Najnovije
Haićani kritikuju deportaciju sa američko-meksičke granice
Migranti sa Haitija, koji su u nedjelju deportirani u glavni grad Haitija Port-au-Prince u tri leta američke Imigracijske i carinske službe (ICE), kritizirali su način na koji su deportirani i njihov tretman tokom pritvora.
"Nisu nam dozvolili da uzmemo ništa od svojih stvari. Bilo je to kao u zatvoru, bez hrane, ništa", rekao je Dieudonne Cassagne za VOA.
On je iz Gonaivesa na sjeveru Haitija i živio je u Čileu prije nego što je krenuo prema granici s Texasom, rekao je za VOA.
"Probudili su nas i rekli: 'Idemo', a onda smo shvatili da nas vode na aerodrom", naveo je.
Žena koja nije htjela dati svoje ime rekla je da je dobro živjela u Čileu, ali da nije imala legalno prebivalište, zbog čega je morala otići. Rekla je da su Haićanci tokom pritvora bili tretirani drugačije od ostalih migranata.
Ona je rekla za Glas Amerike da je pritvorenim migrantima iz Venecuele, Kolumbije i Nikaragve bilo dozvoljeno da se presvuku kada su to zatražili. Ona je rekla da je njen zahtjev odbijen, dodajući da je nosila odjeću koju je imala na sebi kada ju je prije četiri dana podigla granična patrola.
"Moj problem je kako smo deportirani. Deportirani smo kao ljudi koji nemaju porodicu (bezvrijedni), kao ljudi koji nisu inteligentni. Nije bilo nikoga da nas brani", rekla je za VOA. "Prema zakonu, trebali smo dobiti dokument koji ukazuje da ćemo biti deportirani, a koji smo trebali potpisati. Ali to nismo primili. Oni su sami potpisali dokument. Uzeli su nam pasoše i nisu ih vratili na aerodromu u Teksasu. Vratili su ih samo na letu za Port-au-Prince."
Bidenova administracija objavila je u subotu svoju odluku o deportaciji hiljada haićanskih migranata okupljenih ispod mosta u Del Riju u Texasu, na granici SAD-a i Meksika. Broj migranata koji su pristigli nadmašio je resurse granične patrole kako bi se nosili s njima, naveli su zvaničnici u subotu.
Načelnik američke granične patrole Raul Ortiz rekao je da je tokom vikenda privedeno 3.300 migranata sa Haitija i da zvaničnici očekuju veća zadržavanja. Ortiz je u nedjelju upozorio migrante da će biti deportirani u skladu s propisom američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) donijetog i vrijeme Trumpove administracije, a nastavio ga je Biden.
Zakon spriječava migrante da uđu u SAD iz zdravstvenih razloga.
"Oni će biti poslani natrag u zemlju porijekla u skladu s našim važećim zakonom. Naši partneri u State Departmentu rade na tome da osiguraju odgovarajuću podršku prilikom sletanja na Haiti", rekao je Ortiz.
Jean Negot Bonheur Delva, šef migrantskog ureda na Haitiju, rekao je za Glas Amerike da će se imena migranata unijeti u registar zajedno s njihovim kontakt podacima kako bi ih zaposlenici Nacionalnog ureda za migracije (ONM) mogli kontaktirati. Bonheur Delva je također rekao da će im biti dodijeljen novac za ponovni početak života na Haitiju.
Brojni agenti Imigracione službe stigli su tokom vikenda u pogranični grad u Texasu, gdje su se okupile hiljade Haićana, nakon što su iznenadno prešli iz Meksika u SAD.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost saopštio je da je u petak premjestio oko dvije hiljade migranata koji su se okupili ispod i pored mosta u pograničnom gradu Del Rio na druge lokacije, kako bi se obradili njihovi podaci i potencijalno bili izbačeni iz SAD.
Saopšteno je i da će oko 400 agenata i policajaca do ponedjeljka ujutru stići u Del Rio, a da je Sekretarijat spreman da pošalje i dodatno osoblje ako bude potrebno.
Američke vlasti brzo su reagovale na iznenadni dolazak Haićana u Del Rio, grad od oko 35.000 stanovnika, koji se nalazi na oko 145 milja zapadno od San Antonija, u relativno zabačenom dijelu granice gdje ne postoji kapacitet da se drži i procesuira toliko veliki broj ljudi.
Jedan američki zvaničnik izjavio je u petak za AP da će broj letova zavisiti od operativnih kapaciteta i spremnosti Haitija da prihvati avione. Dodao je da je načinjen napredak u pregovorima sa vlastima Haitija.
Zvaničnik je dodao da će SAD, počevši od nedjelje, vjerovatno slati pet do osam aviona dnevno, a drugi anonimni zvaničnik je dodao da se ne očekuje više od dva leta dnevno, i dodao da će svi migranti biti testirani na Covid-19.
13,700 novopridošlih
Procjene broja migranta se razlikuju, ali je šerif okruga Val Verde, Frank Joe Martinez, u petak izjavio da je u Del Rio stiglo oko 13.700 ljudi. Migranti su podigli šatore i izgradili improvizovana skloništa od trske. Mnogi su se kupali i prali odjeću u rijeci.
Plan o letovima zavisi od toga kako će Haićani reagovati. Možda će odlučiti da ne pristanu na povratak, i rizikuju da ipak budu vraćeni u osiromašenu, politički nestabilnu zemlju, ili da se vrate u Meksiko. Djeca bez pratnje roditelja su izuzeta iz ubrzanog procesa protjerivanja migranata.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost izjavio je da "američke granice nisu otvorene i ljudi ne treba da kreću na to opasno putovanje".
Meksičke imigracione vlasti u državi Tamaulipas, na oko 200 kilometara južno od granice sa Texasom, naredile su oko 500 Haićana da izađu iz autobusa, saopštila je državna vlada u petak. Nastavili su putovanje ka granici peške.
Haićani u velikom broju dolaze u SAD već nekoliko godina, a mnogi su napustili svoju karipsku zemlju poslije razornog zemljotresa 2010. Nakon što su ostali bez poslova koje su dobili za vrijeme Ljetnih olimpijskih igara u Rio de Janeiru, mnogi su krenuli na opasno putovanje pješke, autobusima i automobilima ka američkoj granici, a neki su prolazili kroz ozloglašenu panamsku džunglu Darien Gap.
Nije jasno kako se tako veliki broj ljudi okupio tako brzo, iako su se brojni Haićani okupljali u kampovima na meksičkoj strani granice, čekajući da odluče da li će pokušati da uđu u SAD.
Cijela situacija je veliki test za administraciju predsjednika Joea Bidena, nakon što je brzo ukinula politiku prethodne, Trumpove administracije, mjere koje je Biden smatrao surovim ili nehumanim, a prije svega to što je od tražilaca azila zahtijevano da ostanu u Meksiku dok čekaju sudske pretrese u Americi.
Naređenje da se migranti odmah protjeraju bez mogućnosti da zatraže azil, uvedeno u martu 2020. zbog pandemije koronavirusa, i dalje je na snazi ali su djeca bez pratnje odraslih i mnoge porodice izuzeti. Tokom svojih prvih mjesec dana u Bijeloj kući, Biden je odlučio da djeca koja putuju sama budu izuzeta iz te uredbe na osnovu humanitarnih razloga.
Meksiko je prihvatio da prihvati protjerane porodice, ali samo one iz samog Meksika, Gvatemale, Hondurasa i El Salvadora, zbog čega je stvorena prilika za Haićane i druge nacionalnosti.
U augustu, američke vlasti su zaustavile migrante skoro 209.000 puta na granici, što je blizu rekorda u posljednjih 20 godina, iako su u mnogim od tih situacija zaustavljeni ljudi koji su više puta prelazili granicu, jer nema pravnih posljedica za one koji su protjerani iz SAD na osnovu uredbe donijete zbog pandemije.
See all News Updates of the Day
Policija zatvorila protestni kamp na Sveučilištu George Washington, desetine uhapšenih
Policija je rano u srijedu počela raščišćavati propalestinski šatorski kamp na Sveučilištu George Washington i uhapsila desetine prosvjednika, nekoliko sati nakon što su mnogi napustili mjesto i marširali do kuće predsjednice Ellen Granberg.
Dužnosnici univerziteta u Washingtonu, D.C., upozorili su na moguću suspenziju studenata koji sudjeluju u prosvjednim aktivnostima u univerzitetskom kampusu.
"Iako je univerzitet predan zaštiti prava studenata na slobodno izražavanje, logorovanje je evoluiralo u nezakonitu aktivnost, sa sudionicima u izravnom kršenju više sveučilišnih politika i gradskih propisa", stoji u priopćenju sveučilišta.
Lokalni mediji izvijestili su da su neki prosvjednici poprskani biber-sprejom dok ih je policija spriječila da uđu u kamp te je uhićeno gotovo 30 ljudi, prema organizatorima.
U saopćenju, Metropolitan policijska uprava Distrikta Kolumbija navodi da su hapšenja izvršena zbog napada na policajca i nezakonitog ulaska u posjed, ali broj hapšenja nije odmah objavljen. Ministarstvo je saopštilo da je krenulo da rastjera demonstrante jer je "došlo do postepene eskalacije nestabilnosti protesta".
U utorak uveče, demonstranti sa natpisima na kojima je pisalo "Slobodna Palestina" i "Ruke dalje od Rafaha", marširali su do kuće Granberg. Pozvana je policija da zadrži gužvu. Nije bilo hapšenja.
Ovo dolazi u trenutku kada gradonačelnica Muriel Bowser i šefica MPD-a Pamela Smith treba da svjedoče o postupanju Distrikta Columbia sa protestom na saslušanju Predstavničkog doma za nadzor i odgovornost u srijedu popodne.
Propalestinski šatorski kamp očišćen je u utorak na Univerzitetu u Čikagu nakon što su administratori koji su u početku usvojili popustljiv pristup rekli da je protest prešao granicu i izazvao sve veću zabrinutost za sigurnost.
Predsjednik univerziteta Paul Alivisatos priznao je ulogu škole kao zaštitnika slobode govora, ali i zauzeli stav „dosta je bilo“.
“Sveučilište ostaje mjesto gdje glasovi neslaganja imaju mnogo načina da se izraze, ali ne možemo omogućiti okruženje u kojem izražavanje nekih dominira i remeti zdravo funkcionisanje zajednice za ostale”, napisao je Alivisatos u poruci univerzitetskoj zajednici .
Tenzije su nastavile da rastu u sukobima sa demonstrantima u kampusima širom SAD-a - i sve više u Evropi - skoro tri nedelje nakon pokreta pokrenutog protestom na Univerzitetu Kolumbija. Neki fakulteti su odmah razbili proteste protiv rata između Izraela i Hamasa. Među onima koji su tolerisali šatorske kampove, neki su počeli da gube strpljenje i pozivaju policiju zbog zabrinutosti zbog poremećaja u životu u kampusu, bezbjednosti i uključenosti nestudenta.
Od 18. aprila, nešto više od 2.600 ljudi je uhapšeno u 50 kampusa, podaci su zasnovani na izvještajima AP-a i izjavama univerziteta i agencija za provođenje zakona.
Ali ne koriste sve škole taj pristup, neke dopuštaju demonstrantima da održavaju skupove i organiziraju svoje kampove kako im odgovara.
Predsjednik Univerziteta Wesleyan, škole liberalnih umjetnosti u Connecticutu, pohvalio je demonstracije u kampusu - koje uključuje propalestinski šatorski kamp - kao čin političkog izražavanja. Tamošnji kamp je sa 20-ak šatora prije nedelju dana narastao na više od 100.
"Slučaj demonstranata je važan - skretanje pažnje na ubijanje nevinih ljudi", napisao je predsjednik univerziteta Michael Roth zajednici u kampusu u četvrtak. “I nastavljamo stvarati prostor za njih da to učine, sve dok taj prostor ne ometa rad kampusa.”
Škola dizajna na Rhode Islandu, u kojoj su učenici u ponedjeljak počeli zauzimati zgradu, potvrđuje prava učenika na slobodu govora i mirnog okupljanja i podržava sve članove zajednice, rekao je portparol. Škola je saopštila da je predsjednica Kristal Vilijams provela više od pet sati sa demonstrantima te večeri razgovarajući o njihovim zahtjevima.
Škola je u utorak objavila da premiješta nastavu koja je bila predviđena da se odvija u zgradi. Bila je prekrivena posterima s natpisima “Slobodna Palestina” i “Neka Gaza živi”, a golub je bio nacrtan kredom u boji na trotoaru.
Kampusi su isprobali taktike od smirivanja do prijetnji disciplinskim mjerama kako bi riješili proteste i otvorili put, za početak.
Na Univerzitetu u Čikagu stotine demonstranata okupljalo se najmanje osam dana sve dok ih administratori u petak nisu upozorili da odu ili se suoče sa uklanjanjem. Policija je u utorak demontirala logor.
Policajci su kasnije podigli barikadu kako bi demonstrante spriječili da uđu u i pomaknuli je prema demonstrantima, od kojih su neki uzvikivali: „Gore, oslobođenje. Dole, okupacija!” Policija i demonstranti su se gurali naprijed-natrag duž barikade dok su se policajci kretali da ponovo uspostave kontrolu.
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 6. oktobra
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (BiH) je u srijedu raspisala lokalne izbore, koji će biti održani 6. oktobra.
Izbori se raspisuju za 58 opštinskih vijeća u entitetu Federacija BiH, 53 skupštine opštine u entitetu Republika Srpska (RS), 111 načelnika opština u BiH, 21 gradsko vijeće u Federaciji BiH, deset skupština gradova u RS-u, 32 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko distrikta, rečeno je na sjednici Centralne izborne komisije BiH, 8. maja.
Izbori će biti održani u skladu sa tehničkim izmjenama Izbornog zakona, koje je 26. marta nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt), kako bi smanjio mogućnost izbornih manipulacija, koje su zabilježene prethodnih godina.
Izmjenama je uvedena stroža, biometrijska identifikacija birača, "kako bi na izborima glasali samo oni koji na to imaju pravo, te kako bi mogli glasati samo jednom".
Jedna od izmjena je i skeniranje svih glasačkih listića kako bi se spriječila njihova naknadna izmjena ili krađa, pojasnili su tada iz Ureda Visokog predstavnika (OHR).
U međuvremenu, Skupština RS-a je usvojila Prijedlog entitetskog izbornog zakona, kojim vlasti tog bh. entiteta pokušavaju prisvojiti državne nadležnosti u oblasti izbora.
U tekstu Zakona definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Entiteti u BiH od završetka rata 1995. godine nikada nisu imali nadležnost nad provođenjem izbora u državi, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Predstavnici međunarodne zajednice su rad na usvajanju tog zakona ocijenili kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".
Nakon toga je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske 29. aprila zatražio zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, čime je pokušao spriječiti usvajanje entitetskog izbornog zakona u RS-u.
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da svako pitanje proglase "štetnim za vitalne interese naroda kojeg predstavljaju", i zatraže zaštitu od Ustavnog suda RS-a.
Inače, Vlada RS je zatražila od članova Republičke izborne komisije da podnesu ostavke, što je pet od sedam članova ovog entitetskog tijela i uradilo 11. aprila.
Ta entitetska komisija je nadležna za postupke opoziva gradonačelnika i opštinskih načelnika, te za provođenje izbora savjeta mjesnih zajednica u gradovima i opštinama.
Kineski predsjednik Xi u Srbiji: Politika i investicije
Srbija je u srijedu dočekala kineskog predsjednika Si Đinpinga (Xi Jinping) u počasnoj vojnoj gardi uoči sastanka sa njegovim kolegom iz Srbije, na kojem je tema kineska investicija od više milijardi eura u toj balkanskoj zemlji i mogući novi poslovi.
Sijeva posjeta se poklapa sa 25. godišnjicom NATO-ovog slučajnog bombardovanja kineske ambasade u Beogradu i dio je njegove prve evropske turneje u posljednjih pet godina, koja je uključivala Francusku sa Mađarskom kao sljedećom stanicom.
„Danas pišemo istoriju“, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić hiljadama u publici ispred Predsjedničke palate, aplaudirajući i skandirajući „Kina, Kina“.
Oba lidera se hvale čvrstim partnerstvom između svojih zemalja. Zajedno sa Mađarskom, koja je sljedeća stanica Sija, Srbija je najčvršći evropski pristalica velikog kineskog infrastrukturnog projekta Pojas i put u dijelovima Azije i Evrope.
Xi je rekao da je dirnut toplom dobrodošlicom i da očekuje da će njegova posjeta "otvoriti novo poglavlje" u odnosima dvije zemlje.
Predsednik Kine izjavio je na početku razgovora sa predsednikom Srbije da su odnosi dve zemlje na visokom nivou i da pokazuju duboko prijateljstvo.
"Nadam se da će ova posjeta otvoriti novo poglavlje naših odnosa", kazao je Đinping.
On se osvrnuo i na jučerašnji doček koji je delegacija Srbije priredila na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu.
"Bio sam počastvovan da vidim tako veličanstvenu ceremoniju, bio sam zaista impresioniran i duboko dirnut. Kao što ste i sami rekli, mi smo iz prve ruke svjedoci tome da srpski narod kineski narod posmatra kao čelične, najbolje prijatelje. Ovo je zaista obostrano i iskreno prijateljstvo, postoji snažan osjećaj prijateljstva između naših zemalja, to zaista pozdravljam i zaista je na mene ostavilo izuzetno dubok utisak", rekao je Si Đinping.
„Srbija je postala prvi strateški partner Kine u centralnoj i istočnoj Evropi“, rekao je Si, govoreći o sporazumu o strateškom partnerstvu između dvije zemlje iz 2016.
Govoreći pred okupljenim građanima, predsjednik Srbije rekao je da su Srbija i Kina iskreni prijatelji i da je u saradnji dvije zemlje "samo nebo granica". Kasnije je kazao i da očekuje veliki napredak u odnosima dvije zemlje - podizanje od statusa strateškog partnerstva na nivo zajedničke budućnosti.
"Kao što mi imamo jasne stavove po pitanju kineskog integriteta, da je Tajvan Kina, tako i oni podržavaju tetritoriju Srbije bez ikakve rezerve. U najtežim trenucima bili su uz nas, bili su s nama i pre 25 godina kada je ova zemlja bila rušena i bombardovana, zajedno sa nama su platili visoku cenu, izgubili ljude na današnji dan. Hvala predsedniku Siju jer sve što smo izgradili u Beogradu izgradili smo zahvaljujući jačoj privredi. Hvala mu i na podršci za Železaru, rudnik u Boru, privatnim investicijama. I još mnogo toga možemo i moramo zajednički da uradimo, samo je nebo granica", poručio je Vučić.
Ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao je u utorak državnoj televiziji da će dva lidera potpisati skoro 30 sporazuma i neke komercijalne ugovore. On je rekao da će se razgovarati o projektima visoke tehnologije.
„Srbija nema vizni režim sa Kinom“, rekao je Mali za državnu TV RTS. "Tako smo potpuno otvoreni za njihova ulaganja", rekao je on, dodajući da zapadne zemlje nameću barijere i kvote kineskim investicijama i proizvodima.
Posmatrači kažu da je Xijev izbor Srbije i Mađarske dizajniran da približi dvije evropske zemlje koje su proruske i veliki primaoci kineskih investicija. Zapadni partneri Srbije vide zemlju kao kinesko čvorište na ulazu u EU.
Tokom posjete Francuskoj, predsjednik Emmanuel Macron i šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen izvršili su pritisak na Xija da osigura uravnoteženiju trgovinu s Evropom i da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju za okončanje rata u Ukrajini, ali bezuspješno, smatraju analitičari.
SIMBOLIKA POSJETE
Sijeva poseta dolazi na godišnjicu NATO bombardovanja kineske ambasade tokom kampanje protiv bivše Jugoslavije da bi se primorao pokojni srpski moćnik Slobodan Milošević da prekine obračun sa etničkim Albancima na Kosovu.
Bombaški napad, u kojem su ubijena tri kineska novinara i ranjeno 20 kineskih državljana, izazvao je bijes u Kini i izvinjenje tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona.
„Kineski narod cijeni mir, ali nikada neće dozvoliti da se istorijska tragedija ponovi“, rekao je Si u tekstu u dnevnom listu Politika u utorak.
Prošle godine, Vučić je potpisao sporazum o slobodnoj trgovini sa Sijem koji bi trebalo da počne u julu, otvarajući vrata ogromnom kineskom tržištu za srpske kompanije.
„Sporazum o slobodnoj trgovini donijeće sigurnost našim poljoprivrednicima“, rekao je Vučić u pozdravnom govoru.
Kina posjeduje rudnike i fabrike širom Srbije i pozajmila je milijarde za puteve, mostove i nove objekte, čime je postala ključni partner Srbije u prijeko potrebnom razvoju infrastrukture.
Kina je 2023. godine bila drugi najveći trgovinski partner Srbije poslije EU sa ukupnom trgovinskom razmjenom od 6,1 milijardu dolara i među pet najvećih investitora, navodi nacionalna investiciona agencija.
Katar poziva na 'hitnu međunarodnu akciju' da spriječi izraelsku invaziju na Rafah
Srijeda je donijela nove pozive na međunarodni pritisak protiv izraelske ofanzive na grad Rafah na jugu Gaze, pri čemu su Katar i Afrička unija izrazili zabrinutost zbog eskalacije humanitarne krize.
Katar je bio među vodećim posrednicima koji žele osigurati sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, a u srijedu je rekao da bi svako prisilno raseljavanje civila iz Rafaha predstavljalo ozbiljno kršenje međunarodnog prava.
Ministarstvo vanjskih poslova Katara osudilo je izraelske napade na Rafah i pozvalo na "hitnu međunarodnu akciju" kako bi se spriječile izraelske snage da napadnu grad.
Predsjedavajući Komisije Afričke unije Moussa Faki Mahamat pozvao je međunarodnu zajednicu da zajedno radi na zaustavljanju smrtonosne eskalacije sukoba u Rafahu, ističući važnost tog područja kao koridora za dovođenje humanitarne pomoći u Gazu.
Izrael je u utorak zauzeo stranu Gaze na prelazu Rafah, dok je također zatvorio obližnji prelaz Kerem Shalom, što je izazvalo kritike humanitarnih grupa. Izrael je u srijedu rekao da je ponovo otvorio Kerem Shalom.
Šef UN-a za pomoć Martin Griffiths rekao je da je zatvaranjem prelaza Rafah prekinut pristup gorivu i mogućnost za humanitarne radnike da pređu u Gazu.
Izraelski čelnici kažu da je vojna operacija u Rafahu neophodna kako bi postigli svoje ciljeve osiguranja oslobađanja talaca koji se još drže u Gazi i poraza militantne grupe Hamas.
Generalni sekretar UN-a António Guterres rekao je u utorak da bi napad na Rafah bio "strateška greška, politička katastrofa i humanitarna noćna mora" u vrijeme kada se glad nadvija nad sjevernom Gazom.
"Bilo bi tragično da sedmice intenzivne diplomatske aktivnosti za mir u Gazi ne dovedu do prekida vatre, oslobađanja talaca i razorne ofanzive u Rafahu", rekao je on novinarima u Ujedinjenim nacijama.
Pozvao je i izraelsku vladu i Hamas da pokažu "političku hrabrost" da osiguraju dogovor i zaustave krvoproliće i pozvao zemlje koje imaju utjecaj na strane da to iskoriste.
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da se u Rafi nalazi oko 1,2 miliona ljudi, a više od polovine su djeca. Mnogi su došli iz drugih dijelova Gaze, bježeći u potrazi za sigurnošću i skloništem jer je izraelska kampanja protiv Hamasa ostavila veći dio pojasa Gaze u ruševinama.
Rat Izraela i Hamasa pokrenut je Hamasovim napadom 7. oktobra na južni Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja oko 250 talaca, prema izraelskim zvaničnicima. Oko 100 talaca oslobođeno je u jednonedeljnom primirju krajem novembra.
Izraelska kontraofanziva u Gazi je ubila više od 34.700 Palestinaca, od kojih su dvije trećine žene i djeca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.
Margaret Besheer iz Glasa Amerike doprinijela je ovom izvještaju. Neke informacije stigle su od AP-a, AFP-a i Reutersa.
Rusija zabranila grupu za ljudska prava Freedom House koju finansiraju SAD
Rusija je u utorak saopćila da je grupu za ljudska prava koju finansiraju SAD Freedom House proglasila "nepoželjnom organizacijom", zabranivši bilo kome da radi za tu grupu ili da ima veze s njom.
Vlasti u Rusiji su od 2015. proglasile desetine medija, trustova mozgova i neprofitnih organizacija "nepoželjnim", a grupe za prava kažu da je etiketa osmišljena da odvrati neslaganje.
U saopćenju, ruski glavni tužilac je rekao da je Freedom House pozvao na "sveobuhvatnu pomoć Ukrajini da porazi Rusiju" i da je "diskreditirao" rusku vojsku.
Organizacija pruža informacijsku, finansijsku, pravnu i drugu podršku ruskim opozicionim strukturama, prozapadnim i LGBT aktivistima, zajednicama koje brane svoje interese i osobama osuđenim za terorističke zločine.
Freedom House kaže da podržava i obezbjeđuje sredstva lokalnim demokratskim aktivistima i grupama za građansku slobodu u više od 30 zemalja, primajući veći dio finansiranja od američkog State Departmenta.
Najpoznatija je po indeksu "Sloboda u svijetu" koji mjeri građanske slobode svake zemlje i označava ih kao "slobodne" ili "neslobodne". Rusija je označena kao "Nije slobodna".
Otkako je pokrenula ofanzivu na Ukrajinu, Moskva je poduzela neviđeno suzbijanje neslaganja koje su grupe za ljudska prava usporedile s masovnom represijom iz sovjetske ere.
Među ostalim organizacijama koje su u Rusiji označene kao "nepoželjne" su Svjetski fond za divlje životinje, Greenpeace, Transparency International i Radio Free Europe/Radio Liberty.
