Linkovi

Top priča

Haićani kritikuju deportaciju sa američko-meksičke granice

Sjedinjene Države deportiraju Haićane, 19. septembar 2021.

Migranti sa Haitija, koji su u nedjelju deportirani u glavni grad Haitija Port-au-Prince u tri leta američke Imigracijske i carinske službe (ICE), kritizirali su način na koji su deportirani i njihov tretman tokom pritvora.

"Nisu nam dozvolili da uzmemo ništa od svojih stvari. Bilo je to kao u zatvoru, bez hrane, ništa", rekao je Dieudonne Cassagne za VOA.

On je iz Gonaivesa na sjeveru Haitija i živio je u Čileu prije nego što je krenuo prema granici s Texasom, rekao je za VOA.

"Probudili su nas i rekli: 'Idemo', a onda smo shvatili da nas vode na aerodrom", naveo je.

Žena koja nije htjela dati svoje ime rekla je da je dobro živjela u Čileu, ali da nije imala legalno prebivalište, zbog čega je morala otići. Rekla je da su Haićanci tokom pritvora bili tretirani drugačije od ostalih migranata.

Ona je rekla za Glas Amerike da je pritvorenim migrantima iz Venecuele, Kolumbije i Nikaragve bilo dozvoljeno da se presvuku kada su to zatražili. Ona je rekla da je njen zahtjev odbijen, dodajući da je nosila odjeću koju je imala na sebi kada ju je prije četiri dana podigla granična patrola.

"Moj problem je kako smo deportirani. Deportirani smo kao ljudi koji nemaju porodicu (bezvrijedni), kao ljudi koji nisu inteligentni. Nije bilo nikoga da nas brani", rekla je za VOA. "Prema zakonu, trebali smo dobiti dokument koji ukazuje da ćemo biti deportirani, a koji smo trebali potpisati. Ali to nismo primili. Oni su sami potpisali dokument. Uzeli su nam pasoše i nisu ih vratili na aerodromu u Teksasu. Vratili su ih samo na letu za Port-au-Prince."

Bidenova administracija objavila je u subotu svoju odluku o deportaciji hiljada haićanskih migranata okupljenih ispod mosta u Del Riju u Texasu, na granici SAD-a i Meksika. Broj migranata koji su pristigli nadmašio je resurse granične patrole kako bi se nosili s njima, naveli su zvaničnici u subotu.

Načelnik američke granične patrole Raul Ortiz rekao je da je tokom vikenda privedeno 3.300 migranata sa Haitija i da zvaničnici očekuju veća zadržavanja. Ortiz je u nedjelju upozorio migrante da će biti deportirani u skladu s propisom američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) donijetog i vrijeme Trumpove administracije, a nastavio ga je Biden.

Zakon spriječava migrante da uđu u SAD iz zdravstvenih razloga.

"Oni će biti poslani natrag u zemlju porijekla u skladu s našim važećim zakonom. Naši partneri u State Departmentu rade na tome da osiguraju odgovarajuću podršku prilikom sletanja na Haiti", rekao je Ortiz.

Jean Negot Bonheur Delva, šef migrantskog ureda na Haitiju, rekao je za Glas Amerike da će se imena migranata unijeti u registar zajedno s njihovim kontakt podacima kako bi ih zaposlenici Nacionalnog ureda za migracije (ONM) mogli kontaktirati. Bonheur Delva je također rekao da će im biti dodijeljen novac za ponovni početak života na Haitiju.

Brojni agenti Imigracione službe stigli su tokom vikenda u pogranični grad u Texasu, gdje su se okupile hiljade Haićana, nakon što su iznenadno prešli iz Meksika u SAD.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost saopštio je da je u petak premjestio oko dvije hiljade migranata koji su se okupili ispod i pored mosta u pograničnom gradu Del Rio na druge lokacije, kako bi se obradili njihovi podaci i potencijalno bili izbačeni iz SAD.

Saopšteno je i da će oko 400 agenata i policajaca do ponedjeljka ujutru stići u Del Rio, a da je Sekretarijat spreman da pošalje i dodatno osoblje ako bude potrebno.

Američke vlasti brzo su reagovale na iznenadni dolazak Haićana u Del Rio, grad od oko 35.000 stanovnika, koji se nalazi na oko 145 milja zapadno od San Antonija, u relativno zabačenom dijelu granice gdje ne postoji kapacitet da se drži i procesuira toliko veliki broj ljudi.

Međunarodni most gdje su se okupile hiljade migranata iz Haitija, i formirale improvizovani kamp, i dalje je zatvoren 18. septembra 2021.
Međunarodni most gdje su se okupile hiljade migranata iz Haitija, i formirale improvizovani kamp, i dalje je zatvoren 18. septembra 2021.

Jedan američki zvaničnik izjavio je u petak za AP da će broj letova zavisiti od operativnih kapaciteta i spremnosti Haitija da prihvati avione. Dodao je da je načinjen napredak u pregovorima sa vlastima Haitija.

Zvaničnik je dodao da će SAD, počevši od nedjelje, vjerovatno slati pet do osam aviona dnevno, a drugi anonimni zvaničnik je dodao da se ne očekuje više od dva leta dnevno, i dodao da će svi migranti biti testirani na Covid-19.

13,700 novopridošlih

Procjene broja migranta se razlikuju, ali je šerif okruga Val Verde, Frank Joe Martinez, u petak izjavio da je u Del Rio stiglo oko 13.700 ljudi. Migranti su podigli šatore i izgradili improvizovana skloništa od trske. Mnogi su se kupali i prali odjeću u rijeci.

Plan o letovima zavisi od toga kako će Haićani reagovati. Možda će odlučiti da ne pristanu na povratak, i rizikuju da ipak budu vraćeni u osiromašenu, politički nestabilnu zemlju, ili da se vrate u Meksiko. Djeca bez pratnje roditelja su izuzeta iz ubrzanog procesa protjerivanja migranata.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost izjavio je da "američke granice nisu otvorene i ljudi ne treba da kreću na to opasno putovanje".

Meksičke imigracione vlasti u državi Tamaulipas, na oko 200 kilometara južno od granice sa Texasom, naredile su oko 500 Haićana da izađu iz autobusa, saopštila je državna vlada u petak. Nastavili su putovanje ka granici peške.

Haićani u velikom broju dolaze u SAD već nekoliko godina, a mnogi su napustili svoju karipsku zemlju poslije razornog zemljotresa 2010. Nakon što su ostali bez poslova koje su dobili za vrijeme Ljetnih olimpijskih igara u Rio de Janeiru, mnogi su krenuli na opasno putovanje pješke, autobusima i automobilima ka američkoj granici, a neki su prolazili kroz ozloglašenu panamsku džunglu Darien Gap.

Nije jasno kako se tako veliki broj ljudi okupio tako brzo, iako su se brojni Haićani okupljali u kampovima na meksičkoj strani granice, čekajući da odluče da li će pokušati da uđu u SAD.

Cijela situacija je veliki test za administraciju predsjednika Joea Bidena, nakon što je brzo ukinula politiku prethodne, Trumpove administracije, mjere koje je Biden smatrao surovim ili nehumanim, a prije svega to što je od tražilaca azila zahtijevano da ostanu u Meksiku dok čekaju sudske pretrese u Americi.

Naređenje da se migranti odmah protjeraju bez mogućnosti da zatraže azil, uvedeno u martu 2020. zbog pandemije koronavirusa, i dalje je na snazi ali su djeca bez pratnje odraslih i mnoge porodice izuzeti. Tokom svojih prvih mjesec dana u Bijeloj kući, Biden je odlučio da djeca koja putuju sama budu izuzeta iz te uredbe na osnovu humanitarnih razloga.

Meksiko je prihvatio da prihvati protjerane porodice, ali samo one iz samog Meksika, Gvatemale, Hondurasa i El Salvadora, zbog čega je stvorena prilika za Haićane i druge nacionalnosti.

U augustu, američke vlasti su zaustavile migrante skoro 209.000 puta na granici, što je blizu rekorda u posljednjih 20 godina, iako su u mnogim od tih situacija zaustavljeni ljudi koji su više puta prelazili granicu, jer nema pravnih posljedica za one koji su protjerani iz SAD na osnovu uredbe donijete zbog pandemije.

See all News Updates of the Day

Napadač optužen za ubistva u Buffalu planirao još jednu pucnjavu

Policija privodi napadača poslije pucnjave u supermarketu u Buffalu, 14. maja 2022. (Foto: Reuters/BigDawg)

Bijeli napadač optužen za masakr desetero crnaca u pucnjavi u samoposluzi u Buffalu planirao je da nastavi da ubija, u slučaju da pobjegne sa mjesta prvog napada, saopštio je policijski komesar u ponedjeljak. 

Napadač je govorio o planovima da otvori vatru u još jednoj prodavnici, rekao je za CNN komesar policije Buffala Joseph Gramaglia.

Mladić, optužen za masovno ubistvo, prošlog proljeća je bio na radaru policije, koja je posjetila njegovu srednju školu zbog njegove prijetnje nasiljem. Međutim, nikada nije optužen za krivično djelo, i nije imao daljeg kontakta sa policijom, nakon što je pušten poslije kraćeg boravka u bolnici, gdje je izvršena procjena njegovog mentalnog stanja, saopštili su zvaničnici.

To je pokrenulo pitanja o tome da li je propuštena još jedna prilika da se neko ko predstavlja potencijalnu prijetnju zajednici pažljivije prati, da mu se pruži pomoć ili postara da nema pristup smrtonosnom oružju.

Nadležni su saopštili da istražuju napad na pretežno crnačke kupce i radnike u samoposluzi Tops Friendly Market kao potencijalni federalni zločin iz mržnje ili akt domaćeg terorizma. Masovna pucnjava u Buffalu imala je najteži bilans žrtava u talasu pucnjava tokom vikenda, uključujući one u jednoj crkvi u Californiji i na buvljoj pijaci u Texasu.

18-godišnji Payton Gendron otputovao je iz svoje kuće u Conklinu u New Yorku do Buffala, koji je udaljen 320 kilometara, kako bi izvršio napad, navodi policija. Federalne vlasti još rade na potvrdi autentičnosti rasističkog dokumenta na 180 stranica koji je Gendron navodno napisao. U manifestu se navodi da je cilj napada da se terorišu svi koji nisu bijelci i hrišćani, i podstaknu da napuste zemlju.

U nedjelju je ustanovljeno da je policija države New York prošlog juna pozvana u Gendronovu srednju školu zbog izvještaja da je tada 17-godišnjak upućivao prijetnje školi. Gendron je zaprijetio da će izvršiti pucnjavu u školi Conklinu u vrijeme mature, izjavio je anonimni zvaničnik agencije za sprovođenje zakona.

Komesar policije Buffala rekao je da Gendron nije imao daljilh kontakta sa policijom posle procene mentalnog zdravlja zbog koje je dan i po proveo u bolnici.

"Niko nas više nije pozvao, niko nije iznio nikakve žalbe", rekao je Gramaglia, i dodao da je Gendronova prijetnja bila "opšte prirode" i da se nije odnosila na rasu.

New York je jedna od nekoliko država koje su proteklih godina uvele "zakone crvenih zastavica", čiji je cilj pokušaj da se spriječe masovne pucnjave koje bi počinili ljudi koji pokazuju znake da bi mogli da budu prijetnja sebi ili drugima.

Ti zakoni omogućavaju policiji, rođacima, ili u nekim slučajevima zdravstvenim profesionalcima i školskom osoblju da predaju sudovima zahtjev da se privremeno zaplijeni oružje kod potencijalno opasnih osoba ili se one spriječe u kupovini oružja.

Federalni zakon zabranjuje posjedovanje oružja osobama za koje je sud zaključio da imaju određeni mentalni poremećaj, ili su boravili u nekoj mentalnoj instituciji, ali sama procjena mentalnog zdravlja nije dovoljna za zabranu posjedovanja oružja. Još nije jasno da li su zvaničnici mogli da se pozovu na propise iz zakona za sprječavanje potencijalne prijetnje.

Policija na mjestu smrtonosne pucnjave u prezbiterijanskoj crkvi u mjestu Laguna Woods, 15. maja 2022.
Policija na mjestu smrtonosne pucnjave u prezbiterijanskoj crkvi u mjestu Laguna Woods, 15. maja 2022.

Duga lista masovnih pucnjava u SAD gdje je propuštena prilika da se interveniše prije ubistva obuhvata maskar 17 učenika u srednjoj školi u Parklandu 2018. godine, gdje su vlasti primile brojne žalbe zbog prijetećih izjava mladića koji je potom i izvršio napad, kao i ubistvo više od 20 vjernika u jednoj crkvi u Texasu koje je izvršio bivši pripadnik američkog vojnog vazduhoplovstsva koji je uprkos historijatu nasilja mogao da kupi oružje.

Među žrtvama napada u Buffalu su 86-godišnja žena koja je upravo posjetila svog supruga u domu za stare, muškarac koji je kupovao tortu za svog unuka, đakon koji je pomagao ljudima u nošenju namirnica, i čuvar supermarketa.

Napadač je na platformi Twitch uživo prenosio svoj napad, što je pokrenulo i analizu koliko brzo platforme za društvene medije reaguju na nasilne video snimke.

Predsjednik Joe Biden planira da poseti Buffalo u utorak.

Biden odlazi u Buffalo nakon masovne pucnjave

Ljudi se okupljaju ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.

Američki predsjednik Joe Biden trebao bi u utorak otputovati u Buffalo u državi New York, gdje zvaničnici istražuju smrtonosnu pucnjavu u trgovini prehrambenih proizvoda koju je, kako je Biden rekao, izveo naoružani napadač sa dušom punom mržnje.

Predsjednik i njegova supruga Jill „tugovat će sa zajednicom koja je izgubila deset života u besmislenoj i užasnoj masovnoj pucnjavi”, navodi Bijela kuća.

Govoreći u nedjelju u Washingtonu, Biden je rekao da američko Ministarstvo pravde istražuje pucnjavu kao „zločin iz mržnje, rasno motiviran čin nadmoći bijele rase i nasilnog ekstremizma”.

„Moramo svi zajedno raditi na rješavanju mržnje koja ostaje mrlja na duši Amerike”, rekao je Biden.

Predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden i državni tužilac Merrick Garland odaju 15. maja 2022. počast policajcima koji su izgubili živote u liniji dužnost 2021. (AP Photo/Manuel Balce Ceneta)
Predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden i državni tužilac Merrick Garland odaju 15. maja 2022. počast policajcima koji su izgubili živote u liniji dužnost 2021. (AP Photo/Manuel Balce Ceneta)

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres osudio je pucnjavu, a njegov glasnogovornik je u nedjelju rekao da je Guterres „zaprepašten ubistvom deset ljudi u podlom činu rasističkog nasilnog ekstremizma u Buffalu”.

Zvaničnici su identifikovali napadača kao 18-godišnjeg Paytona Gendrona iz Conklina, New York, udaljenog oko 330 kilometara jugoistočno od Buffala. On je bijelac i 11 od 13 žrtava pucnjave su bili crnci.

Zvaničnici su saopštili da je napad izveo izveo prenoseći ga uživo na noseći kameru na kacigi. Na kraju je ispustio oružje i predao se policiji unutar Tops Friendly Marketa, koji se nalazi u pretežno crnačkom naselju u gradu od 255.000 ljudi.

Gradonačelnik Buffala Byron Brown rekao je u nedjelju za CBS-ovu emisiju „Face the Nation” da policija „prolazi kroz svaki element, svaki detalj u pozadini ovog ubojice kako bi shvatili zašto se to dogodilo, kako se to dogodilo i razlog zbog kojeg je ova osoba došla u grad Buffalo da počini ovaj užasan zločin”.

„Mi smo jaka zajednica i nastavićemo da idemo naprijed”, rekao je Brown. „Ovo je zajednica koja se razvija. Ljudi su se nadali i čekali ulaganja, rast i prilike. Nećemo dozvoliti da ideologija mržnje zaustavi napredak koji vidimo i doživljavamo u gradu Buffalo.”

Ljudi se mole ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.
Ljudi se mole ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.

Kao što je često slučaj nakon masovnih pucnjava u Sjedinjenim Državama, Brown je pozvao Kongres da donese strožije zakone o kontroli oružja, rekavši: „Moramo izvršiti veći pritisak na zakonodavce u Washingtonu, one koji su bili opstrukcionisti, na razumnu kontrolu oružja.”

Takve molbe nakon prošlih masovnih pucnjava uglavnom su ostale neuslišene, uz male promjene u zakonima o kontroli oružja.

Gendron je u subotu uveče priveden na sud zbog optužbi za prvostepeno ubistvo i određen mu je pritvor bez kaucije. U narednim danima zakazano je još jedno ročište.

Na ranijem brifingu za novinare, šerif okruga Erie John Garcia jasno je nazvao pucnjavu zločinom iz mržnje.

Istražitelji su rekli da pregledavaju dugačku izjavu za koju sumnjaju da je naoružani napadač postavio na internet, opisujući svoje motive i ideologiju bjelačke supremacije. Dokument na 180 stranica detaljno opisuje njegovu radikalizaciju na internet forumima, kao i plan da se cilja na pretežno crnačko naselje.

Sebe je opisao i kao fašistu i antisemitu. Izjava ponavlja teoriju zavjere krajnje desnice koja neutemeljeno tvrdi da bijelu populaciju u zapadnim zemljama smanjuju - ili „zamjenjuju” - nebijeli imigranti.

Gradonačelnik Brown je rekao da je kombinacija oružja i takve ideologije zapaljiva.

„Nije samo u Buffalu, New York. Zajednice u svakom kutku ove zemlje nisu bezbjedne sa oružjem i ideologijom mržnje kojoj je dozvoljeno da se širi na društvenim medijima i internetu”, rekao je on za CBS. „To se mora obuzdati. To se mora zaustaviti. To nije sloboda govora. To nije američki govor. To je govor mržnje. I tome se mora okončati.”

Blinken sa ministrima Alijanse o podršci Ukrajini, članstvu Finske

Antony Blinken 

Američki državni sekretar Antony Blinken sastao se u nedjelju sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u Berlinu, gdje su razgovarali o tome kako da se osigura da hrana iz Ukrajine stigne do potrošača u Africi i Aziji.

Njih dvojica prisustvuju sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a, čija je tema situacija na terenu u Ukrajini i napori da se dostave humanitarna pomoć i oružje.

Ruska invazija na Ukrajinu od 24. februara izazvala je rast cijena hrane i povećala rizik od gladi u mnogim dijelovima svijeta.

Ministri spoljnih poslova G7 sastali su se Njemačkoj i pozvali rusku vladu da prekine blokadu ukrajinskih crnomorskih luka, kako bi se omogućio izvoz ukrajinskih žitarica, đubriva i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Blinken i ministri spoljnih poslova NATO-a takođe planiraju da razgovaraju o odluci finskih lidera da podnesu zahtjev za ulazak u NATO.

SAD su rekle da će podržati i Finske i Švedske prijave za pridruživanje transatlantskom bezbjednosnom savezu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je finskog predsjednika Saulija Ninista da bi svaki pokušaj Helsinkija da se pridruži NATO-u štetio bilateralnim odnosima. Lideri Finske smatraju da je ruska invazija na Ukrajinu prijetnja bezbjednosti njihove zemlje, pošto Finska i Rusija dijele granicu od 1.300 kilometara.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan također je izrazio zabrinutost zbog pridruživanja Finske i Švedske Alijansi, uz obrazloženje da dvije nordijske zemlje podržavaju Radničku partiju Kurdistana (PKK) koju Ankara smatra neprijateljskom organizacijom.

Državni sekretar Blinken rekao je da je razgovarao sa turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom o strahovanjima Ankare i da je uvjeren da je moguće postići konsenzus.

"Ne želim da govorim o detaljima razgovora koje smo imali, ali mogu da kažem da postoji široka podrška pridruživanju Finske i Švedske Alijansi", kazao je Blinken."Ako je to što one žele, uvjeren sam da ćemo postići konsenzus."

SAD: Hiljade marširale za prava na abortus

Abortion rights demonstrators rally May 14, 2022, on the National Mall in Washington, during protests across the country.

Hiljade pristaša prava na pobačaj okupilo se u subotu diljem Sjedinjenih Država, ljutito zbog mogućnosti da bi Vrhovni sud uskoro mogao poništiti značajnu odluku Roe protiv Wadea koja je legalizirala pobačaj u cijeloj zemlji prije pola stoljeća.

Protesti su započeli ono što organizatori predviđaju da će biti "ljeto bijesa" potaknuto objavljivanjem nacrta mišljenja 2. maja u kojem se pokazuje da je konzervativna većina suda spremna poništiti presudu iz 1973. kojom je utvrđeno ustavno pravo žene na prekid trudnoće.

Konačna presuda suda, koja bi mogla vratiti ovlasti zabrane pobačaja državnim zakonodavnim tijelima, očekuje se u junu. Otprilike polovica od 50 država spremna je zabraniti ili strogo ograničiti pobačaj gotovo odmah ako presuda bude ukinuta.

"Ako ne možete birati želite li imati dijete, ako to nije temeljno pravo, onda ne znam što jest", rekla je Brita Van Rossum, 62, dizajnerica krajolika koja je doputovala iz predgrađa Philadelphije kako bi se pridružila skupu za prava na pobačaj u glavnom gradu.

Prosvjednici koji su marširali pod sloganom "Zabrana naših tijela" izašli su na ulice od New Yorka i Atlante do Chicaga i Los Angelesa u znak bijesa za koji se demokrati nadaju da će pomoći u poticanju potpore njihovoj stranci i otupljivanju projiciranih republikanskih dobitaka na izborima u novembru.

Najveće demonstracije odvijale su se u Washingtonu, gdje se gomila koju su organizatori procijenili na 20.000 ljudi okupila kod Washington spomenika i uz laganu kišicu kako bi marširala duž National Mall-a pored američkog Capitola do samog Vrhovnog suda.

Skup je izvikivao povike "Sramota" dok su se demonstranti približavali mramornim stupovima zgrade suda.

Okružena policijom bila je skupina od nekoliko desetaka protuprosvjednika koji su držali natpise na kojima je pisalo: "Prekini nasilje u slučaju pobačaja" i "Ženska prava počinju u maternici".

Susret dviju strana povremeno je postajao napet. Prosvjednici za prava na pobačaj uzvikivali su: "Idite kući!", a jedan je muškarac udario protudemonstranta svojim posterom u glavu nakon što su razmijenjene psovke. Dok su prosvjednici protiv pobačaja odlazili, mahali su okupljenima, a nekolicina ih je povikala: "Zbogom, Roe protiv Wadea!"

Činilo se da je skup inače ostao miran, iako je ranije tokom dana viđeno da je najmanje jedan protuprosvjednik u pratnji zaštitara u Washingtonu.

Abortion rights activists protest against probable overturn of Roe v. Wade
Abortion rights activists protest against probable overturn of Roe v. Wade

Žene kao objekti

Raspoloženje je također bilo energično, a ponekad i napeto, u New Yorku dok su hiljade pristalica prava na pobačaj prešle Brooklyn Bridge na Manhattan, gdje su se suočile s nekoliko aktivista protiv pobačaja.

Policajci su stigli kako bi održali razmak između dviju skupina dok su se izmjenjivali ismijavanje i vulgarnosti. Publika se prorijedila u ranim poslijepodnevnim satima dok je kiša padala nad gradom.

Elizabeth Holtzman, 80-godišnja bivša kongresnica koja je predstavljala New York od 1973. do 1981., rekla je da procurjelo mišljenje Vrhovnog suda "žene tretira kao objekte, manje od punopravnih ljudskih bića".

Malcolm DeCesare, 34-godišnja medicinska sestra za intenzivnu njegu koja je prisustvovala skupu u Los Angelesu , rekla je da bi ukidanje prava na legalni pobačaj moglo ugroziti živote jer žene traže nesigurne alternative.

Odvjetnica za prava slavnih žena Gloria Allred ispričala je okupljenima o svom vlastitom "pobačaju iz uličice" kao mlada žena kada je zatrudnjela od silovanja prije Roea. Skoro sam umrla, ispričala je. – "Ostala sam u kadi u lokvi vlastite krvi."

USA-ABORTION/PROTESTS
USA-ABORTION/PROTESTS

Američki predstavnik Sean Casten i njegova 15-godišnja kći Audrey bili su među nekoliko tisuća pobornika prava na pobačaj koji su se okupili u parku u Chicagu.

Casten, čiji okrug uključuje zapadna predgrađa Chicaga, rekao je za Reuters da je "užasno" što će konzervativna većina na Vrhovnom sudu razmotriti oduzimanje prava na pobačaj i "osuditi žene na ovaj niži status".

Na prosvjedu za prava na pobačaj u Atlanti, više od 400 ljudi okupilo se u malom parku, dok je desetak protuprosvjednika stajalo na obližnjem pločniku.

Držeći natpis na kojem je pisalo "Zaustavite žrtvu djece", 23-godišnja Bria Marshall, nedavno diplomirala javno zdravstvo na Sveučilištu Kennesaw State, priznala je manji odaziv svoje grupe.

"Isus je imao samo malu grupu, ali njegova je poruka bila snažnija", rekla je Marshall.

Dok je curenje informacija iz Vrhovnog suda gurnulo abortus u prvi plan američke politike, nejasno je kako će se to pitanje odraziti na nadolazećim izborima.

Birači imaju niz prioriteta kao što je inflacija i mogu biti skeptični prema sposobnosti demokrata da zaštite pristup pobačaju nakon što nije uspio zakon koji bi učvrstio prava na pobačaj u saveznom zakonu.

Mnogi od onih koji su marširali u subotu izrazili su strah da bi ukidanje prava na pobačaj dovelo do erozije građanskih sloboda općenito.

"Ovo je uvreda za sve što vjerujem da bismo trebali biti", rekao je 73-godišnji glazbenik iz Los Angelesa Joel Altshuler. „Ako žena nema kontrolu nad onim što će se dogoditi s njezinim tijelom, onda smo se vratili u 1850., a ne u 1950. godinu.

Širenje NATO i rat Rusije protiv Ukrajine u fokusu posjete Blinkena Evropi

Statua prvog predsednika Finske Karla Juho Stalberga, ispred zgrade palamenta Finske u Helsinkiju, Finska, 13. maja 2022.

Moguće proširenje NATO-a biće u fokusu razgovora u subotu kada američki državni sekretar Antoni Blinken odlazi u Berlin na neformalni sastanak ministara spoljnih poslova NATO.

Finski predsjednik Sauli Ninisto i premijerka Sana Marin izrazili su odobrenje za pristupanje Alijansi, što je potez koji bi dovršio veliku promjenu politike za skandinavske zemlje kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan rekao je u petak, međutim, da njegova zemlja ne podržava ulazak Finske i Švedske u NATO, navodeći njihovu podršku onim što Turska smatra terorističkim organizacijama, kao što su kurdske militantne grupe.

"Pratimo razvoj događaja u vezi sa Švedskom i Finskom, ali nismo pozitivnog mišljenja", rekao je Erdoan novinarima u Istanbulu. Za svako proširenje NATO potrebna je jednoglasna saglasnost postojećih članica.

Stav SAD

Američki zvaničnici rekli su da rade na "razjašnjenju stava Turske", dok su ponovili da bi "Sjedinjene Države podržale aplikaciju za NATO od strane Finske i/ili Švedske ako odluče da se prijave".

"Snažno podržavamo politiku otvorenih vrata NATO", rekla je u petak novinarima pomoćnica američkog sekretara za evropska i euroazijska pitanja Karen Donfrid. "Mislim da je važno zapamtiti da je osnovni princip koji SAD brane u smislu podrške Ukrajini pravo svake suverene zemlje da sama odlučuje o svom budućem aranžmanu spoljne i bezbjednosne politike".

Ministri spoljnih poslova Švedske i Finske učestvovaće na neformalnoj večeri Sjevernoatlantskog savjeta u subotu u Berlinu. Iz Njemačke, Blinken u nedelju odlazi u Francusku, gdje će prisustvovati drugom ministarskom sastanku Savjeta za trgovinu i tehnologiju SAD-EU, poznatom kao TTC.

Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je u petak sa švedskom premijerkom Magdalenom Anderson i finskim Ninistom.

Blinken Heads to Germany and France as Finland Moves to Join NATO
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

"Predsjednik Biden je istakao svoju podršku politici otvorenih vrata NATO i pravu Finske i Švedske da odlučuju o svojoj budućnosti, spoljnoj politici i bezbjednosnom aranžmanu", navodi Bijela kuća, dodajući da su lideri "ponovili svoje zajednička posvećenost kontinuiranoj koordinaciji u podršci Ukrajini i ukrajinskom narodu pogođenom ratom".

Uticaj širenja NATO

Majkl Kimaž iz Njemačkog Maršalovog fonda rekao je za Glas Amerike da bi ulazak Finske u NATO uzdrmao bezbjednosni poredak u Evropi, kako za NATO, tako i za Rusiju.

"To je veoma, veoma duga granica, i naravno ona približava NATO veoma blizu — ili će dovesti NATO ako sve prođe — veoma blizu Sankt Peterburga. I u isto vrijeme, to će NATO-u dati mnogo više teritorije upravo na ruskoj granici da se brani. Dakle, to su veliki koraci. To su velike promjene", rekao je Kimidž.

Rusija je upozorila na širenje NATO-a i rekla da bi pridruživanje Finske i Švedske donijelo "ozbiljne vojne i političke posljedice".

"Širenje NATO-a i približavanje alijanse našim granicama ne čini svijet i naš kontinent stabilnijim i sigurnijim", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u četvrtak.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin razgovarao je telefonom sa svojim ruskim kolegom Sergejem Šojguom prvi put od 18. februara.

Sekretar za štampu Pentagona Džon Kirbi rekao je u saopštenju da je Ostin "pozvao na hitan prekid vatre u Ukrajini i naglasio važnost održavanja linija komunikacije".

Američka pomoć Ukrajini

Ostin je u petak takođe razgovarao sa ukrajinskim ministrom odbrane Oleksijem Reznikovom o "potrebama na bojnom polju koje se razvijaju".

"Sekretar Ostin je istakao predsjednikovu najavu od 6. maja o 150 miliona dolara u predsjedničkom ovlašctenju za povlačenje kako bi se Oružane snage Ukrajine obezbijedile artiljerijom, kontra-artiljerijskim radarima i opremom za elektronsko ometanje", naveo je Kirbi u saopštenju. "Ministar Reznikov je podijelio svoju ocjenu situacije na terenu u istočnoj Ukrajini".

U četvrtak je američki senator Rend Pol blokirao glasanje o paketu pomoći Ukrajini od 40 milijardi dolara, usporavajući napore SAD da brzo isporuče više pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.

"Ne možemo spasiti Ukrajinu tako što ćemo osuditi američku ekonomiju", rekao je Pol.

Jednoglasno glasanje u Senatu bi ubrzalo isporuku pomoći Ukrajini. Polov potez je, međutim, odložio glasanje za još nedelju dana, kada se očekuje da će Senat usvojiti zakon.

Suđenje za ratne zločine

U Ukrajini, 21-godišnji ruski vojnik izveden je pred sud u Kijevu u petak, u prvom postupku za ratne zločine od početka rata.

Ukrajinski tužioci kažu da je Vadim Šišimarin ispalio nekoliko hitaca iz automobila u oblasti Sumi na sjeveroistoku Ukrajine 28. februara, samo nekoliko dana nakon što je sukob počeo, ubivši nenaoružanog 62-godišnjeg muškarca koji je gurao bicikl pored puta.

Ukrajinska vlada kaže da istražuje više od 10.000 ratnih zločina u koje su umiješane ruske snage, pri čemu su često otkrivani slučajevi mučenja i sakaćenja nakon što su ruske snage napustile ukrajinski grad, kao u slučaju Buče.

Rusija je negirala da je počinila ratne zločine u Ukrajini, a Kremlj je u petak rekao da nema saznanja o suđenju.

Razgovor Putin-Šolc

U Moskvi je ruski predsjednik Vladimir Putin u petak telefonom razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom o zastoju ukrajinsko-ruskih mirovnih pregovora.

U tvitu, nemački lider je rekao da je tokom 75-minutnog razgovora pozvao na momentalni prekid vatre, suprotstavio se lažnoj ruskoj tvrdnji "da su nacisti na vlasti" i takođe podsjetio Putina "na odgovornost Rusije za globalnu situaciju sa hranom".

Sastanak G-7

Razgovor je usledio nakon što su ministri G-7 na sastanku u Njemačkoj obećali jedinstvo i više oružja i pomoći Ukrajini.

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj najavio je dodatnu vojnu podršku Ukrajini u teškom naoružanju u vrijednosti od 520 miliona dolara, istovremeno izrazivši nadu da će zemlje članice pristati na ruski naftni embargo.

Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Trus takođe je najavila nove sankcije članovima Putinovog užeg kruga, uključujući njegovu bivšu suprugu i rođake.

Viši diplomatski dopisnik Glasa Amerike Sindi Sejn doprinijela je ovom izvještaju. Korištene su neke informacije agencija AP i Reuters.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG