bidena i ruskog predsjednika Vladimira Putina, cyber napadi koji za cilj imaju otkupninu, a koji su dolazili iz Rusije, pojavili su se kao kritično pitanje nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država.
Zabrinutost zbog navodne uloge Rusije u tim napadima porasla je nakon što su kriminalci-otkupljivači za koje se vjeruje da imaju sjedište u Rusiji provalili računarsku mrežu "Colonial Pipeline" - najvećeg sistema cjevovoda za prečišćene naftne derivate u SAD - i giganta za preradu govedine JBS.
Biden je obećao da će se suprotstaviti Putinu zbog ransomwarea. Ali iako sa samita nije proizašao napredak u vezi sa cyber bezbjednošću, dvojica lidera složila su se da započnu konsultacije oko tog pitanja.
Cyber konsultacije
Stručnjaci iz dvije zemlje imaće zadatak da rade na "konkretnom razumijevanju onoga što je zabranjeno" i da prate cyber napade koji potiču iz bilo koje zemlje, rekao je Biden.
Šta će to podrazumijevati, ostaje da se vidi, ali stručnjaci za cyber bezbjednost kažu da će razgovore vjerovatno voditi radne grupe sastavljene od zvaničnika nižeg nivoa iz Bidenove administracije i njihovih ruskih kolega.
Šesnaest izuzetaka
Biden je rekao da je Putinu predao spisak od 16 sektora kao što su energetika i vodosnabdijevanje za koje SAD insistiraju da su izvan sfere podložne napadima. Oni su određeni kao kritični infrastrukturni sektori prema predsjedničkoj direktivi iz 2013.
"Govorio sam o prijedlogu da određena kritična infrastruktura ne smije biti podložna napadima, tačka - cyber ili bilo kojim drugim sredstvima", rekao je Biden novinarima.
Pored sistema za snabdijevanje energijom i vodom, lista uključuje informacionu tehnologiju, zdravstvenu zaštitu i javno zdravlje, kao i hranu i poljoprivredu - što je sve bilo meta cyber napada u posljednjih nekoliko godina.
Nema razmjene cyber kriminala
Uoči samita, Putin je predložio razmjenu traženih hakera sa SAD. Biden je u početku odgovorio rekavši da je "otvoren" za tu ideju, ali je Bijela kuća kasnije pojasnila da je predsjednik samo predložio da cyber kriminalci treba da odgovaraju u obje zemlje.
Biden i Putin nisu rekli da li su razgovarali o ideji razmjene počinilaca zločina i ostalo je nejasno kako će dvije strane sarađivati u vezi sa napadima napada na cyber bezbjednost koji dolaze iz bilo koje od dvije zemlje, ali ne uključuju direktno vlade.
Govoreći na odvojenoj konferenciji za štampu nakon sastanka sa Bidenom, Putin je tvrdio da je Rusija pružila "iscrpne" odgovore na američke zahtjeve za informacijama o 10 odvojenih napada na cyber bezbednost, ali nije "dobila ni jedan odgovor" na svojih 45 upita upućenih SAD.
John Demers, odlazeći šef Odsjeka za nacionalnu bezbjednost Sekretarijata za pravosuđe, rekao je da, iako su SAD u prošlosti tražile od Rusije informacije o cyber kriminalcima, potpuno su odustale od traženja saradnje.
"Mislim da smo danas stigli do faze kada ima vrlo malo smisla za to", rekao je Demers na događaju u utorak koji sponzoriše medijska kompanija iz javnog sektora, CyberScoop.
Biden je rekao da će se o Rusiji suditi prema njenim postupcima.
"Naravno, princip je jedno", rekao je predsjednik. "To mora biti potkrijepljeno praksom. Odgovorne zemlje moraju da preduzmu mjere protiv kriminalaca koji na njihovoj teritoriji sprovode aktivnosti upotrebom ransomwarea".
Američka cyber ofanziva
Biden je rekao da je, iako tokom sastanka koji je trajao oko tri sata nije uputio prijetnje, jasno stavio do znanja da će biti posljedica ruskih akcija, rekavši Putinu: "Ako vi učinite to, mi ćemo učiniti ovo".
Posljednjih godina SAD su znatno ojačale svoje ofanzivne cyber mogućnosti. Cyber komanda Sjedinjenih Država ima zadatak da sprovodi operacije u cyber prostoru protiv zlonamjernih inostranih aktera. Kao dio ofanzivne cyber operacije, Cyber komanda može da blokira pristup mete internetu, da uništiti njene baze podataka ili srušiti čitavu računarsku mrežu grupe.
"Ukazao sam mu da imamo značajne cyber sposobnosti i on to zna", rekao je Biden o Putinu. "Ne zna tačno šta je to, ali je značajno".
U 2018. godini, američka cyber operacija blokirala je pristup Internetu Agenciji za istraživanje, ruskoj farme trolova.
Prošle godine, Cyber komanda, zajedno sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, izvela je cyber operaciju protiv hakera koji rade za iranski Korpus revolucionarne garde, nakon što su američkim glasačima poslali prijeteće mailove kako bi podrili povjerenje u predsjedničke izbore u novembru.
See all News Updates of the Day
Izrael kaže da je ubio 2 komandanta Hezbollaha u zračnim napadima na Liban
Izraelska vojska saopštila je u četvrtak da je izvela zračne napade u kojima su ubijena dva komandanta Hezbollaha koji su bili uključeni u raketne napade na sjever Izraela.
Izraelske odbrambene snage identifikovale su komandante kao Ahmada Mustafu al-Haj Alija i Mohameda Alija Hamdana.
Izraelska vojska je također saopštila u četvrtak da je zabilježila 40 novih lansiranja koja su prešla iz Libana na izraelsku teritoriju, od kojih je neke presrela izraelska protuzračna odbrana.
Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je u srijedu s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, potvrđujući svoju "gvozdenu" podršku Izraelu dok nastavlja svoje vojne operacije protiv militanata u Gazi i Libanu i razmatra odgovor na nedavne iranske raketne napade.
Telefonski poziv je bio njihov prvi razgovor od 21. avgusta. Bijela kuća je saopštila da se pozivu pridružila potpredsjednica Kamala Harris.
Portparol Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima da je razgovor bio "direktan i produktivan" i trajao je oko pola sata.
U zvaničnom obraćanju, Bijela kuća je rekla da su lideri razgovarali o "hitnoj potrebi obnove diplomatije za oslobađanje talaca koje drži Hamas" u Gazi, kao i o rješavanju humanitarnih troškova rata.
Netanyahu je razmatrao opcije da uzvrati Teheranu nakon što je 1. oktobra lansirao oko 200 balističkih projektila na Izrael, u velikoj eskalaciji jednogodišnjeg sukoba između Izraela i iranskih regionalnih oružanih zastupnika. Jean-Pierre je rekao novinarima da se diskusija o potencijalnom odgovoru nastavlja.
Biden je rekao da neće podržati izraelski napad na iranska nuklearna mjesta.
Ubrzo nakon poziva čelnika, izraelski ministar odbrane je u postu na platformi društvenih medija X rekao da bi izraelska odmazda Iranu bila "smrtonosna, precizna i iznenađujuća".
"Oni koji pokušaju nauditi Državi Izrael platit će cijenu", napisao je Yoav Gallant na hebrejskom.
Rat u Gazi
Ujedinjeni narodi su upozorili da su borbe u Pojasu Gaze i ponovljene izraelske naredbe za evakuaciju ostavile palestinske civile bez kamo sigurnog odlaska.
"Gaza je neprepoznatljiva. More ruševina. Groblje za desetine hiljada ljudi, uključujući previše djece", rekao je Philippe Lazzarini, šef palestinske agencije UN-a za pomoć i rad, UNRWA, na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a.
"Gotovo cijelo stanovništvo je raseljeno. Ljudi su više puta bili prisiljeni bježati, tražeći sigurnost koja ne postoji."
On je rekao da je posebno zabrinut zbog situacije u sjevernoj Gazi.
"Stotine hiljada ljudi ponovo se tjera da se presele na jug, gdje su životni uslovi nepodnošljivi", rekao je on.
Američka ambasadorica Linda Thomas-Greenfield također je izrazila zabrinutost zbog najnovijih izraelskih naredbi za evakuaciju na sjeveru.
"Posebno smo zabrinuti što palestinski civili nemaju kamo sigurno otići", rekla je ona. "Već postoje razorni izvještaji o lošim uvjetima u humanitarnoj zoni u južnoj i centralnoj Gazi, gdje je pobjeglo više od 1,5 miliona raseljenih civila."
Ona je rekla da Izrael mora "preduzeti hitne korake" kako bi riješio "katastrofalne" humanitarne uslove. Thomas-Greenfield je također rekla da Washington očekuje da će palestinskim civilima, uključujući i one evakuirane sa sjevera, biti dozvoljeno da se vrate u svoje zajednice i da se ponovo izgrade.
"U skladu s Rezolucijom 2735 [Vijeća sigurnosti UN-a], u Pojasu Gaze ne smije biti nikakvih demografskih ili teritorijalnih promjena, uključujući bilo kakve radnje koje smanjuju teritoriju Gaze", rekla je ona.
Libanski front
U Bidenovom razgovoru s izraelskim premijerom, Bijela kuća je rekla, da je "naglasio potrebu za diplomatskim aranžmanom za siguran povratak i libanonskih i izraelskih civila u njihove domove s obje strane Plave linije" - linije razgraničenja koja razdvaja Liban i Izrael.
Biden je također potvrdio pravo Izraela da zaštiti svoje građane od Hezbolahovih projektila i raketnih paljbi "isto naglašavajući potrebu da se minimizira šteta za civile, posebno u gusto naseljenim područjima Bejruta".
Ujedinjeni narodi su upozorili na rastuću humanitarnu krizu u Libanu, ističući da je jedna četvrtina male nacije sada pod izraelskim naredbama za evakuaciju vojske. Više od milion ljudi je raseljeno, a hiljade spavaju u improvizovanim skloništima i duž obale Bejruta.
Visoki diplomata UN-a u Libanu apelovao je na hitan prekid vatre, rekavši da je situacija "užasna".
"Racionalna diskusija se neće održati pod paljbom", rekla je Jeanine Hennis-Plasschaert novinarima na video brifingu iz Bejruta.
Ona je rekla da bi pauza u borbama mogla otvoriti prostor za diplomatske napore. Ona je također pozvala na realističnu mapu puta za provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1701. Ta rezolucija, usvojena na kraju posljednjeg rata između Izraela i Hezbolaha 2006. godine, uključuje poziv Hezbollahu da povuče svoje borce sjeverno od libanonske rijeke Litani i da Izrael povuče svoje snage iz Libana.
Nakon relativnog perioda zatišja, Hezbollah je počeo da ispaljuje rakete
Izrael nakon Hamasovog terorističkog napada 7. oktobra 2023. na Izrael, raseljenih desetina hiljada ljudi s obje strane granice i dovodeći do trenutne eskalacije.
U Izraelu je oko 1.200 ljudi ubijeno u napadu Hamasa koji je pokrenuo jednogodišnji rat u Gazi. Oko 250 ljudi je takođe uzeto kao taoce, a oko 100 ih je i dalje u pritvoru.
Izraelska vojna kampanja zračnih i kopnenih napada na Gazu ubila je više od 42.000 Palestinaca i ranila više od 97.700, prema Ministarstvu zdravlja Gaze. Ministarstvo ne pravi razliku između militanata i civila, ali je reklo da su više od polovine žene i djeca.
I Hamas i Hezbolah proglašeni su terorističkim organizacijama od strane Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Evropske unije, Izraela i drugih.
Dopisnica VOA UN-a Margaret Besheer, dopisnica VOA iz Bijele kuće Patsy Widakuswara i reporterka VOA Natasha Mozgovaya doprinijele su ovom izvještaju. Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
Rijetka kometa osvijetliće noćno oktobarsko nebo
Pripremite se da uočite rijetku, svijetlu kometu. Trebalo bi da bude vidljiva do kraja oktobra, ako vedro nebo dozvoli.
Svemirska stijena se kreće prema Zemlji sa vanjskih dometa Sunčevog sistema i najbliži će proći u subotu. Trebalo bi da bude vidljiva do kraja oktobra, ako vedro nebo dozvoli.
Kometa Tsuchinshan-Atlas trebala bi biti dovoljno svijetla da se vidi golim okom, ali dvogledi i teleskopi će dati bolji pogled.
"To će biti ovaj zamućeni krug sa dugim repom koji se pruža od njega", rekla je Sally Brummel, menadžerica planetarijuma u Bell Museumu u Minnesoti.
Šta je kometa?
Komete su zamrznuti ostaci formiranja Sunčevog sistema prije milijardi godina. Zagrijavaju se dok se ljuljaju prema suncu, oslobađajući svoje karakteristične repove.
Godine 2023. zelena kometa koja je posljednji put posjetila Zemlju prije 50.000 godina ponovo je projurila pored planete. Drugi značajni preleti uključuju Neowise 2020. i Hale-Bopp i Hyakutake sredinom do kasnih 1990-ih.
Odakle je došla kometa Tsuchinshan-Atlas?
Kometa, također označena kao C/2023 A3, otkrivena je prošle godine i dobila je ime po opservatorijama u Kini i Južnoj Africi koje su je posmatrale.
Dolazi iz onoga što je poznato kao Oort oblak daleko iza Plutona. Nakon što se najbliže približi na oko 71 milion kilometara Zemlje, neće se vratiti još 80.000 godina - pod pretpostavkom da preživi put.
Svake godine se otkrije nekoliko kometa, ali mnoge izgore u blizini Sunca ili se zadržavaju predaleko da bi bile vidljive bez posebne opreme, kaže Larry Denneau, vodeći istraživač s Atlas teleskopom koji je pomogao otkriti kometu.
Kako gledati kometu?
Oni koji se nadaju da će uočiti kometu Tsuchinshan-Atlas trebali bi izaći napolje oko sat vremena nakon zalaska sunca u vedroj noći i pogledati na zapad.
Kometa bi trebala biti vidljiva i sa sjeverne i sa južne hemisfere.
Cijene nafte rastu zbog američke oluje i straha od izraelsko-iranskog sukoba
Cijene nafte porasle su u četvrtak podstaknute naglom potražnjom za gorivom dok se velika oluja proširila na Floridu i zabrinutošću zbog potencijalnih poremećaja u opskrbi na Bliskom istoku usred pojačanih tenzija između Izraela i velikog proizvođača nafte Irana.
Fjučersi na naftu Brent porasli su za 24 centa, ili 0,3%, na 76,82 dolara po barelu, dok su fjučersi na američki West Texas Intermediate (WTI) porasli za 28 centi, ili 0,4%, na 73,52 dolara po barelu u 06:55 GMT.
Najveći svjetski proizvođač i potrošač nafte pogođen je drugom velikom olujom, uraganom Milton, koji se spustio na zapadnu obalu Floride, izazvavši tornada i prijeteći naletima morske vode.
Oluja je već povećala potražnju za benzinom u državi, s oko četvrtine benzinskih stanica rasprodanih bez zaliha, što je pomoglo u porastu cijena sirove nafte.
Daljnjim podupiranjem cijena, investitori su i dalje bili oprezni u pogledu eskalacije tenzija između Izraela i Irana, a izraelski ministar odbrane Yoav Gallant je obećao da će izraelski napad na Iran biti "smrtonosan, precizan i iznenađujući".
Kina uvodi carine na žestoka pića iz EU u eskalaciji trgovinskog sukoba s Briselom
Kina je 8. oktobra najavila uvođenje carina na uvoz konjaka iz Evropske unije (EU), koji će naročito naštetiti francuskim proizvođačima, dok Peking prijeti novim carinama na drugu evropsku robu.
Evropske prijestolnice strahuju da će uslijediti niz ciljanih koraka odmazde nakon odluke Brisela da odobri nagla povećanja carina na kineska električna vozila. Za uvođenje carina 4. oktobra je glasalo deset članica EU, pet je glasalo protiv, dok je 12 bilo uzdržano.
Razvoj događaja prerasta u najveći trgovinski spor EU s Pekingom u posljednjih deset godina, pišu svjetski mediji.
Tarife i nastavak pregovora
Kina je saopštila da će uvoznici konjaka iz EU, od petka 11. oktobra, morati da plaćaju porez od čak 39 posto, nakon što su zemlje članice EU nedavno glasale za oporezivanje kineskih električnih vozila, naglasio je The Guardian.
Obje strane nastavljaju razgovore, ističe list uz napomenu da evropski insajderi vjeruju da kineski predsjednik Si Đinping želi deeskalaciju jer je obećao rast kineske ekonomije izvozom zelene tehnologije u rasponu od automobila do solarnih panela, toplotnih pumpi i vjetroturbina.
Peking je, podsjeća list, prije manje od dva mjeseca saopštio da neće uvoditi privremene carine na konjak iako je, kako su istakli kineski zvaničnici, pronašao dokaze o dampingu.
Najava također dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je predsjednik Francuske Emmanuel Macron pokušao da se, prema pisanju Guardiana, dodvori kineskom predsjedniku tokom službene posjete njegovoj zemlji.
On je Siju poklonio bocu ekskluzivnog konjaka Luja XIII, nakon što je Peking otvorio antidampinšku istragu o konjaku.
S druge strane, predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen ponovila je odlučnost Brisela o stalnim tarifama na kineska električna vozila koje ne bi trebalo da stupe na snagu prije novembra.
Višemjesečna istraga EK
Odlukom Kine da uvede privremene antidampinške mjere na uvoz konjaka iz EU, proširen je najveći trgovinski spor bloka s Pekingom u posljednjih deset godina, ističe The Financial Times.
Evropske prijestolnice plaše se da će nakon odluke o konjaku, uslijediti niz ciljanih koraka odmazde pošto je EU odlučila 4. oktobra da odobri nagla povećanja carina na kineska električna vozila.
Po okončanju višemjesečne istrage Evropske komisije, zvaničnici EU su, ističe list, zaključili da su tarife potrebne kako bi se evropski proizvođači zaštitili od konkurencije nižih cijena električnih vozila kineske proizvodnje, za koje su se žalili da ih je Peking nepravedno subvencionirao.
Peking je ranije kritikovao evropske tarife na električna vozila kao protekcionizam i zloupotrebu međunarodne trgovinske prakse, rekavši da one također potkopavaju globalnu borbu protiv klimatskih promjena.
Dok su Peking i Brisel signalizirali da će se nastaviti razgovori o tarifama za električna vozila, koje su prošle uprkos protivljenju država članica uključujući Njemačku i Mađarsku, druge zemlje EU se spremaju da Peking uvede dodatne mjere protiv njihovog cijenjenog izvoza, rekli su visoki diplomati za Financial Times.
Francuski rukovodioci i zvaničnici automobila bili su među ključnim pristalicama istrage o električnim vozilima, dodaje list naglasivši da je Francuska bila među zemljama koje su glasale za veće tarife.
Francuski konjak na udaru
Kineske carine na evropski konjak predstavljaju udar na Francusku, jednog od glavnih šampiona u nametanju većih carina na kineska električna vozila, ukazuje Politico.
Pariz je, dodaje briselski portal, optužio kineskog predsjednika Si Đinpinga da je prekršio obećanje koje je dao francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu da neće uvesti privremene carine tokom posjete Parizu prošlog maja.
Kina je drugo najveće izvozno tržište za sektor francuskog konjaka, nakon Sjedinjenih Država, sa 61,5 miliona prodatih boca 2023. godine, prema podacima koje je dao BNIC, francusko upravno tijelo za konjak.
Ostali evropski poljoprivredni sektori, kao što su mliječni proizvodi i svinjsko meso, strahuju od sličnih mjera.
Deset zemalja EU glasalo je za carine, uključujući Holandiju, Italiju i Poljsku, i rizikuju da budu izloženije kineskoj odmazdi. Njemačka i Mađarska, s druge strane, bile su među pet zemalja koje su glasale protiv carina.
Španija je posebno podložna potencijalnim carinama na svinjetinu, a Madrid je zbog toga prošlog petka bio uzdržan. U razgovoru za Politico, španski ministar ekonomije i trgovine zemlje Carlos Cuerpo rekao je da EU treba da nastavi pregovore s Kinom "kako bi se izbjegla eskalacija ovih protekcionističkih mjera koje na kraju dovode isključivo do gubitka".
Sektor koji se odnosi na evropska žestoka pića je više puta upozoravao da ne bi trebao postati talac geopolitičkih tenzija između Pekinga i Brisela, ističe Politico.
"Mi smo prvi koji će platiti ceh", rekao je Anthony Brun, predsjednik francuskog proizvođača AOC konjaka. "Kina pokušava pokazati da uvijek daje prioritet pregovorima."
Pojačane trgovinske tenzije
Trgovinske tenzije između Evrope i Kine su se pojačale tokom ove godine, naglasio je The New York Times dodajući da su se evropske zemlje usprotivile naklonosti Kine prema Rusiji tokom rata u Ukrajini i izrazile su zabrinutost zbog velikog trgovinskog deficita s Kinom.
Ipak, visoki evropski diplomata, koji je govorio pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti ovog pitanja, smatra da će Kina imati ograničen apetit da pokrene sveopšti trgovinski rat s Evropom.
Peking je zabrinut zbog spore kineske ekonomije i zbog toga što će američka tržišta postati zatvorena za kinesku robu, rekao je diplomata. Ali pod pritiskom da preduzme neke mjere, potez Kine da cilja određene sektore, poput konjaka, izgledao je kao najočigledniji potez, rekao je diplomata.
Kinesko ministarstvo najavilo akciju s konjakom odmah po okončanju jednonedeljnog državnog praznika, ističe New York Times, dodajući da su procenti depozita skoro identični s procentima tarifa koje Evropska unija planira nametnuti kineskim električnim automobilima.
Evropska komisija je u saopštenju od 8. oktobra, navela da će osporiti kineske mjere o uvozu evropskog konjaka u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, koja zabranjuje trgovinsku osvetu bez pribavljanja dozvole te grupe.
Komisija je također navela da će tražiti načine da podrži evropske proizvođače pogođene kineskim kaznama.
Dok se približava zima čini se da je rat Rusije i Ukrajine zamrznut
Ni rastući broj mrtvih niti pad temperature vjerovatno neće promijeniti putanju ruskog rata protiv Ukrajine, tvrde visoki američki zvaničnici zaduženi za podršku borbi Kijeva protiv moskovskih snaga.
Zvaničnici, koji su u srijedu izvještavali novinare o uvjetu anonimnosti kako bi razgovarali o razvoju na bojnom polju, rekli su da su borbe u proteklih nekoliko sedmica rezultirale samo manjim promjenama na linijama fronta, uz nekoliko naznaka da Rusija vrši bilo kakva prilagođavanja.
"To je strategija iscrpljivanja", rekao je visoki američki vojni zvaničnik. "To je neka vrsta ruskog načina ratovanja da oni i dalje masovno ubacuju problem."
Ta spremnost da se pokušaju da se ukrajinske pozicije preplave golim brojevima koštala je rusku vojsku, prema posljednjim procjenama američke vojske.
Sjedinjene Američke Države procjenjuju da su ruske snage pretrpjele 600.000 žrtava, ubijenih i ranjenih, otkako je Moskva prvi put pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. - brojka za koju su američki zvaničnici rekli da premašuje broj ruskih žrtava u bilo kojem sukobu od Drugog svjetskog rata.
Septembar je bio posebno skup, jer je Rusija pretrpjela više žrtava prošlog mjeseca nego u bilo kojem drugom mjesecu rata, rekli su zvaničnici.
Ruska vojska je patila i na druge načine.
Visoki američki dužnosnici procjenjuju da je Ukrajina uništila ili oštetila više od 30 srednjih do velikih ruskih brodova stacioniranih u Crnom moru, što je primoralo Rusiju da premjesti svoju crnomorsku flotu. Smatra se i da je Ukrajina uništila više od dvije trećine ruskih predratnih tenkova.
"[To] prisiljava rusku vojsku da kopa po zalihama i rezervoarima goriva iz sovjetskog doba, iz Drugog svjetskog rata", rekao je visoki zvaničnik američke odbrane.
A tu su i napadi ukrajinskih dronova na ruska skladišta municije, za koje se vjeruje da su uništili stotine hiljada ruskih i sjevernokorejskih metaka.
Američki zvaničnici rekli su da će šteta vjerovatno usporiti isporuku municije i artiljerije na linije fronta.
Ipak, upozorili su, čini se da Kremlj nije obeshrabren, čak i to znači više ruskih žrtava.
"Rusija i dalje posvećuje značajne količine resursa i... živi u borbi protiv naporne kampanje, udvostručavajući svoje napore na istoku", rekao je visoki zvaničnik odbrane.
"Rusija je također uvijek iznova demonstrirala spremnost da učini sve što je potrebno da pokuša natjerati Ukrajince na kapitulaciju, uključujući namjerno gađanje ukrajinskih civila i ključne infrastrukture."
Za sada, visoki američki zvaničnici ocjenjuju da je ruski predsjednik Vladimir Putin uspio izbjeći pozivanje na masovnu mobilizaciju, poput pozivanja oko 300.000 rezervista u septembru 2022., dijelom zahvaljujući povećanju plaća ruskim dobrovoljcima. Ali koliko dugo Putin može da izdrži napore Rusije bez novih trupa nije jasno.
Što se tiče Ukrajine, visoki američki zvaničnici kao razloge za nadu ističu uspjeh te zemlje s dronovima domaće proizvodnje, pa čak i ofanzivu na rusku oblast Kursk.
"Moja procjena je da će Ukrajinci moći zadržati svoju poziciju u Kursku neko vrijeme, ovdje u budućnosti", rekao je visoki američki vojni zvaničnik. "Nekoliko mjeseci, a potencijalno i više."
Zvaničnik je rekao da se čini da ukrajinsko vojno vodstvo gleda na širu sliku.
"Svakako, fokusirani su na to kako će prebroditi zimu, ali razmišljaju malo duže o tome kako će postaviti uslove za uspjeh sljedeće godine", rekao je zvaničnik.
"Ukrajinci se raduju 2025. godini", dodao je američki zvaničnik. "To uključuje stvari kao što je osiguravanje da dodatne brigade mogu doći kako povećavaju svoju regrutaciju, kako dobijaju bolju opremu i obuku, rekonstruišu brigade koje se spuštaju na prve linije fronta i stvarno jačaju svoju borbenu moć za budućnost."
