Linkovi

Najnovije

SAD kupuju novih 500 miliona doza vakcina za zemlje u razvoju

Predsjednik Joe Biden na virtuelnom samitu o Covidu-19 na marginama Generalne skupštine UN 22. septembra 2021. (Foto: AFP/Brendan Smialowski)
Predsjednik Joe Biden na virtuelnom samitu o Covidu-19 na marginama Generalne skupštine UN 22. septembra 2021. (Foto: AFP/Brendan Smialowski)

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je da će SAD kupiti još 500 miliona doza vakcina protiv Covida-19 za zemlje u razvoju tokom naredne godine.

Amerika je, prethodno, obećala više od 500 miliona doza vakcine koju su zajednički proizvele farmaceutske kompanije Pfizer i BioNTech zemljama u razvoju do kraja juna sljedeće godine. To znači da će SAD svijetu ukupno obezbjediti milijardu doza vakcina protiv Covida-19.

„Na svaku vakcinu koju dajemo jednom Amerikancu, doniramo tri vakcine globalno”, tweetovao je državni sekretar Antony Blinken u srijedu, uoči Bidenovog saopštenja.

Biden je donaciju dodatnih doza, koje će također proizvesti Pfizer, najavio na virtuelnom samitu posvećenom Covidu-19, koji se održava na marginama Generalne skupštine UN.

Izjavio je: „Vlade mogu da učine mnogo, ali ne možemo sve da uradimo sami.”

Biden je podržao cilj Svjetske trgovinske organizacije da se u narednih godinu dana vakciniše najmanje 70% svjetske populacije, a očekuje se da će iskoristiti svoje saopštenje da podstakne druge, bogate zemlje da takođe pojačaju napore za kontrolisanje pandemije.

Generalni sekretar Svjetske zdravstvene organizacije Tedors Adhanom Ghebreyesus ​izjavio je u junu da je za ostvarenje tog cilja potrebno 11 milijardi doza vakcine.

U svom govoru u Ujedinjenim nacijama u utorak, Biden je istakao da su SAD već podijelile više od 160 miliona doza vakcina u više od stotinu zemalja, što je više nego što su uradile sve druge zemlje svijeta zajedno.

U proteklih godinu dana, u svijetu je podijeljeno više od 5,9 milijardi doza vakcine, što predstavlja oko 43% svjetske populacije. Međutim, zbog ogromnog dispariteta u distribuciji, mnoge siromašne zemlje imaju teškoće da vakcinišu čak i najugroženije građane.

Svjetski lideri i globalne organizacije sve više kritikuju disparitet i spor tempo vakcinacije. Uprkos američkom reagovanju, žalili su se da je ono neadekvatno - posebno pokušaj SAD da podijele dodatne, "booster" doze Amerikancima prije nego što su ugroženi u siromašnim zemljama dobili i prvu dozu.

Neke od informacija u tekstu preuzete su od agencija AP i Reuters.

See all News Updates of the Day

Tužioci traže da Trump bude kažnjen za nepoštovanje suda

Trump u sudnici na Manhattanu, 15. april 2024.
Trump u sudnici na Manhattanu, 15. april 2024.

Njujorški tužioci rekli su na početku suđenja Donaldu Trumpu u ponedjeljak da će zatražiti od sudije da proglasi bivšeg predsjednika krivim nepoštovanjem suda nakon što su opisali "kampanju pritiska" protiv njegovog bivšeg posrednika i vjerovatnog svjedoka Michaela Cohena.

Trump se tereti da je falsifikovao poslovna dokumenta kada je porno glumici Stormy Daniels, preko svog advokata, platio 130.000 dolara kako ne bi javno govorila o njihovoj navodnoj aferi. Trump je sve optužbe negirao i ocijenio ih kao politički motivisane.

Dok je Trump sjedio za stolom odbrane, tužioci su naveli Trumpove kritike svjedoka, sudskih zvaničnika i drugih tokom godina. Razgovarali su prvog dana historijskog suđenja koje je proizašlo iz novčane isplate Daniels.

Tužilac Joshua Steinglass zatražio je od sudije Juana Merchana da kazni Trumpa sa 3.000 dolara zbog objava na društvenim mrežama o ključnim svjedocima u slučaju isplate novca Daniels.

"Optuženi je pokazao svoju spremnost da prekrši naređenje. On je napao svjedoke u predmetu, u prošlosti je napao velike porotnike u predmetu", rekao je drugi tužilac Christopher Conroy.

Sudija je odbio zahtjev bivšeg predsjednika SAD da se povuče iz slučaja.

Trumpovi pravni zastupnici pokušali su da sklone sudiju Merchana tvrdivši da rad njegove kćerke za političku konsultantsku firmu sa demokratskim klijentima predstavlja sukob interesa.

Merchan je pristao da zabrani tužiocima da pribave svjedočenje o tome da je Trumpova supruga Melania trudna, dok je bivša Playboy manekenka Karen McDougal tvrdila da je imala aferu sa njim.

Tužioci još uvijek mogu da kažu porotnicima o navodnim naporima da se prikrije priča o McDougal.

Također, sudija je odlučio da tužioci ne mogu da puštaju zloglasne snimke Access Hollywood u kojima se Trump hvalio kako je hvatao žene za genitalije (što je on kasnije opisao kao "razgovor iz muške svlačionice"), ali da o njima može da se razgovara.

Obraćajući se novinarima ispred sudnice, Trump je rekao da je slučaj drugačiji od bilo čega ranije, zaključivši da je "veoma počastvovan što je ovdje". Nije odgovorao na pitanja prije ulaska u sudnicu.

Ispred sudnice, kojoj je prilaz ograđen metalnim ogradama, nalazi se veliki broj novinara, a tu su i demonstranti koji nose transparente "Niko nije iznad zakona".

Demonstranti protestuju ispred Krivičnog suda na Manhattanu dok bivši američki predsjednik Donald Trump prisustvuje prvom danu suđenja za navodno prikrivanje tajnih isplata novca povezanih sa vanbračnim vezama,15. april 2024.
Demonstranti protestuju ispred Krivičnog suda na Manhattanu dok bivši američki predsjednik Donald Trump prisustvuje prvom danu suđenja za navodno prikrivanje tajnih isplata novca povezanih sa vanbračnim vezama,15. april 2024.

Za šta je Trump tačno optužen?

Optužnica koju je podigao tužilac Alvin Bragg, u 34 tačke tereti Donalda Trumpa za falsifikovanje poslovnih dokumenata, i prva je optužnica za krivično djelo protiv jednog američkog predsjednika. Tužilaštvo navodi da je Trump falsifikovanjem ovih dokumenata zapravo želio da prikrije uticaj na izbornu kampanju 2016, odnosno umanji štetu koja bi nastala otkrivanjem navodnih afera.

Prema navodima tužilaštva, Trump je preko svog tadašnjeg advokata Michaela Cohena platio 130.000 dolara porno glumici Stormy Daniels, čije je pravo ime Stephanie Clifford, kako u javnosti ne bi govorila o njihovoj navodnoj aferi. Trump je taj novac u poslovnim knjigama prikazao kao troškove za advokata. Preko Cohena je, navodno, ugovorio isplatu od 150.000 dolara Playboy zečici Karen McDougal, koja je trebala da ide i preko urednika magazina National Enquirer, podsjeća AP.

Sve se to dešavalo 2016. godine kada Trump bio oženjen Melanijom, i bio u kampanji za predsjednika.

Tužilaštvo tvrdi da je novac Stormy Daniels plaćen pošto su 2016. godine u javnost procurili snimci Access Hollywood u kojma se Trump hvalio kako je hvatao žene za genitalije (što je on kasnije opisao kao "razgovor iz muške svlačionice"), podsjeća Reuters.

Ti snimci su zabrinuli njegovu kampanju, jer su mogli loše da utiču na žene među njegovim glasačima. Trumpovi advokati su rekli da je dao novac Daniels kako bi sebe, svoju kompaniju i porodicu poštedio javnog sramoćenja, a ne da bi spasio svoju kampanju.

Optužnica je podignuta u martu 2023. godine, a početak suđenja bio je zakazan za 25. mart 2024. Međutim, više puta je odlagan jer je Trumpov tim tražio još vremena za prikupljanje dodatne dokumentacije.

Proces počinje izborom porote, 12 ljudi koji će odlučiti da li je Trump kriv po tačkama optužnice.

To će biti veliki izazov za sudije, advokate i porotnike, budući da je riječ o historijskom slučaju visokog profila.

Trump je, inače, dobio sudsku zabranu da javno govoi o učesnicima u ovom postupku i njihovim porodicama - pošto je javno vrijeđao kćerku sudije.

Može li Trump da ide u zatvor ako bude proglašen krivim?

Falsifikovanje poslovnih dokumenata nosi kaznu od četiri godine zatvora.

Trump bi mogao da dobije i manju kaznu jer do sada nije osuđivan, ali američki mediji ističu da mu ne ide u prilog to što se javno suprotstavljao sudiji i vrijeđao njegovu kćerku.

Da bi bivši predsjednik bio proglašen krivim, tužilaštvo mora da dokaže da je ne samo falsifikovao poslovna dokumenta, što bi bio prekršaj, već da je time želio da prikrije drugo kršenje zakona - što je krivično djelo.

Čak i ako Trump bude proglašen krivim, pa čak i ako ode u zatvor, to ga formalno ne onemogućava da učestvuje u trci za predsjednika.

Protiv njega se vode još dva federalna krivična postupka - zbog nezakonitog rukovanja povjerljivim dokumentima i pokušaja da preokrene rezultate izbora 2020. u svoju korist, kao i krivični postupak u Georgiji zbog pokušaja da utiče na rezultate u toj državi.

Do sada nije počelo suđenje ni u jednom od ovih slučajeva.

Izrael da dalje ne rasplamsava sukob - svijet poziva na uzdržanost

Ljudi mašu izraelskim zastavama na skupu u znak solidarnosti sa Izraelom u Berlinu, poslije napada Irana na Izrael dronovima i raketama, 14. aprila 2024. (Foto: Reuters/Annegret Hilse)
Ljudi mašu izraelskim zastavama na skupu u znak solidarnosti sa Izraelom u Berlinu, poslije napada Irana na Izrael dronovima i raketama, 14. aprila 2024. (Foto: Reuters/Annegret Hilse)

Predstavnici više zapadnih zemalja, koji su osudili napad Irana, sada pozvaju Izrael da ne uzvraća napadom.

Udar više od 300 projektila i dronova iz Irana nanio je samo skromnu materijalnu štetu u Izraelu, jer je većina projektila oborena odbrambenim sistemom Gvozdena kupola i uz pomoć vojski SAD, Britanije, Francuske i Jordana.

Napad Irana usledio je poslije navodno izraelskog vazdušnog napada na objekat iranske ambasade u Siriji 1. aprila. Izrael nije ni potvrdio, ni demantovao da je izvršio taj napad.

Borrell: Bliski istok na ivici provalije

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell rekao je u ponedjeljak da Bliski istok stoji "na ivici provalije" i pozvao na deeskalaciju sukoba između Izraela i Irana.

"Na ivici smo litice i moramo da se udaljimo od nje", rekao je on za špansku radio stanicu Onda Sero. "Moramo da nagazimo kočnicu i ubacimo u rikverc."

Borrell je rekao da očekuje odgovor Izraela na vazdušni napad Irana bez presedana, ali da se nada da to neće izazvati dalju eskalaciju.

On je rekao da postoji "duboka podjela" unutar izraelske desničarske vladajuće koalicije između tvrdolinijaša koji traže žestoku odmazdu i "umjerenije i razumnije" frakcije.

Ta frakcija se zalaže za odmazdu, rekao je Borrell, "ali na način koji izbjegava odgovor na odgovor".

Borrell, koji je kasno u nedelju razgovarao sa iranskim ministrom spoljnih poslova Hoseinom Amirabdolahijanom, rekao je da EU treba da ima najbolje moguće odnose sa Iranom uprkos sankcijama koje je blok uveo Islamskoj Republici zbog njenog spornog programa razvoja nuklearne tehnologije i drugih pitanja.

"U svačijem je interesu da Iran ne postane nuklearna sila i da se Bliski istok pacifikuje", rekao je on.

Macron: Izbjegnuti eskalaciju, prekid borbi za vrijeme Olimpijskih igara

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u ponedjeljak Izrael da izbjegava bilo kakvu dalju eskalaciju na Bliskom istoku nakon iranskog napada.

"Učinićemo sve što možemo da izbjegnemo rasplamsavanje, eskalaciju", rekao je Macron, pozivajući Izrael da za cilj odredi izolaciju Irana, a ne eskalaciju.

"Svi smo zabrinuti zbog moguće eskalacije", rekao je Macron za BFM TV i RMC radio. "Situacija je danas veoma nestabilna."

Macron je dodao da će raditi na pokušaju da postigne prekid vatre tokom predstojećih ljetnih Olimpijskih igara u Parizu, u skladu sa dugogodišnjim ciljem igara da se promoviše mir kroz sport.

"Učinićemo sve što možemo da imamo olimpijsko primirje", rekao je on, rekavši da ima na umu Bliski istok, kao i Ukrajinu i Sudan.

"Kineski predsjednik će posjetiti Pariz za nekoliko nedjelja, zamoliću ga da mi pomogne (da dobijem olimpijsko primirje)", rekao je Macron.

Očekuje se da će Xi Jinping posjetiti Pariz sljedećeg mjeseca.

"Igre su također vrijeme za diplomatiju, mir", rekao je Macron.

Baerbock: Pobijediti diplomatijom

"Odbrambena pobjeda" Izraela nad Iranom mora biti obezbjeđena diplomatskim sredstvima i sve strane moraju da rade na sprječavanju eskalacije sukoba u regionu, izjavila je u ponedjeljak njemačka ministrica spoljnih poslova Annalena Baerbock.

"Izrael je pobijedio u defanzivi zahvaljujući snažnoj protivvazdušnoj odbrani i naporima SAD, Britanije i arapskih država", rekla je Baerbock na konferenciji za novinare u Parizu.

"Sada moramo da spriječimo eskalaciju u regionu", rekla je Baerbock, dodajući da je u nedjelju razgovarala sa ministrom spoljnih poslova Irana i jasno ga upozorila protiv dalje eskalacije.

Cameron: Opravdano je želeti odgovor, ali molimo ih da misle glavom i srcem

Britanski ministar spoljnih poslova David Cameron pozvao je Izrael da ne odgovara nakon iranskog napada dronovima i raketama, rekavši da treba da "razmišlja glavom i srcem" jer je napad Teherana doživio skoro potpuni neuspjeh.

"Mislim da je potpuno opravdano da misle da treba da reaguju jer su napadnuti, ali mi ih kao prijatelje pozivamo da misle glavom i srcem, da budu pametni i čvrsti", rekao je Cameron za BBC TV.

On je rekao da poziva Izrael da ne eskalira tenzije na Bliskom istoku.

"Na mnogo načina ovo je bio dvostruki poraz za Iran. Napad je doživio skoro potpuni neuspjeh", rekao je Cameron ocjenjuući da se Iran otkrio pred svijetom kao neko ko ima maligni uticaj u regionu i ko se pripremao da ovako nešto uradi. "Tako da se nadamo da neće biti uzvratnog odgovora", rekao je on za Sky News.

Cameron je rekao da će Britanija takođe raditi sa saveznicima na razmatranju uvođenja novih sankcija Iranu i podsjetio da je Britanija već uvela 400 različitih sankcija Teheranu.

Pozvao je Izrael da vrati fokus na pristanak na prekid vatre sa Hamasom koji podržava Iran u ratu u Gazi.

I Rusija zabrinuta, poziva na uzdržanost

Rusija je u ponedjeljak saopštila da je veoma zabrinuta zbog porasta tenzija na Bliskom istoku nakon masovnog napada Irana dronovima i raketama na Izrael tokom vikenda.

"Izuzetno smo zabrinuti zbog eskalacije tenzija u regionu", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov. "Pozivamo sve zemlje u regionu na uzdržanost."

"Dalja eskalacija nije ničiji u interesu. Zato se, naravno, zalažemo da se sve nesuglasice rješavaju isključivo političkim i diplomatskim metodama", rekao je Peskov.

Moskva je u nedjelju napomenula da je Teheran saopštio da je napad izvršen u okviru prava na samoodbranu nakon izraelskog udara na objekat iranske ambasade, što je Moskva bila osudila.

Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov razgovarao je u nedjelju telefonom sa iranskim ministrom spoljnih poslova Hoseinom Amirabdolahijanom.

U izvještaju su korišteni materijali agencije Reuters.

FBI pokrenuo krivičnu istragu o urušavanju mosta u Baltimoreu

Satelitski snimak srušenog mosta u Baltimoreu (Foto: Satellite image ©2024 Maxar Technologies via AP)
Satelitski snimak srušenog mosta u Baltimoreu (Foto: Satellite image ©2024 Maxar Technologies via AP)

Američki Federalni istražni biro (FBI) otvorio je krivičnu istragu o smrtonosnom rušenju mosta Francis Scott Key Bridge u Baltimoreu, koja je usredsređena na okolnosti koje su dovele do tog incidenta, te da li su poštovani federalni zakoni, prenose agencije AP i Reuters.

Agenti FBI-a su na teretnom brodu Dali i sprovode sudski odobrenu aktivnost povezanu sa rušenjem (mosta), saopšteno je iz te agencije u ponedjeljak. Dnevnik Washington Post je prvi prenio vijest o istrazi.

Gradonačelnik Baltimorea Brandon Scott u ponedjeljak je najavio partnerstvo sa dvije pravne firme o "pokretanju pravne akcije da počinioci odgovaraju" i da se umanji šeta po stanovnike tog grada.

Teretni brod Dali, koji je prevozio kontejnere, isplovio je iz luke u Baltimoreu u ranim jutarnjim satima 26. marta na putu ka Šri Lanki kada je udario u jedan od nosećih stubova mosta što je dovelo do njegovog rušenja. Stradalo je šestoro građevinskih radnika koji su u trenutku rušenja radili na mostu.

Istraga se sprovodi u trenutku kada se strahuje u pogledu bezbjednosti hiljada mostova u Americi.

Glavni ukrajinski komandant kaže da Rusija ima za cilj da zauzme Časiv Jar do 9. maja

Ukrajinski tenk 17. tenkovske brigade gađa ruske položaje u Časiv Jaru, mjestu žestokih borbi sa ruskim trupama u oblasti Donjeck, Ukrajina, četvrtak, 29. februara 2024. godine.
Ukrajinski tenk 17. tenkovske brigade gađa ruske položaje u Časiv Jaru, mjestu žestokih borbi sa ruskim trupama u oblasti Donjeck, Ukrajina, četvrtak, 29. februara 2024. godine.

Najviši ukrajinski komandant rekao je u nedjelju da ruske snage imaju za cilj da zauzmu grad Časiv Jar do 9. maja, postavljajući teren za važnu bitku za kontrolu uzvisina na istoku gdje Rusija fokusira svoje napade.

Pad grada zapadno od razorenog grada Bahmuta do datuma kada Moskva obilježava sovjetsku pobjedu u Drugom svjetskom ratu ukazao bi na rastući zamah na ruskom bojnom polju dok se Kijev suočava sa usporavanjem vojne pomoći Zapada.

General-pukovnik Oleksandr Sirski, koji je ovog vikenda upozorio da se situacija na istoku pogoršala, rekao je da Rusija usmjerava svoje napore zapadno od okupiranog Bahmuta kako bi pokušala zauzeti Časiv Jar prije nego što krene prema gradu Kramatorsku.

Časiv Jar u regionu Donjecka nalazi se 5-10 kilometara od Bahmuta, razorenog grada koji su ruske snage zauzele u maju prošle godine nakon mjeseci krvavih borbi.

Kijevske brigade za sada su zadržavale napade u blizini Časiv Jara.

"Prijetnja ostaje relevantna, uzimajući u obzir činjenicu da je više rusko vojno rukovodstvo postavilo svojim trupama zadatak da zauzmu Časiv Jar do 9. maja", rekao je on, ne objašnjavajući detalje.

Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov rekao je na Facebooku da je u nedjelju posjetio ukrajinske jedinice na istočnom frontu i opisao situaciju kao "napetu", a Rusija pokušava da napreduje u oblastima zapadno od Bahmuta.

"Uprkos brojčanoj nadmoći neprijatelja, mi efektivno poremetimo ove planove zahvaljujući hrabrosti, obučenosti i profesionalizmu branilaca", napisao je on.

Rusija obilježava 9. maj velikom vojnom paradom na Crvenom trgu koju je nadgleda predsjednik Vladimir Putin koji je osvojio novi šestogodišnji mandat na strogo kontrolisanim izborima u martu.

Ukrajinski lider Volodimir Zelenski je upozorio da se Kremlj možda priprema za pokretanje velike ofanzive u kasno proljeće ili ljeto.

Nejasno je gdje će doći taj napad, ali Rusija je svoje napadne napore usmjerila na regiju Donjecka.

Rob Lee, viši saradnik na Institutu za vanjsku politiku, istraživačkom centru u Filadelfiji, rekao je za X da će se Časiv Jar vjerovatno pokazati važnom bitkom.

"Časiv Jar se nalazi na uzvisini koja se može odbraniti. Ako Rusija zauzme (grad), oni bi potencijalno mogli napedovati dublje u Donjeck (region) kao dio očekivane ljetne ofanzive," rekao je on.

Američka vojska uništila 80 dronova i 6 projektila lansiranih iz Irana, Jemena

Protivraketni sistem djeluje nakon što je Iran lansirao bespilotne letjelice i projektile prema Izraelu, što se vidi iz Ashkelona, Izrael, 14. aprila 2024. REUTERS/Amir Cohen
Protivraketni sistem djeluje nakon što je Iran lansirao bespilotne letjelice i projektile prema Izraelu, što se vidi iz Ashkelona, Izrael, 14. aprila 2024. REUTERS/Amir Cohen

Američke snage, uz podršku razarača američke Evropske komande, u subotu i nedjelju uništile su više od 80 dronova i najmanje šest balističkih projektila usmjerenih na Izrael iz Irana i Jemena, objavila je u ponedjeljak Centralna komanda SAD-a (CENTCOM).

Ovo uključuje balističku raketu na njenom lanseru i sedam bespilotnih letjelica uništenih na zemlji prije njihovog lansiranja u oblastima pod kontrolom Huta koje podržava Iran u Jemenu, naveo je CENTCOM u objavi na X.

Iran je kasno u subotu pokrenuo napad na izraelsku teritoriju dronovima i projektilima u znak odmazde za, kako se sumnja, izraelski napad na bazu njegove ambasade u Siriji 1. aprila u kojem su ubijeni najviši komandanti Revolucionarne garde.

Napad sa više od 300 projektila i dronova, uglavnom lansiranih iz unutrašnjosti Irana, izazvao je samo manju štetu jer je većinu oborio izraelski odbrambeni sistem Iron Dome i uz pomoć Sjedinjenih Država, Britanije, Francuske i Jordana.

"CENTCOM ostaje pri stavu da podržava odbranu Izraela od ovih opasnih akcija Irana. Nastavit ćemo raditi sa svim našim regionalnim partnerima na povećanju regionalne sigurnosti", rekla je američka vojska.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG