Najnovije
Američko-kineske tenzije rastu zbog trgovine i Tajvana
Bijela kuća saopštila je u srijedu da je planirano da se virtualni samit između predsjednika Joe Bidena i kineskog predsjednika Xi Jinpinga održi krajem ove godine.
Objava je uslijedila nakon sastanka u Cirihu između savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana i njegovog kineskog kolege Yang Jiechija. Taj potez dolazi dok rastu napetosti između zemalja zbog zahtjeva Bidenove administracije da Peking prestane s vojnim pritiskom na Tajvan i ispuni svoje trgovinske obaveze.
U proteklih nekoliko dana, Kina je poslala oko 150 vojnih aviona u tajvansku zonu protuzračne odbrane, nakon čega su uslijedila upozorenja Bidenove administracije.
"Aktivnost je destabilizirajuća. Rizikuje pogrešnu procjenu i ima potencijal narušiti regionalni mir i stabilnost", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken.
Taipei se smatra nezavisnim, ali Peking ga vidi kao odcijepljenu provinciju. Kineski pritisak na Tajvan postao je još jedno žarište usred stalnih tenzija Washingtona i Pekinga.
Timothy Heath, viši međunarodni istraživač odbrane u Rand korporaciji je rekao: "Iako je zabrinjavajući, ne mislim da je rizik od rata veliki. Mislim da Kinezi nisu zainteresirani za izazivanje rata. Nisu ni SAD."
Sjedinjene Države održavaju neslužbene odnose i podršku odbrane Tajvanu, dok podržavaju politiku "jedne Kine", priznajući Peking u odnosu na Taipei - stav je koji je ponovno potvrđen tokom telefonskog razgovora sa Xijem u septembru, rekao je Biden ranije ove sedmice.
"Slažemo se, pridržavat ćemo se tajvanskog sporazuma, to je naša pozicija i jasno smo to stavili do znanja, tako da mislim da on ne bi trebao raditi ništa drugo osim pridržavati se sporazuma."
Međutim, Sjedinjene Države pojačavaju pritisak na Kinu, rekavši da se nisu pridržavali dogovora iz januara 2020. u kojem se Peking složio da kupi 200 milijardi dolara više američkih roba i usluga do 2021. Administracija zadržava carine na 350 milijardi dolara vrijednosti kineske robe.
Katherine Tai, američka trgovinska predstavnica je rekla: "Koristit ćemo cijeli niz alata koje imamo i prema potrebi razviti nove alate za odbranu američkih ekonomskih interesa od štetnih politika i praksi."
SAD, takođe, sklapaju saveze s indo-pacifičkim silama, uključujući Australiju, koji će im pomoći u opremanju sa podmornicama na nuklearni pogon prema nedavnom AUKUS sporazumu. Biden je, takođe, bio domaćin čelnicima Australije, Indije i Japana na prošlomjesečnom samitu Quad.
Međutim, Washington je izostavljen iz Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva, masovnog sporazuma o slobodnoj trgovini između 10 zemalja jugoistočne Azije i pet partnera, uključujući Kinu.
Takođe, izostavljen je iz Sveobuhvatnog i progresivnog sporazuma o transpacifičkom partnerstvu, trgovinskom sporazumu koji je podržala Obamina administracija, iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump povukao 2017.
Abraham Denmark, direktor Azijskog programa u Wilson centru je rekao: "Sjedinjenim Državama će biti sve teže održavati naše ekonomske prednosti u Indo-Pacifiku, posebno jer se Kina nedavno prijavila za pridruživanje CPTPP-u."
See all News Updates of the Day
Izrael i Iran: Tinjajući sukob koji je izašao iz sjenke i kakva je tu uloga Amerike
Izrael i Iran „razmijenili” su udarce u onome što prijeti da iz dugo tinjajućeg sukoba nižeg intenziteta izraste u širu eskalaciju na Bliskom istoku.
Poslije napada na iranski konzulat u Siriji, za koji Izrael nije preuzeo odgovornost, Teheran je uzvratio operacijom sa više od 300 dronova i projektila od koji je većina oborena, a pet dana kasnije nekoliko dronova je gađalo aerodrome u centralnom Iranu.
Iako niko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad, američki mediji su, pozivajući se na zvaničnike SAD, objavili da iza njega stoji Izrael.
„Iransko-izraelski sukob u sjenci pretvorio se u otvoreni rat niskog stepena između dvije zemlje, a rizici od eskalacije su veći nego ikada ranije. Ovo je do sada nepoznata teritorija za Bliski istok”, rekao je za Glas Amerike Brian Katulis, viši saradnik Bliskoistočnog instituta iz Washingtona.
Amerika i Evropska unija su u danima poslije napada Irana na Izrael pozivale na uzdržanost, a isti stav su ponovile i poslije obaranja dronova iznad iranskog grada Isfhana.
„Bidenova administracija nastoji da deeskalira napetosti, jer posljednja stvar koju želi da vidi jeste širi regionalni rat, posebno pošto se suočava sa izazovima ruske invazije na Ukrajinu i kontinuiranih prijetnji iz Kine”, ocjenjuje Katulis.
Rast napetosti između Izraela i Irana dolazi usred sukob u Gazi. Izraelski napad na Gazu počeo je nakon što je palestinska ekstremistička grupa Hamas napala Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 i otevši 250 ljudi.
U izraelskoj ofanzivi koja je usledila ubijeno je više od 34.000 Palestinaca, prema podacima lokalnog Ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas. Grupe koje podržava Iran objavile su podršku Palestincima, započevši napade iz Libana, Jemena i Iraka.
Laura Blumenfeld, viša saradnica Univerziteta Johns Hopkins, kazala je da je „Izrael sada poravnao račune sa Iranom” i da se fokus vraća na Gazu.
„Ovo je trenutak nestabilnosti, ali i prilika. Svjetski lideri se slažu da je ključ za deeskalaciju oslobađanje talaca. Sekretar Blinken krivi Hamas za zastoj u pregovorima. Na stolu je razuman dogovor, kažu zvaničnici, a ako ga Hamas odbije, izraelski vojni pritisak će se pojačati”, rekla je Blumenfield za Glas Amerike.
Ahmed Fouad Alkhatib, saradnik Atlantskog savjeta, tvrdi da neke procjene ukazuju da bi Iran možda bio spreman da apsorbuje i „proguta” ograničeni uzvratni udar Izraela.
On ocjenjuje i da administracija američkog predsjednika Joea Bidena shvata da je Izraelu bila potrebna „sopstvena verzija odmazde za spašavanje časti poslije dramatičnih napada Irana prošle subote”.
Reakcije u Iranu dan poslije napada su bile takve da se u medijskim izvještajima o incidentu ne pominje Izrael. Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da „Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela”, nekoliko sati nakon napada.
Alkhatib smatra da će jedan od najvećih dobitnika u potencijalnoj eskalaciji nakon udara biti Hamas u Gazi.
„Grupa se osjetila ohrabrenom direktnim udarima Irana na Izrael, učvršćujući njegovu pregovaračku poziciju o prekidu vatre i razmjeni talaca koje je vodio Katar. Ostaju ozbiljna operativna i strateška pitanja o sposobnosti Izraela da upravlja ratom na južnom frontu, rastućoj eskalaciji sa Hezbolahom na sjevernom frontu i otvorenoj konfrontaciji sa Iranom i njegovim različitim zastupnicima širom Bliskog istoka”, kaže on.
Katulis iz Bliskoistočnog instituta dodaje da trenutna situacija na Bliskom istoku zahtijeva „dublji angažman” Sjedinjenih Država.
„Nijedna druga zemlja nema odnose i prisustvo da koči negativne trendove koje vidimo kako se razvijaju”, zaključio je Katulis.
Jedna osoba se zapalila pred sudom u kojem se vodi proces protiv Donalda Trumpa
Jedna osoba zapalila se pred njujorškim sudom u kojem se održava suđenje bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na izjave očevidaca.
Jedan od njih prenio je da je video muškarca kako baca papirne pamflete, poslije čega se polio tečnošću iz konzerve i zapalio.
Televizija CNN izvijestila je da je čovjek u plamenu bio duže od tri minuta.
Neimenovani njujorški zvaničnik za vanredne situacije izjavio je da je jedna osoba na nosilima nakon što se očigledno zapalila. Razlog incidenta nije poznat.
Neki od očevidaca prenijeli su da je muškarac djelovao smireno prije nego što se polio tečnošću.
Pred zgradom suda u centru Manhattana pojačane su mere bezbjednosti, zbog prisustva demonstranata, koji se okupljaju od ponedjeljka kada je proces počeo. U petak je njihov broj bio nešto manji u poređenju sa ostatkom nedjelje.
Incident se dogodio u danu okončanja izbora porotnika – što je preduslov za održavanje uvodnih riječi u prvom krivičnom postupku protiv jednog bivšeg američkog predsjednika.
Dvanaest porotnika i njihovih šest zamenika razmotriće dokaze kako bi utvrdili da li je Donald Trump kriv za falsifikovanje poslovne dokumentacije, za šta ga terete optužnica. Optužen je, između ostalog, da je novac uplaćivan porno glumici Stormy Daniels za diskreciju o njihvoj aferi predstavljao kao pravne troškove.
Radi se o isplati 130.000 dolara koje je njegov bivši advokat Michael Cohen uplatio Daniels prije izbora 2016. u zamjenu za diskretnost o seksualnom odnosu koji su imali deceniju ranije.
Trump, koji je osvojio dovoljan broj glasova za stranačku nominaciju na predstojećim predsjedničkim izborima, izjasnio se da nije kriv po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih zapisa i negira susret sa Daniels.
Ako bude proglašen krivim, Trump i dalje može da obavlja položaj predsjednika.
Suđenje bi trebalo da traje 6 do 8 nedjelja i nije jedino s kojim je Trump suočen.
Međutim, još se ne zna kada će početi suđenja u Georgiji i Washingtonu po optužbama za pokušaje da prekroji izbornu volju, niti na Floridi, gdje je optužen za pogrešno rukovanje poverjivim dokumentima.
Tramp se izjasnio da nije kriv u sva tri slučaja za koje, bez iznošenja dokaza, tvrdi da su dio napora Bidenovih pristalica da poremete njegovu predizbornu kampanju.
Rasprava u UN-u: Genocid u Srebrenici globalno osuditi
Genocid u Srebrenici mora biti osuđen na globalnom nivou, mora se izraziti podrška žrtvama te spriječiti negiranje genocida i osuditi veličanje ratnih zločinaca kako bi se spriječili budući genocidi i ratni zločini.
Poručili su to Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u govoru pred ambasadorima Ujedinjenih nacija 19. aprila u New Yorku.
Bećirović je najprije podsjetio da je genocid u Srebrenici utvrđen presudama UN-ovih sudova kao i sudova u BiH, te naglasio da rezolucija o genocidu u Srebrenicu koja se predlaže "nije prijetnja nijednom narodu".
"Postoje pojedinci zločinci. Nema nijedne rečenice o kolektivnoj odgovornosti", kazao je član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i naglasio da treba razbiti lažnu propagandu da je rezolucija protiv srpskog naroda.
Bećirović je, tokom brifinga o pripremama za obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici, uključujući nacrt rezolucije o "Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici", kazao da se rezolucijom traži da se ustanovi Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida 1995. godine u Srebrenici.
Pored ostalog, kazao je da se poziva da države članice u svoje obrazovne programe unesu i genocid u Srebrenici kako bi se podigla svijest i spriječili budući genocidi.
Bećirović je naveo da je rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici potrebna zbog jačanja kulture sjećanja, očuvanja mira, vladavine pravde i jačanja povjerenja. Rezolucija je, kako je kazao, potrebna i zbog okretanja prema budućnosti, zbog pomirenja u regiji Zapadnog Balkana, zaštite sudova UN-a i civilizacijske vrijednosti te zbog solidarnosti sa žrtvama i njihovim porodicama.
"Ako i površno pogledate tekst rezolucije, nećete naći nijedan argument da je ova rezolucija protiv bilo kojeg naroda ili države", kazao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Komšić je, pored ostalog, kazao kako je cilj rezolucije spriječiti negiranje činjenica utvrđenih presudama međunarodnih i domaćih sudova, a to je da je u Srebrenici počinjen genocid", kazao je Komšić.
Naglasio je da su "ti ljudi sistemski i planski ubijani zbog svoje vjere i nacije".
Svjedočio je i Azir Osmanović, preživjeli Srebreničanin koji je u genocidu izgubio gotovo sve najbliže članove porodice.
"Mogao sam lako biti među hiljadama ubijenih. Skrili smo se u UN-ovu bazu u Potočarima. Slušao sam vriskove, gledao izvođenje ljudi iz baze koji su ubijani", kazao je Osmanović.
On je, pored ostalog, kazao kako je genocid u Srebrenici univerzalna tragedija o kojoj je potrebna globalna svijest.
"Imate šansu da stavite tačku na negiranje genocida", kazao je Osmanović.
Na početku brifinga u zgradi Skupštine Ujedinjenih nacija pušten je film s osnovnim činjenicama o genocidu u Srebrenici, pored ostalog, da je ubijeno više od 8700 ljudi, među kojima 563 djece, da je pronađeno 85 masovnih grobnica i da se i dalje traga za više od 800 nestalih.
Navedeno je i da je u počinjenju genocida učestvovalo više od 2.500 ljudi, da je osuđeno 75 na 783 godine zatvora, uz pet doživotnih kazni.
Izrael u posljednji tren upozorio SAD o napadu na Iran, kaže italijanski ministar vanjskih poslova
Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, domaćin ministarskog sastanka Grupe 7 u Capriju u Italiji, rekao je u petak da je Izrael obavijestio SAD "u zadnji čas" o napadu.
Obraćajući se novinarima na brifingu u petak nakon sastanaka G-7 u Capriju u Italiji, od američkog državnog sekretara Antonija Blinkena više puta je zatražen komentar, ali je on to odbio.
"Sjedinjene Države nisu bile uključene ni u jednu ofanzivnu operaciju", rekao je Blinken u odgovoru. "Ono na šta smo fokusirani, na šta je fokusiran G-7, i opet se to odražava u našoj izjavi i u našem razgovoru, jeste naš rad na deeskalaciji."
Iran je rano u petak ispalio protivzračnu odbranu iz velike zračne baze i nuklearne lokacije u blizini centralnog iranskog grada Isfahana nakon što je uočio bespilotne letjelice.
Bio je to dio očiglednog izraelskog napada kao odmazde za napad Teherana dronom i projektilima na zemlju prošlog vikenda.
Upitan da opiše trenutni američko-izraelski odnos, Blinken je rekao da Izrael sam donosi odluke i da su Sjedinjene Države predane njegovoj sigurnosti.
"Predani smo pomoći Izraelu da se odbrani i prema potrebi sudjelujemo u njegovoj odbrani, kao što ste vidjeli prije samo nekoliko dana", rekao je Blinken, misleći na akciju SAD-a i saveznika da pomognu Izraelu u odbijanju iranskih bespilotnih letjelica i raketa tokom vikenda.
Tajani je rekao da su svi partneri G7 u petak razmijenili informacije o onome što znaju o događanjima u Iranu.
"G7 je radio i radit će na deeskalaciji", rekao je Tajani na završnoj konferenciji za medije.
Glasnogovornik generalnog sekretara UN-a Antonio Guterres, Stephane Dujarric, rekao je da je šef UN-a "ponavljao da je krajnje vrijeme da se zaustavi opasan ciklus odmazde na Bliskom istoku".
"Generalni sekretar osuđuje svaki čin odmazde i apeluje na međunarodnu zajednicu da zajedno radi na sprečavanju bilo kakvog daljeg razvoja koji bi mogao dovesti do razornih posljedica za cijeli region i šire", navodi se u saopštenju.
U saopštenju nakon trodnevnog sastanka zemalja G7, ministri Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država pozvali su strane "da spriječe daljnju eskalaciju".
Grupa je također upozorila Iran da ne prenosi balističke projektile i srodnu tehnologiju Rusiji.
O ratu u Gazi, grupa je pozvala Hamas da oslobodi taoce i podsjetila Izrael da poštuje međunarodno i humanitarno pravo.
Navodi se da se zemlje G7 i dalje protive "vojnoj operaciji punog opsega u Rafahu koja bi imala katastrofalne posljedice na civilno stanovništvo", te su pozvale na povećanje protoka pomoći u Gazu.
Sagovornici VOA o rezoluciji o Srebrenici: Počinjeni genocid je historijska i pravna činjenica
U UN-u održana je prezentacija nacrta rezolucije o genocidu počinjenom u Srebrenici 1995. Srbija snažno lobira za neusvajanje rezolucije. Usvajanje rezolucije bi moglo pomoći u procesu zatvaranja ratnih rana na Balkanu, smatraju analitičari koji su govorili za Glas Amerike (VOA).
