Najnovije
Šta slijedi nakon "cyber sastanka" Biden-Putin
Stručnjaci za cyber bezbjednost analizirali su transkripte sa konferencija za novinare u srijedu u Ženevi kako bi utvrdili da li će samit SAD-Rusija donijeti stvarni napredak u zaustavljanju talasa visokih napada upotrebom ransomwarea (vrsta virusa kojim hakeri preotimaju kontrolu nad sistemima i datotekama i prisiljavaju vlasnika da plaća otkupninu kako bi mogao da nastavi poslovanje). Za većinu je odgovor: Prerano je za reći.
Uoči sastanka između predsjednika SAD Joea Bidena i ruskog predsjednika Vladimira Putina, cyber napadi koji za cilj imaju otkupninu, a koji su dolazili iz Rusije, pojavili su se kao kritično pitanje nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država.
Zabrinutost zbog navodne uloge Rusije u tim napadima porasla je nakon što su kriminalci-otkupljivači za koje se vjeruje da imaju sjedište u Rusiji provalili računarsku mrežu "Colonial Pipeline" - najvećeg sistema cjevovoda za prečišćene naftne derivate u SAD - i giganta za preradu govedine JBS.
Biden je obećao da će se suprotstaviti Putinu zbog ransomwarea. Ali iako sa samita nije proizašao napredak u vezi sa cyber bezbjednošću, dvojica lidera složila su se da započnu konsultacije oko tog pitanja.
Cyber konsultacije
Stručnjaci iz dvije zemlje imaće zadatak da rade na "konkretnom razumijevanju onoga što je zabranjeno" i da prate cyber napade koji potiču iz bilo koje zemlje, rekao je Biden.
Šta će to podrazumijevati, ostaje da se vidi, ali stručnjaci za cyber bezbjednost kažu da će razgovore vjerovatno voditi radne grupe sastavljene od zvaničnika nižeg nivoa iz Bidenove administracije i njihovih ruskih kolega.
Šesnaest izuzetaka
Biden je rekao da je Putinu predao spisak od 16 sektora kao što su energetika i vodosnabdijevanje za koje SAD insistiraju da su izvan sfere podložne napadima. Oni su određeni kao kritični infrastrukturni sektori prema predsjedničkoj direktivi iz 2013.
"Govorio sam o prijedlogu da određena kritična infrastruktura ne smije biti podložna napadima, tačka - cyber ili bilo kojim drugim sredstvima", rekao je Biden novinarima.
Pored sistema za snabdijevanje energijom i vodom, lista uključuje informacionu tehnologiju, zdravstvenu zaštitu i javno zdravlje, kao i hranu i poljoprivredu - što je sve bilo meta cyber napada u posljednjih nekoliko godina.
Nema razmjene cyber kriminala
Uoči samita, Putin je predložio razmjenu traženih hakera sa SAD. Biden je u početku odgovorio rekavši da je "otvoren" za tu ideju, ali je Bijela kuća kasnije pojasnila da je predsjednik samo predložio da cyber kriminalci treba da odgovaraju u obje zemlje.
Biden i Putin nisu rekli da li su razgovarali o ideji razmjene počinilaca zločina i ostalo je nejasno kako će dvije strane sarađivati u vezi sa napadima napada na cyber bezbjednost koji dolaze iz bilo koje od dvije zemlje, ali ne uključuju direktno vlade.
Govoreći na odvojenoj konferenciji za štampu nakon sastanka sa Bidenom, Putin je tvrdio da je Rusija pružila "iscrpne" odgovore na američke zahtjeve za informacijama o 10 odvojenih napada na cyber bezbednost, ali nije "dobila ni jedan odgovor" na svojih 45 upita upućenih SAD.
John Demers, odlazeći šef Odsjeka za nacionalnu bezbjednost Sekretarijata za pravosuđe, rekao je da, iako su SAD u prošlosti tražile od Rusije informacije o cyber kriminalcima, potpuno su odustale od traženja saradnje.
"Mislim da smo danas stigli do faze kada ima vrlo malo smisla za to", rekao je Demers na događaju u utorak koji sponzoriše medijska kompanija iz javnog sektora, CyberScoop.
Biden je rekao da će se o Rusiji suditi prema njenim postupcima.
"Naravno, princip je jedno", rekao je predsjednik. "To mora biti potkrijepljeno praksom. Odgovorne zemlje moraju da preduzmu mjere protiv kriminalaca koji na njihovoj teritoriji sprovode aktivnosti upotrebom ransomwarea".
Američka cyber ofanziva
Biden je rekao da je, iako tokom sastanka koji je trajao oko tri sata nije uputio prijetnje, jasno stavio do znanja da će biti posljedica ruskih akcija, rekavši Putinu: "Ako vi učinite to, mi ćemo učiniti ovo".
Posljednjih godina SAD su znatno ojačale svoje ofanzivne cyber mogućnosti. Cyber komanda Sjedinjenih Država ima zadatak da sprovodi operacije u cyber prostoru protiv zlonamjernih inostranih aktera. Kao dio ofanzivne cyber operacije, Cyber komanda može da blokira pristup mete internetu, da uništiti njene baze podataka ili srušiti čitavu računarsku mrežu grupe.
"Ukazao sam mu da imamo značajne cyber sposobnosti i on to zna", rekao je Biden o Putinu. "Ne zna tačno šta je to, ali je značajno".
U 2018. godini, američka cyber operacija blokirala je pristup Internetu Agenciji za istraživanje, ruskoj farme trolova.
Prošle godine, Cyber komanda, zajedno sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, izvela je cyber operaciju protiv hakera koji rade za iranski Korpus revolucionarne garde, nakon što su američkim glasačima poslali prijeteće mailove kako bi podrili povjerenje u predsjedničke izbore u novembru.
See all News Updates of the Day
Dan državnosti BiH: Odata počast žrtvama genocida
Na Dan državnosti Bosne i Hercegovine, zvaničnici i brojni građani odali su počast žrtvama genocida polaganjem cvijeća na mezarje Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, a obilježavanje praznika nastavljeno je defileom kroz grad i svečanim programom u Kulturnom centru u Srebrenici.
Britanija će slijediti „propisani postupak” ako Netanyahu posjeti zemlju, kaže ministar vanjskih poslova
Britanija će slijediti propisani postupak ako Benjamin Netanyahu posjeti Ujedinjeno Kraljevstvo, rekao je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova David Lammy nakon upita da li će London postupiti po nalogu za hapšenje izraelskog premijera koji je izdao Međunarodni krivični sud.
„Potpisnici smo Rimskog statuta, uvijek smo bili predani našim obvezama prema međunarodnom pravu i međunarodnom humanitarnom pravu”, rekao je Lammy novinarima na sastanku G7 u Italiji.
„Naravno, ako bi došlo do takve posjete Velikoj Britaniji, postojao bi sudski proces i slijedio bi se odgovarajući postupak u vezi s tim pitanjima.”
Međunarodni krivični sud izdao je prošle sedmice naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg šefa odbrane, kao i lidera Hamasa Ibrahima Al-Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
Netanyahu i drugi izraelski lideri rekli su da je nalog za hapšenje sramotan i antisemitski.
Sjedinjene Države su odbacile odluku Međunarodnog krivičnog suda o nalogu za hapšenje Netanyahua i Gallanta.
Tuča poslanika u Skupštini Srbije
Tokom sjednice Skupštine Srbije u ponedjeljak, na kojoj je trebalo da počne rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu, nakon usvajanja dnevnog reda došlo je do fizičkog obračuna poslanika opozicije i vlasti, kao i pojedinih ministara iz Vlade Srbije.
Nakon incidenta, predsjednica Skupštine je odlučila da zaključi raspravu o prijedlogu budžeta i ostalim tačkama dnevnog reda, tako da poslanici praktično nisu ni raspravljali o novcu za državnu kasu.
Do sukoba je došlo u trenutku kada su u skupštinsku salu ušli premijer Srbije Miloš Vučević i pojedini ministri, nakon čega su poslanici opozicije, a potom i vladajuće koalicije došli pred govornicu držeći transparente.
Na transparentima opozicije stajao je natpis "Krvave su vam ruke!", kojim se aludira na odgovornost predstavika vlasti u slučaju obrušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, dok su poslanici vlasti u rukama držali natpise "Žuti ološu, korupcija i lopovluk su vaše srednje ime".
Potom je došlo do koškanja, međusobnog guranja i gađanja papirima i vodom.
Opozicioni poslanici su ranije najavili da će blokirati rad Skupštine jer je predsjednica parlamenta Ana Brnabić odbila njihov zahtjev da se zakaže sjednica na kojoj bi se raspravljalo o nepovjerenju Vladi, nakon nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, gdje je u obrušavanju nadstrešnice poginulo 15 ljudi.
U prenosu skupštinske sjednice ton je bio isključen, pa se nije moglo čuti šta su poslanici govorili jedni drugima, a nije se jasno videlo kako je tačno otpočeo fizički sukob.
Vidjelo se da poslanike vlasti i opozicije razdvaja skupštinsko obezbjeđenje, dok se oni međusobno udaraju, vuku, guraju, polivaju vodom i gađaju.
Opozicioni narodni poslanik iz Zeleno lijevog fronta Radomir Lazović rekao je za N1 da je "napadnut od strane ministra zdravlja Zlatibora Lončara kada je došao da zalijepi naljepnice "krvave su vam ruke" na sto za kojim sede ministri".
"Potom je moja koleginica Jelena Jerinić napadnuta od strane Milice Đurđević Stamenkovski i još jedne ministarke iz redova SNS i to je bio mnogo gori napad, ne znam da li su ga kamere zabeležile, ali onda je usledila tuča", rekao je on i dodao da je još nekoliko kolega povrijeđeno.
N1 prenosi i da je funkcioner i narodni poslanik SNS Igor Bečić nasrnuo na poslanicu Stranke slobode i pravde Mariniku Tepić.
Ona je na društevnim mrežama objavila da je polila crvenom tečnošću i Milenka Jovanova, Igora Bečića i Vladimira Đukanovića "kada je počeo da pesniči" njene kolege "jer su samo lepili nalepnice i držali transparente da su im ruke crvene od krvi!"
"Bečić mi je onda hrabro zavrnuo ruku i oborio na pod", dodala je Tepić.
Predsjednica Skupštine je prekinula sjednicu, ali su se incidenti u sali nastavili i nakon što je odredila pauzu, kada su ispred skupštinske govornice razvijena dva velika transparenta.
Opozicija je razvila transparent na kojem je nacrtana krvava šaka, dok su poslanici vlasti razvili transparent "Žuti ološ hoće rat, Srbija hoće rad".
Brnabić poredila situaciju sa 5. oktobrom 2000.
Potom je predsednica Skupštine Ana Brnabić na konferenciji za medije rekla da "ovakvog gaženja dostojanstva parlamenta nije bilo sem 5. oktobra 2000. godine."
"Ovako bi izgledala Srbija da su oni na vlasti i pitam građane ko ovo želi, da li postoje ljudi u Srbiji koji ovako nešto žele", rekla je ona.
U međuvremenu se na društvenim mrežama oglasio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
"Bez obzira na to što sam zabrinut zbog divljačkog ponašanja dela poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije, svakodnevnog siledžijstva koje provode širom naše zemlje, želim da umirim građane i kažem im da ćemo na njihovu nepristojnost, nevaspitanje i bahatost odgovoriti još većim radom u budućnosti. Oni su danas pokušali da spreče penzionere da dobiju svoje uvećane penzije, zaposlene u javnom sektoru svoje uvećane plate. Neće im proći. Srbija neće stati!"
Sednica je bila prekinuta na gotovo dva sata, a nakon pauze je nastavljena oko 14.15 časova.
Po nastavku sjednice, Brnabić je zaključila raspravu po svakoj od više od 50 tačaka dnevnog reda.
Blinken čestitao Dan državnosti Bosne i Hercegovine
Američki državni sekretar Antony Blinken čestitao je građanima Bosne i Hercegovine Dan državnosti, rekavši kako su Sjedinjene Države posvećene održavanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.
„Naša opredijeljenost za stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine ostaje snažna i nastavit ćemo se zalagati za euroatlantske integracije vaše zemlje”, rekao je Blinken.
„Dok obilježavate ovaj važan dan, pozivam sve lidere u Bosni i Hercegovini da rade na jedinstvu i svjetlijoj budućnosti svih građana. Sjedinjene Države stoje uz narod Bosne i Hercegovine u našoj zajedničkoj težnji za mirom, prosperitetom i sigurnošću.”
Poruka Murphyja
Američki ambasador Michael Murphy čestitao je građanima Dan državnosti Bosne i Hercegovine, rekavši kako se vizija nezavisne, multietničke i suverene Bosne i Hercegovine nalazi na udaru političara koji žele srušiti Daytonski mirovni sprazum.
Teretni avion DHL-a pao nedaleko od aerodroma u Litvaniji i udario u kuću
Teretni avion DHL-a srušio se u ponedjeljak ujutru tokom slijetanja na aerodrom u Viljnusu u Litvaniji, uletivši u kuću. Jedna osoba koja je bila u avionu je poginula, a još tri osobe u avionu su povrijeđene. Na zemlji nije niko povrijeđen, rekli su zvaničnici.
Redovni let je obavljala aviokompanija Swiftair u ime DHL-a, a avion je poletio je iz Lajpciga u Njemačkoj.
Srušio se oko 03:30 GMT dok se približavao odredišnom aerodromu radi slijetanja, rekao je portparol litvanskog Nacionalnog centra za upravljanje krizama.
Policija i tužioci istražuju incident, ali ništa ne ukazuje na to da je eksplozija prethodila nesreći, rekao je portparol.
"U ovom trenutku nemamo nikakve podatke da je došlo do eksplozije", rekao je on.
Šef kontraobavještajne službe Darijus Jauniskis rekao je novinarima: "Ne možemo da odbacimo mogućnost terorizma... ali u ovom trenutku ne možemo da pripisujemo ili na nešto da upiremo prstom, jer nemamo takve informacije."
Portparol aerodroma je rekao da je avion bio Boeing 737-400 BA.N.
Spasilačke službe su saopštile da je avion udario u zemlju, raspao se na komade i klizio preko 100 metara prije nego što je udario u zgradu.
Policija je na konferenciji za novinare saopštila da je 12 ljudi evakuisano iz kuće koju je pogodio avion.
