Najnovije
Gornja granica duga SAD: Koja je pozadina posljednje krize u Washingtonu?
Senatori u Washingtonu usvojili su u četvrtak sporazum o privremenom povećanju granice duga zemlje, dajući Sekretarijatu za finansije Sjedinjenih Država mogućnost da pozajmi dovoljno novca kako bi zemlja nastavila da plaća svoje račune do početka decembra.
Nedostatak dogovora o gornjoj granici duga činio je nervoznim i establišment u Washingtonu, i finansijska tržišta, dok se zemlja približavala 18. oktobru, danu za koji je sekretarica za finansije Janet Yellen upozorila da bi zemlja mogla da počne da ima poteškoće u plaćanju svojih računa.
Krize sa gornjom granicom u zaduživanju postale su prilično redovna karakteristika politike u Washingtonu, ali ona ljudima izvan SAD mora da izgleda čudno, pa čak i iracionalno. Zašto se bogata i moćna država poput Sjedinjenih Država tako često nalazi na ivici fiskalne katastrofe?
Evo kratkog objašnjenja o gornjoj granici zaduživanja.
Šta je, zapravo, gornja granica zaduživanja?
Vlada Sjedinjenih Država redovno troši više novca nego što prikupi kroz poreze, takse i druge izvore prihoda. To znači da zemlja mora redovno da pozajmljuje novac da bi nadoknadila tu razliku. Trenutni akumulirani federalni dug, prema Sekretarijatu za finansije, iznosi 28 hiljada 400 milijardi dolara (28,4 biliona dolara).
Odgovornost za pozajmljivanje novca snosi Sekretarijat za finansije, koji to čini izdavanjem različitih oblika dužničkih instrumenata. Oni se kreću od državnih hartija od vrijednosti, koje mogu dospjeti za samo nekoliko dana, do obveznica koje dospijevaju u roku od 30 godina.
Međutim, vlada ograničava iznos na koji Sekretarijat može da se zaduži. SAD su jedinstvene među velikim ekonomijama u postavljanju takvog ograničenja svom sekretarijatu za finansije.
Postojanje gornje granice zaduživanja znači da Kongres može da donese zakone o potrošnji koji efektivno zahtijevaju od Sekretarijata da pozajmi novac, ali da istovremeno može da uskrati ovlaštenje Sekretarijatu da se zaduži, odbijajući da podigne zakonsku granicu zaduživanja.
Zašto SAD uopšte imaju gornju granicu zaduživanja?
Ironično, gornja granica zaduživanja prvobitno je stvorena kao mehanizam koji je Sekretarijatu za finansije olakšavao, a ne otežavao pozajmljivanje novca.
Prvih 140 godina historije SAD, sekretarijat je bio u obavezi da traži dozvolu Kongresa svaki put kada želi da se zaduži. Međutim, 1917. godine, kada je američka vlada morala da pozajmi novac za finansiranje svog učešća u Prvom svjetskom ratu, ovaj proces je postao glomazan.
Umjesto da Sekretarijat za finansije traži dozvolu za svako izdavanje ratnih obveznica, Kongres mu je dao opštu dozvolu da pozajmi novac do određenog iznosa. Zakonodavci bi trebalo da se uključuju samo kada i ako je bilo potrebno prekršiti i tu granicu. Poslije nekoliko izmjena pravila u narednih 20 godina, postavljeno je opšte ograničenje za sav federalni dug 1939. godine.
Povećanje limita duga decenijama se tretiralo kao rutinska stvar, ali počevši od prvih godina XXI vijeka, to je pitanje postalo sve više politizovano. Od tada, stranka koja se protivi sadašnjem predsjedniku često ju je koristila kao zgodnu polugu za postizanje ustupaka politike aktuelne administracije.
Zašto je povećanje gornje granice zaduživanja tako velika stvar?
Razlog zašto potencijalne neizmirene obaveze SAD privlače toliko pažnje je zbog katastrofalnih efekata koje bi takva obustava plaćanja imala, kako u zemlji, tako i širom svijeta.
Na domaćem nivou, neizmirenje obaveza narušilo bi sposobnost vlade da pruža osnovne usluge i vrši plaćanja pojedinim građanima i mnogim izvođačima radova koji posluju sa državnim organima.
Na finansijskim tržištima, hartije od vrijednosti američkog Sekretarijata za finansije smatraju se stvarima koje su najbliže ulaganju u nešto bez ikakvog rizika. Bilo koji broj finansijskih instrumenata i transakcija indeksiran je prema kamatnoj stopi koju federalna vlada plaća za pozajmice.
Ako bi sposobnost Sjedinjenih Država da nastave servisiranje svojih dugova bila ugrožena, to bi moglo da izazove lančanu reakciju koja bi povećala troškove zaduživanja za sve. Berza bi vjerovatno počela da pada, utičući na penzionu štednju miliona Amerikanaca. Osim toga, vrijednost dolara bi se srušila, smanjivši kupovnu moć ne samo Amerikanaca, već i mnogih ljudi izvan SAD koji drže dolare kao pouzdanu zalihu vrijednosti.
U čemu je spor?
Lideri obje političke partije u SAD su od početka trenutne krize ograničenja duga poručivali da se granica zaduživanja mora povećati, te da ne postoji mogućnost da se dozvoli neizmirenje duga.
Međutim, republikanci u Kongresu rekli su da neće dati glas za povećanje granice, čak ni za preliminarno glasanje koje bi omogućilo demokratama da sami pređu povećanje gornjeg duga. Oni insistiraju na tome da demokrate koriste komplikovanu zakonodavnu proceduru kojom se može sprovesti izglasavanje bez republikanske podrške.
Demokrate se protive takvim zahtijevima republikanaca, tvrdeći da potreba za povećanjem limita duga proističe iz potrošnje, na koju su se u prošlosti obavezale obje političke stranke, te da bi stoga obje stranke trebalo da podijele odgovornost za povećanje ograničenja.
Dio razloga zbog kojih republikanci zahtijevaju od demokrata da upotrebe posebnu proceduru izglasavanja je to što će od demokrata zahtijevati da postave fiksnu granicu duga, dajući tako republikanskim političarima ogroman broj, koji mogu da iskoriste da napadaju demokrate tokom predizborne kampanje za kongresne izbore u jesen 2022. Demokrate bi radije da jednostavno suspenduju gornju granicu duga, što bi omogućilo povećanje iznosa zaduživanja zemlje bez fiksnog ograničenja.
Šta se dalje dešava?
Dogovor koji su zakonodavci postigli kasno u četvrtak povećava granicu duga za 480 milijardi dolara, što bi trebalo da pokrije potrebe Sekretarijata do otprilike 3. decembra. Međutim, nejasno je kada bi zemlja ponovo mogla da dođe blizu toga da bude nesposobna da izvršava svoje obaveze. Sekretarijat ima niz sredstava koje može da primjeni za odlaganje neizvršenja obaveza, pa bi sljedeći rok mogao biti i poslije 3. decembra.
Sporazum ne čini ništa da premosti podjelu između dvije strane po širem pitanju i čini vjerovatnim da će zemlja za otprilike šest sedmica ponovo odbrojavati dane do katastrofalnog ishoda.
Samo, ovaj put ulog će biti još veći: Treći decembar je isti dan kada će federalna vlada biti primorana na djelimično gašenje, osim ako Kongres ne bude mogao da se dogovori o budžetskom sporazumu koji će ovlastiti vladu da nastavi da troši novac.
See all News Updates of the Day
Biden i Xi ponavljaju važnost upravljanja američko-kineskim rivalstvom
Predsjednik SAD-a Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping ponovili su važnost održavanja dijaloga za upravljanje rivalstvom između SAD-a i Kine, na samitu održanom u subotu na marginama Azijsko-pacifičkog foruma ekonomske saradnje, ili APEC-a, u Limi, Peru.
Odnos SAD i Kine je "najvažniji" na svijetu, rekao je Biden, naglašavajući odgovornost oba lidera da ne dozvole da konkurencija preraste u sukob.
"Ovi razgovori sprječavaju pogrešne procjene", rekao je Biden o sastancima. "Tokom posljednje četiri godine, mislim da smo dokazali da je moguće imati ovu vezu", rekao je.
Xi je izrazio slična osjećanja, rekavši da obje zemlje "treba da imaju na umu interes cijelog svijeta i da unesu više sigurnosti i pozitivne energije u turbulentni svijet".
Bijela kuća je istakla tekuća područja saradnje, uključujući borbu protiv narkotika, kao i nove oblasti sporazuma o umjetnoj inteligenciji, uključujući i potrebu da se zadrži ljudska kontrola nad odlukom o upotrebi nuklearnog oružja.
"Sada gradimo temelj da bismo mogli raditi na smanjenju nuklearnog rizika", rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan novinarima nakon bilateralnog sastanka.
Pozitivni izrazi opovrgavaju nove iritacije kao i dugotrajna pitanja između dvije zemlje.
Biden je upozorio Kinu zbog njene navodne uloge u hakiranju privatnih telekomunikacionih provajdera koje koriste američka vlada i zvaničnici predsjedničke kampanje, rekao je Sullivan ne iznoseći detalje koje je Biden iznio.
Biden je pokrenuo pitanje pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga oko Tajvana i Južnog kineskog mora, podrške ratu Moskve protiv Ukrajine i slanja sjevernokorejskih trupa u pomoć Rusiji – što je, prema Bidenu, "duboko opasan razvoj događaja" za Evropu i Korejskog poluostrva, rekao je Sullivan.
Biden je u prošlosti nazivao Xija "diktatorom", dok je Xi optužio SAD da su "najveći izvor haosa" u svijetu. Obojica lidera su, međutim, istakli važnost stabilnosti, te su u protekle četiri godine uglavnom uspjeli da upravljaju komplikovanim rivalstvom.
Na prošlogodišnjem samitu, Biden i Xi su se složili da ponovo pokrenu komunikaciju između dvije vojske, dijelom kako bi upravljali potencijalnim tenzijama oko Tajvana i Južnog kineskog mora.
Sullivan je rekao da je Biden ponovio zabrinutost zbog pekinške "nepoštene netržišne ekonomske prakse koja šteti američkim radnicima i kompanijama". Međutim, samo nekoliko sati prije sastanka, Xi se čelnicima APEC-a predstavio kao branilac "multilateralizma i otvorene ekonomije".
U govoru je pozvao čelnike da "ruše zidove koji ometaju protok trgovine, ulaganja, tehnologije i usluga".
Strani diplomatski izvori koji su govorili pod uslovom anonimnosti rekli su za Glas Amerike da su zabrinuti da će SAD postati više protekcionistički i izolacionistički pod nadolazećom administracijom novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.
Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Trump se povukao iz raznih multilateralnih sporazuma uključujući pakt o slobodnoj trgovini Transpacifičkog partnerstva i Pariški klimatski sporazum. Uveo je kaznene carine Kini, koje je uglavnom zadržala Bidenova administracija, i pojačao trgovinski pritisak s drugim trgovinskim partnerima SAD-a, uključujući Europu i Japan.
Tokom svoje kampanje 2024., Trump je obećao da će uvesti carine do 60% na sav kineski uvoz i 10% do 20% na robu iz ostatka svijeta.
Kao odgovor na pitanje Glasa Amerike, Sullivan je rekao ne bi spekulisao o politici nove administracije. On je rekao da je Biden izrazio zabrinutost SAD zbog kineskog kapaciteta i distorzije koja bi mogla izazvati globalnu ekonomiju.
"Svijet će s vremenom moći sam procijeniti pristup NRK-a (Narodne Republike Kine) i pristup SAD-a", rekao je.
Republikanski zastupnici optimistični su da Trump može okončati rat Rusije i Ukrajine
Najviši republikanski članovi Predstavničkog doma kažu da su zakonodavci započeli diskusiju o ruskom ratu u Ukrajini u nastojanju da ispune predizborno obećanje novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa o brzom okončanju tamošnjeg sukoba.
Zastupnici su ukrajinskom Glasa Amerike rekli da su optimisti da Trump može postići svoj cilj.
Republikanski predstavnik Mike Waltz, kojeg je Trump ove sedmice predložio za svog savjetnika za nacionalnu sigurnost, rekao je za Glas Amerike da je "predsjednik bio jasan u smislu da obje strane privuče za sto i da je fokusiran na okončanje rata, a ne na njegovo održavanje".
Waltz je rekao da, iako se Trump nije osvrnuo na ruski rat u Ukrajini kada je održao govor pred poslanicima na sastanku njihovog rukovodstva u srijedu, rekao je da se rasprave o ratu odvijaju "u pozadini". On nije iznio više detalja.
Republikanski predstavnik Mike Rogers, koji služi kao predsjedavajući Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma, bio je optimističan u pogledu Trumpove sposobnosti da pregovara o prekidu vatre.
"Očekujem da će predsjednik pregovarati o primirju prije kraja godine", rekao je on za Glas Amerike.
Na pitanje kako bi Sjedinjene Države izvršile pritisak na Rusiju da položi oružje, on je rekao: "Imam ideju šta je to, ali neću o tome da pričam".
Trump je telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošle nedjelje i pozvao ga da ne eskalira rat, prema američkim medijima, prvi put objavljenim u Washington Postu. Kremlj poriče da se poziv dogodio.
Republikanski predstavnik Michael McCaul, predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, koji je snažno podržavao američku vojnu pomoć Ukrajini, rekao je za Glas Amerike da Trump želi imati "veoma snažno vojno prisustvo u Evropi", što je dio "puta odvraćanja koji će nas na kraju dovesti do perioda pregovora.”
Međutim, upozorio je da ne vjeruje da Ukrajina trenutno ima dovoljno poluga za uspješne pregovore s Rusijom.
Upitan o tome kako bi SAD mogle pritisnuti Rusiju za pregovarački sto, republikanski predstavnik Tom Cole, koji služi kao predsjedavajući Komiteta za izdvajanja Predstavničkog doma, rekao je za Glas Amerike: "Mislim da ih morate uvjeriti u ono što je u njihovom najboljem interesu."
Cole je rekao da misli da je rat bio katastrofa za Rusiju, napominjući da je sukob gurnuo Švedsku i Finsku da se pridruže NATO-u, zapadnom vojnom savezu formiranom 1949. kako bi pružio kolektivnu sigurnost protiv Sovjetskog Saveza.
Rekao je da razgovori u Predstavničkom domu još nisu doveli do bilo kakvog konačnog plana o ratu Rusije i Ukrajine, ali je rekao: "Mislim da postoji samo nada da predsjednik Trump može brzo dovesti ovaj sukob u Evropi – najgori sukob od 1945. kraj."
Trump tek treba da iznese detalje kako će ispuniti svoje predizborno obećanje o brzom okončanju rata. Tokom sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u septembru, Trump je rekao da "može smisliti nešto što je dobro za obje strane".
Kada je tada upitan bi li Ukrajina trebala predati nešto svoje vlastite zemlje Rusiji kako bi okončala rat, Trump je rekao: "Vidjet ćemo što će se dogoditi."
Kateryna Lisunova doprinijela je ovom izvještaju.
Australija, SAD i Japan jačaju vojnu saradnju
Australija, Japan i SAD u nedjelju su se obavezale na bližu vojnu saradnju u obuci snaga dok zemlje produbljuju svoje veze u pokušaju da se suprotstave vojnoj snazi Kine.
Australijski ministar odbrane Richard Marles ugostio je u nedjelju američkog ministra odbrane Lloyda Austina i japanskog ministra odbrane Gena Nakatanija na trilateralnom ministarskom sastanku - prvom koji se održava u Australiji.
Prema novom sporazumu, japanska amfibicijska brigada za brzo raspoređivanje - elitna marinska jedinica - bit će raspoređena u Darwin kako bi redovno radila i trenirala zajedno s australijskim i američkim snagama.
"To je vrlo važna izjava za region i svijet o predanosti koju naše tri zemlje imaju u međusobnoj saradnji," rekao je Marles.
"Ovo će izgraditi interoperabilnost između naše tri zemlje."
Austin je rekao da će partnerstvo povećati obavještajne "aktivnosti nadzora i izviđanja" između tri zemlje, što će "unaprijediti naše ciljeve za siguran i miran Indo Pacifik".
Šef američke odbrane rekao je da je ponosan na ono što je njegov ured učinio na "jačanju saveza" u regiji i radu sa "zemljama koje dijele viziju slobodnog i otvorenog Indo Pacifika".
Canberra se sve više približavala dugogodišnjem savezniku Sjedinjenim Državama, jačajući svoju vojsku u pokušaju da odvrati moć Kine u usponu.
Australija planira rasporediti skrivene podmornice na nuklearni pogon u trojnom sporazumu sa Sjedinjenim Državama i Britanijom poznatom kao AUKUS.
Neki strahuju da bi novoizabrani američki predsjednik Donald Trump mogao da odbaci ili pokuša da preradi pakt, vraćajući se svom stilu spoljne politike "Amerika na prvom mjestu".
Ali australski zvaničnici su ovog mjeseca rekli da imaju "veliko povjerenje" da će pakt ostati.
Berlin postao središte ruske opozicije. Masovni marš protiv Putina zakazan za nedjelju
Berlin je postao središte ruske opozicije u godinama nakon ruske invazije na Ukrajinu. Članovi ruske opozicije u samoizgnanstvu planiraju u nedjelju masovni marš tražeći povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine, krivično gonjenje Putina kao ratnog zločinca i oslobađanje svih političkih zatvorenika. Iz Berlina izvještava Ricardo Marquina.
Nova imenovanja: Doug Burgum šef Savjeta za energetiku, Steven Chung direktor komunikacija Bijele kuće
Novoizabrani predsjednik Donald Trump objavio je u petak da će guverner Sjeverne Dakote Doug Burgum, koga je predložio za novog sekretara za prirodne resurse, biti šef novoformiranog Nacionalnog savjeta za energetiku, koji će pokušati da uspostavi američku "energetsku dominaciju" širom svijeta.
U svojoj novoj ulozi, Burgum će nadzirati savjet u kome se ukrštaju sve agencije izvršne grane vlasti koje se bave dozvolama za energetske kompanije, prozivodnjom, distribucijom, regulacijom i prevozom energenata, saopštio je Trump. Kao predsjedavajući Nacionalnog saveta za energetiku, Burgum će imati svoje mjesto i u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, dodao je novoizabrani predsednik.
"Ovaj Savjet će nadzirati put ka američkoj ENERGETSKOJ DOMINACIJI tako što će smanjiti birokratiju, pojačati investicije privatnog sektora u svim sektorima ekonomije, i fokusiranjem na INOVACIJE umjesto dugogodišnje, ali potpuno nepotrebne regulative", napisao je Trump.
Nova politika će pomoći da se smanji inflacija, pobijedi u "trci u naoružanju" koju Amerika vodi sa Kinom u domenu vještačke inteligencije, pa čak i proširi američki diplomatski uticaj širom svijeta - objavio je novoizabrani predsjednik iako nije ponudio dodatno objašnjenje.
Optužio je "radikalnu ljevicu" da vodi rat protiv američkih energenata, u ime borbe protiv klimatskih promjena. Njegova politika energetske dominacije, koju je također promovisao u prvom mandatu, omogućiće Sjedinjenim Državama da prodaju naftu, gas i druge energente evropskim saveznicima, zbog čega će svijet postati bezbjedniji, rekao je Trump.
"Bušićemo naftu i gas, proširićemo SVE vidove proizvodnje energije kako bismo razvili ekonomiju i stvorili dobro plaćene poslove", dodao je predsjednik.
67-godišnji Burgum izabran je za guvernera Sjeverne Dakote 2016. godine, što je prva kampanja koju je vodio za politički položaj. Ranije je bio direktor kompanije za proizvodnju softvera Great Plains, koju je Microsoft kupio za 1,1 milijardu dolara 2001. Burgum je također vodio druge kompanije za nekretnine i investicije.
Ranije u petak Trump je saopštio da će Steven Chung biti direktor za komunikacije u Bijeloj kući, a Sergio Gor voditi njegovu kancelariju za osoblje. Obojica su bili njegovi savjetnici od kampanje 2016.
Chung je vodio komunikacije tokom Trumpove najnovije kampanje, kada je stekao reputaciju zbog svojih napada i uvreda protivnika republikanskog kandidata.
Rođen u Sacramentu u Kaliforniji, on je radio za republikanske političare a bio je i portparol Ultimate Fighting Championship (UFC) koja organizuje takmičenja u mješovitim borilačkim vještinama.
Gor je direktor izdavačke kuće Winning Team Publishing, koju je osnovao sa Donaldom Trumpom mlađim, kako bi objavljivali knjige koje su pisali Trump i njegovi saveznici.
Trump je Chunga i Gora opisao kao svoje pouzdane savjetnike, rekavši da je "oduševljen što će mu se pridružiti u Bijeloj kući".
