Najvažnije
Haićani kritikuju deportaciju sa američko-meksičke granice
Migranti sa Haitija, koji su u nedjelju deportirani u glavni grad Haitija Port-au-Prince u tri leta američke Imigracijske i carinske službe (ICE), kritizirali su način na koji su deportirani i njihov tretman tokom pritvora.
"Nisu nam dozvolili da uzmemo ništa od svojih stvari. Bilo je to kao u zatvoru, bez hrane, ništa", rekao je Dieudonne Cassagne za VOA.
On je iz Gonaivesa na sjeveru Haitija i živio je u Čileu prije nego što je krenuo prema granici s Texasom, rekao je za VOA.
"Probudili su nas i rekli: 'Idemo', a onda smo shvatili da nas vode na aerodrom", naveo je.
Žena koja nije htjela dati svoje ime rekla je da je dobro živjela u Čileu, ali da nije imala legalno prebivalište, zbog čega je morala otići. Rekla je da su Haićanci tokom pritvora bili tretirani drugačije od ostalih migranata.
Ona je rekla za Glas Amerike da je pritvorenim migrantima iz Venecuele, Kolumbije i Nikaragve bilo dozvoljeno da se presvuku kada su to zatražili. Ona je rekla da je njen zahtjev odbijen, dodajući da je nosila odjeću koju je imala na sebi kada ju je prije četiri dana podigla granična patrola.
"Moj problem je kako smo deportirani. Deportirani smo kao ljudi koji nemaju porodicu (bezvrijedni), kao ljudi koji nisu inteligentni. Nije bilo nikoga da nas brani", rekla je za VOA. "Prema zakonu, trebali smo dobiti dokument koji ukazuje da ćemo biti deportirani, a koji smo trebali potpisati. Ali to nismo primili. Oni su sami potpisali dokument. Uzeli su nam pasoše i nisu ih vratili na aerodromu u Teksasu. Vratili su ih samo na letu za Port-au-Prince."
Bidenova administracija objavila je u subotu svoju odluku o deportaciji hiljada haićanskih migranata okupljenih ispod mosta u Del Riju u Texasu, na granici SAD-a i Meksika. Broj migranata koji su pristigli nadmašio je resurse granične patrole kako bi se nosili s njima, naveli su zvaničnici u subotu.
Načelnik američke granične patrole Raul Ortiz rekao je da je tokom vikenda privedeno 3.300 migranata sa Haitija i da zvaničnici očekuju veća zadržavanja. Ortiz je u nedjelju upozorio migrante da će biti deportirani u skladu s propisom američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) donijetog i vrijeme Trumpove administracije, a nastavio ga je Biden.
Zakon spriječava migrante da uđu u SAD iz zdravstvenih razloga.
"Oni će biti poslani natrag u zemlju porijekla u skladu s našim važećim zakonom. Naši partneri u State Departmentu rade na tome da osiguraju odgovarajuću podršku prilikom sletanja na Haiti", rekao je Ortiz.
Jean Negot Bonheur Delva, šef migrantskog ureda na Haitiju, rekao je za Glas Amerike da će se imena migranata unijeti u registar zajedno s njihovim kontakt podacima kako bi ih zaposlenici Nacionalnog ureda za migracije (ONM) mogli kontaktirati. Bonheur Delva je također rekao da će im biti dodijeljen novac za ponovni početak života na Haitiju.
Brojni agenti Imigracione službe stigli su tokom vikenda u pogranični grad u Texasu, gdje su se okupile hiljade Haićana, nakon što su iznenadno prešli iz Meksika u SAD.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost saopštio je da je u petak premjestio oko dvije hiljade migranata koji su se okupili ispod i pored mosta u pograničnom gradu Del Rio na druge lokacije, kako bi se obradili njihovi podaci i potencijalno bili izbačeni iz SAD.
Saopšteno je i da će oko 400 agenata i policajaca do ponedjeljka ujutru stići u Del Rio, a da je Sekretarijat spreman da pošalje i dodatno osoblje ako bude potrebno.
Američke vlasti brzo su reagovale na iznenadni dolazak Haićana u Del Rio, grad od oko 35.000 stanovnika, koji se nalazi na oko 145 milja zapadno od San Antonija, u relativno zabačenom dijelu granice gdje ne postoji kapacitet da se drži i procesuira toliko veliki broj ljudi.
Jedan američki zvaničnik izjavio je u petak za AP da će broj letova zavisiti od operativnih kapaciteta i spremnosti Haitija da prihvati avione. Dodao je da je načinjen napredak u pregovorima sa vlastima Haitija.
Zvaničnik je dodao da će SAD, počevši od nedjelje, vjerovatno slati pet do osam aviona dnevno, a drugi anonimni zvaničnik je dodao da se ne očekuje više od dva leta dnevno, i dodao da će svi migranti biti testirani na Covid-19.
13,700 novopridošlih
Procjene broja migranta se razlikuju, ali je šerif okruga Val Verde, Frank Joe Martinez, u petak izjavio da je u Del Rio stiglo oko 13.700 ljudi. Migranti su podigli šatore i izgradili improvizovana skloništa od trske. Mnogi su se kupali i prali odjeću u rijeci.
Plan o letovima zavisi od toga kako će Haićani reagovati. Možda će odlučiti da ne pristanu na povratak, i rizikuju da ipak budu vraćeni u osiromašenu, politički nestabilnu zemlju, ili da se vrate u Meksiko. Djeca bez pratnje roditelja su izuzeta iz ubrzanog procesa protjerivanja migranata.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost izjavio je da "američke granice nisu otvorene i ljudi ne treba da kreću na to opasno putovanje".
Meksičke imigracione vlasti u državi Tamaulipas, na oko 200 kilometara južno od granice sa Texasom, naredile su oko 500 Haićana da izađu iz autobusa, saopštila je državna vlada u petak. Nastavili su putovanje ka granici peške.
Haićani u velikom broju dolaze u SAD već nekoliko godina, a mnogi su napustili svoju karipsku zemlju poslije razornog zemljotresa 2010. Nakon što su ostali bez poslova koje su dobili za vrijeme Ljetnih olimpijskih igara u Rio de Janeiru, mnogi su krenuli na opasno putovanje pješke, autobusima i automobilima ka američkoj granici, a neki su prolazili kroz ozloglašenu panamsku džunglu Darien Gap.
Nije jasno kako se tako veliki broj ljudi okupio tako brzo, iako su se brojni Haićani okupljali u kampovima na meksičkoj strani granice, čekajući da odluče da li će pokušati da uđu u SAD.
Cijela situacija je veliki test za administraciju predsjednika Joea Bidena, nakon što je brzo ukinula politiku prethodne, Trumpove administracije, mjere koje je Biden smatrao surovim ili nehumanim, a prije svega to što je od tražilaca azila zahtijevano da ostanu u Meksiku dok čekaju sudske pretrese u Americi.
Naređenje da se migranti odmah protjeraju bez mogućnosti da zatraže azil, uvedeno u martu 2020. zbog pandemije koronavirusa, i dalje je na snazi ali su djeca bez pratnje odraslih i mnoge porodice izuzeti. Tokom svojih prvih mjesec dana u Bijeloj kući, Biden je odlučio da djeca koja putuju sama budu izuzeta iz te uredbe na osnovu humanitarnih razloga.
Meksiko je prihvatio da prihvati protjerane porodice, ali samo one iz samog Meksika, Gvatemale, Hondurasa i El Salvadora, zbog čega je stvorena prilika za Haićane i druge nacionalnosti.
U augustu, američke vlasti su zaustavile migrante skoro 209.000 puta na granici, što je blizu rekorda u posljednjih 20 godina, iako su u mnogim od tih situacija zaustavljeni ljudi koji su više puta prelazili granicu, jer nema pravnih posljedica za one koji su protjerani iz SAD na osnovu uredbe donijete zbog pandemije.
See all News Updates of the Day
SAD: Bez dogovora u Kongresu o budžetu, zatvaranje vlade izvjesno
Američku vladu samo jedan dan dijeli od djelimičnog zatvaranja, s obzirom na to da u Kongresu i dalje nema dogovora o načinu finansiranja vladinih službi.
Desničarsko krilo Republikanske stranke u Predstavničkom domu, u kojem republikanci imaju tijesnu većinu, odbacilo je zakonski prijedlog o privremenom finansiranju vlade, koji je podržao predsjedavajući Kevin Mekarti. To znači da će vladine službe gotovo sigurno biti djelimično zatvorene od nedelje.
U donjem domu Komgresa je sa 232 glasova protiv i 198 ZA odbijena mjera da se vlada finansira 30 dana, da bi se zakonodavcima dalo više vremena da pregovaraju.
Prijedlog je predviđao smanjenje budžetskih troškova i uvođenje ograničenja na imigraciju i graničnu bezbjednost, što su republikanski prioriteti koji nisu imali mnogo šanse da budu usvojeni u Senatu, u kojem većinu imaju demokrate. U Americi, zakonski prijedlog moraju da usvoje oba doma Kongresa, prije nego što ga potpiše predsjednik.
U međuvremenu, u Senatu se raspravljalo o odvojenoj dvostranačkoj mjeri za privremeno finansiranje vlade do 17. novembra.
Ako Kongres ne usvoji zakon o finansiranju vlade, koji bi američki predsjednik Joe Biden potpisao, od nedelje u ponoć, stotine hiljada vladinih službenika biće poslato na prinudni odmor. Komisija za hartije od vrijednosti će obustaviti većinu regulatornih aktivnosti, a zatvoriće se i Nacionalna služba za parkove.
Američka sekretarka za finansije Dženet Jelen upozorila je da će zatvaranje vlade "podriti" ekonomski napredak, obustavljanjem ključnih programa za mala preduzeća i djecu, te da bi moglo da odloži ključne infrastrukturne radove.
Zatvaranje vlade uticaće i na rad State Departmenta, upozorio je u petak američki državni sekretar Antony Blinken i poručio da će biti preduzet svaki mogući korak da se osigura da će ta vladina agencija "obavljati dužnost zaštite nacionalne bezbjednosti".
Donji dom Kongresa je u četvrtak usvojio tri od četiri zakonska prijedloga za finansiranje četiri vladine službe, ali s obzirom na to da sadrže konzervativne prioritete, neće biti usvojeni u Senatu u kojem većinu imaju demokrate. Čak i ako bi ih Biden potpisao, ne bi spriječili djelimično zatvaranje vlade, zato što ne predviđaju finansiranje svih službi.
Desničarsko krilo republikanaca takođe je saopštilo da neće podržati senatski prijedlog o finansiranju vlade do 17. novembra, koji ima široku dvostranačku podršku u gornjem domu Kongresa, uključujući i republikanskog lidera Miča Mekonela.
Djelimično zatvaranje vlade 1. oktobra bilo bi četvrto u poslednjoj deceniji, a uslijedilo bi samo četiri mjeseca nakon što je savezna vlada zbog spora u Kongresa bila blizu situacije u kojoj ne bi bila u mogućnosti da plaća račune. Stalni sporovi o budžetu zabrinuli su finansijska tržišta, a kreditna agencija Mudis upozorila je da bi to moglo da nanese štetu američkom kreditnom rejtingu.
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin Mekarti, i Biden u junu su postigli dogovor kojim bi vlada bila finansirana sa hiljadu 590 milijardi dolara u fiskalnoj 2024. godini, ali su konzervativni republikanci tražili dodatno rezanje budžetskih troškova od 120 milijardi dolara, uz oštre mjere za zaustavljanje priliva migranata na američkoj granici sa Meksikom.
Trenutni spor odnosi se na relativno mali dio američkog budžeta za ovu fiskalnu godinu koji iznosi 6 hiljada 400 milijardi dolara.
Pojedini republikanci zaprijetili su da će smijeniti Mekartija s položaja predsjedavajućeg ako usvoji budžet uz podršku demokrata, što bi bio zagarantovan ishod s obzirom da bi bilo koji prijedlog Predstavničkog doma morao da bude usvojen i u Senatu, gdje demokrate imaju većinu.
Bivši predsjednik Donald Trump, vjerovatni Bidenov protivkandidat 2024. godine, na društvenim mrežama je tražio od svojih saveznika u Kongresu da zatvore vladu.
SAD broje dane do zatvaranje vlade: Ko će biti pogođen i šta slijedi?
Američka savezna vlada mogla bi da bude zatvorena sa krajem septembra što će poremetiti mnoge usluge, uticati na vladine službenike i izazvati nove poremećaje u američkoj politici. Zatvaranje vlade 1. oktobra, za sada je sve izvjesnije zbog spora oko budžetske potrošnje u Kongresu.
Neke vladine službe će biti izuzete - na primjer i dalje će biti isplaćivano socijalno osiguranje - ali će druge operacije biti značajno ograničene. Federalne agencije zaustaviće sve operacije koje se ne smatraju vitalnim, a milioni vladinih službenika, uključujući i pripadnike vojske, neće biti plaćeni.
Šta znači zatvaranje vlade?
Vlada se zatvara kada Kongres ne uspije da usvoji zakonski prijedlog o budžetu, koji predsjednik potpisuje u zakon. Članovi Kongresa trebalo bi da usvoje 12 različitih zakonskih prijedloga o finansiranju vladinih službi, ali je taj proces dug zbog čega često usvajaju privremenu budžetsku mjeru koja omogućava nastavak rada vlade.
Kada se ne usvoje zakoni za finansiranje vlade, vladine službe moraju da obustave sve operacije koje se ne smatraju vitalnim i ne isplaćuju plate dok god je vlada zatvorena.
Zaposleni koji se smatraju ključnim za javnu bezbjednost, kao što su kontrolori leta i pripadnici organa za sprovođenje zakona, i dalje moraju da dolaze na posao, dok se drugi radnici šalju na prinudni odmor. Prema zakonu iz 2019. godine, ti radnici će dobiti plate retroaktivno kada se usvoji budžet.
Kada će vlada biti zatvorena i koliko će to da traje?
Aktuelni budžet za vladu ističe 1. oktobra, na početku naredne federalne budžetske godine. To znači da bi vlada bila zatvorena od ponoći u nedelju, ako Kongres ne usvoji plan za finansiranje koji bi predsjednik potpisao.
Nemoguće je predvidjeti koliko dugo bi vlada bila zatvorena. Senat, u kojem većinu imaju demokrate, i Predstavnički dom koji kontrolišu republikanci, imaju veoma različite prijedloge za izbjegavanje zatvaranja vlade. Predsjedavajući donjeg doma Kongresa Kevin Mekarti takođe ne uspijeva da dobije podršku desničarskog krila svoje stranke za mjeru kojom bi se izbjeglo zatvaranje vlade. Mnogi se spremaju za višenedeljno zatvaranje vladinih službi.
Ko će biti pogođen ako se vlada zatvori?
Milionima vladinih službenika kasniće plate dok je vlada zatvorena, uključujući i oko 2 miliona pripadnika vojske i više od dva miliona civilnih radnika širom zemlje.
Gotovo 60 odsto radnika federalne vlade radi u Pentagonu i Sekretarijatima za pitanja veterana i unutrašnju bezbjednost.
Svi aktivni vojnici i rezervisti bi nastavili da rade, ali bi na prinudni odmor bilo poslato više od polovine civilne radne snage u Pentagonu, što je oko 440.000.
Vladini službenici raspoređeni su širom zemlja - od agenata Uprave za bezbjednost u saobraćaju koji su zaduženi za bezbjednost na aerodromima do poštanskih radnika.
Sekretar za saobraćaj Pit Butidžidž najavio je da će biti zaustavljena obuka novih kontrolora leta, a da će njih hiljadu koji se trenutno obučavaju biti poslati na prinudni odmor. Čak i ako vlada bude zatvorena samo nekoliko dana, to znači da sekretarijat neće dostići ciljeve za narednu godinu kada je riječ o zapošljavanju nove radne snage.
"Zamislite pod kakvim je već pritiskom kontrolor leta kada radi, a zatim zamislite dodatni stres kada dođe na posao, a kući ostavlja porodicu koja više ne može da računa na platu", rekao je Butidžidž.
Zatvaranje vlade moglo bi da ima i dalekosežne posljedice po vladine usluge - kao što su klinički testovi, dozvole za nošenje oružja i pasoši.
Neke vladine kancelarije će takođe biti potpuno zatvorene ili će raditi skraćeno radno vrijeme. Firme blisko povezane sa vladom, kao što su podugovarači ili turističke agencije, takođe bi mogle da budu suočene sa poromećajem. Turistički sektor mogao bi da gubi 140 miliona dolara dnevno zbog zatvaranja vlade, saopštilo je Udruženje putničke industrije.
Članovi Kongresa takođe upozoravaju da bi zatvaranje vlade moglo da pogodi finansijska tržišta. Goldmen saks procjenjuje da će to smanjiti ekonomski rast za 0,2 odsto za svaku nedelju koju bude trajalo, ali da će se situacija poboljšati po otvaranju vlade.
Drugi pak upozoravaju da poremećaj vladinih operacija ima dalekosežne posljedice zato što će poljuljati povjerenje građana u vladu i njenu sposobnost da obavlja osnovne dužnosti.
Šta se događa sa sudskim procesima, radom Kongresa i predsjedničkom platom?
Predsjednik i članovi Kongresa će nastaviti da rade i da budu plaćeni. Međutim, njihovo osoblje koje se ne smatra vitalnim za svakodnevne operacije biće poslato na prinudni odmor.
Vrhovni sud, čiji novi mandat počinje u ponedeljaljak, neće biti pogođen kratkoročnim zatvaranjem vlade zato što može da se finansira od sudskih troškova, kao što su nadoknade za podnošenje tužbe ili druga dokumenta, rekla je portparolka suda Patriša Mekejb.
I ostali federalni sudovi će funkcionisati normalno najmanje prve dvije nedelje oktobra, rekao je Piter Kaplan, portparol sudova.
Čak i u slučaju da vlada bude zatvorena duže vrijeme, neće biti zatvoreni svi sudovi koji će pojedinačno odlučivati o tome koje će se procesi nastaviti. Sudije Vrhovnog suda i duge federalne sudije i dalje će biti plaćeni zato što je Ustavom zabranjeno da se sudijama smanjuje plata tokom mandata.
Takođe, zatvaranje vlade neće pogoditi ni rad trojice specijalnih tužilaca koje je imenovao sekretar za pravosuđe Merik Garland zato što se plaćaju iz stalnog budžeta.
To znači da dva federalna slučaja protiv bivšeg predsjednika Donalda Trampa, kao i slučaj protiv sina predsjednika Džoa Bajdena Hantera neće biti poremećeni. Tramp je od republikanaca tražio da ukinu finansiranje krivičnih procesa protiv njega, kao uslov za usvajanje budžeta za ostatak vlade, navodeći da je ovo "poslednja šansa" da reaguju.
Da li je američka vlada ranije zatvarana?
Prije 1980-tih, operacije federalne vlade nisu bile značajno pogađane neusvajanjem budžeta do određenog roka. Međutim, tadašnji sekretar za pravosuđe Bendžamin Sivileti je u nizu pravnih mišljenja 1980. i 1981. godine tvrdio da vladine službe ne mogu legalno da rade tokom perioda kada nema budžeta.
Federalni zvaničnici od tada djeluju po principu da mogu da se prave izuzeci za poslove koji se smatraju "ključnim" za javnu bezbjednost i ustavne dužnosti.
Od 1976. godine, budžet nije usvojen na vrijeme 22 puta, od čega su u 10 slučajeva radnici slati na prinudni odmor. Međutim, najznačajnija zatvaranja vlade dogodila su se od mandata predsjednika Bila Klintona, kada su tadašnji predsjedavajući Predstavničkog doma Njut Gingrič i njegove konzervativne republikanske kolege zahijevale rezanje budžetskih troškova.
Vlada je najduže bila zatvorena između 2018. i 2019. godine kada su se tadašnji predsjednik Tramp i demokrate u Kongresu sukobili zbog Trampovog zahtjeva da se finansira izgradnja zida na granici. Vladine službe su bile zatvorene 35 dana, tokom praznika, ali samo djelimično zato što je Kongres usvojio neke zakone za finansiranje dijela vlade.
Šta je potrebno da bi vlada bila ponovo otvorena?
Kongres je odgovoran za finansiranje vlade. Predstavnički dom i Senat moraju da usaglase isti način finansiranja vlade, a prijedlog postaje zakon kada ga predsjednik potpiše.
Dvije strane su duboko podijeljene i nisu blizu postizanja dogovora o nastavku finansiranja vlade. Međutim, ako vlada bude zatvorena više nedelja, rašće pritisak da se okonča zastoj, naročito kada budu kasnile plate vojnicima ili bude poremećeni avio saobraćaj i bezbjednost na granici.
Kongres često usvaja privremene mjere za finansiranje vlade, dok traju pregovori o budžetu, ali su ovog puta protiv toga konzervativni republikanci koje na to podstiče i Tramp.
Ako budu uspješni u svom protivljenju, vlada bi mogla da bude zatvorena više nedelja ili duže.
Wesley Clark: Napad na sjeveru Kosova treba da zabrine Evropsku uniju i NATO
"Napad počinjen na sjeveru Kosova, kod sela Banjska, predstavlja pravi problem za stabilnost Balkana – zbog čega bi Evropska unija i NATO trebalo da budu zabrinuti", izjavio je za Glas Amerike general u penziji Vesli Klark.
Tri dana poslije napada na pripadnike kosovske policije kod sela Banjska, na sjeveru Kosova, i dalje je nepoznato ko je angažovao, opremio, organizovao i naoružao formaciju od najmanje trideset ljudi.
Epilog njihovog napada je pet ljudskih žrtava - jedan kosovski policajac, četvorica napadača srpske nacionalnosti, kao i više povređenih osoba.
Ko je Wesley Clark
Vesli Klark je penzionisani američki general koji je obavljao je funkciju komandanta evropskih snaga NATO-a u vrijeme operacije pod nazivom “Saveznička sila”, odnosno intervencije u bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji, koja je trajala od kraja marta do početka juna 1999.
Intervenciji Alijanse, koja je počela 24. marta 1999. prethodili su sukobi vojno-policijskih snaga tadašnje SRJ i snaga Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), kao i ubistva, deportacije i masovni progoni kosovskih Albanaca tokom 1998-1999.
Odluka o intervenciji, bez saglasnosti Ujedinjenih nacija, donijeta je nakon neuspješnih pregovora delegacija Kosova i SRJ u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999.
tekst body
"Uznemirava činjenica da se poslije incidenta ispostavilo da je u srpskom manastiru bila uskladištena velika količina oružja. Takvih slučajeva je bilo i tokom naših ranijih iskustava na Balkanu devedesetih godina, kada su pojedini manastiri bili uporišta srpskog nacionalizma, što nije isključivalo njihovo korištenje kao arsenala naoružanja. Nadam se da će KFOR instistirati da sve to bude provjereno – jer za tako nečim nema mjesta u trenucima nastojanja da se obezbijedi sporazum o autonomiji za kosovske građane srpske nacionalnosti", navodi Klark - uz napomenu da se umjesto toga preti oružjem i nasiljem – što ocjenjuje kao potpuno kontraproduktivno.
Glas Amerike: Kakva bi formacija mogla imati pristup opremi i resursima koji su zaplijenjeni kada je napad neutralisan?
Klark: Oružje je vjerovatno došlo iz Srbije. I vjerovatno se radi o akciji koju su koordinirali ili bar prešutno odobrili srpski specijalci. Takve akcije smo viđali i ranije. Sjećam se tokom priprema za kampanju na Kosovu, početkom 1999. prije ili na početku vazdušnih udara, grupa ljudi u civilu kidnapovala je trojicu američkih vojnika koji su bili u sastavu trupa u sadašnjoj Sjevernoj Makedoniji. Prešli granicu, izveli vojnike iz džipa, pretukli i prebacili u Beograd. Dakle, ko su bili ti ljudi na sjeveru Kosova, njihove veze sa srpskim specijanim snagama i vlastima Srbije – to je ono što treba utvrditi.
Glas Amerike: Predsjednik Srbije tvrdi da su napadači bili lokalni Srbi koji su se suprotstavili represiji vlade premijera Kurtija. Kako gledate na to?
Klark: Potrebno je bolje da razumijem žalbe zbog represije – jer toga nisam svjestan. Od 1999. pošto je u toj zoni raspoređen KFOR pod francuskim rukovodstvom – albanske vlasti su raspuštene. Albanci su napustili funkcije u zajednici na kojima su mogli biti od pomoći. Od tada vlada razdvojenost i stanje u kom se kosovske vlade nose sa separatističkim nastojanjima na sjeveru Kosova. Tako da mislim da za tvrdnje o represiji nema realnih pokazatelja. Ali, jasno je da u to područje stiže novac iz Beograda kao da se radi o posebnoj državi, što je netačno. Sjever Kosova je dio Kosova. I trebalo bi da bude integrisano potpuno u kosovski sistem. U tome se sastoji istinski problem.
Glas Amerike: Kosovske vlasti tvrde da je jedan od napadača Milan Radoičić, aktuelni potpredsjednik najveće i najuticajnije stranke kosovskih Srba na Kosovu, koja ima bliske veze sa vladajućom Srpskom naprednom strankom. On je takođe pod sankcijama SAD i Velike Britanije. Kako tumačite to?
Klark: To se može tumačiti kao dodatni dokaz saučesništva srpskih vlasti – što ugrožava postizanje sporazuma o autonomiji srpske zajednice za čiju primjenu se zalažu Sjedinjene Države i Evropska unija. Jer se, što ukazuje i posljednji incident, tu radi o nečem većem od same autonomije za Srbe. Mogao bi značiti veću povezanost Srba sa državom Srbijom, pa i njenim policijskim i vojnim strukturama. To bi moglo dovesti do ozbiljnih poremećaja unutar Kosova.
Glas Amerike: Smatrate li da bi strane trebalo da se suoče sa nekim konkretnim posljedicama? Ko i na koji način?
Klark: Pojedinci koji su sa srpske strane učestvovali u svemu tome treba da budu izvedeni pred lice pravde i to u skladu sa pravilima koje propisuje kosovsko zakonodavstvo. Potrebno je da NATO učvrsti svoje sposobnosti i bude efikasan na teritoriji čitavog Kosova. Ukoliko su, na primjer, nekog pojedinca sankcionisale Sjedinjene Države ili Evropska unija – kako je moguće da bude lider političke partije na Kosovu?! Ko to dozvoljava? Na primjer, gospodin Tači koji je optužen za ratne zločine, još je u haškom pritvoru. Potrebno je da postoji mjera razumijevanja obje strane za vladavinu prava na Kosovu.
Glas Amerike: Srpski ministar odbrane je, između ostalog, rekao da je Srbija nezadovoljna reakcijom KFOR-a. Kako je KFOR trebalo da reaguje u ovoj konkretnoj situaciji?
Klark: Trebalo je snažno da se usprotivi nasilju na Kosovu, gdje god da se dešava, i to protiv strana koje ga vrše. Snage KFOR-a su zbog toga tamo i raspoređene. Ali, primijetio bih i da akcije na Kosovu imaju veze sa nasiljem u Ukrajini. Rusiji, koja Srbiju koristi kao svog agenta, odgovara nemirno stanje na Kosovu u hibridnom ratu koji vodi. Rusija bi željela veću nestabilnost na Balkanu, koja bi NATO-u odvukla pažnju. Ona želi da prikaže da demokratija ne funkcioniše. Povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova je u interesu Moskve i dio agende koju sprovode neki od elemenata u Beogradu.
Glas Amerike: U Srbiji je proglašen Dan žalosti za poginule Srbe u napadu. I na sjeveru Kosova za njih su održavani javni pomeni. Kakva se poruka time šalje?
Klark: Mogu da razumijem da to čine članovi njihovih porodica. Ali, neopravdano je kada se to podigne na nivo državne politike – jer su ti ljudi bili odmetnici. Prekršili su zakone države Kosovo. Učesnici u tome bi trebalo da budu kažnjeni, a ne da budu smatrani herojima. Međutim, svjestan sam da u Srbiji i tom čitavom regionu postoji naslijeđe konflikta duže od jednog vijeka. U obliku etničkih i vjerskih sukoba. Sve to praćeno je nasiljem, mržnjom, međuetničkim tenzijama. Vrijeme je da se sa time stane i krene ka 21. vijeku. Zato mislim da se radi o pravoj tragediji. Zaista žalim zbog porodica ljudi ubijenih sa obje strane. Kosovskog policajca koji je izgubio život dok je obavljao svoju dužnost – štiteći vladavinu prava na Kosovu. Ali, napadači ne zaslužuju nikakvo zvanično priznanje. Njihova smrt tragedija je za njihove porodice. Žalimo zbog svih izgubljenih života.
Glas Amerike: Kako bi se sve ovo moglo odraziti na već blokirani dijalog Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa?
Klark: Sve ovo je prava šteta za dijalog. U njemu treba da učestvuju razumni državnici koji će se založiti da ovakve stvari treba da prestanu. Vrijeme je da se nezavisnost Kosova prizna, da se krene naprijed i uspostavi mir u regionu. Ali, to se nije dogodilo i nije vjerovatno da će se desiti. Snaga međuetničke mržnje, čije naslijeđe traje duže od jednog vijeka, toliko je moćna - da mislim da je potrebno da se nacije Evrope i Sjedinjenih Država udruženim snagama bave time.
Neće se postići brz napredak u smislu normalizacije odnosa. Potrebno je pronaći neke druge načine kako bi se ostvarila stabilnost za građane Balkana.
Glas Amerike: Pomenuli ste druge načine… Na šta ste mislili, uz ove koji se već primjenjuju?
Klark: Uz ove formalne napore – potrebno je ponuditi i neke vrste sporazuma sa malo više esencije ili vrijednosti za Srbiju i Kosovo. Prije deset, ili pet godina izgledalo je da Srbija napreduje u težnji da postane član euroatlantske zajednice. Sada djeluje da je to stalo. Srbija ne napreduje.
Vijeće za implementaciju mira u BiH: Zakoni RS su anti-demokratski
Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u BiH, organizacija koja se bavi međunarodnom pomoću u provođenju civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma, reagirala je protiv dva antidemokratska zakona u entitetu Republika Srpska.
"Vlada Republike Srpske (RS) od 2013. godine pokušava donijeti zakon kojim bi se organizacije civilnog društva stavile pod striktan nadzor organa vlasti i ograničila njihova mogućnost da ostvaruju svoja demokratska prava. Nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija dodatno će ograničiti građanski prostor za funkcionalno i nezavisno civilno društvo i predstavljat će značajnu prijetnju sveukupnom stanju u oblasti ljudskih prava i demokratije u Bosni i Hercegovini", stoji u izjavi Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC).
"Nedavno ponovno uvođenje zakonskih sankcija za klevetu u RS-u i predloženi novi zakon u suprotnosti su sa samim pojmom demokratije. Njima se ograničava politički pluralizam, a svrha im je da zastraše političku opoziciju. To će spriječiti slobodnu kritičku debatu i dodatno suziti ionako sve manji građanski prostor u RS. Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC SB) snažno podržavaju nezavisne medije i civilno društvo i naglašavaju njihovo pravo da provode svoje aktivnosti bez uznemiravanja, straha ili nepotrebnog pritiska." navodi PIC.
"Predloženom zakonu nema mjesta u demokratskom društvu i u suprotnosti je sa više puta ponavljanim opredjeljenjem rukovodstva Republike Srpske da unaprijedi odvijanje procesa evropskih integracija. Upravni odbor PIC-a poziva poslanike RS da glasaju protiv predloženog zakona", navedeno je na kraju izjave.
Uprkos nizu kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, Narodna skupština Republike Srpske raspravljao Nacrtu zakona kojim vlast u tom bosanskohercegovačkom entitetu želi da evidentira "agente stranog uticaja".
Riječ je o Nacrtu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je još prošle godine najavio Milorad Dodik, proruski orijentisani predsjednik Republike Srpske i osoba sa američke "crne liste" na koju je dospio zbog korupcije i ugrožavanja mira u Bosni i Hercegovini.
PIC se sastoji od 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju potporu mirovnom procesu – osiguravajući financijska sredstva, dajući trupe u sastav EUFOR-a, ili izravno provodeći operacije u Bosni i Hercegovini. U PIC-u je također uključen jedan broj promatrača koji se mijenja.
Upravni odbora Vijeća za provedbu mira koji, pod predsjedanjem visokog predstavnika, funkcionira kao izvršni organ PIC-a.
U srijedu druga republikanska predsjednička debata
U srijedu, republikanski predsjednički kandidati će održati svoju drugu debatu. Lokacija debate podsjeća na poglede jednog bivšeg predsjednika koji je i danas konzervativni model za Republikansku stranku.
