Linkovi

Najnovije

Šta slijedi nakon "cyber sastanka" Biden-Putin

Predsjednik SAD Joe Biden tokom sastanka sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, u Ženevi, 16. juni 2021.
Predsjednik SAD Joe Biden tokom sastanka sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, u Ženevi, 16. juni 2021.

Stručnjaci za cyber bezbjednost analizirali su transkripte sa konferencija za novinare u srijedu u Ženevi kako bi utvrdili da li će samit SAD-Rusija donijeti stvarni napredak u zaustavljanju talasa visokih napada upotrebom ransomwarea (vrsta virusa kojim hakeri preotimaju kontrolu nad sistemima i datotekama i prisiljavaju vlasnika da plaća otkupninu kako bi mogao da nastavi poslovanje). Za većinu je odgovor: Prerano je za reći.

Uoči sastanka između predsjednika SAD Joea Bidena i ruskog predsjednika Vladimira Putina, cyber napadi koji za cilj imaju otkupninu, a koji su dolazili iz Rusije, pojavili su se kao kritično pitanje nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država.

Zabrinutost zbog navodne uloge Rusije u tim napadima porasla je nakon što su kriminalci-otkupljivači za koje se vjeruje da imaju sjedište u Rusiji provalili računarsku mrežu "Colonial Pipeline" - najvećeg sistema cjevovoda za prečišćene naftne derivate u SAD - i giganta za preradu govedine JBS.

Biden je obećao da će se suprotstaviti Putinu zbog ransomwarea. Ali iako sa samita nije proizašao napredak u vezi sa cyber bezbjednošću, dvojica lidera složila su se da započnu konsultacije oko tog pitanja.

Kamioni cisterne parkirani su blizu ulaza kompanije Colonial Pipeline, 12. maja 2021, Charlotte.
Kamioni cisterne parkirani su blizu ulaza kompanije Colonial Pipeline, 12. maja 2021, Charlotte.

Cyber konsultacije

Stručnjaci iz dvije zemlje imaće zadatak da rade na "konkretnom razumijevanju onoga što je zabranjeno" i da prate cyber napade koji potiču iz bilo koje zemlje, rekao je Biden.

Šta će to podrazumijevati, ostaje da se vidi, ali stručnjaci za cyber bezbjednost kažu da će razgovore vjerovatno voditi radne grupe sastavljene od zvaničnika nižeg nivoa iz Bidenove administracije i njihovih ruskih kolega.

Šesnaest izuzetaka

Biden je rekao da je Putinu predao spisak od 16 sektora kao što su energetika i vodosnabdijevanje za koje SAD insistiraju da su izvan sfere podložne napadima. Oni su određeni kao kritični infrastrukturni sektori prema predsjedničkoj direktivi iz 2013.

"Govorio sam o prijedlogu da određena kritična infrastruktura ne smije biti podložna napadima, tačka - cyber ili bilo kojim drugim sredstvima", rekao je Biden novinarima.

Pored sistema za snabdijevanje energijom i vodom, lista uključuje informacionu tehnologiju, zdravstvenu zaštitu i javno zdravlje, kao i hranu i poljoprivredu - što je sve bilo meta cyber napada u posljednjih nekoliko godina.

Nema razmjene cyber kriminala

Uoči samita, Putin je predložio razmjenu traženih hakera sa SAD. Biden je u početku odgovorio rekavši da je "otvoren" za tu ideju, ali je Bijela kuća kasnije pojasnila da je predsjednik samo predložio da cyber kriminalci treba da odgovaraju u obje zemlje.

Biden i Putin nisu rekli da li su razgovarali o ideji razmjene počinilaca zločina i ostalo je nejasno kako će dvije strane sarađivati u vezi sa napadima napada na cyber bezbjednost koji dolaze iz bilo koje od dvije zemlje, ali ne uključuju direktno vlade.

Govoreći na odvojenoj konferenciji za štampu nakon sastanka sa Bidenom, Putin je tvrdio da je Rusija pružila "iscrpne" odgovore na američke zahtjeve za informacijama o 10 odvojenih napada na cyber bezbednost, ali nije "dobila ni jedan odgovor" na svojih 45 upita upućenih SAD.

John Demers
John Demers

John Demers, odlazeći šef Odsjeka za nacionalnu bezbjednost Sekretarijata za pravosuđe, rekao je da, iako su SAD u prošlosti tražile od Rusije informacije o cyber kriminalcima, potpuno su odustale od traženja saradnje.

"Mislim da smo danas stigli do faze kada ima vrlo malo smisla za to", rekao je Demers na događaju u utorak koji sponzoriše medijska kompanija iz javnog sektora, CyberScoop.

Biden je rekao da će se o Rusiji suditi prema njenim postupcima.

"Naravno, princip je jedno", rekao je predsjednik. "To mora biti potkrijepljeno praksom. Odgovorne zemlje moraju da preduzmu mjere protiv kriminalaca koji na njihovoj teritoriji sprovode aktivnosti upotrebom ransomwarea".

Američka cyber ofanziva

Ilustracija - U 2018. godini, američka cyber operacija blokirala je pristup Internetu Agenciji za istraživanje, ruskoj farme trolova.
Ilustracija - U 2018. godini, američka cyber operacija blokirala je pristup Internetu Agenciji za istraživanje, ruskoj farme trolova.

Biden je rekao da je, iako tokom sastanka koji je trajao oko tri sata nije uputio prijetnje, jasno stavio do znanja da će biti posljedica ruskih akcija, rekavši Putinu: "Ako vi učinite to, mi ćemo učiniti ovo".

Posljednjih godina SAD su znatno ojačale svoje ofanzivne cyber mogućnosti. Cyber komanda Sjedinjenih Država ima zadatak da sprovodi operacije u cyber prostoru protiv zlonamjernih inostranih aktera. Kao dio ofanzivne cyber operacije, Cyber komanda može da blokira pristup mete internetu, da uništiti njene baze podataka ili srušiti čitavu računarsku mrežu grupe.

"Ukazao sam mu da imamo značajne cyber sposobnosti i on to zna", rekao je Biden o Putinu. "Ne zna tačno šta je to, ali je značajno".

U 2018. godini, američka cyber operacija blokirala je pristup Internetu Agenciji za istraživanje, ruskoj farme trolova.

Prošle godine, Cyber komanda, zajedno sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, izvela je cyber operaciju protiv hakera koji rade za iranski Korpus revolucionarne garde, nakon što su američkim glasačima poslali prijeteće mailove kako bi podrili povjerenje u predsjedničke izbore u novembru.

See all News Updates of the Day

EU novim sankcijama gađa ruski plinski sektor

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen stiže na neformalni samit lidera EU
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen stiže na neformalni samit lidera EU

Države Europske unije potpisale su 20. juna novi paket sankcija protiv Rusije koji po prvi put cilja na njezin unosan sektor ukapljenog prirodnog plina (LNG), rekli su dužnosnici.

Nove mjere, koje bi se trebale službeno usvojiti u ponedjeljak, usmjerene su na daljnje gušenje ratnih napora ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine, piše AFP.

"Ovaj težak paket dodatno će uskratiti Rusiji pristup ključnim tehnologijama", napisala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na X.

"Rusiju će lišiti daljnjih prihoda od energije i uhvatiti se u koštac s Putinovom flotom u sjeni i bankovnom mrežom u sjeni u inozemstvu", navela je Von der Layen.

Diplomati su rekli da najnovije sankcije, koje su 14. runda koju je EU nametnula Moskvi od početka pune invazije 2022. godine, uključuju zabranu prekrcaja ruskog LNG-a preko Europe.

Oni ne uključuju zabranu kupovine ruskog LNG-a od strane zemalja EU-a.

Europske luke su važne za Rusiju budući da kontinent nudi ključnu rutu za izvoz LNG-a iz zaleđenih arktičkih luka na azijska tržišta u zimskim mjesecima.

Luke u Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj glavne su točke za isporuke LNG-a s ruskog sibirskog poluotoka Jamal.

Belgijska luka Zeebrugge i francuska luka Montoir posebno su važna čvorišta za ponovni izvoz u zemlje poput Kine, Tajvana ili Turske.

U paket su također uključene mjere čiji je cilj otežati Rusiji korištenje "flote u sjeni", plovila nejasnog podrijetla kako bi zaobišla sankcije EU-a na rusku sirovu naftu.

EU osim toga pogađa moskovski SPFS bankovni sustav za razmjenu poruka, koji Rusija koristi kako bi pokušala ublažiti utjecaj što ju je Zapad odsjekao od globalnog sustava financijskog prijenosa SWIFT.

Dogovor o najnovijem paketu sankcija kočila je Njemačka jer je tražila ublažavanje obveza tvrtki iz EU-a kako bi se spriječio ponovni izvoz njihovih sankcioniranih proizvoda u Rusiju preko trećih zemalja.

EU nastoji obuzdati protok robe koja se može koristiti na bojnom polju, poput mikročipova, kroz zemlje uključujući bivše sovjetske države koje su susjedne Rusiji, Tursku i Ujedinjene Arapske Emirate.

Diplomati su rekli da je još nekoliko kineskih tvrtki optuženih za pomaganje ruskoj vojsci također dodano na crnu listu koja sprječava tvrtke iz EU da trguju s njima.

Ograničenja su također postavljena političkim strankama, think tankovima i medijskim pružateljima usluga koji primaju novac od Rusije, kako bi se pokušalo obuzdati navodno miješanje Moskve, piše AFP.

PIC: Entiteti postoje samo na osnovu Ustava BiH, RS nije potpisnica Daytona

Photo: OHR
Photo: OHR

Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira sastali su se u Sarajevu kako bi procijenili prilike koje se tiču Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Dvodnevna sesija bila je fokusirana na ključne šanse i izazove s kojima se BiH suočava.

"Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (Peace Implementation Council – PIC) podsjeća sve strane na njihovu obavezu da u potpunosti poštuju Opći okvirni sporazum za mir, sve njegove anekse i odluke visokog predstavnika. Upravni odbor još jednom potvrđuje svoje neupitno opredjeljenje za teritorijalni integritet i temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene i suverene države, koja se sastoji od dva entiteta. Upravni odbor ponavlja da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH i da oni pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH", oglašeno je nakon sastanka Odbora u Sarajevu 20. juna.

Upravni odbor podsjetio je vlasti u BiH da je "Ustav BiH sastavni dio Općeg okvirnog sporazuma za mir i da su odluke Ustavnoga suda BiH konačne i obavezujuće i moraju se provoditi."

"UO PIC-a očekuje od organa vlasti BiH da bez daljeg odlaganja usvoje državni budžet za 2024. godinu, koji mora na adekvatan način podržati sposobnost svih državnih institucija da pravilno funkcioniraju i ispunjavaju svoje ustavne i zakonske obaveze, uključujući i one koje proizlaze iz procesa evroatlantskih integracija.

UO PIC-a naglašava da su pošteni i transparentni izbori od suštinskog značaja za funkcionalnu demokratiju i poziva sve aktere u BiH da osiguraju nesmetano provođenje lokalnih izbora 6. oktobra 2024. godine. UO PIC-a poziva građane BiH da iskoriste svoje ustavno i demokratsko pravo i glasaju na izborima, koji bi se trebali održati uz povećan nivo transparentnosti i integriteta. UO PIC-a pozdravio je izlaganje dr. Irene Hadžiabdić, predsjednice Centralne izborne komisije BiH, o pripremama za lokalne izbore, te je pohvalio aktivnosti i još jednom izrazio svoju snažnu podršku Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Predstavnici EU, OSCE-a i SAD-a informirali su UO PIC-a o pilot projektima koji imaju za cilj poboljšanje integriteta i efikasnosti izbornog procesa.

UO PIC-a je razgovarao o općem političkom ambijentu u BiH, uz obraćanje potpredsjednika RS Ćamila Durakovića o najnovijim dešavanjima u entitetu RS, uključujući i trenutnu situaciju u Srebrenici.

UO PIC-a najoštrije osuđuje flagrantne napade vladajuće koalicije u Republici Srpskoj (RS) na Opći okvirni sporazum za mir, ustavni i pravni poredak BiH, te njen suverenitet i teritorijalni integritet. Suverenitet pripada Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi, čiji je teritorijalni integritet zagarantiran Općim okvirnim sporazumom za mir. Entiteti unutar Bosne i Hercegovine nisu države, oni postoje isključivo na osnovu Ustava BiH i nemaju nikakav vlastiti suverenitet. Stoga, UO PIC-a poziva vladajuću koaliciju u RS da obustavi sve aktivnosti koje podrivaju državu, njene organe vlasti i njen multietnički karakter. UO PIC-a ponavlja da međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente za osiguranje poštivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir.

UO PIC-a je također pojasnio da Republika Srpska nije potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir. Strane u Sporazumu obavezale su se da će u potpunosti poštovati suverenu jednakost, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine i da će u potpunosti poštovati i promovirati ispunjavanje obaveza preuzetih aneksima Općeg okvirnog sporazuma za mir, uključujući i njen Ustav.

UO PIC-a je primio k znanju činjenicu da je iz procedure u Narodnoj Skupštini RS povučen Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija te izražava žaljenje zbog negativnog efekta i štete koju je ovaj nacrt zakona već proizveo kada su u pitanju prostor za građansko djelovanje, sloboda udruživanja i sloboda izražavanja. UO PIC-a dalje poziva vlasti RS da povuku odluku o kriminalizaciji klevete, kao i da obustave sve aktivnosti koje ugrožavaju politički pluralizam, slobodu medija, slobodu govora i prostor za civilno društvo, te stigmatiziraju manjine. Ovakvom postupanju nije mjesto u demokratskom društvu i u suprotnosti je sa višestruko istaknutim opredjeljenjem rukovodstva RS da radi na napretku cijele zemlje ka evropskim integracijama.

UO PIC-a poziva vlasti u FBiH da brzo izvrše preostala imenovanja u Ustavni sud FBiH i u regulatorna tijela, te da usvoje i provedu zakone koji osiguravaju veću transparentnost i integritet javnih funkcija, suzbijaju korupciju i podržavaju ekonomski rast. Ovi koraci su neophodni za dalje unapređenje funkcionalnosti entiteta.

UO PIC-a oštro osuđuje besprimjerne pritiske na pravosuđe, posebno na Ustavni sud BiH. UO podsjeća institucije RS da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, te da su entiteti dužni da se u potpunosti pridržavaju Ustava i odluka institucija Bosne i Hercegovine. UO PIC-a pozdravlja imenovanje jednog suca u Ustavni sud BiH od strane Predstavničkog doma FBiH i poziva Narodnu skupštinu RS-a da brzo izvrši imenovanje dva suca kako bi se uspostavio puni sastav Ustavnog suda BiH u cilju osiguranja njegovog efikasnog funkcioniranja.

Nadalje, napadi na visokog predstavnika i podrivanje njegovih aktivnosti ozbiljno utiču na provedbu civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir. UO PIC-a poziva na hitno napuštanje politike RS o nepriznavanju i nesuradnji sa visokim predstavnikom. UO PIC-a upozorava da je poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH obaveza i očekuje od vlasti RS-a da konstruktivno surađuju sa visokim predstavnikom.

UO PIC-a ohrabruje domaće organe da se konstruktivno angažiraju u pronalaženju prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne imovine, što predstavlja ključni element Programa 5+2. Nerješavanje ovog pitanja ozbiljno utiče na investicije i privredni rast države.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 23. maja Rezoluciju o Međunarodnom danu komemoracije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine. UO PIC-a poziva sve javne zvaničnike u BiH da okončaju praksu negiranja genocida i da rade zajedno na izgradnji povjerenja i razumijevanja u interesu stabilnosti, mira i prosperiteta BiH.

UO PIC-a poziva sve strane da promoviraju okruženje koje će pogodovati pomirenju, a koje se može graditi samo na istini, miru i pravdi. Svi politički lideri u BiH imaju odgovornost da vode ovaj proces, zasnovan na dijalogu i međusobnom poštovanju. To zahtijeva prihvatanje i priznavanje činjenica, podučavanje budućih generacija istini, odavanje počasti i sjećanje na sve žrtve bez obzira na njihovu nacionalnost, rad na lociranju, pronalasku i identifikaciji nestalih, te istragu i krivično gonjenje osumnjičenih koji su i dalje na slobodi. Dijalog i povjerenje su preduvjeti za stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine, kao i za održiv ekonomski razvoj.

UO PIC-a pohvaljuje napore gospodina Jonathana Mennutija, prvog zamjenika visokog predstavnika (PDHR) i supervizora za Brčko Distrikt, u radu sa članicama Upravnog odbora na provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, implementaciji Programa 5+2 i kreiranju dinamičnih reformi u Brčko Distriktu. UO PIC-a izražava dobrodošlicu gospodinu Louisu Crishocku, koji će preuzeti ulogu prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko Distrikt.

UO PIC-a održat će svoj sljedeći redovni sastanak 3. i 4. decembra 2024. godine.

Eksplozija na Cetinju: Dvojica poginulih, troje ranjenih

Cetinje, crime scene after bomb explosion
Cetinje, crime scene after bomb explosion

Dvije osobe su poginule, a tri su povrijeđene, 20. juna na Cetinju kada je aktivirana eksplozivna naprava, saopštila je Uprava policije.

Smrtno su stradali Petar Kaluđerović i Dragan Roganović, jedan na licu mjesta a drugi je naknadno podlegao povredama, povrdio je načelnik hirurgije u cetinskoj bolnici Predrag Milošević.

Od troje povrijeđenih, četrdesetšestogodišnji Taso Jovanović je prebačen u Klinički centar u Podgorici dok su Desanka Vujović i Mihailo Borozan zadržani u cetinjskoj bolnici.

Eksplozija je odjeknula nakon 9 sati ispred ulaza u Sportski centar koji je u blizini osnovne škole i autobuske stanice.

"Službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne mjere i radnje, a o čemu će javnost biti obaviještena", saopšteno je iz policije.

Na licu mjesta je veliki broj policajaca, a uviđaj je u toku.

Od siline eksplozije popucala su stakla na zgradi Sportskog centra, a otkinuto je i drvo, prenosi RTV Cetinje.

Masovni napad oštetio elektroenergetske objekte Ukrajine

Prodavačica sa baterijskom lampom tokom nestanka struje u podzemnom tržnom centru u centru Kijeva, Ukrajina, 19. juna 2024.
Prodavačica sa baterijskom lampom tokom nestanka struje u podzemnom tržnom centru u centru Kijeva, Ukrajina, 19. juna 2024.

Masivan napad ruskih raketa i dronova preko noći oštetio je energetske objekte širom Ukrajine, dan nakon što je ta zemlja najavila nestanke struje zbog nestašica struje u ratu.

Ukrajinski nacionalni dobavljač električne energije Ukrenergo saopštio je u četvrtak rano ujutru da je napad na termoelektranu tokom noći prouzrokovao ozbiljnu štetu i ranio tri radnika.

Oštećena je oprema u objektima u regijama Vinica, Dnjepropetrovsk, Donjeck, Kijev, dodaje se u saopštenju Ukrenerga.

U srijedu je Ukrenergo najavio da će se u cijeloj zemlji primijeniti isključenja struje po rasporedu. Ruski dronovi i raketni udari smanjili su kapacitete Ukrajine za proizvodnju električne energije na polovinu onoga što su bile prošle godine, izjavio je ranije ovog mjeseca predsjednik Volodimir Zelenski.

U svom svakodnevnom obraćanju, Zelenski je rekao da vladini zvaničnici traže načine da poboljšaju situaciju.

"Pripremamo rješenja koja će osigurati pouzdaniji prolazak grijne sezone i dati ljudima više mogućnosti da prebrode ovaj izuzetno težak period, u smislu nestašica energije", rekao je on.

Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da su oborile pet od devet projektila i svih 27 dronova koje je Rusija lansirala u 10 ukrajinskih regiona tokom napada u četvrtak.

Vojska je saopštila da je Rusija uglavnom ciljala istočnu Ukrajinu, tačnije oblast Dnjepropetrovsk.

Guverner Dnjepropetrovska rekao je da su tri muškarca povrijeđena u napadu, u kojem je oštećeno i sedam kuća.

U Rusiji, guverner južnog Krasnodarskog kraja rekao je da je ukrajinski napad dronom preko noći bio usmjeren na skladišta nafte.

Guverner Venyamin Kondratyev rekao je da je jedna žena ubijena u napadu na grad Slavjansk-na-Kubani.

U ovom izvještaju korišten je materijal Reutersa i agencije France-Presse.

Izrael napada centralne logore u Gazi, produbljuje invaziju na Rafah

Ožalošćeni se mole pored tijela Palestinaca ubijenih u izraelskim napadima u Khan Younisu, u južnom pojasu Gaze, 19. juna 2024.
Ožalošćeni se mole pored tijela Palestinaca ubijenih u izraelskim napadima u Khan Younisu, u južnom pojasu Gaze, 19. juna 2024.

Izraelske snage su tokom noći napale područja u centralnom pojasu Gaze, ubivši tri osobe i ranivši desetine drugih, prema ljekarima, dok su tenkovi produbili svoju invaziju na Rafah na jugu, rekli su stanovnici.

Izraelski avioni pogodili su kuću u kampu Al-Nuseirat, ubivši dvije osobe i ranivši 12 drugih, dok su tenkovi granatirali područja u kampovima Al-Maghazi i Al-Bureij, ranivši mnoge druge ljude, rekli su zdravstveni zvaničnici. Nuseirat, Maghazi i Bureij su tri od osam izbjegličkih kampova u Gazi.

U Deir al-Balahu, gradu prepunom raseljenih ljudi u središnjem pojasu Gaze, u četvrtak je u izraelskom zračnom napadu ubijen jedan Palestinac, a nekoliko drugih ranjeno, rekli su medicinari.

Izraelska vojska saopćila je u srijedu da snage nastavljaju svoje operacije širom enklave ciljajući militante i vojnu infrastrukturu u, kako je opisala, "preciznim aktivnostima zasnovanim na obavještajnim podacima".

Slika koju je izraelska vojska objavila 18. juna 2024. prikazuje vojnike izraelske vojske koji djeluju u Pojasu Gaze usred tekućeg sukoba na palestinskoj teritoriji između Izraela i Hamasa.
Slika koju je izraelska vojska objavila 18. juna 2024. prikazuje vojnike izraelske vojske koji djeluju u Pojasu Gaze usred tekućeg sukoba na palestinskoj teritoriji između Izraela i Hamasa.

Nakon više od osam mjeseci rata u Gazi, izraelsko napredovanje je sada fokusirano na dvije posljednje oblasti koje su njegove snage tek trebale jurišati: Rafah na južnom rubu Gaze i područje oko Deir al-Balaha u centru. Operacije su primorale više od milion ljudi da pobjegne od maja, a velika većina je već raseljena iz drugih dijelova enklave.

U Rafi, u blizini granice s Egiptom, izraelski tenkovi stacionirani duboko u zapadnim i centralnim dijelovima grada pojačali su bombardovanje, prisiljavajući više porodica koje žive u udaljenim obalnim područjima da pobjegnu na sjever. Neki stanovnici kažu da je tempo racije ubrzan u posljednja dva dana.

"Tenkovi su preuzeli kontrolu nad većinom područja u Rafi. Ljudi koji žive pored plaže takođe su počeli da odlaze prema Khan Younisu i centralnim oblastima u strahu zbog nastavka bombardovanja", rekao je Abu Vasim, stanovnik rafaske četvrti Al-Shaboura , koji je napustio svoj dom prije više od nedelju dana kada su tenkovi stigli do centra grada.

Rafah je udomio više od polovine od 2,3 miliona stanovnika Gaze do 7. maja, kada su izraelske snage počele kopnenu ofanzivu na grad. Vjeruje se da je sada manje od 100.000 ostavljeno.

Nema znakova popuštanja u borbama jer napori međunarodnih posrednika, uz podršku Sjedinjenih Država, nisu uspjeli uvjeriti Izrael i Hamas da pristanu na prekid vatre.

Naoružana krila Hamasa i Islamskog džihada saopćila su da su se borci borili protiv izraelskih snaga protivtenkovskim raketama i minobacačkim bombama, te da su u nekim područjima detonirali unaprijed postavljene eksplozivne naprave protiv vojnih jedinica.

Izraelske vlasti su u četvrtak oslobodile 33 Palestinca koje su izraelske snage zatvorile proteklih mjeseci u različitim područjima enklave. Oslobođeni zatvorenici primljeni su u bolnicu Al-Aqsa u Deir Al-Balahu u centralnom pojasu Gaze nakon što su se žalili na mučenje i maltretiranje od strane izraelskih tamničara.

Izrael negira maltretiranje palestinskih zatočenika. Palestinske i međunarodne grupe za ljudska prava kritizirale su, kako kažu, maltretiranje Izraela prema zatočenicima u Gazi i u više navrata zahtijevale od njega da otkrije gdje se nalaze i informacije o njihovom stanju.

Izraelska kopnena i vazdušna kampanja pokrenuta je kada su militanti predvođeni Hamasom upali u južni Izrael 7. oktobra, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca, prema izraelskim podacima.

Ofanziva je ostavila Gazu u ruševinama, usmrtila je više od 37.400 ljudi, prema ministarstvu zdravlja u Gazi pod kontrolom Hamasa, a gotovo cijelo stanovništvo je ostavilo bez krova nad glavom i siromaštvom.

Od jednonedeljnog primirja u novembru, ponovljeni pokušaji da se dogovori prekid vatre su propali, a Hamas je insistirao na prekidu rata i potpunom povlačenju Izraela iz Gaze. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kaže da će pristati samo na privremene pauze i da neće okončati rat dok Hamas ne bude iskorijenjen i taoci ne budu oslobođeni.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG