Linkovi

Izdvojeno

SAD pozivaju vlasti da istraže uznemirivanje povratnika i veličanje ratnih zločinaca tokom neustavne proslave Dana RS

Centralna proslava je bila u Banjoj Luci, gdje je održan svečani defile.

SAD pozvale su vlasti BiH da istraže izvještaje prema kojima se na zabranjenim ceremonijama u Republici Srpskoj prošlog vikenda veličalo ratne zločince i ciljalo na povratnike u gradovima iz kojih su protjerani nesrbi, javila je novinska agencija Reuters.

“Pozivamo nadležna tijela da istraže ove incidente bez odgađanja i da pozovu nadležne osobe na odgovornost”, rekao je glasnogovornik State Departmenta u saopćenju, prenio je engleski servis Radija Slobodna Evropa.

“Sjedinjene Države su duboko zabrinute zbog izvještaja o govoru mržnje, veličanju ratnih zločinaca i provokativnim incidentima usmjerenim na povratnike u entitetu Republika Srpska tokom vikenda”, naglasio je glasnogovornik američkog ministarstva vanjskih poslova.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji je vladajuća stranka u bh. entitetu Republika Srpska, koji je pojačao secesionističku retoriku, predvodio je 9. januara proslavu dana kada su bosanski Srbi proglasili neovisnost 1992. godine, što je izazvalo rat u kojem je ubijeno 100.000 ljudi, piše Reuters.

Kroz Banja Luku, grad u sjeverozapadnoj Bosni u kojem je smještena većina entitetskih institucija, održan je i marš naoružane policije.

Obilježavanju su prisustvovali kineski i ruski diplomati te dužnosnici iz susjedne Srbije.

“Dok su ruski i kineski predstavnici smatrali prikladnim sudjelovati u destabilizirajućim ceremonijama, Sjedinjene Države su u utorak donirale središnjoj vladi 96.000 doza cjepiva protiv COVID-19”, rekao je glasnogovornik State Departmenta.

Proslavu Dana Republike Srpske 9. januara Ustavni sud BiH je proglasio neustavnim.

Dodik, koji je podstaknuo političke podjele u zemlji uzastopno prijeteći povlačenjem iz institucija na državnoj razini, prošle se sedmice ponovno našao na meti sankcija Washingtona zbog “destabilizirajućih i koruptivnih aktivnosti i pokušaja urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma” iz 1995., kojim je uz posredovanje SAD-a završio rat.

See all News Updates of the Day

Dodik - Putinov surogat na Balkanu

Dodik i Putin se susreli tokom ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu. (Fotografija preuzeta sa Twitter naloga Milorada Dodika)

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je zabrinutost da bi Kremlj mogao da iskoristi svoje surogate na Zapadnom Balkanu i otvori novi front protiv Zapada. Krhki politički poredak u Bosni i Hercegovini, učinio je ovu zemlju lakšom metom.

Ukrajinski rat mogao bi potaknuti ilegalnu proizvodnju droge, kaže UN

FILE - A view of United Nations headquarters from inside the General Assembly hall on Sept. 21, 2021. The U.N. Office on Drugs and Crime said on Monday that the war in Ukraine could allow illegal drug production to flourish.

Rat u Ukrajini mogao bi omogućiti procvat ilegalne proizvodnje droge, dok budućnost tržišta opijuma ovisi o sudbini krizom pogođenog Afganistana, upozorili su u ponedjeljak Ujedinjeni narodi.

Prethodna iskustva s Bliskog istoka i jugoistočne Azije sugeriraju da zone sukoba mogu djelovati kao "magnet" za proizvodnju sintetičkih droga, koje se mogu proizvoditi bilo gdje, navodi Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) u svom godišnjem izvještaju. "Ovaj učinak može biti veći kada je područje sukoba u blizini velikih potrošačkih tržišta."

UNODC je priopćio da je broj demontiranih laboratorija za amfetamin u Ukrajini porastao sa 17 u 2019. na 79 u 2020., što je najveći broj zaplijenjenih laboratorija u bilo kojoj zemlji u 2020. godini.

Kapacitet Ukrajine za proizvodnju sintetičkih droga mogao bi rasti kako se rat nastavlja, dodaje se.

"Nemate policiju koja obilazi i zaustavlja laboratorije" u zonama sukoba, rekla je za AFP stručnjakinja UNODC-a Angela Me.

U izvještaju se također navodi da bi sukob mogao promijeniti i poremetiti rute trgovine drogom, uz sugestije da je trgovina u Ukrajini opala od početka 2022.

Situacija u Afganistanu — koji je 2021. proizveo 86 posto svjetskog opijuma — oblikovat će razvoj tržišta opijata, dodaje se u izvještaju UN-a.

Navodi se da bi humanitarna kriza u zemlji mogla potaknuti ilegalni uzgoj opijumskog maka, čak i nakon što su talibanske vlasti zabranile tu praksu u aprilu.

"Promjene u proizvodnji opijuma u Afganistanu imat će implikacije na tržišta opijata u gotovo svim regijama svijeta", rekli su UN.

Procjenjuje se da je 2021. godine 284 miliona ljudi koristilo drogu, ili jedna od svakih 18 ljudi diljem svijeta u dobi između 15 i 64 godine, navodi se u izvještaju.

Brojka je bila 26% veća u odnosu na 2010. godinu, pri čemu je rast stanovništva samo djelomično odgovoran za promjenu.

Proizvodnja kokaina popela se na novi rekord u 2020. na 1.982 tone.

Iako su većina konzumenata droga bili muškarci, Me je rekao da su žene u velikoj mjeri koristile stimulanse tipa amfetamina i da su bile nedovoljno zastupljene u liječenju.

"Za njih je to dvostruka stigma. Odlazak tamo znači i da se razotkriju", rekla je za AFP. “Dali smo preporuku o sigurnosti i kako osigurati da centri imaju mogućnost ugostiti djecu.”

Izvještaj UNODC-a temelji se na informacijama prikupljenim od država članica, vlastitim izvorima, te analizi institucionalnih izvještaja, medija i otvorenog materijala.

Nakon presude Vrhovnog suda SAD-a počinju da se zatvaraju klinike za abortus

Klinike su počele da se zatvaraju u nekim američkim državama nakon što je odlukom Vrhovnog suda u petak 24. juna uklonjeno ustavno pravo američkih žena na abortus.

Očekuje se da će oko polovine država uvesti nova ograničenja ili zabrane nakon što je sud poništio svoju 50-godišnju odluku Roe protiv Wadea.

A 13 država ima takozvane zakone o pokretanju koji će zabraniti abortus u roku od 30 dana.

Predsjednik Joe Biden opisao je presudu kao "tragičnu grešku".

U Phoenixu, Arizona, policija je ispalila suzavac nakon što su demonstranti koji podržavaju izbor lupali u vrata i prozore u glavnom gradu države. U Los Anđelesu demonstranti su nakratko blokirali saobraćaj na autoputu.

Očekuje se da će se protesti nastaviti u gradovima širom zemlje.

Na klinici za abortus u Little Rocku u Arkanzasu - državi s takozvanim zakonom o okidaču koji dopušta trenutnu zabranu - vrata područja za pacijente su se zatvorila čim je mišljenje suda objavljeno na internetu. Osoblje je zvalo da kaže ženama da su njihovi termini otkazani.

"Bez obzira na to koliko se jako pripremamo za loše vijesti, kada konačno stignu, jako pogađaju. Morati nazvati ove pacijente i reći im da je Roe protiv Wadea poništen, srceparajuće", rekla je medicinska sestra Ashli Hunt za BBC.

Pratnje na klinici, koje su iz dana u dan stajale na vrućini u Arkanzasu da bi pratile pacijente kroz gomilu demonstranata, držale su grupni zagrljaj. "Mislila sam da će ova zemlja i dalje brinuti o ljudima. I dalje će brinuti o ženama", rekla je gospođica Karen, glavna pratnja.

Napolju su slavili demonstranti protiv pobačaja.

"Vi ste na oprezu!" vikao je demonstrant na ljude koji još uvijek parkiraju automobile kod klinike koji još nisu čuli za odluku. "Moj prijedlog je da se okrenete i napustite ovo mjesto grijeha, ovo mjesto nepravde, ovo zlo mjesto".

U New Orleansu, Louisiana - još jednoj državi koja je pokretač zakona - Centar za zdravstvenu zaštitu žena, jedan od samo tri pružaoca abortusa u državi, zatvoren je u petak i njegovo osoblje je otišlo kući.

Izvan klinike, volonterka u pratnji Linda Kocher rekla je za BBC da će bogate žene i dalje moći pristupiti abortusima u drugim državama, ali da će "siromašne žene završiti u zaleđu" zbog nezakonitih postupaka. Ali borac protiv abortusa pastor Bill Shanks rekao je da je to "dan za proslavu".

Sve u svemu, očekuje se da će odluka Vrhovnog suda značiti da će oko 36 miliona žena u reproduktivnom dobu izgubiti pristup abortusu u svojim državama, prema istraživanju Planned Parenthood, zdravstvene organizacije koja pruža abortuse. Zakoni o pokretanju u Kentakiju, Luizijani, Arkanzasu, Južnoj Dakoti, Misuriju, Oklahomi i Alabami već su primenjeni.

  • Zabrane u Misisipiju i Sjevernoj Dakoti stupit će na snagu nakon što to odobre njihovi državni tužioci
  • Zabrana Wyominga će stupiti na snagu 29. juna, a zabranu Utaha mora potvrditi zakonodavno vijeće
  • Zabrane u Idahu, Tennesseeju i Teksasu će se primjenjivati za 30 dana.

Odluku su s oduševljenjem dočekali aktivisti protiv abortusa ispred suda u Washingtonu, ali protesti protiv te presude zakazani su u više od 100 gradova u petak - a očekuje se još više tokom vikenda.

Abortion-rights and anti-abortion demonstrators gather outside the US Supreme Court in Washington.
Abortion-rights and anti-abortion demonstrators gather outside the US Supreme Court in Washington.

Iako je abortus pitanje koje izaziva podjele u SAD-u, nedavno istraživanje Pew-a pokazalo je da 61 psoto odraslih kaže da bi abortus trebao biti legalan cijelo vrijeme ili većinu vremena, dok 37 posto kaže da bi trebao biti nezakonit cijelo vrijeme ili većinu vremena.

U San Antoniju u Teksasu, zagovornica abortusa Tere Harding rekla je da radi na sigurnosnom planu u slučaju da protesti budu usmjereni na krizni centar za trudnoću koji ona vodi na periferiji grada.

"Svaki ljudski život treba biti zaštićen", rekla je za BBC dok je gledala kako Bajden kritizira odluku Vrhovnog suda. "To predstavlja da priznajemo ljudskost nerođenih."

Bajden je rekao da presuda dovodi u opasnost zdravlje i živote žena.

"To je realizacija ekstremne ideologije i tragične greške Vrhovnog suda", rekao je on.

Rekao je da će raditi na tome da državni i lokalni zvaničnici ne mogu spriječiti žene da putuju na abortus u države u kojima je procedura legalna, a također će zaštititi pristup žena kontracepciji i lijekovima za prekid trudnoće do 10 sedmica koji se koristi za liječiti spontane pobačaje.

Odluka od petka predstavlja potpuni preokret sopstvenog pravnog presedana Vrhovnog suda - što je izuzetno rijedak potez - i vjerovatno će pokrenuti političke bitke koje dijele naciju.

Guverneri država zapadne obale Kalifornije, Washingtona i Oregona obećali su da će zaštititi pacijente koji putuju iz drugih država na abortus.

U državama u kojima su mišljenja o abortusu usko podijeljena - kao što su Pennsylvania, Michigan i Wisconsin - zakonitost postupka mogla bi se utvrditi na osnovu izbora po izbor. U drugim slučajevima, presuda bi mogla pokrenuti novu rundu pravnih bitaka, uključujući i pitanje da li pojedinci mogu otići van države radi abortusa ili naručiti lijekove za abortus putem pošte.

U međuvremenu, bivši potpredsjednik Mike Pence, dugogodišnji kritičar Roe protiv Wadea, pozvao je aktiviste protiv abortusa da ne prestaju dok "svetost života" ne bude zaštićena zakonom u svakoj državi.

Kako je odluka donijeta

U znamenitom slučaju Roe protiv Wadea iz 1973. godine Vrhovni sud je presudio sa sedam glasova za i dva da je pravo žene da prekine trudnoću zaštićeno američkim ustavom.

Presuda je dala Amerikankama apsolutno pravo na abortus u prva tri mjeseca (tromjesečje) trudnoće, ali je dopustila ograničenja u drugom tromjesečju i zabrane u trećem.

Ali u decenijama nakon toga, presude protiv pobačaja postepeno su smanjile pristup u više od deset država.

Na svojoj trenutnoj sjednici, Vrhovni sud je razmatrao slučaj Dobbs protiv Džeksonove ženske zdravstvene organizacije, koji je osporavao zabranu abortusa u Misisipija nakon 15 sedmica.

Presudom u korist države, sud sa konzervativnom većinom efektivno je okončao ustavno pravo na abortus.

Pet sudija je bilo čvrsto za: Samuel Alito, Clarence Thomas, Neil Gorsuch, Brett Kavanaugh i Amy Coney Barrett.

Glavni sudija John Roberts napisao je odvojeno mišljenje rekavši da, iako podržava zabranu Mississippija, ne bi išao dalje.

Troje sudija koji se nisu složili s većinom - Stephen Breyer, Sonia Sotomayor i Elena Kagan - napisali su da su to učinili "sa tugom - za ovaj sud, ali više, za mnoge milione američkih žena koje su danas izgubile temeljnu ustavnu zaštitu ".

Preokretanje dugogodišnjeg presedana takođe je izazvalo strahove za druga prava o kojima je odlučio Vrhovni sud u prošlosti.

Sudija Clarence Thomas je, prema njegovom mišljenju, napisao: "U budućim slučajevima, trebali bismo ponovo razmotriti sve materijalne presedane ovog Suda, uključujući Griswolda, Lawrencea i Obergefella" - pozivajući se na tri značajne odluke iz prošlosti o pravu na kontracepciju, ukidanje zakona protiv sodomije, odnosno legalizacija istopolnih brakova.

Održana Povorka ponosa u Sarajevu

Sarajevo, LGBT Pride 2022.

Glavni grad BiH 25. juna bio je domaćin Povorci ponosa, s posebnim naglaskom na zbližavanje porodica sa queer članovima.

“Porodična okupljanja su nešto što pripada svima nama, ali neki od nas nemamo priliku da budemo ono što stvarno jesmo”, rekla je ranije za BIRN BIH, Lejla Huremović, članica organizacionog komiteta bosanske Povorke ponosa, govoreći o ovogodišnjem sloganu – “Porodično okupljanje”.

“Želimo skrenuti pažnju na problem neprihvatanja, nerazumijevanja i porodičnog nasilja, te vratiti u praksu vrijednosti kao što su ljubav, razumijevanje i prihvatanje svih članova porodice onakvih kakvi jesu”, govori Huremović za BIRN.

S obzirom na nedostatak sigurnih mjesta za LGBT+ zajednicu u BiH gdje članovi zaista mogu biti to što jesu, organizatori su pripremili niz događaja, kao što su večeri poezije, koncerti, radionice, panel-diskusije i filmske večeri u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci.

“Ove godine smo proširili program iz jasnog razloga, a to je zato što LGBTIQ osobe još uvijek nemaju sigurna mjesta gdje mogu otići na koncerte, zabave i druženje, i mi želimo napraviti takva mjesta”, dodaje ona.

Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, Third BiH Pride Parade in Sarajevo, LGBTQ, June 25, 2022.
Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, Third BiH Pride Parade in Sarajevo, LGBTQ, June 25, 2022.

U septembru 2019. godine Sarajevo je bilo posljednja evropska prijestolnica koja je održala svoju prvu Povorku ponosa. Bila je to jedna od rijetkih prvih povorki koja nije praćena nasiljem, a cijeli je događaj, sa preko 3.000 učesnika, bio uspješan.

Povorke ponosa počele su kao protesti protiv diskriminacije i homofobnog nasilja, i dok su u mnogim zemljama one prerasle u slavljenje raznolikosti i slobode, u Bosni se još uvijek smatraju borbom za jednakost.

“LGBT osobe [u BiH] još nisu zakonski jednake, i treba donijeti zakon o istospolnom partnerstvu, i treba regulisati pitanje tranzicije za trans osobe.”

Prva Bh. povorka ponosa, Sarajevo, 8. septembar 2019.
Prva Bh. povorka ponosa, Sarajevo, 8. septembar 2019.

“Također, potrebno je uraditi i dosta posla da se implementira zakon i zaštite LGBTIQ osobe u praksi. Institucije moraju postati proaktivnije i glasnije u podršci, jer je to način za borbu protiv homofobije i nasilja”, kaže Huremović.

Huremović također navodi da je Zakon o javnom okupljanju Kantona Sarajevo i dalje restriktivan kada se radi o javnim okupljanjima, te organizatori često moraju plaćati razne naknade za događaje, kao što su sigurnosne ograde, vozila hitne pomoći i zaštita.

“Ironija je da mi zahtijevamo slobodu, a da bismo to uradili, na ulici, mi moramo plaćati [naknade]. To je skandalozno, diskriminatorno i nadasve restriktivno. Mi to moramo zajedno promijeniti”, kaže ona.

“LGBT osobe trebaju širu podršku, istospolni partneri trebaju zakonsko, institucionalno i društveno prihvatanje, a najbolji način da se to pokaže jeste da se dođe na Povorku ponosa. Pokažimo svi zajedno da želimo njegovati principe zajedništva, solidarnosti, ljubavi, podrške i prihvatanja”, kaže Huremović.

Biden putuje u Evropu: Krupna pitanja na dnevnom redu

Biden putuje u Evropu: Krupna pitanja na dnevnom redu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Biden odlazi u Evropu na dva važna summita na kojima će u fokusu biti nekoliko izazovnih tema: kako zapadne demokracije mogu nastaviti podržavati Ukrajinu, kako se mogu suprotstaviti sve većem kineskom utjecaju i spriječiti sukobe, kako spriječiti pandemije, promjenu klime i globalne šokove.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG