Linkovi

Najnovije

SAD: Porast broja novih slučajeva i obnavljanje restrikcija

Ulica Ocean Drive pored plaže u South Beachu, u Miamiju, 26. juna 2020. (Foto: AFP/Chandan Khanna)
Ulica Ocean Drive pored plaže u South Beachu, u Miamiju, 26. juna 2020. (Foto: AFP/Chandan Khanna)

Od koronavirusa je širom svijeta preminulo više od pola miliona ljudi, među kojima i najmanje 125 hiljada Amerikanaca.

U Sjedinjenim Državama je zaraženo više od 2,5 miliona ljudi, a broj oboljelih naglo raste u državama na jugu i zapadu. Zbog toga su zaustavljeni planovi za otvaranje lokalnih ekonomija, dok su u nekim mjestima ponovo uvedene restriktivne mjere.

Broj zaraženih od koronavirusa u Sjedinjenim Državama premašio je 2,5 miliona, a bolnice se pripremaju za nove pacijenate. Proteklog vikenda, u najmanje sedam američkih država zabilježen je rekordan broj novih slučajeva. Među njima je i Florida, gdje su brojne porodice čekale u redovima da se testiraju.

U Arkansasu, guverner Asa Hutchinson​ poručio je da je povećanje kapaciteta za testiranje najvažniji dio borbe protiv COVID-19.

“Udvostručili smo broj testova na nacionalnom nivou i to moramo ponovo da uradimo”, rekao je on.

Broj novooboljelih raste u 32 države.

"Strahujem da građani u Arizoni zaista ne znaju šta ih čeka u ovoj krizi”, kaže Will Humble​ iz Udruženja za javno zdravlje u Arizoni.

U Arizoni, Californiji i Texasu tokom vikenda je zabilježen rekordan broj hospitalizacija.

"U Texasu je došlo do veoma brzog i opasnog obrta kada je riječ o COVID-19”, rekao je Greg Avbott, guverner te savezne države.

Potpredsjednik SAD Mike Pence je u Dallasu pozvao građane da nose maske da bi se zaustavilo širenje zaraze.

"Nositi masku je dobra ideja”, rekao je Pence.

Međutim, na istom skupu na kojem je govorio Pence, nastupio je hor od više od 100 ljudi koji nisu pokrivali lice.

U Tennesseeu, jedan kantri muzičar oštro je kritikovan zbog toga što je održao koncert, čiji snimak je postavio na društvene medije, dan nakon što je u toj državi zabilježen najveći dnevni rast oboljelih. Prisutni nisu držali fizičku distancu, niti nosili maske.

Zbog širenja koronavirusa, sve veći broj guvernera obustavlja planove za otvaranje ili uvodi nove restrikcije. Guverner Californije Gavin Newsom naložio je zatvaranje barova u najmanje sedam okruga, među kojima je i Los Angeles. Texas i Florida otišli su korak dalje i zatvorili ih na državnom nivou.

Pojavljuju se i nova, manja žarišta. U Michiganu je 85 ljudi bilo pozitivno na COVID-19, a širenje zaraze se dovodi u vezu sa jednim restoranom.

See all News Updates of the Day

Biden i Trump bi na različit način okončali rat u Ukrajini

Starice hodaju pored hostela uništenog tokom ruskog bombardovanja grada Seljdove u regionu Donjeck, 14. aprila 2024. godine. (Foto: AFP/Anatolii Stepanov)
Starice hodaju pored hostela uništenog tokom ruskog bombardovanja grada Seljdove u regionu Donjeck, 14. aprila 2024. godine. (Foto: AFP/Anatolii Stepanov)

Rat u Ukrajini traje duže od dvije godine. Prošle sedmice Sjedinjene Države su odobrile prodaju 138 miliona dolara vrijedne opreme za ukrajinske protivvadzušne sisteme HAWK.

U svom govoru o stanju nacije predsjednik Joe Biden je rekao da je Ukrajini potrebna američka podrška da bi se suprotstavila ruskoj invaziji.

„Ako bilo ko u ovoj prostoriji misli da će se Putin zaustaviti na Ukrajini, uvjeravam vas da neće. Ukrajina može da zaustavi Putina ako budemo uz nju i obezbijedimo joj oružje koje treba da se odbrani”, rekao je Biden.

Od početka invazije, Bidenova administracija je nametnula niz sankcija ruskim pojedincima i kompanijama, te je poslala 75 milijardi dolara pomoći Ukrajini.

Kao sin ukrajinskog imigranta, Steven Kassels sa Floride kaže da će glasati za Bidena: „Posmatram rat tamo i gledam Putina i ljude sa kojima se, po meni, nažalost, svrstao predsjednik Trump, barem emocionalno. To je veoma strašno.”

Tokom svog mandata, Donald Trump je održavao bliske veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Pet godina kasnije, nazvao ga je „genijem” zbog invazije na Ukrajinu.

Washington Post je objavio da je Trump rekao da bi okončao rat pritiscima na Ukrajinu da ustupi dio zemlje Rusiji. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je to nazvao „primitivnom idejom”.

Na nedavnom predizbornom skupu, Trump se prisjetio razgovora koji je imao sa liderom članice NATO-a koja kasni sa ravnopravnim uplatama Alijansi.

„Pa, gospodine, ako ne platimo i napadne nas Rusija, da li ćete da nas zaštitite? Ja sam rekao: Ne, ne bih vas zaštitio. Zapravo, ohrabrio bih ih da rade šta god žele. Morate platiti”, govorio je Trump.

Biden i Trump se razlikuju i po tome kako bi okončali rat u Ukrajini.

„Predsjednik Trump je obećao američkom narodu da će završiti rat u Ukrajini – i oni mogu da vjeruju da će on to i ostvariti – da će ispregovarati mirovni dogovor sa obje strane”, kaže Karoline Leavitt, Trumpova portparolka.

To je razlog zbog kojeg će Issac Geer iz New Hampshirea glasati za Trumpa.

„Veoma mi je važno da se ne miješamo u strane ratove i da smanjimo vojnu potrošnju”, kaže Geer.

Zakon koji bi omogućio slanje 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini zaglavljen je u Predstavničkom domu Kongresa, kojeg kontrolišu Republikanci.

Istraživanje: Većina građana ne mijenja stav i želi BiH vidjeti u EU

Sarajevo
Sarajevo

Značajna većina građana glasala bi na referendumu za ulazak BiH u EU, ali se taj procenat smanjio u odnosu na prethodne dvije godine i danas bi više građana glasalo protiv ulaska u Uniju, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja rađeno za Međunarodni republikanski institut (IRI).

Ovo ispitivanje je pokazalo i da građani zemalja u okruženju većinom podržavaju ulazak u EU, invaziju Rusije na Ukrajinu smatraju neopravdanom, ali i da se građani Srbije sve više okreću Rusiji i Kini i imaju negativan odnos prema Zapadu.

Velika većina – 68 posto – građana BiH glasala bi za ulazak u Evropsku uniju da se referendum održava danas, ali se taj procenat smanjio u odnosu na ispitivanje od prije dvije godine, kada je iznosio 76 posto. U isto vrijeme, ispitivanje IRI-ja je pokazalo da se s 11 na 15 posto povećao procenat građana koji bi glasali protiv pridruživanja Uniji, kao i da se povećao procenat onih koji uopšte ne bi glasali.

U svim drugim zemljama okruženja, osim u Srbiji, taj procenat podrške ulasku u Uniju se povećao i trenutno je najveći u Albaniji – gdje bi devet od deset građana glasalo za pridruživanje EU. U Srbiji bi tek svaki četvrti od deset građana glasao za ulazak.

Najviše prozapadnih stavova pokazali su građani Albanije i Kosova, znatno manje Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a najmanje građani Srbije. BiH se nalazi u sredini tabele s 39 posto građana koji smatraju da bi trebalo voditi samo prozapadnu i pro-EU politiku. Po 12 posto smatra da treba imati prozapadnu politiku ali zadržati odnose s Rusijom, odnosno jednako postupati prema Zapadu i Rusiji. Gotovo 20 posto građana nije odgovorilo na ovo pitanje.

Najveći procenat okrenutosti prema EU je u Albaniji – s minimalnim ili nikakvim afinitetima prema Rusiji. Slično je na Kosovu, dok najveći procenat okrenutosti prema Rusiji dolazi od ispitanika iz Srbije, iako je više od 70 posto ispitanika reklo da treba balansirati između zapadnih i ruskih politika.

“Postoji snažna želja širom Balkana za jačanjem zapadnih ekonomskih veza i pridruživanjem EU. Ova široka podrška pokazuje da ljudi širom regiona vjeruju da dalja integracija s Evropskom unijom može pomoći u postizanju održivog prosperiteta”, rekao je Paul McCarthy, direktor IRI-ja za Evropu.

Na pitanje da li misle je li EU ozbiljna kada kaže da želi članstvo BiH, gotovo identičan broj građana je odgovorio sa da i ne.

Podaci su prikupljani od 2. februara do 5. marta 2024. iz intervjua obavljenih uživo s učesnicima na uzorku od 1.225 odraslih iz BiH iz različitih regija.

Ispitanici iz BiH su prije dvije godine imali više povjerenja u pridruživanje NATO-u i njih polovina i sada smatra da BiH ipak treba u potpunosti biti članica. Više od 24 posto ispitanih smatra da BiH ne treba ni članstvo niti saradnju s NATO-om i taj se broj povećao u posljednje dvije godine. Četvrtina ispitanih nije odgovorila na ovo pitanje. Ispitivanje nije odvajalo odgovore u Republici Srpskoj gdje, prema različitim istraživanjima, postoji znatno manja podrška pridruživanju NATO-u nego u Federaciji. Također se razlikuju odnosi prema drugim zemjlama.

Stanovnici Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore većinski su odgovorili da je članstvo u NATO-u bilo pozitivno za njihovu zemlju.

Stanovnici Kosova i Albanije su u potpunosti okrenuti ka NATO paktu i procenat je porastao u odnosu na 2022., dok više od 70 posto ispitanika iz Srbije ne želi ni članstvo ni saradnju.

Ukupno za građane BiH najveći saveznici su Turska, što smatra 22 posto ispitanih, te Srbija i Rusija za 29 posto njih. Stanovnici Albanije i Kosova su u potpunosti okrenuti Sjedinjenim Američkim Državama. Ispitanicima iz Srbije su najveći saveznici Rusi, a iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore su Srbija i SAD.

Ispitanici BiH, Kosova i Albanije kao najveću prijetnju za sigurnost vide u Srbiji, dok ispitanici iz Crne Gore i Srbije to vide u SAD-u. Građani BiH kao prijetnju za sigurnost, osim Srbije, vide u SAD-u i Rusiji, te Albaniji i Turskoj s minimalnim procentima.

Anketa je također pokazala da većina – u pet od šest anketiranih zemalja – vjeruje da je rat Rusije protiv Ukrajine potpuno ili donekle neopravdan. U Srbiji, međutim, skoro polvoina smatra da je Rusija potpuno ili donekle opravdana.

“Iako su ovi brojevi uglavnom pozitivni, odgovori srbijanskih ispitanika su zabrinjavajući. Ako su mir i bezbjednost dugoročni ciljevi na Balkanu, bolja opcija za Srbiju je da odbaci ruske stavove i izgradi jače veze sa Zapadom“, kaže Paul McCarthy, direktor za Evropu u IRI-ju.

U BiH trećina građana Rusiju smatra odgovornom za početak rata, dok 22 posto smatra da je Zapad odgovoran. Devet posto njih odgovornost vidi u Ukrajini, dok značajan broj građana obje strane smatra odgovornima.

Uzorak za ispitivanje pravljen je na osnovu popisa iz 2013. godine i prati etnički sastav države, kao i dobnu strukturu. Procentualno najveći broj ispitanika u BiH su stanovnici ruralnih krajeva životne dobi između 45 i 59 godina.

Suđenje Donaldu Trumpu: Izabrano sedam porotnika

Trump na suđenju u New Yorku
Trump na suđenju u New Yorku

Sedam porotnika je izabrano je da služi u poroti Donalda Trumpa na suđenju za falsifikovanje poslovne dokumentacije u slučaju tajnih novčanih isplata porno glumici Stormy Daniels, dok se nastavlja izbor porote koja će moći da bude pravedna prema republikanskom bivšem predsjedniku.

Među izabranima porotnicima je muškarac porijeklom iz Irske za koga se zna da voli da boravi na otvorenom i prati MSNBC i Fox televizijske programe.

Članica porote biće i onkološka medicinska sestra, koja je za sebe navela da uživa u šetnjama parkom sa svojim kućnim ljubimcem - psom. Izabrana su i dva advokata, od koji je jedan rekao da ne prati vijesti pomno. Još 11 porotnika mora da položi zakletvu.

Izbor porote je počeo u ponedeljak i mogao bi da traje najmanje sedam dana.

Podrazumijeva izbor stanovnika Manhattana, njujorške oblasti koja predominantno naginje Demokratskoj stranci. Od njih se očekuje da budu nepristrasna porota u krivičnom procesu protiv bivšeg predsjednika i republikanskog kandidata na predstojećim novembarskim izborima.

Trump je na putu do sudnice optužio sudiju da "požuruje suđenje" i rekao da će se boriti protiv njega. Sudija je tokom izbora porote u jednom trenutku prekorio Trumpa zato što je govorio glasno i gestikulirao dok je ispitivana potencijalna članica porote o objavama na društvenim mrežama.

"Ne znam šta je govorio, ali je bilo glasno i gestukulirao je. I govorio je u pravcu porotnika. To neću tolerisati. Neću tolerisati zastrašivanje porotnika u ovoj sudnici", rekao je sudija Juan Merchan.

Prvog dana suđenja, otprilike polovina od 96 ispitanih potencijalnih porotnika otpuštena je nakon što su izjavili da ne mogu nepristrasno suditi o polarizirajućem biznismenu koji je postao političar, koji nastoji da se vrati u Bijelu kuću dok se bori sa četiri odvojena krivična slučaja.

Rođen u New Yorku, a sada živi na Floridi, Trump je decenijama bio stalnica u gradskoj tabloidnoj štampi prije nego što je osvojio predsjedničku funkciju kao republikanac 2016. Ali kao političar, nikada nije mogao da računa na grad koji je u velikoj mjeri naklonjen demokratama.

Okružni tužilac Manhattana Alvin Bragg, demokrata, optužio je Trumpa za 34 krivična djela falsifikovanja poslovnih zapisa kako bi prikrio tajnu isplatu porno zvijezde Stormy Daniels neposredno prije izbora 2016. godine. Daniels kaže da je imala seksualni odnos s Trumpom prije desetak godina.

Trump se izjasnio da nije kriv i negira da se susret dogodio.

Ako bude osuđen, Trump bi i dalje mogao da se kandiduje za funkciju i da bude predsjednik ako pobijedi. Ali anketa Reuters/Ipsos pokazala je da polovina nezavisnih i četvrtina njegovih kolega republikanaca neće glasati za njega ako bude proglašen krivim.

U drugim predmetima, optužen je za pogrešno rukovanje povjerljivim informacijama i pokušaj poništavanja poraza od demokrata Joea Bidena 2020.

Trump se izjasnio da nije kriv u sva četiri krivična slučaja i kaže da su to zavjera Bidenovih demokrata kako bi ga politički neutralizirali.

Iako je slučaj u New Yorku usredsređen na događaje koji su se dogodili prije više od sedam godina, tužioci pokušavaju da Trumpa smatraju odgovornim i za novije ponašanje.

U ponedjeljak su zatražili od sudije Juana Merchana da kazni Trumpa sa 1.000 dolara za svaku od tri objave na društvenim mrežama ovog mjeseca u kojima su kritizirani Daniels i Michael Cohena, Trumpov bivšeg posrednik za kojeg se očekuje da će biti istaknuti svjedok u suđenju.

Trump je u utorak ujutro na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social kritizirao Merchana, rekavši da mu sudija neće dozvoliti da odgovara "ljudima koji na TV-u lažu i bljuju mržnju cijeli dan".

Pomoć Ukrajini i Izraelu pred Predstavničkim domom SAD kao odvojeni zakoni

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson
Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson

Predstavnički dom američkog Kongresa razmatraće pomoć Izraelu i Ukrajini kao posebne zakone ove nedjelje, saopštio je predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Mike Johnson, više od dva mjeseca nakon što je Senat usvojio zakon u kojem je spojena pomoć za te dvije zemlje i Tajvan.

Napuštajući sastanak republikanaca u Predstavničkom domu u ponedjeljak uveče, Johnson je rekao da će taj dom Kongresa, u kojem malu većinu imaju republikanci, razmatrati ukupno četiri odvojena zakona, uključujući i pomoć Tajvanu, saveznicima SAD u Indo-Pacifiku, kao i prioritete američke nacionalne bezbjednosti.

"Znamo da nas svijet posmatra da vidi kako reagujemo", rekao je Johnson novinarima. "Oni gledaju da li će Amerika ustati za svoje saveznike i u našem interesu širom svijeta. I hoćemo."

Usvajanje paketa američke pomoći je odloženo zbog Johnsonove nespremnosti da razmotri dvopartijski zakon vrijedan 95 milijardi dolara koji je Senat usvojio u februaru, uključujući 14 milijardi dolara za Izrael, kao i 60 milijardi dolara za Ukrajinu.

U to su bile uključene i milijarde za jačanje saveznika u Indo-Pacifiku, gdje Kina postaje sve odlučnija, kao i za međunarodnu humanitarnu pomoć.

Johnson je rekao da novi prijedlozi Predstavničkog doma predviđaju otprilike isti iznos strane pomoći kao i prijedlog zakona usvojen u Senatu, ali da će uključivati razlike uključujući i određenu pomoć datu u obliku zajma.

Republikanci imaju za cilj da objave tekstove prijedloga zakona već u utorak, ali će poštovati 72-časovni period za pregledanje prije glasanja. Johnson je rekao da bi glasanje o usvajanju moglo da se dogodi kasno u petak.

Utvrđivanje američke pomoći postalo je hitno nakon iranskog napada dronovima i raketama tokom vikenda na Izrael, uprkos žestokom protivljenju u duboko podijeljenom Kongresu.

Tri od četiri zakona koje je Johnson predložio odnose se na Ukrajinu, Izrael i Indo-Pacifik. Detalji četvrtog preijdloga još nisu najjasniji.

Pristalice su insistirale na tome da bi široka mjera inostrane pomoći usvojena sa podrškom od 70 odsto u Senatu dobila sličnu podršku u Predstavničkom domu. Međutim, Johnson je navodio različite razloge za odlaganje, među kojima i potrebu da se dolari poreskih obveznika usredsrede na domaća pitanja, kao i nevoljnost da se preuzmu mjere Senata bez više informacija.

Johnson se također suočava sa prijetnjom krajnje desno orijentisanih republikanaca da će ga svrgnuti sa mjesta predsjednika ako dozvoli da pomoć Ukrajini napreduje. Mnogi na desnici, posebno oni koji su blisko povezani sa bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je bio skeptičan u pogledu pomoći Kijevu u borbi te zemlje protiv Rusije, žestoko se protive slanju dodatnih milijardi dolara Ukrajini.

Kokus slobode u Predstavničkom domu - grupa republikanaca sa preko 30 članova - objavila je u ponedjeljak saopštenje u kojem poziva na pomoć Izraelu, ali ne i Ukrajini, i odbacila kao pogrešnu svaku sugestiju da bi napad na Izrael trebalo da pomogne u olakšavanju puta za određivanje više sredstava za Kijev.

SAD: Antisemitski incidenti dostigli rekord u 2023. godini

Izraelske i američke zastave vijore se u blizini Capitola tokom skupa podrške Izraelu i protesta protiv antisemitizma, Washington, 14. novembra 2023.
Izraelske i američke zastave vijore se u blizini Capitola tokom skupa podrške Izraelu i protesta protiv antisemitizma, Washington, 14. novembra 2023.

Jevrejska zagovaračka grupa Liga protiv klevete (ADL) izbrojala je 8.873 antisemitskih incidenata u 2023, što je povećanje od 140% u odnosu na 2022. i rekordno visok nivo otkako je grupa počela da prati incidente od 1979. godine, navodi se u izvještaju.

Više od 5.200 incidenata prijavljeno je nakon 7. oktobra 2023, dana kada je palestinska islamistička grupa Hamas napala Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca.

Izrael je odgovorio pokretanjem kontranapada u pojasu Gaze u kojem je ubijeno oko 32.000 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima Gaze, a veći dio enklave kojom upravlja Hamas pretvorio se u ruševine.

„Američki Jevreji su na meti zbog toga ko su u školi, na poslu, na ulici, u jevrejskim institucijama, pa čak i kod kuće. Ova kriza zahtijeva hitnu akciju svakog sektora društva i svake države u uniji”, rekao je izvršni direktor ADL-a Jonathan Greenblatt u izjavi.

Prema izvještaju Vijeća za američko-islamske odnose (CAIR) objavljenom ranije ovog mjeseca, prijavljena diskriminacija i napadi na muslimane i Palestince također su dostigli rekordnu vrijednost u SAD-u 2023. godine.

Broj pritužbi je iznosio 8.061 u 2023. godini, što je porast od 56% u odnosu na prethodnu godinu i najveći od kada je CAIR počeo pratiti takve incidente prije skoro 30 godina. Oko 3.600 tih incidenata dogodilo se od oktobra do decembra, saopštio je CAIR.

Napetosti između proizraelskih i propalestinskih demonstranata dostigle su vrhunac u SAD-u dok rat bjesni, posebno u fakultetskim kampusima. ADL je zabilježio 732 incidenta u kampusu između 7. oktobra i kraja 2023. godine, u poređenju sa samo 63 incidenta u istom periodu 2022. godine, navodi se u izvještaju.

ADL bilježi slučajeve prijavljene direktno organizaciji, a također prati medijske izvještaje, evidenciju organa za sprovođenje zakona i slučajeve koje su snimile druge jevrejske organizacije.

Incidenti 2023. uključivali su vandalizam u jevrejskim studentskim centrima i sinagogama, prijetnje bombama i skandiranje na demonstracijama koje pozivaju na smrt Jevreja i uništenje Izraela, saopćio je ADL.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG