Linkovi

Top priča

SAD kupuju novih 500 miliona doza vakcina za zemlje u razvoju

Predsjednik Joe Biden na virtuelnom samitu o Covidu-19 na marginama Generalne skupštine UN 22. septembra 2021. (Foto: AFP/Brendan Smialowski)

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je da će SAD kupiti još 500 miliona doza vakcina protiv Covida-19 za zemlje u razvoju tokom naredne godine.

Amerika je, prethodno, obećala više od 500 miliona doza vakcine koju su zajednički proizvele farmaceutske kompanije Pfizer i BioNTech zemljama u razvoju do kraja juna sljedeće godine. To znači da će SAD svijetu ukupno obezbjediti milijardu doza vakcina protiv Covida-19.

„Na svaku vakcinu koju dajemo jednom Amerikancu, doniramo tri vakcine globalno”, tweetovao je državni sekretar Antony Blinken u srijedu, uoči Bidenovog saopštenja.

Biden je donaciju dodatnih doza, koje će također proizvesti Pfizer, najavio na virtuelnom samitu posvećenom Covidu-19, koji se održava na marginama Generalne skupštine UN.

Izjavio je: „Vlade mogu da učine mnogo, ali ne možemo sve da uradimo sami.”

Biden je podržao cilj Svjetske trgovinske organizacije da se u narednih godinu dana vakciniše najmanje 70% svjetske populacije, a očekuje se da će iskoristiti svoje saopštenje da podstakne druge, bogate zemlje da takođe pojačaju napore za kontrolisanje pandemije.

Generalni sekretar Svjetske zdravstvene organizacije Tedors Adhanom Ghebreyesus ​izjavio je u junu da je za ostvarenje tog cilja potrebno 11 milijardi doza vakcine.

U svom govoru u Ujedinjenim nacijama u utorak, Biden je istakao da su SAD već podijelile više od 160 miliona doza vakcina u više od stotinu zemalja, što je više nego što su uradile sve druge zemlje svijeta zajedno.

U proteklih godinu dana, u svijetu je podijeljeno više od 5,9 milijardi doza vakcine, što predstavlja oko 43% svjetske populacije. Međutim, zbog ogromnog dispariteta u distribuciji, mnoge siromašne zemlje imaju teškoće da vakcinišu čak i najugroženije građane.

Svjetski lideri i globalne organizacije sve više kritikuju disparitet i spor tempo vakcinacije. Uprkos američkom reagovanju, žalili su se da je ono neadekvatno - posebno pokušaj SAD da podijele dodatne, "booster" doze Amerikancima prije nego što su ugroženi u siromašnim zemljama dobili i prvu dozu.

Neke od informacija u tekstu preuzete su od agencija AP i Reuters.

See all News Updates of the Day

Kongresmen Keating o BiH: Treba razmotriti svaku opciju protiv onih koji prijete Daytonskom mirovnom sporazumu

Bill Keating jedan je od vodećih stručnjaka za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku u Kongresu SAD.

Uoči kongresnog saslušanja o američkom angažmanu na Balkanu, za Glas Amerike govorio je kongresmen Bill Keating, demokrata iz Massachusettsa, koji predsjedava kongresnim komitetom.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje u drugim medijima isključivo uz navođenje izvora i url link na orginalni sadržaj.

GLAS AMERIKE: Kongresmene Keating, podkomitet kojim predsjedavate održava saslušanje o angažmanu SAD-a na Balkanu. Koja je svrha ovog saslušanja i zašto se sada održava?

KEATING: Od početka novog saziva Kongresa planirali smo naglasiti saslušanje o Zapadnom Balkanu, jer je jedan od mojih ciljeva, kao i ciljeva mog komiteta, svakako bio da pokažemo veći angažman SAD na Zapadnom Balkanu. Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Escobar će biti svjedok. Mislim da je važno, ako želimo da imamo istinski angažman, da čujemo i od Bidenove administracije.

Nadam se da ovo saslušanje neće biti samo obično saslušanje. Gledam na njega kao katalizator za pokretanje administracije naprijed kako bi se dodatno naglasila potreba za angažmanom SAD. Jednu stvar koju sam čuo, iznova i iznova otkako sam na trenutnoj funkciji, je da niko ne obraća pažnju na Zapadni Balkan. Niko ne obraća pažnju, a to je ključno područje.

Kongresmen William Richard Keating viši je član Predstavničkog doma. Sjedi i u odborima za vanjske poslove i u odborima za oružane snage. Trenutačno služi kao predsjednik pododbora za Evropu, Euroaziju, energiju i okoliš u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma. Također je član pododbora za vanjske poslove za Bliski istok, sjevernu Afriku i međunarodni terorizam, kao i pododbora oružanih snaga za strateške snage i obavještajne službe i nove prijetnje i sposobnosti. Svojim je radom učvrstio svoju ulogu jednog od vodećih stručnjaka za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku u Kongresu.

GLAS AMERIKE: Kao što ste već aludirali, Kongres ima ključnu odgovornost nadzora izvršne vlasti, uključujući State Department. Mnogi stručnjaci iznijeli su dvije kritike na račun te institucije kada je BiH u pitanju: prvo, da je njeno višegodišnje pasivno oslanjanje na zaglavljeni proces proširenja Evrope okuražilo opstrukcionističke političare; drugo, stiče se dojam da specijalni izaslanik Matthew Palmer udovoljava etno-nacionalistima kako bi što lakše postigao dogovor o novom izbornom zakonu. Šta mislite kao državni službenik zadužen za nadzor?

KEATING: Sama činjenica da dajemo prioritet ovoj temi tokom saslušanja ograničenog formata u sklopu ovog saziva Kongresa pozitivno govori o našem angažmanu i našoj brizi za nadzor. Ipak bih napomenuo da je g. Palmer relativno nov u ovoj ulozi. Imam snažan osjećaj da mu trebamo pružiti malo prostora za rad prije nego počnemo ocjenjivati njegove aktivnosti. Smatram da je vrlo rano u tom pogledu

GLAS AMERIKE: Ministarstvo finansija sankcionisalo je Milorada Dodika 2017. godine zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Od tada je samo eskalirao svoju antidejtonsku retoriku, nedavno prijeteći demontažom državnih institucija – čin koji bi potencijalno mogao obnoviti sukobe. Kao jedan od vodećih stručnjaka Kongresa za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, šta mislite?

KEATING: Izuzetno sam razočaran što Dodikova retorika i postupci ne samo da su u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, već su eskalirajući i opasni. Smatram da je izuzetno važno da Sjedinjene Države preuzmu aktivnu ulogu u suprotstavljanju takvoj vrsti aktivnosti. Neću ulaziti u detalje koje bi to bile moguće opcije, ali mislim da treba razmotriti svaku opciju, uključujući i potencijalne kaznene mjere protiv onih koji prijete ovakvim sporazumima u budućnosti.

GLAS AMERIKE: Bliži nam se još jedna godišnjica Daytonskog mirovnog sporazuma, ali mnogi ljudi u BiH i stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da stvari godinama ne idu u dobrom smjeru. Kako gledate na taj sporazum i da li mislite da bi ga trebalo na bilo koji način nadograđivati u budućnosti?

Kongresmen Bill Keating
Kongresmen Bill Keating

KEATING: Ne želim jednostrano govoriti šta bi se trebalo raditi, ali bih ipak rekao ovo: smatram da bi trebalo biti amandmana kako bi sporazum uključio više drugih grupa – mislim da je to zdravo. Rješenje nije rastrgati ga, rješenje nije upustiti se u uzbunjujući govor dok se usput bavite korupcijom. Rješenje je unaprijediti i ojačati ga.

GLAS AMERIKE: Veliki dio tog sporazuma bila je ogromna sposobnost odvraćanja NATO-a. Aneks 1A Daytonskog sporazuma zadužuje NATO za održavanje sigurnosti u cijeloj BiH. NATO je tu odgovornost prenio na EU 2004. godine, koja je od tada smanjila svoj kontingent na otprilike 700 vojnika – 4.300 vojnika manje nego što EUCOM [Evropska komanda Vojske Sjedinjenih Država] smatra neophodnim. Mnogi, uključujući analitičara Kurta Bassuenera, već dugo tvrde da je povećanje kapaciteta odvraćanja od ključnog značaja, posebno imajući u vidu događaje u Ukrajini 2014. i pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine. Šta vi mislite?

KEATING: Mislim da ako bi došlo do porasta vojnog prisustva u trenutku diplomatskog napora, da bi to moglo naštetiti stvarima o kojima govorim, poput naših napora u sferi vladavini prava. Tako da moje razmišljanje, u ovom trenutku je, da idemo naprijed diplomatijom, da napredujemo ka EU proširenju i inkluziji, da napredujemo ekonomski i da vidimo možemo li otvoriti više vrata za ekonomske veze sa EU i sa SAD.

Ako zaista postoji bilo kakva prijetnja od grupacija poput Wagner grupe ili „malih zelenih ljudi“, vjerujem da ćemo biti na oprezu i spremni da brzo djelujemo. Ali ne bih da radim ništa da uznemirim ili da dam povod onima koji pričaju o secesiji, separatizmu, ... da huškaju. Mislim da u ovom trenutku prijetnja nije vojna, ali smo nakon Ukrajine na većem oprezu u vezi s takvim akcijama nego što smo bili prije. Ipak, mislim da bi naš fokus trebao ostati diplomatski i ekonomski.

GLAS AMERIKE: Jedna od kritika čitavog tog procesa je da nije u interesu političara da se bave bilo kojom od stvari koje ste naveli. Status quo im koristi. Povećanje broja mirovnih trupa koji su već na terenu bi mogao imati smirujući efekat jer bi obezvrijedilo svu priču o secesiji time što bi to faktički onemogućilo. Razumijemo uobičajenu retoriku – EU proširenje, borba protiv korupcije itd. – ali ništa to nije urodilo plodom, nažalost, zadnjih 15 godina. S obzirom na sadašnje stanje, u kojem je status quo od koristi političarima, šta drugo savjetujete?

KEATING: Mislim da bi eskalacija vojske mogla, u teoriji, smiriti stvari, ali bi također mogla izazvati veću reakciju onih koji bi željeli da to iskoriste za propagandne svrhe. Tako da to smatram nepotrebnim rizikom, ali želim ipak ovo da naglasim: naučili smo lekcije s Ukrajinom. Naučili smo da budemo veoma oprezni. Ne mislim da će EU, NATO i SAD tolerisati takvu vrstu agresije.

GLAS AMERIKE: Postoji li nešto što smatrate važnim, a o čemu nismo razgovarali?

KEATING: Jedna stvar o kojoj nismo razgovarali u regionu je Kina. Ako tražimo veći razlog da budemo angažovani, mislim da Kina predstavlja možda jedan od primarnih razloga da nas uvjeri da tamo budemo potpuno angažovani. Kina je svuda prisutna u svijetu, ali to područje [Balkan] je od posebnog interesovanja za njih.

Samit o klimi: Kakvi su ulozi za planetu Zemlju?

Arhiva - Dim se diže iz dimnjaka termoelektrane Dejv Džonson, u Glenroku, Vajoming, 27. jula 2018.

Globalna obećanja o smanjenju emisije gasova staklene bašte samo su djelić onoga što je potrebno da bi se spriječilo katastrofalno globalno zagrijavanje, navodi se u novom izvještaju Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu.

Upozorenje dolazi uoči kritičnog COP26 klimatskog samita u Glazgovu koji počinje sljedeće nedelje.

Svjetski lideri su se obavezali da ograniče globalno zagrijavanje na najviše 1,5 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa na samitu o klimi u Parizu 2015. Međutim, ta obećanja se ne poklapaju sa politikama, navodi se u izvještaju UN o ograničenju emisija 2021, objavljenom u utorak.

U izvještaju se upozorava da će nove obaveze za smanjenje emisija koje su preuzete uoči samita u Glazgovu – poznate kao nacionalno utvrđeni doprinosi ili NDC – smanjiti gasove staklene bašte za samo 7,5 odsto do 2030. godine, u poređenju sa prethodnim obećanjima. Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa zahtevalo bi smanjenje emisija za 55 odsto.

"Poslije pada bez presedana od 5,4 odsto u 2020. godini, globalne emisije ugljen-dioksida se vraćaju na nivoe prije Kovida 19", navodi se u izvještaju.

"Snažan oporavak emisija očekuje se 2021. Preliminarne procjene sugerišu da bi emisije ugljen dioksida iz fosilne energije mogle da porastu za 4,8 odsto u 2021... a očekuje se da će globalne emisije u 2021. biti samo nešto niže od rekordnog nivoa iz 2019".

Peteri Talas, generalni sekretar UN-ove Svjetske meteorološke organizacije, rekao je u ponedeljak da je svijet na putu ka potencijalno katastrofalnim klimatskim promjenama. "Do sada smo čuli mnogo političke podrške za pojačanu ambiciju ublažavanja, ali konkretna obećanja još uvek nedostaju, a trenutno se krećemo ka zagrijavanju od 2,5 do 3 stepena (Celzijusa) umjesto 1,5 do dva stepena".

Dakle, šta to znači za planetu — i za čovječanstvo?

Naučnici kažu da klimatske promjene već povećavaju učestalost i intenzitet toplotnih talasa. Nedavni izvještaj Chatham House izračunao je da se globalno smrtnost od toplote povećala za skoro 54 odsto među starijima od početka vijeka, dostigavši 296.000 smrtnih slučajeva u 2018.

"Očekujemo da će oko 400 miliona ljudi iskusiti toplotne talase do te mjere da više ne mogu da rade napolju", rekao je za Glas Amerike koautor izvještaja, Danijel Kvigin.

Toplotni talasi i suše imaju veliki uticaj na globalnu bezbjednost proizvodnje hrane. Propale žetve i povećana rasprostranjenost štetočina i bolesti — kao što je najezda skakavaca u istočnoj Africi prošle godine — dovode do skoka cijena.

"Tokom narednih 30 godina biće potrebno oko 50 odsto više hrane zbog većeg broja ljudi na planeti, ali i očekivanja da jedu više mesa - posebno u zemljama poput Kine i jugoistočne Azije i tako dalje. Ali istovremeno, prema našoj procjeni, predviđamo da će prinosi, žetve pasti za oko 30 odsto. To će rezultirati samo poskupljenjem hrane, tako da najsiromašniji vjerovatno neće moći da je priušte", rekao je Kigin.

Više temperature dovode do intenzivnijih tropskih oluja i poplava. Dugoročno, topljenje ledenih polarnih kapa će dovesti do porasta nivoa mora, dovodeći priobalne gradove u opasnost.

Ekstremne vremenske fluktuacije znače i intenzivnije i duže suše. Naučnici kažu da bogatije zemlje moraju da ispune svoje obećanje iz 2015. da će pomoći siromašnijim zemljama da plate za borbu protiv klimatskih promjena i da se nose sa njihovim uticajima.

"Veliki stepenasti uticaji koje vidimo kao posljedica suše, toplotnih talasa, propasti usjeva su migracije, nesigurnost u nabavci hrane za sve i povećana prevalencija štetočina i bolesti. Dakle, postoji interes za te bogate zemlje da obezbijede klimatsko finansiranje — tih 100 milijardi dolara godišnje koje su obećane već neko vrijeme, od Pariza (klimatskog samita) i ranije, zapravo treba da budu isporučene. A trenutno se ne isporučuju", rekao je Kigin za Glas Amerike.

Dok se svjetski lideri pripremaju za Glazgov, ulozi za našu planetu — i za ljudsku rasu — postaju sve veći; uticaji su blizu nepovratnih. Može li se postići novi globalni sporazum za smanjenje emisija daleko iznad trenutnih obaveza?

Domaćin samita, britanski premijer Boris Džonson dao je svoju procjenu u ponedeljak. "Veoma sam zabrinut. Jer može poći naopako. I možda nećemo dobiti sporazume koji su nam potrebni. Veoma je, veoma teško" rekao je Džonson djeci u publici u Londonu.

Naučnici kažu da će ishod samita u Glazgovu vjerovatno uticati na svakog od nas, na planeti Zemlji koja se zagrijava.

Biden "vrlo optimističan" da će plan za mrežu socijalne zaštite biti odobren

Predsjednik SAD Džo Bajden u Kerniju, Nju Džersi, 25. oktobra 2021.

Predsednik SAD Joe Biden rekao je u ponedeljak da je "veoma optimističan" u vezi sa dovršavanjem dogovora ove nedelje o njegovom umanjenom planu potrošnje na mrežu socijalnog osiguranja, što je procjena koju je ponovio jedan od demokratskih zakonodavaca centrista koji je oklijevao u davanju podrške.

Biden je rekao novinarima u Delaveru da je njegov nedeljni sastanak sa senatorom Zapadne Virdžinije Džoom Mančinom, koji je tražio oštre rezove u Bidenovom originalnom paketu od 3,5 hiljade milijardi dolara, "prošao dobro".

Razgovarali su o posljednjim detaljima u paketu koji bi mogao da se smanji na otprilike polovinu tog iznosa, a Mančin je insistirao na iznosu od 1,5 hiljada milijardi dolara.

"Još nekoliko stvari koje treba riješiti, ali prošlo je dobro", rekao je Biden.

Kasnije je Mančin rekao da vjeruje da će postojati "konceptualni okvir" za Bidenov paket kasnije tokom nedelje. Čak i sa smanjenjem potrošnje, to bi predstavljalo jednu od najvećih ekspanzija u SAD. vladina mreža socijalne zaštite za američke porodice od 1960-ih.

Ali ostalo je nejasno na kojim je pozicijama druga demokratska članica kongresa, senatorka Kirsten Sinema iz Arizone, po pitanju ove verzije dogovora. Ona se protivila Bidenovom planu da poveća poreze na korporacije i pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje.

Nakon toga, Biden i ključni demokratski zakonodavci sada predlažu da se pojačaju prinude protiv poreskih prestupnika kako bi se povećali državni prihodi i osmislili nova povećanja poreza koja bi ciljala na procijenjenih 700 američkih milijardera.

Sekretarka finansija Dženet Jelen rekla je za CNN u nedelju da će zakon imati za cilj "izuzetno bogate pojedince" i vjerovatno oporezovati njihove nerealizovane kapitalne dobiti koje se sada oporezuju samo kada prodaju imovinu.

Podrška i Mančina i Sineme, politički najumjerenijih zakonodavaca u klubu demokrata u Senatu, od suštinskog je značaja da bi bilo koji Bidenov zakon o mreži socijalne zaštite dobio odobrenje Kongresa.

Sa Senatom koji čini 100 mjesta i koji je ravnomjerno podijeljen između republikanaca i demokrata, svih 50 demokrata bi moralo da podrži zakon, na šta se dodaje glasanje potpredsjednice SAD Kamale Harris. Trenutno nijedan republikanac ne podržava zakon.

Nensi Pelosi, predsjednica Predstavničkog doma koji kontrolišu demokrate, rekla je za CNN u nedelju da je čak i sa upola prvobitne veličine paket "još uvijek veći od bilo čega što smo ikada uradili u pogledu rješavanja potreba američkih radnih porodica", sa univerzalnim predškolskim obrazovanjem i poreskim olakšicama za sve osim za najbogatije roditelje.

Ona je rekla da je 90 odsto mjera dogovoreno.

Kako se finaliziraju detalji plana mreže socijalne zaštite, lider Predstavničkog doma je rekla da je njen plan da Dom glasa kasnije ove sedmice o dvopartijskoj infrastrukturnoj mjeri vrijednoj hiljadu milijardi dolara koja je već odobrena u Senatu za popravljanje propadajućih puteva i mostova u zemlji i proširenje širokopojasnog pristupa internet usluga širom Sjedinjenih Država.

"Optimistična sam da to možemo da uradimo", rekla je ona.

Plan potrošnje na infrastrukturu privukao je podršku 19 republikanaca u Senatu, zajedno sa svih 50 demokrata, ali su progresivne demokrate u Domu blokirale njegov prolaz dok se ne postigne dogovor o zakonu o mreži socijalne zaštite koji smatraju većim zakonodavnim prioritetom.

Ukida se zabrana putovanja u SAD, potrebno da putnici budu vakcinisani

ARHIVA - Putnici na aerodromu (Foto: REUTERS/Brendan McDermid)

Američki predsjednik Joseph Biden donio je izvršnu uredbu po kojoj će biti potrebno da strani državljani koji putuju u Sjedinjene Države budu potpuno imunizovani, saopštila je Bijela kuća.

Istovremeno se od 8. novembra ukida zabrana putovanja u Sjednjene Države, uvedena početkom 2020.godine, putnicima iz Šengenskog prostora, Kine, Indije, Brazila, Južne Afrike.

U interesu je Sjedinjenih Država da se odstupe od ograničenja koja važe za svaku pojedinačnu zemlju koja su se primjenjivala tokom pandemije COVID19 i usvoje politiku koja se prvenstveno oslanja na vakcinaciju – da bi se unaprijedio bezbjedan nastavak međunarodnih avioputovanja u Sjedinjene Države”, navodi se u objavi američkog predsjednika.

Bijela kuća je potvrdila da su djeca mlađa od 18 godina izuzeta od novih pravila, kao i osobe sa zdravstvenim problemima.

Takođe, Bidenova administracija precizirala je šta aviokompanije treba da učine kako bi potvrdile da su putnici vakcinisani prije ukrcavanja na letove prema Sjedinjenim Državama.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), naveli su da će biti prihvaćene sve vakcine koje su odobrila američka regulatorna tijela ili Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Takođe, prihvatiće i ukoliko su putnici primali mješovite doze vakcina.

CDC bi sljedećeg ponedeljka trebalo da izda nove smjernice za praćenje kontakata – prema kojima će aviokompanije biti u obavezi da prikupljaju podatke od putnika zbog praćenja onih koji su potencijalno bili izloženi različitim sojevima kovida 19.

Takođe, putnici će biti u obavezi da dostave dokumentaciju o vakcinaciji dobijenu od, kako je navedeno, zvaničnog izvora. Istovremeno, aviokompanije bi trebalo da pruže dokaz da je putnik posljednju dozu vakcine primio dvije nedelje uoči putovanja.

Mjerama je propisano i da bi putnici trebalo da dostave negativan test na koronavirus urađen 72 sata od momenta polaska na put.

Bijela kuća je navela da je potrebno da nevakcinisani Amerikanci i strani državljani, koji mogu biti izuzeti od novih pravila, dostave negativan kovid test u roku od 24 časa prije polaska.

Biden u finalnom pokušaju da osigura prolaz zakona o socijalnoj sigurnosti

The US Capitol is seen in Washington, DC on October 24, 2021.

Američki predsjednik Joe Biden održao je u nedjelju privatni sastanak s dva ključna senatora dok žuri da dovrši detalje o zakonu socijalne sigurnosti i planu potrošnje za kontrolu klime koji će biti predstavljen u Kongresu već u ponedjeljak.

Predsjednik je ugostio lidera demokrata u Senatu Chucka Schumera u svom domu u (sjeveroistočnom gradu) Wilmingtonu, Delaware, zajedno sa senatorom Joeom Manchinom iz Zapadne Virdžinije, jednim od dva ključna poslanika u Bajdenovoj vlastitoj Demokratskoj stranci koji je pozvao na oštre rezove predsjednikovog originalnog plana od 3,5 triliona dolara kojim se predlaže najveće proširenje državnih beneficija američkim porodicama u posljednjih pet decenija.

U saopćenju ureda za štampu Bijele kuće kaže se da su trojica muškaraca vodili “produktivnu diskusiju o Agendi Build Back Better”, formalnom nazivu Bajdenovog takozvanog plana “ljudske infrastrukture”, “uključujući opremanje Amerikanaca da se vrate na posao i stvaranje naše ekonomije za srednju klasu – ne samo one na vrhu.”

U saopštenju se navodi da je trojac "nastavio da napreduje" i pristao da ostane "u bliskom kontaktu jedni s drugima i širokim spektrom članova koji su naporno radili na ovim pregovorima".

FILE - Sen. Joe Manchin, D-W.Va., talks to reporters as he arrives at the Capitol in Washington, Oct. 5, 2021.
FILE - Sen. Joe Manchin, D-W.Va., talks to reporters as he arrives at the Capitol in Washington, Oct. 5, 2021.

S obzirom na to da je Senat od 100 članova podjednako podijeljen između republikanaca i demokrata, politički dogovor i glasovi Manchina i senatora Kyrsten Sinema iz Arizone, dva najumjerenija člana demokratskog kluba, ključni su za usvajanje zakona, zajedno sa glasom potpredsjednice Kamale Harris. Trenutno nijedan republikanac ne podržava zakon.

Bajden je izrazio nadu da će ove sedmice moći postići dogovor o onome što je priznao da će biti ograničeniji plan potrošnje od oko 2 biliona dolara ili manje, uz neke odredbe, kao što su dvije godine koledža bez školarine, izbačene iz konačnog paketa i drugi, poput plaćenog odsustva radnika i stomatološkog osiguranja za starije Amerikance, skraćeni ili odgođeni.

House Speaker Nancy Pelosi of Calif. speaks during her weekly press briefing on Capitol Hill, Sept. 30, 2021.
House Speaker Nancy Pelosi of Calif. speaks during her weekly press briefing on Capitol Hill, Sept. 30, 2021.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi, liderka Predstavničkog doma koji kontrolišu demokrate, rekla je za CNN-ovu emisiju "State of the Union" da je 90% mjere "saglasno" i da se piše u nedelju, a konačni detalji tek treba da budu biti razrađen. Ona je rekla da će to biti predstavljeno u ponedjeljak.

„Sada smo skoro tamo“, rekla je.

Pelosi je rekla da će, uprkos vjerovatnoći da će originalni Bidenov prijedlog potrošnje biti približno prepolovljen, biti "veći od svega što smo do sada učinili u smislu pomoći porodicama", s produženim poreznim kreditima za sve osim za najbogatije roditelje i univerzalne predškolsko školovanje za trogodišnju i četverogodišnju djecu.

Kako se finaliziraju detalji plana mreže socijalne sigurnosti, čelnica Predstavničkog doma je rekla da je njen plan da Dom glasa kasnije ove sedmice o dvopartijskoj infrastrukturnoj mjeri vrijednoj trilione dolara koja je već odobrena od strane Senata za popravljanje propadajućih puteva i mostova u zemlji i proširenje širokopojasnog pristupa internet usluga širom Sjedinjenih Država.

"Optimistična sam da to možemo učiniti", rekla je.

Plan potrošnje na infrastrukturu privukao je podršku 19 republikanaca u Senatu, zajedno sa podrškom svih 50 demokrata, ali napredni demokrati u Domu blokirali su njen prolaz tamo dok se ne postigne dogovor o zakonodavstvu o mreži socijalne sigurnosti.

Predstavnik Ro Khanna iz Kalifornije, ključni član Progresivnog poslaničkog kluba Predstavničkog doma, rekao je za "Fox News Sunday" da je predsjednik nedavno rekao grupi zakonodavaca da mu je potrebno usvajanje zakona o mreži socijalne sigurnosti i odvojene mjere od 1,2 biliona dolara koja finansira ključnu nadogradi fizičku infrastrukturu nacije prije nego što sljedeće sedmice otputuje u Glascow u Škotskoj na klimatsku konferenciju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda COP26.

Bajden je predložio povećanje poreza za korporacije i bogate pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje kako bi platili svoju mjeru socijalne zaštite, ali Sinema se usprotivila i jednom i drugom. To je dovelo do toga da Bijela kuća i demokrate koji podržavaju Bidenov plan potrošnje pokušavaju pronaći druge načine da to plate.

Pelosi je rekla: "Imamo niz" drugih načina da platimo tu mjeru, uključujući takozvani "porez na bogatstvo" koji cilja na oko 700 američkih milijardera. "U potpunosti ćemo platiti račun."

Ministarka finansija Janet Yellen rekla je za CNN da će zakon imati za cilj "izuzetno bogate pojedince" i vjerovatno će oporezivati njihove nerealizovane kapitalne dobitke koji se sada oporezuju samo kada prodaju imovinu. Ona je rekla da će se također pojačati prinuda plaćanja poreza kako bi se prikupio veći prihod.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG