Linkovi

Top priča

Američko-kineske tenzije rastu zbog trgovine i Tajvana

Kineski avioni u vazdušnom prostoru Tajvana, 2. oktobar 2021.

Bijela kuća saopštila je u srijedu da je planirano da se virtualni samit između predsjednika Joe Bidena i kineskog predsjednika Xi Jinpinga održi krajem ove godine.

Objava je uslijedila nakon sastanka u Cirihu između savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana i njegovog kineskog kolege Yang Jiechija. Taj potez dolazi dok rastu napetosti između zemalja zbog zahtjeva Bidenove administracije da Peking prestane s vojnim pritiskom na Tajvan i ispuni svoje trgovinske obaveze.

U proteklih nekoliko dana, Kina je poslala oko 150 vojnih aviona u tajvansku zonu protuzračne odbrane, nakon čega su uslijedila upozorenja Bidenove administracije.

"Aktivnost je destabilizirajuća. Rizikuje pogrešnu procjenu i ima potencijal narušiti regionalni mir i stabilnost", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken.

Taipei se smatra nezavisnim, ali Peking ga vidi kao odcijepljenu provinciju. Kineski pritisak na Tajvan postao je još jedno žarište usred stalnih tenzija Washingtona i Pekinga.

Timothy Heath, viši međunarodni istraživač odbrane u Rand korporaciji je rekao: "Iako je zabrinjavajući, ne mislim da je rizik od rata veliki. Mislim da Kinezi nisu zainteresirani za izazivanje rata. Nisu ni SAD."

Sjedinjene Države održavaju neslužbene odnose i podršku odbrane Tajvanu, dok podržavaju politiku "jedne Kine", priznajući Peking u odnosu na Taipei - stav je koji je ponovno potvrđen tokom telefonskog razgovora sa Xijem u septembru, rekao je Biden ranije ove sedmice.

"Slažemo se, pridržavat ćemo se tajvanskog sporazuma, to je naša pozicija i jasno smo to stavili do znanja, tako da mislim da on ne bi trebao raditi ništa drugo osim pridržavati se sporazuma."

Međutim, Sjedinjene Države pojačavaju pritisak na Kinu, rekavši da se nisu pridržavali dogovora iz januara 2020. u kojem se Peking složio da kupi 200 milijardi dolara više američkih roba i usluga do 2021. Administracija zadržava carine na 350 milijardi dolara vrijednosti kineske robe.

Katherine Tai, američka trgovinska predstavnica je rekla: "Koristit ćemo cijeli niz alata koje imamo i prema potrebi razviti nove alate za odbranu američkih ekonomskih interesa od štetnih politika i praksi."

SAD, takođe, sklapaju saveze s indo-pacifičkim silama, uključujući Australiju, koji će im pomoći u opremanju sa podmornicama na nuklearni pogon prema nedavnom AUKUS sporazumu. Biden je, takođe, bio domaćin čelnicima Australije, Indije i Japana na prošlomjesečnom samitu Quad.

Međutim, Washington je izostavljen iz Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva, masovnog sporazuma o slobodnoj trgovini između 10 zemalja jugoistočne Azije i pet partnera, uključujući Kinu.

Takođe, izostavljen je iz Sveobuhvatnog i progresivnog sporazuma o transpacifičkom partnerstvu, trgovinskom sporazumu koji je podržala Obamina administracija, iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump povukao 2017.

Abraham Denmark, direktor Azijskog programa u Wilson centru je rekao: "Sjedinjenim Državama će biti sve teže održavati naše ekonomske prednosti u Indo-Pacifiku, posebno jer se Kina nedavno prijavila za pridruživanje CPTPP-u."

See all News Updates of the Day

SAD: Cyber napadi mogu biti izjednačeni sa oružanim

SAD: Cyber napadi mogu biti izjednačeni sa oružanim
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:34 0:00

Anne Neuberger, zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost, zadužena za kibernetsku tehnologiju, u intervjuu za Glas Amerike govori o mogućnosti pojačanih cyber napada protiv Ukrajine, nedavnim iranskim napadima na Albaniju, te o stavovima administracije predsjednika Bidena o NATO sigurnosti.

SAD upozoravaju Putina na "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje

Biden će odlučno reagovati ako Rusija pokrene nuklearni napad

SAD su upozorile Rusiju na "katastrofalne posljedice" ukoliko upotrijebi nuklearno oružje u napadu na Ukrajinu.

Jake Sullivan, savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost, rekao je da su američki zvaničnici u privatnim razgovorima prenijeli ruskim kolegama da će predsjednik Joe Biden "odlučno reagovati" ako ruski predsjednik Vladimir Putin naredi nuklearni napad.

Sullivan je u intervjuu za NBC rekao da Rusija "dobro zna šta će SAD uraditi ako upotrijebi nuklearno oružje, jer su im to bukvalno i rekli".

Američki zvaničnici reagovali su pošto je Putin nagovijestio mogućnost nuklearnog napada, kada je istovremeno najavio i mobilizaciju 300.000 ljudi za rat u Ukrajini.

Ruska vojska se povukla iz određenih oblasti u Ukrajini, i smatra se da je zbog gubitaka na frontu najavljena dodatna mobilizacija.

Zbog najavljene mobilizacije izbili su i protesti širom Rusije na kojima su uhapšene stotine ljudi.

"Putin zna da gubi"

Moskva takođe potpomaže organizovanje referenduma u četiri separatističke oblasti u Ukrajini o pripajanju Rusiji. Smatra se da će stanovnici Hersonske, Zaporoške oblasti, kao i Donjecka i Luganska, izglasati pripajanje Rusiji - što će onda Moskvi dati opravdanje da brani svoje nove teritorije.

Neke informacije sa terena ukazuju na to da ruski vojnici idu od vrata do vrata i da vode ljude na glasanje.

Ukrajina, zajedno sa zapadnim zemljama, ne priznaje referendum i najavljuje da rusko anektiranje njene teritorije neće biti međunarodno priznato.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao za američki CBS da Ukrajinci koji odbiju da glasaju na referendumu mogu da trpe posljedice ruskih snaga.

"Rusi mogu da im isključe struju ili na drugi način onemoguće normalan život. Prisiljavaju ih na glasanje, ili ih vode u zatvor", kaže Zelenski i dodaje da su referendumi "opasan znak da Putin ne planira da prekine rat".

"Zna da gubi. Na terenu je Ukrajina preuzela inicijativu. On ne može da objasni svom narodu kako se to desilo i sad pokušava na drugi način da riješi to pitanje"

Zelenski također smatra da je moguće da se ostvari Putinova prijetnja nuklearnog napada na Ukrajinu.

"On želi da uplaši cijeli svijet, i ovo su prvi koraci u toj nuklearnoj ucjeni. Mislim da ne blefira", rekao je on.

Ukrajinski predsjednik ipak smatra da svijet treba da nastavi pritiskati Putina da odustane od nuklearnog oružja.

"Mislim da se vojna strategija Rusije nije promijenila i da je cilj i dalje okupacija naše zemlje. I, naravno, žele da je destabilizuju iznutra", rekao je Zelenski.

Zelenski tvrdi da su Ukrajinci ujedinjeni protiv Putina, više nego ikada u historiji.

Iranski predsjednik poziva na čvrste mjere protiv protesta širom zemlje

Protesti u Teheranu, 21. septembar 2022

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi insistirao je u subotu da vlada odlučno reaguje na rasprostranjene proteste širom zemlje zbog smrti mlade Kurdkinje Mahse Amini nakon što ju je uhapsila režimska moralna policija.

U sedmici nakon njene smrti, demonstracije su se proširile na najmanje 133 grada, dok je smrtno stradao 41 demonstrant, navela je državna televizija u subotu.

Video na društvenim mrežama prikazuje demonstrante kako pale statuu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u njegovom rodnom gradu Mashhadu u petak. Drugi video snimci prikazuju demonstrante u više gradova, uključujući glavni grad Teheran, kako pale Khmeneijev portret.

Iranski mediji navode da je Raisi, koji se prije nekoliko dana vratio sa zasjedanja Ujedinjenih nacija u New Yorku, rekao porodici pristalice režima koji je ubijen tokom protesta da "vlada mora odlučno reagovati protiv protesta".

Raisi je "naglasio potrebu da se napravi razlika između protesta i remećenja javnog reda i sigurnosti, te je događaje nazvao neredima", prenijeli su državni mediji.

Protesti su najveći od 2019. godine, kada su Iranci izašli na ulice zbog cijena goriva. Najmanje 1.500 ljudi ubijeno je u obračunu koji je uslijedio.

General Azizollah Maleki, šef policije u provinciji Gilan, žarištu trenutnih protesta, rekao je vladinim medijima da su snage sigurnosti u njegovoj pokrajini "na rubu kolapsa". Više od 700 ljudi je navodno uhapšeno zbog protesta u Gilanu.

Demonstranti su navodno preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima većinom kurdskog grada Aznaveh na sjeverozapadu zemlje.

Video na društvenim mrežama također prikazuje nasilne sukobe između demonstranata i vladinih sigurnosnih snaga i dobrovoljačke provladine grupe Basij milicija u okrugu Sattar Khan u Teheranu.

Iranski analitičar Ali Nourizadeh rekao je za Glas Amerike da su se "žene pridružile svojim muževima, sinovima i braći kako bi protestirali na ulicama", dok su se studenti također u velikom broju pridružili protestima "uprkos žestokom režimskom gušenju studentskih demonstranata tokom demonstracija prošle godine i u 2018."

Nourizadeh je rekao da, za razliku od protesta 2009, 2018. i prošle godine, "ne postoji nijedan zahtjev od strane demonstranata", osim pada Khameneija i njegovog režima.

Nourizadeh je rekao da sumnja da su nedavni izvještaji o tome da je Khamenei lošeg zdravlja "možda doprinijeli ljutnji ljudi", koji ne žele da ga naslijedi Khameneijev sin Mojtaba.

Antivladini mediji tvrde da je nekoliko hiljada demonstranata uhapšeno otkako je smrt Mahse Amini prošle sedmice izazvala proteste, u početku u pretežno kurdskim regijama zemlje.

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

U Iranu se pojačavaju sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika zbog smrti 22-godišnje djevojke dok je bila u policijskom pritvoru. Nekoliko američkih senatora kažu Glasu Amerike da se dive iranskim prosvjednicima koji hrabro i odlučno stoje za prava žena, suočeni sa brutalnošću.

Glasanje orkestrirano iz Rusije počinje na okupiranim teritorijama u Ukrajini

Rusko vojno vozilo prolazi ulicom pored bilborda na kom piše "Sa Rusijom zauvijek, 27. septembar", pred referendum u Lugansku, teritoriji pod kontrolom proruskih separatista, u ističnoj Ukrajini, 22. septembra 2022.

U okupiranim regionima Ukrajine počelo je glasanje pod ruskim diktatom na referendumima na kojima se glasači pitaju da li žele da njihovi regioni postanu dio Rusije.

Glasanje je počelo u petak u Lugansku, Hersonu i regionima Zaporožja i Donjecka koji su djelimično pod kontrolom Rusije.

Glasanje, koje mnogi vide kao način da Rusija opravda aneksiju tih oblasti, naišlo je na široku osudu Zapada.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju saopštila je da su referendumi nezakoniti.

"Bilo koje izbore ili referendume na teritoriji Ukrajine mogu da raspišu i sprovedu samo legitimni organi vlasti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima", navodi se u saopštenju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE). "Zbog toga će planirani referendumi biti nezakoniti."

Glasanje u petak uslijedilo je nakon najave ruskog predsjednika Vladimira Putina da namjerava da pozove još 300.000 vojnika za svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini.

Putin je u televizijskom obraćanju ove nedjelje rekao da je mobilizacija rezervista, koja je uslijedila nakon ukrajinskih dobitaka u kontraofanzivi na sjeveroistoku Ukrajine, neophodna za zaštitu otadžbine i suvereniteta Rusije.

Putin je rekao da Zapad pokušava da oslabi i uništi Rusiju i da će njegova zemlja "koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštiti Rusiju i naš narod".

U Moskvi i drugim ruskim gradovima izbili su ulični protesti protiv mobilizacije, a policija je uhapsila 1.300 demonstranata.

Britansko ministarstvo odbrane navelo je u petak u svom obavještajnom izveštaju: "U posljednja tri dana ukrajinske snage su obezbjedile mostobrane na istočnoj obali reke Oskil u oblasti Harkov."

"Na jugu, u Donjeckoj oblasti, borbe su u toku dok ukrajinske snage napadaju grad Liman, istočno od reke Siverski Donjec, koji je Rusija zauzela u maju. Situacija na bojnom polju ostaje složena, ali Ukrajina sada vrši pritisak na teritoriju koju Rusija smatra suštinskom za svoje ratne ciljeve."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG