Linkovi

Najnovije

update

Haićani kritikuju deportaciju sa američko-meksičke granice

Sjedinjene Države deportiraju Haićane, 19. septembar 2021.
Sjedinjene Države deportiraju Haićane, 19. septembar 2021.

Migranti sa Haitija, koji su u nedjelju deportirani u glavni grad Haitija Port-au-Prince u tri leta američke Imigracijske i carinske službe (ICE), kritizirali su način na koji su deportirani i njihov tretman tokom pritvora.

"Nisu nam dozvolili da uzmemo ništa od svojih stvari. Bilo je to kao u zatvoru, bez hrane, ništa", rekao je Dieudonne Cassagne za VOA.

On je iz Gonaivesa na sjeveru Haitija i živio je u Čileu prije nego što je krenuo prema granici s Texasom, rekao je za VOA.

"Probudili su nas i rekli: 'Idemo', a onda smo shvatili da nas vode na aerodrom", naveo je.

Žena koja nije htjela dati svoje ime rekla je da je dobro živjela u Čileu, ali da nije imala legalno prebivalište, zbog čega je morala otići. Rekla je da su Haićanci tokom pritvora bili tretirani drugačije od ostalih migranata.

Ona je rekla za Glas Amerike da je pritvorenim migrantima iz Venecuele, Kolumbije i Nikaragve bilo dozvoljeno da se presvuku kada su to zatražili. Ona je rekla da je njen zahtjev odbijen, dodajući da je nosila odjeću koju je imala na sebi kada ju je prije četiri dana podigla granična patrola.

"Moj problem je kako smo deportirani. Deportirani smo kao ljudi koji nemaju porodicu (bezvrijedni), kao ljudi koji nisu inteligentni. Nije bilo nikoga da nas brani", rekla je za VOA. "Prema zakonu, trebali smo dobiti dokument koji ukazuje da ćemo biti deportirani, a koji smo trebali potpisati. Ali to nismo primili. Oni su sami potpisali dokument. Uzeli su nam pasoše i nisu ih vratili na aerodromu u Teksasu. Vratili su ih samo na letu za Port-au-Prince."

Bidenova administracija objavila je u subotu svoju odluku o deportaciji hiljada haićanskih migranata okupljenih ispod mosta u Del Riju u Texasu, na granici SAD-a i Meksika. Broj migranata koji su pristigli nadmašio je resurse granične patrole kako bi se nosili s njima, naveli su zvaničnici u subotu.

Načelnik američke granične patrole Raul Ortiz rekao je da je tokom vikenda privedeno 3.300 migranata sa Haitija i da zvaničnici očekuju veća zadržavanja. Ortiz je u nedjelju upozorio migrante da će biti deportirani u skladu s propisom američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) donijetog i vrijeme Trumpove administracije, a nastavio ga je Biden.

Zakon spriječava migrante da uđu u SAD iz zdravstvenih razloga.

"Oni će biti poslani natrag u zemlju porijekla u skladu s našim važećim zakonom. Naši partneri u State Departmentu rade na tome da osiguraju odgovarajuću podršku prilikom sletanja na Haiti", rekao je Ortiz.

Jean Negot Bonheur Delva, šef migrantskog ureda na Haitiju, rekao je za Glas Amerike da će se imena migranata unijeti u registar zajedno s njihovim kontakt podacima kako bi ih zaposlenici Nacionalnog ureda za migracije (ONM) mogli kontaktirati. Bonheur Delva je također rekao da će im biti dodijeljen novac za ponovni početak života na Haitiju.

Brojni agenti Imigracione službe stigli su tokom vikenda u pogranični grad u Texasu, gdje su se okupile hiljade Haićana, nakon što su iznenadno prešli iz Meksika u SAD.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost saopštio je da je u petak premjestio oko dvije hiljade migranata koji su se okupili ispod i pored mosta u pograničnom gradu Del Rio na druge lokacije, kako bi se obradili njihovi podaci i potencijalno bili izbačeni iz SAD.

Saopšteno je i da će oko 400 agenata i policajaca do ponedjeljka ujutru stići u Del Rio, a da je Sekretarijat spreman da pošalje i dodatno osoblje ako bude potrebno.

Američke vlasti brzo su reagovale na iznenadni dolazak Haićana u Del Rio, grad od oko 35.000 stanovnika, koji se nalazi na oko 145 milja zapadno od San Antonija, u relativno zabačenom dijelu granice gdje ne postoji kapacitet da se drži i procesuira toliko veliki broj ljudi.

Međunarodni most gdje su se okupile hiljade migranata iz Haitija, i formirale improvizovani kamp, i dalje je zatvoren 18. septembra 2021.
Međunarodni most gdje su se okupile hiljade migranata iz Haitija, i formirale improvizovani kamp, i dalje je zatvoren 18. septembra 2021.

Jedan američki zvaničnik izjavio je u petak za AP da će broj letova zavisiti od operativnih kapaciteta i spremnosti Haitija da prihvati avione. Dodao je da je načinjen napredak u pregovorima sa vlastima Haitija.

Zvaničnik je dodao da će SAD, počevši od nedjelje, vjerovatno slati pet do osam aviona dnevno, a drugi anonimni zvaničnik je dodao da se ne očekuje više od dva leta dnevno, i dodao da će svi migranti biti testirani na Covid-19.

13,700 novopridošlih

Procjene broja migranta se razlikuju, ali je šerif okruga Val Verde, Frank Joe Martinez, u petak izjavio da je u Del Rio stiglo oko 13.700 ljudi. Migranti su podigli šatore i izgradili improvizovana skloništa od trske. Mnogi su se kupali i prali odjeću u rijeci.

Plan o letovima zavisi od toga kako će Haićani reagovati. Možda će odlučiti da ne pristanu na povratak, i rizikuju da ipak budu vraćeni u osiromašenu, politički nestabilnu zemlju, ili da se vrate u Meksiko. Djeca bez pratnje roditelja su izuzeta iz ubrzanog procesa protjerivanja migranata.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost izjavio je da "američke granice nisu otvorene i ljudi ne treba da kreću na to opasno putovanje".

Meksičke imigracione vlasti u državi Tamaulipas, na oko 200 kilometara južno od granice sa Texasom, naredile su oko 500 Haićana da izađu iz autobusa, saopštila je državna vlada u petak. Nastavili su putovanje ka granici peške.

Haićani u velikom broju dolaze u SAD već nekoliko godina, a mnogi su napustili svoju karipsku zemlju poslije razornog zemljotresa 2010. Nakon što su ostali bez poslova koje su dobili za vrijeme Ljetnih olimpijskih igara u Rio de Janeiru, mnogi su krenuli na opasno putovanje pješke, autobusima i automobilima ka američkoj granici, a neki su prolazili kroz ozloglašenu panamsku džunglu Darien Gap.

Nije jasno kako se tako veliki broj ljudi okupio tako brzo, iako su se brojni Haićani okupljali u kampovima na meksičkoj strani granice, čekajući da odluče da li će pokušati da uđu u SAD.

Cijela situacija je veliki test za administraciju predsjednika Joea Bidena, nakon što je brzo ukinula politiku prethodne, Trumpove administracije, mjere koje je Biden smatrao surovim ili nehumanim, a prije svega to što je od tražilaca azila zahtijevano da ostanu u Meksiku dok čekaju sudske pretrese u Americi.

Naređenje da se migranti odmah protjeraju bez mogućnosti da zatraže azil, uvedeno u martu 2020. zbog pandemije koronavirusa, i dalje je na snazi ali su djeca bez pratnje odraslih i mnoge porodice izuzeti. Tokom svojih prvih mjesec dana u Bijeloj kući, Biden je odlučio da djeca koja putuju sama budu izuzeta iz te uredbe na osnovu humanitarnih razloga.

Meksiko je prihvatio da prihvati protjerane porodice, ali samo one iz samog Meksika, Gvatemale, Hondurasa i El Salvadora, zbog čega je stvorena prilika za Haićane i druge nacionalnosti.

U augustu, američke vlasti su zaustavile migrante skoro 209.000 puta na granici, što je blizu rekorda u posljednjih 20 godina, iako su u mnogim od tih situacija zaustavljeni ljudi koji su više puta prelazili granicu, jer nema pravnih posljedica za one koji su protjerani iz SAD na osnovu uredbe donijete zbog pandemije.

See all News Updates of the Day

Vrhovni sud: Trump ne može da bude diskvalifikovan sa glasačkog listića

Donald Trump na mitingu u Richmondu, Virginiji 2. mart 2024. (Foto: Reuters/Jay Paul)
Donald Trump na mitingu u Richmondu, Virginiji 2. mart 2024. (Foto: Reuters/Jay Paul)

Vrhovni sud SAD odlučio je da Donald Trump ne može da bude diskvalifikovan sa glasačkog listića u Coloradu, čime je poništena odluka najvišeg suda u toj državi da nekadašnjem predsjedniku zabrani kandidaturu na stranačkim izborima.

Sudije su bile jednoglasne u presudi, koja se smatra još jednom Trumpovom pobjedom. U obrazloženju presude navodi se da savezne države mogu da diskvalifikuju kandidate na izborima za državne funkcije, ali ne i za federalne pozicije - kakva je predsjednička. Prema mišljenju sudija Vrhovnog suda, nadležnost za tako nešto ima samo Kongres.

Sud u Coloradu je u decembru 2023. diskvalifikovao bivšeg predsednika sa primarnih izbora u toj državi, kada se bira kandidat za predsjedničku nominaciju, zbog njegove uloge u neredima 6. januara 2021.

Trump se na to žalio i slučaj je dospio pred Vrhovni sud - koji je morao da odluči prije nego što se u Coloradu održe primarni izbori.

Građani Colorada glasaće na primarnim izborima na takozvani "Super utorak", 5. marta, kada se glasa u 15 američkih država i jednoj teritoriji.

Trump se oglasio na svojoj društvenoj mreži Truth Social i napisao da je ova odluka "velika pobjeda za Ameriku".

Objava bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa na mreži Truth Social.
Objava bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa na mreži Truth Social.

Na početku ročišta 8. februara, sudije su nagovijestile da bi mogle da presude u Trumpovu korist.

Sud u Coloradu odlučio je krajem prošle godine da Trumpa diskvalifikuje sa primarnih izbora pozivajući se na 14. amandman Ustava, koji kaže da nosioci javnih funkcija koji su učestvovali u oružanoj pobuni, ne mogu ponovo da budu izabrani na funkciju. Trump je to osporio rekavši da se ta odredba ne odnosi na predsjednike.

Osim u Coloradu, vrhovni sudovi država Illinois i Maine također su diskvalifikovali Trumpa sa primarnih izbora.

Vrhovni sud SAD odlučuje o još jednom slučaju u čijem je središtu Trump.

Prošle nedjelje sudije su odlučile da uzmu u razmatranje pitanje da li Trump može da bude krivično gonjen zbog uloge u neredima 6. januara, kada je i dalje formalno bio na funkciji predsjednika.

Bivši predsjednik je optužen za pokušaj da preokrene izborni rezultat 6. januara. Suđenje u tom slučaju bilo je planirano da počne 4. marta, ali je zbog odluke Vrhovnog suda da razmatra pitanje Trumpovog imuniteta.

Još tri krivična postupka se vode protiv bivšeg predsjednika, a suđenje u jednom od njih - oko isplate novca porno glumici Stormy Daniels da bi šutjela o aferi sa Trumpom - treba da počne 25. marta u New Yorku.

Njemačka optužuje Rusiju da želi presretnutnim razgovorom podijeliti Evropu

Kremlj
Kremlj

Njemačka je u ponedjeljak optužila Rusiju za curenje presretnutog snimka njemačkih vojnih razgovora o tome kako podržati Ukrajinu protiv invazije Kremlja u pokušaju da podijeli Evropu.

Ruski mediji su prošle sedmice objavili audio snimak sastanka visokih njemačkih vojnih zvaničnika na kojem se razgovaralo o oružju za Ukrajinu i potencijalnom udaru Kijeva na most na Krimu.

Njemačka je potvrdila autentičnost 38-minutnog poziva putem online plarforme Webex, rekavši da istražuje ono što je nazvala očiglednim činom ruskog prisluškivanja koji je dio "informativnog rata".

Učesnici poziva su raspravljali o mogućoj isporuci krstarećih projektila Taurus Kijevu, što je kancelar Olaf Scholz do sada javno odbacivao. Oni također razgovarali o tome kako Francuska i Britanija isporučuju vlastite krstareće rakete.

Iako je do sada bilo malo javnog odaziva saveznika na snimak, analitičari kažu da će to vjerovatno zaoštriti veze s obzirom da je riječ o još jednom velikom kršenju sigurnosti i otkriva razmjere njemačke nevoljnosti da se previše uključi u rat.

"Ovaj hibridni napad imao je za cilj da stvori nesigurnost i podijeli nas", rekao je portparol vlade u ponedjeljak. "A to je upravo ono što nećemo dozvoliti. U stalnom smo kontaktu sa našim partnerima."

Moskva optužuje "kolektivni Zapad" da koristi Ukrajinu za vođenje proxy rata protiv Rusije. NATO kaže da pomaže Ukrajini da se odbrani od agresorskog rata.

Glasnogovornik britanskog premijera Rishi Sunaka rekao je novinarima da je curenje razgovora stvar koju Njemačka treba istražiti i da će Britanija nastaviti da radi zajedno s Njemačkom na podršci Ukrajini.

Ipak, dodao je da je Britanija prva zemlja koja je Ukrajini pružila precizne rakete dugog dometa

"A mi bismo ohrabrili naše saveznike da učine isto", rekao je on.

Kremlj je u ponedjeljak saopćio da snimak pokazuje da njemačke oružane snage razgovaraju o planovima za izvođenje napada na rusku teritoriju i doveo u pitanje da li Scholz kontroliše situaciju.

"Sam snimak govori da se unutar Bundeswehra sadržajno i konkretno razgovara o planovima za izvođenje udara na rusku teritoriju", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

"Ovdje moramo saznati da li Bundeswehr to radi na vlastitu inicijativu. Onda je pitanje: koliko je Bundeswehr pod kontrolom i koliko Scholz kontrolira situaciju? Ili je to dio politike njemačke vlade?" rekao je Peskov.

Rekao je da su oba scenarija "veoma loša. Oba još jednom naglašavaju direktnu umiješanost zemalja kolektivnog Zapada u sukob oko Ukrajine".

Portparol njemačke vlade nazvao je optužbe za ratne pripreme "apsurdnom" propagandom.

Ruska novinska agencija TASS objavila je da je Kremlj u ponedjeljak pozvao njemačkog ambasadora da zatraži objašnjenje za vojne razgovore.

Portparol njemačkog ministarstva vanjskih poslova negirao je da je ambasador pozvan, rekavši da je njegovo poziv u rusko Ministarstvo vanjskih poslova bilo planirano već neko vrijeme.

Izaslanik Alexander Graf Lambsdorff napustio je Ministarstvo vanjskih poslova bez razgovora s novinarima nakon što je prisustvovao sastanku.

To je drugi put u protekloj sedmici da je Moskva nasrnula na ono što vidi kao dokaz namjere Zapada da direktno napadne Rusiju.

Nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio mogućnost da bi evropske nacije mogle poslati trupe u Ukrajinu, Putinovi saveznici su prošle sedmice rekli da će sve francuske trupe dočekati smrt i poraz poput Napoleonovih vojnika koji su napali Rusiju 1812.

Putin je u govoru u četvrtak rekao da zapadne zemlje rizikuju da izazovu nuklearni rat ako pošalju trupe da se bore u Ukrajini.

Albanija otvorila zračnu bazu za NATO zbog Rusije

Ceremonija otvaranja nove NATO baze u Albaniji.
Ceremonija otvaranja nove NATO baze u Albaniji.

Članica NATO-a, Albanija, koja nema svoje borbene avione, otvorila je u ponedjeljak obnovljenu zračnu bazu iz sovjetskog doba za opsluživanje NATO aviona usred povećane prijetnje iz Rusije, rekao je premijer Edi Rama.

NATO je potrošio preko 50 miliona eura (54,26 miliona dolara) na vazdušnu bazu Kučova kako bi pojačao svoje prisustvo u regionu.

Vazdušni prostor u Albaniji, koja se graniči sa Grčkom na jugu i Crnom Gorom na sjeveru, zaštićen je od strane Italije i Grčke.

"Ovo je baza koja je još jedan element sigurnosti za našu regiju Zapadnog Balkana za koju svi znamo da je to regija ugrožena prijetnjom i neoimperalističkim ambicijama Ruske Federacije", rekao je Rama tokom inauguracije.

Dva borbena aviona koja su letjela iz NATO-ove zračne baze Aviano u Italiji sletjela su u Kučovu kako bi obilježila ponovno otvaranje aerodroma.

Vazduhoplovna baza se nalazi u gradiću Kučova, nekada poznatom kao "Staljinov grad" kada su sovjetski i kineski MIG-ovi bili u pripravnosti za naređenje da se ukrcaju u slučaju rata sa Zapadom koji se nikada nije dogodio.

Vjerovatne mete tada su bile Austrija, Njemačka, Italija i Danska, rekao je Rama.

"Danas živimo u drugoj eri i srećom Albanija je na drugoj strani," rekao je Rama.

Albanija, koja se pridružila NATO-u 2009. godine, također je u pregovorima sa NATO-om o izgradnji pomorske baze u Porto Romanu na obali Jadrana.

EU kaznila Apple sa skoro dvije milijarde dolara zbog monopola

Kazna od 1,8 milijardi eura uslijedila je nakon dugotrajne istrage pokrenute zbog žalbe švedskog striming servisa Spotify prije pet godina.
Kazna od 1,8 milijardi eura uslijedila je nakon dugotrajne istrage pokrenute zbog žalbe švedskog striming servisa Spotify prije pet godina.

Evropska unija je u ponedjeljak izrekla svoju prvu antimonopolsku kaznu protiv Applea, kaznivši američkog tehnološkog giganta sa skoro dvije milijarde dolara zbog kršenja zakona o konkurenciji nepravedno dajući prednost sopstvenom servisu za strimovanje muzike u odnosu na rivale.

Apple je zabranio programerima aplikacija da „u potpunosti obavještavaju korisnike iOS-a o alternativnim i jeftinijim uslugama pretplate na muziku van aplikacije”, saopštila je Evropska komisija, izvršno tijelo 27-članog bloka i glavni antimonopolski organ.

„Ovo je nezakonito i utjecalo je na milione evropskih potrošača”, rekla je na konferenciji za novinare komesarka EU za konkurenciju Margrethe Vestager.

Apple se tako ponašao skoro deceniju, što je značilo da su mnogi korisnici plaćali „značajno veće cijene pretplate za striming muzike”, saopštila je Komisija.

Kazna od 1,8 milijardi eura uslijedila je nakon dugotrajne istrage pokrenute zbog žalbe švedskog striming servisa Spotify prije pet godina.

EU je predvodila globalne napore za suzbijanje velikih tehnoloških kompanija, uključujući niz kazni od više milijardi dolara za Google i naplatu Meti za narušavanje tržišta povjerljivih oglasa na mreži. Komisija je također otvorila odvojenu antimonopolsku istragu o Appleovoj usluzi mobilnog plaćanja.

Apple je uzvratio i Komisiji i Spotifyju, rekavši da će se žaliti na kaznu.

„Odluka je donijeta uprkos neuspehu Komisije da otkrije bilo kakve vjerodostojne dokaze o šteti potrošačima i ignoriše realnost tržišta koje napreduje, konkurentno i brzo raste”, navodi se u saopštenju kompanije.

Rečeno je da će Spotify imati koristi od ove odluke, tvrdeći da se švedski servis za striming koji ima 56 posto udjela na evropskom tržištu striminga muzike i koji ne plaća Aplleu njegovog App Storea sastao 65 puta sa predstavnicima EK tokom prethodnih osam godina.

„Ironično, u ime konkurencije, današnja odluka samo učvršćuje dominantnu poziciju uspješne evropske kompanije koja je odbjegli lider na tržištu digitalne muzike”, rekao je Apple.

Istraga komisije u početku je bila usredsređena na dva pitanja. Jedna je bila praksa proizvođača Iphonea da primorava programere aplikacija koji prodaju digitalni sadržaj da koriste svoj interni sistem plaćanja, koji naplaćuje 30 posto provizije na sve pretplate.

Ali EU je kasnije odustala od toga kako bi se usredsredila na to kako Apple sprječava proizvođače aplikacija da korisnicima govore o jeftinijim načinima plaćanja pretplata koji ne uključuju prolazak kroz aplikaciju.

Istraga je otkrila da je Apple zabranio servisima za striming da govore korisnicima o tome koliko koštaju ponude za pretplatu van njihovih aplikacija, uključujući veze u njihovim aplikacijama za plaćanje alternativnih pretplata ili čak slanje elektronske pošte korisnicima da im kažu o različitim opcijama cijena.

Novčana kazna objavljena je u istoj nedjelji kada su postavljena nova pravila EU čiji je cilj da spriječe tehnološke kompanije da dominiraju digitalnim tržištima.

Zakon o digitalnim tržištima, koji treba da stupi na snagu u četvrtak, nameće niz stvari koje treba i ne treba raditi kompanijama „čuvarima vrata”, uključujući Apple, Meta, Google Alphabet i TikTok matičnu stranu ByteDance - pod prijetnjom velikih kazni.

Nova pravila EU su napavljena tako da spriječe tehnološke gigante od ponašanja koje je u središtu istrage o Appleu. Kompanija je već otkrila kako će se pridržavati, uključujući omogućavanje korisnicima Iphonea u Evropi da koriste prodavnice aplikacija koje nisu njegove i omogućava programerima da ponude alternativne sisteme plaćanja.

Komisija je također otvorila odvojenu antimonopolsku istragu o Apple usluzi mobilnog plaćanja, a kompanija je obećala da će otvoriti svoj sistem mobilnog plaćanja konkurentima kako bi to riješila.

Zelenski poziva Zapad da dostavi pomoć Ukrajini

Spasioci raščišćavaju ostatke višespratnice koja je teško oštećena nakon napada dronom, u Odesi 3. marta 2024., usred ruske invazije na Ukrajinu.
Spasioci raščišćavaju ostatke višespratnice koja je teško oštećena nakon napada dronom, u Odesi 3. marta 2024., usred ruske invazije na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski apelovao je na zapadne zemlje da dostave odloženu pomoć Ukrajini, koja se brani od ruskih napada uprkos nestašici municije.

„Ako se to ne dogodi, to će postati jedna od najsramotnijih stranica u historiji – ako Ameriku ili Evropu poraze iranski dronovi Shahed ili ruski borbeni avioni. Rusko zlo ne treba ohrabrivati slabim odlukama, kašnjenjima u isporukama ili oklijevanjem”, rekao je on, misleći na zaustavljeni američki paket pomoći Ukrajini zbog političkih prepirki u američkom Kongresu.

Oštar ton Zelenskog u njegovom obraćanju otkrio je njegovu frustraciju jer je broj poginulih u ukrajinskom lučkom gradu Odesi u nedjelju porastao na 12 ljudi, uključujući petero djece, nakon što je ruski dron udario u stambeni blok u subotu.

„Rusija je ukrajinsku djecu učinila svojom vojnom metom”, napisao je Zelenski u objavi na društvenoj medijskoj platformi X, nekadašnjoj Twitter, ranije u nedjelju, nakon što su tijela troje djece izvučena iz ruševina.

Regionalni guverner Odese Oleh Kiper, pišući na Telegramu, rekao je da su spasilački timovi koji su radili u nedjelju uveče pronašli dodatna tijela. Ranije tokom dana ekipe za oporavak izvukle su tijela majke i bebe iz ruševina.

Prošlo je više od dva mjeseca otkako su SAD posljednji put poslale vojne zalihe Ukrajini, navodi Associated Press. U Washingtonu, zvaničnici sa sve većom uzbunom promatraju nestašicu oružja i municije u Ukrajini i pad američkih isporuka.

Do sada je predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson odbio da iznese na glasanje paket strane pomoći u vrijednosti od 95 milijardi dolara koji je usvojio Senat, a koji uključuje presudnih 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini.

„Čekamo zalihe koje su od vitalnog značaja, posebno čekamo američko rješenje”, rekao je Zelenski kasnije u nedjelju u svom večernjem obraćanju.

Rusija je od početka februara izgubila 15 vojnih aviona, dodao je on.

„Što više mogućnosti budemo imali da oborimo ruske avione... više ukrajinskih života će biti spašeno”, dodao je Zelenski u svom nedjeljnom večernjem obraćanju.

Neke informacije dolaze od Reutersa i AFP-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG