Linkovi

Najvažnije

SAD: Januarska inflacija najveća u posljednjih 40 godina

Povećanje cijena tokom januara uzrokovalo je najveći godišnji rast inflacije u Sjedinjenim Državama u posljednjih 40 godina. Opšte poskupljenje, o kome je izvijestio američki Sekretarijat za rad, izazvano je porastom cijena stanarina, struje i hrane.

Predsjednik SAD Joe Biden u saopštenju naveo da je izvještaj o rastu potrošačkih cijena podsjetnik da su budžeti Amerikanaca pod velikim opterećenjem, te da njegova administtracija koristi sva raspoloživa sredstva da riješi to pitanje.

Američki predsjednik ukazao je i na procjene analitičara da će inflacija da se smanji do kraja godine i dodao da su mjere njegove administracije dovele do pada novih prijava za pomoć nezaposlenima, ocjenjujući da je to znak "stvarnog napretka".

Visok procenat inflacije zasjenio je ekonomski rast u SAD-u najbrži u posljednjih 37 godina, kao i povoljna kretanja na tržištu rada.

Ukupno povećanje cijena tokom januara iznosilo je 0,6 odsto. Od toga, hrana je poskupila za 0,9 procenata, dok su namirnice koje se konzumiraju kod kuće skuplje za 1,0 posto. Skuplje su žitarice, pekarski i mliječni proizvodi, voće i povrće.

Struja je skuplja za 4,2% - što je, takoreći, neutralisalo efekte pojeftinjenja goriva i prirodnog gasa.

U prethodnih godinu dana Indeks potrošačkih cijena povećan je za 7,5 procenata – što je najveći porast u odnosu na 1982.

Ekonomija se bori sa visokom inflacijom, čiji je uzrok to što se, u vrijeme pandemije Covida, više troši na kupovinu dobara nego usluga.

Znatne novčane sume izdvojene za pomoć tokom pandemije pokrenule su potrošnju, ali su istovremeno ograničeni kapaciteti, jer su usljed pandemije skrajnuti radnici potrebni za proizvodnju i distribuciju do potrošača.

Usljed takvih ekonomskih kretanja, stručnjaci procjenjuju da bi Federalne rezerve od marta mogle početi sa podizanjem kamatnih stopa – kako bi ublažile inflatorne tokove.

Procjene su da bi osnovna kamatna stopa mogla biti povećana za pola procenta.

U istom danu objavljen je i izveštaj Sekretarijata za rad o zapošljavanju u kome je navedeno da je prijava za pomoć nezaposlenima u prethodnoj sedmici bilo manje za 16.000.

U skladu sa tim broj građana prijavljenih za pomoć u nedjelji okončanoj 5. februara iznosio je 223.000.

See all News Updates of the Day

U Aziji, Harris kritikovala kinesko "zastrašivanje" i "prisilu"

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris domaćin je rasprave za okruglim stolom s japanskim poslovnim direktorima iz kompanija u industriji poluprovodnika, u rezidenciji glavne misije u Tokiju, 28.09. 2022.

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris kritikovala je vanjsku politiku Kine u srijedu u govoru izvan Tokija, rekavši da agresivno ponašanje Pekinga prijeti "međunarodnom poretku temeljenom na pravilima".

Harris je to komentirala u obraćanju pripadnicima američke vojske na USS Howardu, mornaričkom razaraču usidrenom u mornaričkoj bazi Yokosuka, najvećem pomorskom objektu američke mornarice na svijetu.

“Kina potkopava ključne elemente međunarodnog poretka temeljenog na pravilima. Kina je dovela u pitanje slobodu mora. Kina je iskoristila svoju vojnu i ekonomsku moć kako bi prisilila i zastrašila svoje susjede”, rekla je Harris.

Harris, koja je u Japanu kako bi prisustvovala državnom sprovodu bivšeg premijera Shinza Abea, također je kritizirala kinesko "uznemirujuće ponašanje u Istočnom kineskom moru i Južnom kineskom moru, a nedavno i provokacije preko Tajvanskog tjesnaca".

Proteklih tjedana Kina je okružila Tajvan vojnim vježbama, u nečemu što se čini kao pokušaj preoblikovanja statusa quo u osjetljivom Tajvanskom tjesnacu.

Kina polaže pravo na demokratski Tajvan, iako otokom nikada nije vladala Komunistička partija Kine. Peking optužuje Sjedinjene Države za neprimjerenu potporu onome što oni smatraju "snagama neovisnosti" u Tajvanu.

Iako Sjedinjene Države nemaju službene odnose s Tajvanom, Washington je jedan od najvažnijih međunarodnih partnera Taipeija i redovito odobrava veliku prodaju oružja demokratskoj vladi otoka. Također je plovio vojnim brodovima kroz Tajvanski tjesnac, razbjesnivši Kinu.

U. S. Vice President Kamala Harris speaks with reporters after visiting the USS Howard naval destroyer at Yokosuka Naval Base outside Tokyo, Sept. 28, 2022.
U. S. Vice President Kamala Harris speaks with reporters after visiting the USS Howard naval destroyer at Yokosuka Naval Base outside Tokyo, Sept. 28, 2022.

"Sjedinjene Države vjeruju da su mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu ključna značajka slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika", rekao je Harris. "Nastavit ćemo letjeti, ploviti i djelovati, neustrašivi i bez straha, gdje god i kad god međunarodno pravo dopušta."

“Nastavit ćemo se protiviti svakoj jednostranoj promjeni statusa quo. I nastavit ćemo podržavati tajvansku samoobranu, u skladu s našom dugogodišnjom politikom. Tajvan je živahna demokratija koja pridonosi globalnom dobru – od tehnologije do zdravlja i šire, a Sjedinjene Države nastavit će produbljivati naše neslužbene veze”, dodala je.

Tajvan se spominjao u razgovorima potpredsjednice SAD s japanskim, južnokorejskim i australskim premijerima u Tokiju, prema visokom dužnosniku administracije koji je izvijestio novinare, koji je odbio otkriti identitet.

“Moramo biti usklađeni. I mislim da smo značajno usklađeni… Mislim da postoji uzajamna predanost svih uključenih zemalja miru i sigurnosti u Tajvanskom tjesnacu,” rekao je dužnosnik.

U.S. Vice President Kamala Harris, center right, holds a bilateral meeting with South Korea's Prime Minister Han Duck-soo, center, left, in Tokyo, Sept. 27, 2022.
U.S. Vice President Kamala Harris, center right, holds a bilateral meeting with South Korea's Prime Minister Han Duck-soo, center, left, in Tokyo, Sept. 27, 2022.

Harris u četvrtak odlazi u Seul, gdje će posjetiti demilitariziranu zonu koja razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju.

Sjeverna Koreja lansirala je rekordno veliki broj projektila ove godine, uključujući balističku raketu kratkog dometa u nedjelju uoči posjete Harris .

Zaustavljanje ima za cilj signalizirati predanost SAD-a obrani Južne Koreje, prema visokom dužnosniku administracije.

“Ključna poruka o kojoj ona govori na ovom putovanju je kako su naše obrambene obveze čvrste. Znamo da je bilo mnogo rasprava s Korejcima o obavezama proširenog odvraćanja. I da bismo te riječi doista proveli u djelo, vjerujemo da je to snažan signal", rekao je dužnosnik.

Dok bude u Seoulu, Harris će se sastati i s južnokorejskim predsjednikom Yoon Suk Yeolom, konzervativcem koji je preuzeo dužnost u maju. Yoon se zalagao za proširenje saveza Južne Koreje sa Sjedinjenim Državama i podržava sve veće prikazivanje američke i južnokorejske vojne moći.

Takve su demonstracije učestalije i intenzivnije zbog predviđanja da će Sjeverna Koreja uskoro izvesti svoj sedmi nuklearni test.

State Department: Sankcije su najvažniji način za Zapadni Balkan

Glasnogovornik State Departmenta Ned Price

Sankcije tužiteljici Tužilaštva Bosne i Hercegovine Diani Kajmaković komentirao je Ned Price, glasnogovornik State Departmenta.

"Jedan od naših ciljeva kada se radi o Zapadnom Balkanu je da se radi s vladama i s narodima regije sa ciljem iskorjenjivanja korupcije. Sankcije su važan dio toga. Mi smo objavili sankcije, a i Ministarstvo financija je ovog jutra objavilo sankcije državnoj tužiteljici koja je sudjelovala u korupciji. Pružili smo informacije u tom priopćenju. Ministarstvo financija možda ima i dodatne informacije o utemeljenosti sankcija.

Sankcije ostaju važan način - najvažniji način! - kada se radi o čitavoj regiji. One su važne za naš cilj, cilj koji dijelimo sa vladama i narodima regije, a to je iskorjenjivanje korupcije."

Novinari su se interesirali i potencijalnim o mehanizmima suzbijanja ruskog i kineskog uticaja u regionu.

"Nije upitno da je Zapadni Balkan dinamična regija, atraktivna zemljama širom svijeta. Naravno atraktivna je i Kini i Rusiji iz različitih razloga. Mi vjerujemo - a to smo rekli i javno i u privatnim angažmanima sa zemljama Zapadnog Balkana - da interesi koji su nam zajednički i vrijednosti koje dijelimo predodređuju odnos koji je na mnogo načina jedinstven i različit od vizije odnosa koje bi za regiju imale Rusija ili Kina.

Dakle, bilo da se radi o razvoju, o sigurnosti, o ekonomiji, ili o humanitarnoj pomoći, mi smo jasno izrazili našu želju da budemo partner zemljama Zapadnog Balkana i da - a to smo podrazumijevali implicitno, a u nekim slučajevima izrazili i eksplicitno - partnerstvo koje donosimo bude različito od odnosa kakve bi željele dvije druge zemlje koje ste spomenuli."

U pisanom saopćenju State Department je objavio:

"Program sankcija Sjedinjenih Država za zapadni Balkan usmjeren je na pojedince i subjekte koji podrivaju ili ugrožavaju poslijeratne sporazume i institucije uspostavljene kao dio teško stečenog mira i Daytonskog mirovnog sporazuma. BiH se suočava s najozbiljnijom političkom krizom od 1995. godine, ograničena etnonacionalističkim političkim strankama koje iskorištavaju pokroviteljske mreže kako bi zadržale moć i bogatstvo. Štoviše, pravosudni sustav zemlje sve je više zarobljen od strane političkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža i pod njihovom kontrolom.

Sjedinjene Američke Države će nastaviti koristiti sva ovlaštenja koja su im na raspolaganju za promicanje odgovornosti za one koji su uključeni u koruptivne aktivnosti ili podrivaju demokratske procese i institucije BiH."

Šef tužiteljice Kajmaković Milanko Kajganić, vršilac dužnosti Glavnog tužioca BiH izjavio je u Sarajevu da će rezultati istrage Tužilaštva odlučiti o eventualnoj smjeni tužiteljice Kajmaković, te da ona, za sada, ostaje na funkciji tužioca Tužilaštva BiH.

SAD upozoravaju Putina na "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje

Biden će odlučno reagovati ako Rusija pokrene nuklearni napad

SAD su upozorile Rusiju na "katastrofalne posljedice" ukoliko upotrijebi nuklearno oružje u napadu na Ukrajinu.

Jake Sullivan, savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost, rekao je da su američki zvaničnici u privatnim razgovorima prenijeli ruskim kolegama da će predsjednik Joe Biden "odlučno reagovati" ako ruski predsjednik Vladimir Putin naredi nuklearni napad.

Sullivan je u intervjuu za NBC rekao da Rusija "dobro zna šta će SAD uraditi ako upotrijebi nuklearno oružje, jer su im to bukvalno i rekli".

Američki zvaničnici reagovali su pošto je Putin nagovijestio mogućnost nuklearnog napada, kada je istovremeno najavio i mobilizaciju 300.000 ljudi za rat u Ukrajini.

Ruska vojska se povukla iz određenih oblasti u Ukrajini, i smatra se da je zbog gubitaka na frontu najavljena dodatna mobilizacija.

Zbog najavljene mobilizacije izbili su i protesti širom Rusije na kojima su uhapšene stotine ljudi.

"Putin zna da gubi"

Moskva takođe potpomaže organizovanje referenduma u četiri separatističke oblasti u Ukrajini o pripajanju Rusiji. Smatra se da će stanovnici Hersonske, Zaporoške oblasti, kao i Donjecka i Luganska, izglasati pripajanje Rusiji - što će onda Moskvi dati opravdanje da brani svoje nove teritorije.

Neke informacije sa terena ukazuju na to da ruski vojnici idu od vrata do vrata i da vode ljude na glasanje.

Ukrajina, zajedno sa zapadnim zemljama, ne priznaje referendum i najavljuje da rusko anektiranje njene teritorije neće biti međunarodno priznato.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao za američki CBS da Ukrajinci koji odbiju da glasaju na referendumu mogu da trpe posljedice ruskih snaga.

"Rusi mogu da im isključe struju ili na drugi način onemoguće normalan život. Prisiljavaju ih na glasanje, ili ih vode u zatvor", kaže Zelenski i dodaje da su referendumi "opasan znak da Putin ne planira da prekine rat".

"Zna da gubi. Na terenu je Ukrajina preuzela inicijativu. On ne može da objasni svom narodu kako se to desilo i sad pokušava na drugi način da riješi to pitanje"

Zelenski također smatra da je moguće da se ostvari Putinova prijetnja nuklearnog napada na Ukrajinu.

"On želi da uplaši cijeli svijet, i ovo su prvi koraci u toj nuklearnoj ucjeni. Mislim da ne blefira", rekao je on.

Ukrajinski predsjednik ipak smatra da svijet treba da nastavi pritiskati Putina da odustane od nuklearnog oružja.

"Mislim da se vojna strategija Rusije nije promijenila i da je cilj i dalje okupacija naše zemlje. I, naravno, žele da je destabilizuju iznutra", rekao je Zelenski.

Zelenski tvrdi da su Ukrajinci ujedinjeni protiv Putina, više nego ikada u historiji.

Iranski predsjednik poziva na čvrste mjere protiv protesta širom zemlje

Protesti u Teheranu, 21. septembar 2022

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi insistirao je u subotu da vlada odlučno reaguje na rasprostranjene proteste širom zemlje zbog smrti mlade Kurdkinje Mahse Amini nakon što ju je uhapsila režimska moralna policija.

U sedmici nakon njene smrti, demonstracije su se proširile na najmanje 133 grada, dok je smrtno stradao 41 demonstrant, navela je državna televizija u subotu.

Video na društvenim mrežama prikazuje demonstrante kako pale statuu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u njegovom rodnom gradu Mashhadu u petak. Drugi video snimci prikazuju demonstrante u više gradova, uključujući glavni grad Teheran, kako pale Khmeneijev portret.

Iranski mediji navode da je Raisi, koji se prije nekoliko dana vratio sa zasjedanja Ujedinjenih nacija u New Yorku, rekao porodici pristalice režima koji je ubijen tokom protesta da "vlada mora odlučno reagovati protiv protesta".

Raisi je "naglasio potrebu da se napravi razlika između protesta i remećenja javnog reda i sigurnosti, te je događaje nazvao neredima", prenijeli su državni mediji.

Protesti su najveći od 2019. godine, kada su Iranci izašli na ulice zbog cijena goriva. Najmanje 1.500 ljudi ubijeno je u obračunu koji je uslijedio.

General Azizollah Maleki, šef policije u provinciji Gilan, žarištu trenutnih protesta, rekao je vladinim medijima da su snage sigurnosti u njegovoj pokrajini "na rubu kolapsa". Više od 700 ljudi je navodno uhapšeno zbog protesta u Gilanu.

Demonstranti su navodno preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima većinom kurdskog grada Aznaveh na sjeverozapadu zemlje.

Video na društvenim mrežama također prikazuje nasilne sukobe između demonstranata i vladinih sigurnosnih snaga i dobrovoljačke provladine grupe Basij milicija u okrugu Sattar Khan u Teheranu.

Iranski analitičar Ali Nourizadeh rekao je za Glas Amerike da su se "žene pridružile svojim muževima, sinovima i braći kako bi protestirali na ulicama", dok su se studenti također u velikom broju pridružili protestima "uprkos žestokom režimskom gušenju studentskih demonstranata tokom demonstracija prošle godine i u 2018."

Nourizadeh je rekao da, za razliku od protesta 2009, 2018. i prošle godine, "ne postoji nijedan zahtjev od strane demonstranata", osim pada Khameneija i njegovog režima.

Nourizadeh je rekao da sumnja da su nedavni izvještaji o tome da je Khamenei lošeg zdravlja "možda doprinijeli ljutnji ljudi", koji ne žele da ga naslijedi Khameneijev sin Mojtaba.

Antivladini mediji tvrde da je nekoliko hiljada demonstranata uhapšeno otkako je smrt Mahse Amini prošle sedmice izazvala proteste, u početku u pretežno kurdskim regijama zemlje.

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

U Iranu se pojačavaju sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika zbog smrti 22-godišnje djevojke dok je bila u policijskom pritvoru. Nekoliko američkih senatora kažu Glasu Amerike da se dive iranskim prosvjednicima koji hrabro i odlučno stoje za prava žena, suočeni sa brutalnošću.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG