Linkovi

Najnovije

SAD: Januarska inflacija najveća u posljednjih 40 godina

Povećanje cijena tokom januara uzrokovalo je najveći godišnji rast inflacije u Sjedinjenim Državama u posljednjih 40 godina. Opšte poskupljenje, o kome je izvijestio američki Sekretarijat za rad, izazvano je porastom cijena stanarina, struje i hrane.

Predsjednik SAD Joe Biden u saopštenju naveo da je izvještaj o rastu potrošačkih cijena podsjetnik da su budžeti Amerikanaca pod velikim opterećenjem, te da njegova administtracija koristi sva raspoloživa sredstva da riješi to pitanje.

Američki predsjednik ukazao je i na procjene analitičara da će inflacija da se smanji do kraja godine i dodao da su mjere njegove administracije dovele do pada novih prijava za pomoć nezaposlenima, ocjenjujući da je to znak "stvarnog napretka".

Visok procenat inflacije zasjenio je ekonomski rast u SAD-u najbrži u posljednjih 37 godina, kao i povoljna kretanja na tržištu rada.

Ukupno povećanje cijena tokom januara iznosilo je 0,6 odsto. Od toga, hrana je poskupila za 0,9 procenata, dok su namirnice koje se konzumiraju kod kuće skuplje za 1,0 posto. Skuplje su žitarice, pekarski i mliječni proizvodi, voće i povrće.

Struja je skuplja za 4,2% - što je, takoreći, neutralisalo efekte pojeftinjenja goriva i prirodnog gasa.

U prethodnih godinu dana Indeks potrošačkih cijena povećan je za 7,5 procenata – što je najveći porast u odnosu na 1982.

Ekonomija se bori sa visokom inflacijom, čiji je uzrok to što se, u vrijeme pandemije Covida, više troši na kupovinu dobara nego usluga.

Znatne novčane sume izdvojene za pomoć tokom pandemije pokrenule su potrošnju, ali su istovremeno ograničeni kapaciteti, jer su usljed pandemije skrajnuti radnici potrebni za proizvodnju i distribuciju do potrošača.

Usljed takvih ekonomskih kretanja, stručnjaci procjenjuju da bi Federalne rezerve od marta mogle početi sa podizanjem kamatnih stopa – kako bi ublažile inflatorne tokove.

Procjene su da bi osnovna kamatna stopa mogla biti povećana za pola procenta.

U istom danu objavljen je i izveštaj Sekretarijata za rad o zapošljavanju u kome je navedeno da je prijava za pomoć nezaposlenima u prethodnoj sedmici bilo manje za 16.000.

U skladu sa tim broj građana prijavljenih za pomoć u nedjelji okončanoj 5. februara iznosio je 223.000.

See all News Updates of the Day

Izrael poziva na sankcionisanje iranskog raketnog programa

Iranci podižu zastavu i maketu projektila tokom proslave nakon napada na Izrael, 15. april 2024.
Iranci podižu zastavu i maketu projektila tokom proslave nakon napada na Izrael, 15. april 2024.

Izrael je u utorak pozvao na uvođenje novih sankcija Iranu kao dio odgovora na iransku vojsku i neke od saveznika koji su pokrenuli zračni napad bez presedana na jevrejsku državu.

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je na društvenim mrežama da je došao do više od 30 zemalja kako bi se zalagao za sankcije protiv iranskog raketnog programa i za proglašenje iranske Revolucionarne garde (IRGC) terorističkom organizacijom.

Sjedinjene Države su jedna od nekoliko zemalja koje su već označile IRGC kao terorističku grupu. Od oktobra, SAD su uvele nekoliko rundi sankcija protiv iranskog programa balističkih projektila pošto su sankcije UN-a istekle.

Čini se da je Izrael također sklon vojnoj osveti, uprkos molbama svjetskih lidera za deeskalaciju situacije.

Izraelski vojni zvaničnici rekli su u ponedjeljak da Teheran mora platiti cijenu za subotnji baraž od oko 350 projektila i dronova, a većina je lansirana s iranskog tla.

Iranski napad "naići će na odgovor", rekao je načelnik izraelske vojske general-pukovnik Herzi Halevi.

"Iran će se suočiti s posljedicama svojih akcija", rekao je on, govoreći iz zračne baze Nevatim na jugu Izraela.

Izraelski vojni zvaničnici nisu elaborirali kako bi taj odgovor mogao izgledati, iako je glasnogovornik izraelskih odbrambenih snaga kontraadmiral Daniel Hagari rekao da će doći "u vrijeme koje mi odaberemo".

Oštra izraelska retorika dolazi čak i kada je njen najvatreniji pobornik, Sjedinjene Države, poziva Izrael da pokaže suzdržanost, tvrdeći da je neuspjeh iranskih bespilotnih letjelica i raketa da nanesu veliku štetu sam po sebi ogromna pobjeda.

Predsjednik Irana: Žestoko ćemo uzvratiti na svaku akciju protiv naših interesa

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi

Iran će odgovoriti na svaku akciju protiv svojih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi u utorak, prema Iranskoj studentskoj novinskoj agenciji, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad Teherana dronovima i raketama tokom vikenda.

"Kategorično izjavljujemo da će i najmanja akcija protiv iranskih interesa sigurno naići na ozbiljan, širok i bolan odgovor protiv svakog počinitelja", rekao je Raisi katarskom emiru šeiku Tamimu bin Hamadu al-Thaniju.

Načelnik izraelskog vojnog štaba Herzi Halevi rekao je u ponedjeljak da iranski napad na Izrael - koji je bio odmazda nakon bombardovanja zgrade iranske ambasade u Damasku 1. aprila - zahtijeva odgovor.

Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Ali Bagheri Kani rekao je državnoj TV u ponedjeljak navečer da će kontraofanziva Teherana nakon bilo kakve izraelske odmazde biti "pitanje sekundi jer Iran neće čekati još 12 dana da odgovori".

Biden razgovarao sa premijerom Iraka usred eskalacije tenzija na Bliskom istoku

Američki predsjednik Joe Biden i premijer Iraka Mohammed Shia al-Sudani tokom susreta u Bijeloj kući.
Američki predsjednik Joe Biden i premijer Iraka Mohammed Shia al-Sudani tokom susreta u Bijeloj kući.

Dok je američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak ugostio iračkog premijera, sve su oči bile uprte u Iran, koji je tokom vikenda izveo historijski prvi napad na Izrael.

Taj napad je razbuktao zabrinutost za širi regionalni rat - situaciju koja je zasjenila već planirani sastanak u Ovalnom uredu, na kojem su željeli razgovarati o međusobnoj borbi protiv Islamske države, ekonomskim pitanjima i napretku Iraka prema energetskoj nezavisnosti i modernizaciji.

"Dvojica lidera su ponovo potvrdila svoju posvećenost trajnom strateškom partnerstvu između Iraka i Sjedinjenih Država i razgovarali su o svojim vizijama za sveobuhvatnu bilateralnu saradnju u skladu sa Strateškim okvirnim sporazumom između SAD-a i Iraka iz 2008. godine", rekla su dvojica lidera u zajedničkoj izjavi nakon sastanka.

U međuvremenu, zvaničnici Bijele kuće osporili su izvještaje da je Iran iznio jasno upozorenje prije napada. Portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost John Kirby nazvao je takve izvještaje "glupostima".

Naglasio je da je odgovor Izraela "odluka Izraela" i "ostavićemo to njima".

Iako Sjedinjene Države opisuju zračni napad Irana kao neuspjeh, irački lider je priznao da sukob između Izraela i Hamasa predstavlja veliku zabrinutost u regiji.

"Želimo zaustavljanja tog rata, koji je odnio živote hiljada civila, žena i djece", rekao je Sudani, sjedeći pored Bidena u Ovalnoj kancelariji. "I ohrabrujemo sve napore oko zaustavljanja širenja sukoba."

Dvije nacije imaju delikatan odnos nakon decenija vojnog angažmana SAD-a u Iraku. Američka protivvazdušna sredstva u sjevernom Iraku korištena su za obaranje nekih od iranskih projektila.

Biden je rekao da Irak - dugogodišnji protivnik Irana - ima ulogu u održavanju mira.

"Jednostavno rečeno, naše partnerstvo je ključno za naše nacije, za Bliski istok, a vjerujem i za svijet", rekao je.

Dvojica lidera najavila su niz bilateralnih mjera u ponedjeljak, ali nijedna nije izravno spomenula Iran.

Ostali sporazumi bili su usredsređeni na prioritete koje je Bidenova administracija istakla u martu uoči posjete: energetska nezavisnost, regionalna bezbjednost i "trajni poraz ISIS-a".

Ali analitičari kažu da bi Bagdad trebao iskoristiti svaku diplomatsku priliku da traži mir.

"Irak treba da jasno stavi do znanja da preferira smanjenu eskalaciju", rekao je za Glas Amerike Daniel Byman, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije. "I to je i razgovor s Irancima, ali i razgovor s drugim arapskim državama i razgovor sa Sjedinjenim Državama, da je to negativno s gledišta Iraka i da želi da sve sile poduzmu odgovorne mjere kako bi pokušale smanjiti eskalaciju."

Dok Izrael razmišlja o svom odgovoru, regionalni akteri ne sjede mirno. U ponedjeljak se irački predsjednik sastao s kraljem Jordana Abdulahom II. Prema Jordanskom kraljevskom dvoru, oni su govorili o opasnostima od dalje eskalacije ovog sukoba.

Gaza: Pojačana isporuka humanitarne pomoći, Amerika to želi održati

Palestinski radnik prazni vreće brašna koje je donirao Svjetski program za hranu pekari u gradu Gaza 14. aprila 2024.
Palestinski radnik prazni vreće brašna koje je donirao Svjetski program za hranu pekari u gradu Gaza 14. aprila 2024.

Humanitarna pomoć Pojasu Gaze značajno je porasla u posljednjih nekoliko dana, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby, ali Sjedinjene Države moraju osigurati da se ta pomoć održi, dodao je.

"Pomoć je porasla u samo posljednjih nekoliko dana", rekao je Kirby u intervjuu za MSNBC. "To je važno, ali se mora održati."

Oko 100 kamiona ušlo je u enklavu samo u posljednja 24 sata, dodao je Kirby, što je ukupno 2.000 isporuka pomoći kamionima od početka sukoba.

Po prvi put u šest mjeseci, pekara u gradu Gaza počela je s radom uz pomoć Svjetskog programa za hranu, koji je dostavio očajnički potrebne pakete hrane i pšenično brašno dijelu enklave u kojem izvještaj koji podržava UN upozorava na neminovnu glad.

Držeći vreću svježe pečenih hljebova, Abdelrahman al-Jadba, stanovnik Gaze, rekao je da je osjetio olakšanje što će moći nahraniti svoju djecu, opisujući kako je bio prisiljen da im daje kruh napravljen od brašna pomiješanog s pijeskom.

Ranije ovog mjeseca, predsjednik Joe Biden je rekao da će iskoristiti američku podršku Izraelu u ratu protiv Hamasa za povećanje humanitarne pomoći u Gazi i na konkretne korake Izraela da zaštiti humanitarne radnike i civile.

U odvojenom intervjuu za CNBC, Kirby je ponovio Bajdenov stav rekavši: "Naša politika u odnosu na Gazu će se promijeniti ako ne vidimo značajne promjene tokom vremena."

Taj potez potaknuo je izraelski napad u kojem je ubijeno sedam radnika Svjetske centralne kuhinje.

Humanitarne agencije žalile su se da Izrael ne osigurava dovoljan pristup hrani, lijekovima i drugim potrebnim humanitarnim zalihama u devastiranoj palestinskoj enklavi, gdje se civili suočavaju s glađu i široko rasprostranjenom bolešću i gdje su gotovo svi beskućnici.

Izvještaj je zasnovan na informacijama AP-a, Reutersa i AFP-a.

Florida: Rođeno mladunče bornejskog orangutana, kritično ugrožene vrste

Bornejski orangutan (Foto: Jesse Adair/Busch Gardens Tampa Bay via AP)
Bornejski orangutan (Foto: Jesse Adair/Busch Gardens Tampa Bay via AP)

Mladunče ugrožene vrste bornejskog orangutana rođeno je u Busch Gardensuu u Tampa Bayju na Floridi. Beba orangutana rođena je carskim rezom u subotu, žensko je i teška je oko 1,3 kilograma, rekli su zvaničnici parka.

Majka Luna se oporavlja od operacije i biće ponovo sa bebom kada se stabilizuje.

Ovi orangutani se nalaze samo na ostrvu Borneo, a Međunarodna unija za zaštitu prirode proglasila ih je kritično ugroženim.

Busch Gardens je dio Plana preživljavanja vrsta Asocijacije zooloških vrtova i akvarijuma, koji ima za cilj upravljanje ugroženim vrstama i edukaciju posjetilaca o životinjama.

Bornejski orangutan je treća po veličini vrsta majmuna. Rođenje ovog mladunčeta je prekretnica u naporima za očuvanje orangutana, naveo je Busch Gardens u saopštenju za javnost.

Orangutani u divljini obično žive između 35 i 40 godina. Novorođena pripadnica rijetke vrste još nema ime. Tematski park u Tampi svoj zoološki vrt smatra jednim od najvećih u Sjevernoj Americi, u kojem se nalaze hiljade životinja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG