Najnovije
Gornja granica duga SAD: Koja je pozadina posljednje krize u Washingtonu?
Senatori u Washingtonu usvojili su u četvrtak sporazum o privremenom povećanju granice duga zemlje, dajući Sekretarijatu za finansije Sjedinjenih Država mogućnost da pozajmi dovoljno novca kako bi zemlja nastavila da plaća svoje račune do početka decembra.
Nedostatak dogovora o gornjoj granici duga činio je nervoznim i establišment u Washingtonu, i finansijska tržišta, dok se zemlja približavala 18. oktobru, danu za koji je sekretarica za finansije Janet Yellen upozorila da bi zemlja mogla da počne da ima poteškoće u plaćanju svojih računa.
Krize sa gornjom granicom u zaduživanju postale su prilično redovna karakteristika politike u Washingtonu, ali ona ljudima izvan SAD mora da izgleda čudno, pa čak i iracionalno. Zašto se bogata i moćna država poput Sjedinjenih Država tako često nalazi na ivici fiskalne katastrofe?
Evo kratkog objašnjenja o gornjoj granici zaduživanja.
Šta je, zapravo, gornja granica zaduživanja?
Vlada Sjedinjenih Država redovno troši više novca nego što prikupi kroz poreze, takse i druge izvore prihoda. To znači da zemlja mora redovno da pozajmljuje novac da bi nadoknadila tu razliku. Trenutni akumulirani federalni dug, prema Sekretarijatu za finansije, iznosi 28 hiljada 400 milijardi dolara (28,4 biliona dolara).
Odgovornost za pozajmljivanje novca snosi Sekretarijat za finansije, koji to čini izdavanjem različitih oblika dužničkih instrumenata. Oni se kreću od državnih hartija od vrijednosti, koje mogu dospjeti za samo nekoliko dana, do obveznica koje dospijevaju u roku od 30 godina.
Međutim, vlada ograničava iznos na koji Sekretarijat može da se zaduži. SAD su jedinstvene među velikim ekonomijama u postavljanju takvog ograničenja svom sekretarijatu za finansije.
Postojanje gornje granice zaduživanja znači da Kongres može da donese zakone o potrošnji koji efektivno zahtijevaju od Sekretarijata da pozajmi novac, ali da istovremeno može da uskrati ovlaštenje Sekretarijatu da se zaduži, odbijajući da podigne zakonsku granicu zaduživanja.
Zašto SAD uopšte imaju gornju granicu zaduživanja?
Ironično, gornja granica zaduživanja prvobitno je stvorena kao mehanizam koji je Sekretarijatu za finansije olakšavao, a ne otežavao pozajmljivanje novca.
Prvih 140 godina historije SAD, sekretarijat je bio u obavezi da traži dozvolu Kongresa svaki put kada želi da se zaduži. Međutim, 1917. godine, kada je američka vlada morala da pozajmi novac za finansiranje svog učešća u Prvom svjetskom ratu, ovaj proces je postao glomazan.
Umjesto da Sekretarijat za finansije traži dozvolu za svako izdavanje ratnih obveznica, Kongres mu je dao opštu dozvolu da pozajmi novac do određenog iznosa. Zakonodavci bi trebalo da se uključuju samo kada i ako je bilo potrebno prekršiti i tu granicu. Poslije nekoliko izmjena pravila u narednih 20 godina, postavljeno je opšte ograničenje za sav federalni dug 1939. godine.
Povećanje limita duga decenijama se tretiralo kao rutinska stvar, ali počevši od prvih godina XXI vijeka, to je pitanje postalo sve više politizovano. Od tada, stranka koja se protivi sadašnjem predsjedniku često ju je koristila kao zgodnu polugu za postizanje ustupaka politike aktuelne administracije.
Zašto je povećanje gornje granice zaduživanja tako velika stvar?
Razlog zašto potencijalne neizmirene obaveze SAD privlače toliko pažnje je zbog katastrofalnih efekata koje bi takva obustava plaćanja imala, kako u zemlji, tako i širom svijeta.
Na domaćem nivou, neizmirenje obaveza narušilo bi sposobnost vlade da pruža osnovne usluge i vrši plaćanja pojedinim građanima i mnogim izvođačima radova koji posluju sa državnim organima.
Na finansijskim tržištima, hartije od vrijednosti američkog Sekretarijata za finansije smatraju se stvarima koje su najbliže ulaganju u nešto bez ikakvog rizika. Bilo koji broj finansijskih instrumenata i transakcija indeksiran je prema kamatnoj stopi koju federalna vlada plaća za pozajmice.
Ako bi sposobnost Sjedinjenih Država da nastave servisiranje svojih dugova bila ugrožena, to bi moglo da izazove lančanu reakciju koja bi povećala troškove zaduživanja za sve. Berza bi vjerovatno počela da pada, utičući na penzionu štednju miliona Amerikanaca. Osim toga, vrijednost dolara bi se srušila, smanjivši kupovnu moć ne samo Amerikanaca, već i mnogih ljudi izvan SAD koji drže dolare kao pouzdanu zalihu vrijednosti.
U čemu je spor?
Lideri obje političke partije u SAD su od početka trenutne krize ograničenja duga poručivali da se granica zaduživanja mora povećati, te da ne postoji mogućnost da se dozvoli neizmirenje duga.
Međutim, republikanci u Kongresu rekli su da neće dati glas za povećanje granice, čak ni za preliminarno glasanje koje bi omogućilo demokratama da sami pređu povećanje gornjeg duga. Oni insistiraju na tome da demokrate koriste komplikovanu zakonodavnu proceduru kojom se može sprovesti izglasavanje bez republikanske podrške.
Demokrate se protive takvim zahtijevima republikanaca, tvrdeći da potreba za povećanjem limita duga proističe iz potrošnje, na koju su se u prošlosti obavezale obje političke stranke, te da bi stoga obje stranke trebalo da podijele odgovornost za povećanje ograničenja.
Dio razloga zbog kojih republikanci zahtijevaju od demokrata da upotrebe posebnu proceduru izglasavanja je to što će od demokrata zahtijevati da postave fiksnu granicu duga, dajući tako republikanskim političarima ogroman broj, koji mogu da iskoriste da napadaju demokrate tokom predizborne kampanje za kongresne izbore u jesen 2022. Demokrate bi radije da jednostavno suspenduju gornju granicu duga, što bi omogućilo povećanje iznosa zaduživanja zemlje bez fiksnog ograničenja.
Šta se dalje dešava?
Dogovor koji su zakonodavci postigli kasno u četvrtak povećava granicu duga za 480 milijardi dolara, što bi trebalo da pokrije potrebe Sekretarijata do otprilike 3. decembra. Međutim, nejasno je kada bi zemlja ponovo mogla da dođe blizu toga da bude nesposobna da izvršava svoje obaveze. Sekretarijat ima niz sredstava koje može da primjeni za odlaganje neizvršenja obaveza, pa bi sljedeći rok mogao biti i poslije 3. decembra.
Sporazum ne čini ništa da premosti podjelu između dvije strane po širem pitanju i čini vjerovatnim da će zemlja za otprilike šest sedmica ponovo odbrojavati dane do katastrofalnog ishoda.
Samo, ovaj put ulog će biti još veći: Treći decembar je isti dan kada će federalna vlada biti primorana na djelimično gašenje, osim ako Kongres ne bude mogao da se dogovori o budžetskom sporazumu koji će ovlastiti vladu da nastavi da troši novac.
See all News Updates of the Day
Biden i Trump bi na različit način okončali rat u Ukrajini
Rat u Ukrajini traje duže od dvije godine. Prošle sedmice Sjedinjene Države su odobrile prodaju 138 miliona dolara vrijedne opreme za ukrajinske protivvadzušne sisteme HAWK.
U svom govoru o stanju nacije predsjednik Joe Biden je rekao da je Ukrajini potrebna američka podrška da bi se suprotstavila ruskoj invaziji.
„Ako bilo ko u ovoj prostoriji misli da će se Putin zaustaviti na Ukrajini, uvjeravam vas da neće. Ukrajina može da zaustavi Putina ako budemo uz nju i obezbijedimo joj oružje koje treba da se odbrani”, rekao je Biden.
Od početka invazije, Bidenova administracija je nametnula niz sankcija ruskim pojedincima i kompanijama, te je poslala 75 milijardi dolara pomoći Ukrajini.
Kao sin ukrajinskog imigranta, Steven Kassels sa Floride kaže da će glasati za Bidena: „Posmatram rat tamo i gledam Putina i ljude sa kojima se, po meni, nažalost, svrstao predsjednik Tramp, barem emocionalno. To je veoma strašno.”
Tokom svog mandata, Donald Trump je održavao bliske veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Pet godina kasnije, nazvao ga je „genijem” zbog invazije na Ukrajinu.
Washington Post je objavio da je Trump rekao da bi okončao rat pritiscima na Ukrajinu da ustupi dio zemlje Rusiji. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je to nazvao „primitivnom idejom”.
Na nedavnom predizbornom skupu, Trump se prisjetio razgovora koji je imao sa liderom članice NATO-a koja kasni sa ravnopravnim uplatama Alijansi.
„Pa, gospodine, ako ne platimo i napadne nas Rusija, da li ćete da nas zaštitite? Ja sam rekao: Ne, ne bih vas zaštitio. Zapravo, ohrabrio bih ih da rade šta god žele. Morate platiti”, govorio je Trump.
Biden i Trump se razlikuju i po tome kako bi okončali rat u Ukrajini.
“Predsjednik Trump je obećao američkom narodu da će završiti rat u Ukrajini – i oni mogu da vjeruju da će on to i ostvariti – da će ispregovarati mirovni dogovor sa obje strane”, kaže Karoline Leavitt, Trumpova portparolka.
To je razlog zbog kojeg će Issac Geer iz New Hampshirea glasati za Trumpa.
„Veoma mi je važno da se ne miješamo u strane ratove i da smanjimo vojnu potrošnju”, kaže Geer.
Zakon koji bi omogućio slanje 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini zaglavljen je u Predstavničkom domu Kongresa, kojeg kontrolišu Republikanci.
Istraživanje: Većina građana ne mijenja stav i želi BiH vidjeti u EU
Značajna većina građana glasala bi na referendumu za ulazak BiH u EU, ali se taj procenat smanjio u odnosu na prethodne dvije godine i danas bi više građana glasalo protiv ulaska u Uniju, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja rađeno za Međunarodni republikanski institut (IRI).
Ovo ispitivanje je pokazalo i da građani zemalja u okruženju većinom podržavaju ulazak u EU, invaziju Rusije na Ukrajinu smatraju neopravdanom, ali i da se građani Srbije sve više okreću Rusiji i Kini i imaju negativan odnos prema Zapadu.
Velika većina – 68 posto – građana BiH glasala bi za ulazak u Evropsku uniju da se referendum održava danas, ali se taj procenat smanjio u odnosu na ispitivanje od prije dvije godine, kada je iznosio 76 posto. U isto vrijeme, ispitivanje IRI-ja je pokazalo da se s 11 na 15 posto povećao procenat građana koji bi glasali protiv pridruživanja Uniji, kao i da se povećao procenat onih koji uopšte ne bi glasali.
U svim drugim zemljama okruženja, osim u Srbiji, taj procenat podrške ulasku u Uniju se povećao i trenutno je najveći u Albaniji – gdje bi devet od deset građana glasalo za pridruživanje EU. U Srbiji bi tek svaki četvrti od deset građana glasao za ulazak.
Najviše prozapadnih stavova pokazali su građani Albanije i Kosova, znatno manje Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a najmanje građani Srbije. BiH se nalazi u sredini tabele s 39 posto građana koji smatraju da bi trebalo voditi samo prozapadnu i pro-EU politiku. Po 12 posto smatra da treba imati prozapadnu politiku ali zadržati odnose s Rusijom, odnosno jednako postupati prema Zapadu i Rusiji. Gotovo 20 posto građana nije odgovorilo na ovo pitanje.
Najveći procenat okrenutosti prema EU je u Albaniji – s minimalnim ili nikakvim afinitetima prema Rusiji. Slično je na Kosovu, dok najveći procenat okrenutosti prema Rusiji dolazi od ispitanika iz Srbije, iako je više od 70 posto ispitanika reklo da treba balansirati između zapadnih i ruskih politika.
“Postoji snažna želja širom Balkana za jačanjem zapadnih ekonomskih veza i pridruživanjem EU. Ova široka podrška pokazuje da ljudi širom regiona vjeruju da dalja integracija s Evropskom unijom može pomoći u postizanju održivog prosperiteta”, rekao je Paul McCarthy, direktor IRI-ja za Evropu.
Na pitanje da li misle je li EU ozbiljna kada kaže da želi članstvo BiH, gotovo identičan broj građana je odgovorio sa da i ne.
Podaci su prikupljani od 2. februara do 5. marta 2024. iz intervjua obavljenih uživo s učesnicima na uzorku od 1.225 odraslih iz BiH iz različitih regija.
Ispitanici iz BiH su prije dvije godine imali više povjerenja u pridruživanje NATO-u i njih polovina i sada smatra da BiH ipak treba u potpunosti biti članica. Više od 24 posto ispitanih smatra da BiH ne treba ni članstvo niti saradnju s NATO-om i taj se broj povećao u posljednje dvije godine. Četvrtina ispitanih nije odgovorila na ovo pitanje. Ispitivanje nije odvajalo odgovore u Republici Srpskoj gdje, prema različitim istraživanjima, postoji znatno manja podrška pridruživanju NATO-u nego u Federaciji. Također se razlikuju odnosi prema drugim zemjlama.
Stanovnici Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore većinski su odgovorili da je članstvo u NATO-u bilo pozitivno za njihovu zemlju.
Stanovnici Kosova i Albanije su u potpunosti okrenuti ka NATO paktu i procenat je porastao u odnosu na 2022., dok više od 70 posto ispitanika iz Srbije ne želi ni članstvo ni saradnju.
Ukupno za građane BiH najveći saveznici su Turska, što smatra 22 posto ispitanih, te Srbija i Rusija za 29 posto njih. Stanovnici Albanije i Kosova su u potpunosti okrenuti Sjedinjenim Američkim Državama. Ispitanicima iz Srbije su najveći saveznici Rusi, a iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore su Srbija i SAD.
Ispitanici BiH, Kosova i Albanije kao najveću prijetnju za sigurnost vide u Srbiji, dok ispitanici iz Crne Gore i Srbije to vide u SAD-u. Građani BiH kao prijetnju za sigurnost, osim Srbije, vide u SAD-u i Rusiji, te Albaniji i Turskoj s minimalnim procentima.
Anketa je također pokazala da većina – u pet od šest anketiranih zemalja – vjeruje da je rat Rusije protiv Ukrajine potpuno ili donekle neopravdan. U Srbiji, međutim, skoro polvoina smatra da je Rusija potpuno ili donekle opravdana.
“Iako su ovi brojevi uglavnom pozitivni, odgovori srbijanskih ispitanika su zabrinjavajući. Ako su mir i bezbjednost dugoročni ciljevi na Balkanu, bolja opcija za Srbiju je da odbaci ruske stavove i izgradi jače veze sa Zapadom“, kaže Paul McCarthy, direktor za Evropu u IRI-ju.
U BiH trećina građana Rusiju smatra odgovornom za početak rata, dok 22 posto smatra da je Zapad odgovoran. Devet posto njih odgovornost vidi u Ukrajini, dok značajan broj građana obje strane smatra odgovornima.
Uzorak za ispitivanje pravljen je na osnovu popisa iz 2013. godine i prati etnički sastav države, kao i dobnu strukturu. Procentualno najveći broj ispitanika u BiH su stanovnici ruralnih krajeva životne dobi između 45 i 59 godina.
Trump se vraća na krivični sud u New Yorku radi odabira porote
Donald Trump stigao je u utorak u zgradu suda na Manhattanu na drugi dan suđenja za novčanu isplatu porno zvijezdi Stormy Daniles, dok se pokušava izabrati 12 porotnika koji će razmatrati krivicu ili nevinost prvog bivšeg predsjednika SAD koji će se suočiti sa krivičnim procesima.
Prvi dan u ponedjeljak naglasio je izazove zadatka.
Otprilike polovina od 96 ispitanih potencijalnih porotnika otpuštena je nakon što su izjavili da ne mogu nepristrasno suditi o polarizirajućem biznismenu koji je postao političar, koji nastoji da se vrati u Bijelu kuću dok se bori sa četiri odvojena krivična slučaja.
Rođen u New Yorku, a sada živi na Floridi, Trump je decenijama bio stalnica u gradskoj tabloidnoj štampi prije nego što je osvojio predsjedničku funkciju kao republikanac 2016. Ali kao političar, nikada nije mogao da računa na grad koji je u velikoj mjeri naklonjen demokratama.
Okružni tužilac Manhattana Alvin Bragg, demokrata, optužio je Trumpa za 34 krivična djela falsifikovanja poslovnih zapisa kako bi prikrio tajnu isplatu porno zvijezde Stormy Daniels neposredno prije izbora 2016. godine. Daniels kaže da je imala seksualni odnos s Trumpom prije desetak godina.
Trump se izjasnio da nije kriv i negira da se susret dogodio.
Ako bude osuđen, Trump bi i dalje mogao da se kandiduje za funkciju i da bude predsjednik ako pobijedi. Ali anketa Reuters/Ipsos pokazala je da polovina nezavisnih i četvrtina njegovih kolega republikanaca neće glasati za njega ako bude proglašen krivim.
U drugim predmetima, optužen je za pogrešno rukovanje povjerljivim informacijama i pokušaj poništavanja poraza od demokrata Joea Bidena 2020.
Trump se izjasnio da nije kriv u sva četiri krivična slučaja i kaže da su to zavjera Bidenovih demokrata kako bi ga politički neutralizirali.
Iako je slučaj u New Yorku usredsređen na događaje koji su se dogodili prije više od sedam godina, tužioci pokušavaju da Trumpa smatraju odgovornim i za novije ponašanje.
U ponedjeljak su zatražili od sudije Juana Merchana da kazni Trumpa sa 1.000 dolara za svaku od tri objave na društvenim mrežama ovog mjeseca u kojima su kritizirani Daniels i Michael Cohena, Trumpov bivšeg posrednik za kojeg se očekuje da će biti istaknuti svjedok u suđenju.
Trump je u utorak ujutro na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social kritizirao Merchana, rekavši da mu sudija neće dozvoliti da odgovara "ljudima koji na TV-u lažu i bljuju mržnju cijeli dan".
Pomoć Ukrajini i Izraelu pred Predstavničkim domom SAD kao odvojeni zakoni
Predstavnički dom američkog Kongresa razmatraće pomoć Izraelu i Ukrajini kao posebne zakone ove nedjelje, saopštio je predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Mike Johnson, više od dva mjeseca nakon što je Senat usvojio zakon u kojem je spojena pomoć za te dvije zemlje i Tajvan.
Napuštajući sastanak republikanaca u Predstavničkom domu u ponedjeljak uveče, Johnson je rekao da će taj dom Kongresa, u kojem malu većinu imaju republikanci, razmatrati ukupno četiri odvojena zakona, uključujući i pomoć Tajvanu, saveznicima SAD u Indo-Pacifiku, kao i prioritete američke nacionalne bezbjednosti.
"Znamo da nas svijet posmatra da vidi kako reagujemo", rekao je Johnson novinarima. "Oni gledaju da li će Amerika ustati za svoje saveznike i u našem interesu širom svijeta. I hoćemo."
Usvajanje paketa američke pomoći je odloženo zbog Johnsonove nespremnosti da razmotri dvopartijski zakon vrijedan 95 milijardi dolara koji je Senat usvojio u februaru, uključujući 14 milijardi dolara za Izrael, kao i 60 milijardi dolara za Ukrajinu.
U to su bile uključene i milijarde za jačanje saveznika u Indo-Pacifiku, gdje Kina postaje sve odlučnija, kao i za međunarodnu humanitarnu pomoć.
Johnson je rekao da novi prijedlozi Predstavničkog doma predviđaju otprilike isti iznos strane pomoći kao i prijedlog zakona usvojen u Senatu, ali da će uključivati razlike uključujući i određenu pomoć datu u obliku zajma.
Republikanci imaju za cilj da objave tekstove prijedloga zakona već u utorak, ali će poštovati 72-časovni period za pregledanje prije glasanja. Johnson je rekao da bi glasanje o usvajanju moglo da se dogodi kasno u petak.
Utvrđivanje američke pomoći postalo je hitno nakon iranskog napada dronovima i raketama tokom vikenda na Izrael, uprkos žestokom protivljenju u duboko podijeljenom Kongresu.
Tri od četiri zakona koje je Johnson predložio odnose se na Ukrajinu, Izrael i Indo-Pacifik. Detalji četvrtog preijdloga još nisu najjasniji.
Pristalice su insistirale na tome da bi široka mjera inostrane pomoći usvojena sa podrškom od 70 odsto u Senatu dobila sličnu podršku u Predstavničkom domu. Međutim, Johnson je navodio različite razloge za odlaganje, među kojima i potrebu da se dolari poreskih obveznika usredsrede na domaća pitanja, kao i nevoljnost da se preuzmu mjere Senata bez više informacija.
Johnson se također suočava sa prijetnjom krajnje desno orijentisanih republikanaca da će ga svrgnuti sa mjesta predsjednika ako dozvoli da pomoć Ukrajini napreduje. Mnogi na desnici, posebno oni koji su blisko povezani sa bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je bio skeptičan u pogledu pomoći Kijevu u borbi te zemlje protiv Rusije, žestoko se protive slanju dodatnih milijardi dolara Ukrajini.
Kokus slobode u Predstavničkom domu - grupa republikanaca sa preko 30 članova - objavila je u ponedjeljak saopštenje u kojem poziva na pomoć Izraelu, ali ne i Ukrajini, i odbacila kao pogrešnu svaku sugestiju da bi napad na Izrael trebalo da pomogne u olakšavanju puta za određivanje više sredstava za Kijev.
SAD: Antisemitski incidenti dostigli rekord u 2023. godini
Jevrejska zagovaračka grupa Liga protiv klevete (ADL) izbrojala je 8.873 antisemitskih incidenata u 2023, što je povećanje od 140% u odnosu na 2022. i rekordno visok nivo otkako je grupa počela da prati incidente od 1979. godine, navodi se u izvještaju.
Više od 5.200 incidenata prijavljeno je nakon 7. oktobra 2023, dana kada je palestinska islamistička grupa Hamas napala Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca.
Izrael je odgovorio pokretanjem kontranapada u pojasu Gaze u kojem je ubijeno oko 32.000 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima Gaze, a veći dio enklave kojom upravlja Hamas pretvorio se u ruševine.
„Američki Jevreji su na meti zbog toga ko su u školi, na poslu, na ulici, u jevrejskim institucijama, pa čak i kod kuće. Ova kriza zahtijeva hitnu akciju svakog sektora društva i svake države u uniji”, rekao je izvršni direktor ADL-a Jonathan Greenblatt u izjavi.
Prema izvještaju Vijeća za američko-islamske odnose (CAIR) objavljenom ranije ovog mjeseca, prijavljena diskriminacija i napadi na muslimane i Palestince također su dostigli rekordnu vrijednost u SAD-u 2023. godine.
Broj pritužbi je iznosio 8.061 u 2023. godini, što je porast od 56% u odnosu na prethodnu godinu i najveći od kada je CAIR počeo pratiti takve incidente prije skoro 30 godina. Oko 3.600 tih incidenata dogodilo se od oktobra do decembra, saopštio je CAIR.
Napetosti između proizraelskih i propalestinskih demonstranata dostigle su vrhunac u SAD-u dok rat bjesni, posebno u fakultetskim kampusima. ADL je zabilježio 732 incidenta u kampusu između 7. oktobra i kraja 2023. godine, u poređenju sa samo 63 incidenta u istom periodu 2022. godine, navodi se u izvještaju.
ADL bilježi slučajeve prijavljene direktno organizaciji, a također prati medijske izvještaje, evidenciju organa za sprovođenje zakona i slučajeve koje su snimile druge jevrejske organizacije.
Incidenti 2023. uključivali su vandalizam u jevrejskim studentskim centrima i sinagogama, prijetnje bombama i skandiranje na demonstracijama koje pozivaju na smrt Jevreja i uništenje Izraela, saopćio je ADL.
