Linkovi

Analize i istraživanja

Analitičari: SAD i Evropa će zajedno rješavati probleme na Balkanu

Obraćanje Joe Bidena, tada potpredsjednika SAD, u Parlamentu BiH, maj 2009.

Predsjednik Joe Biden predstavio je osnove vanjske politike Sjedinjenih Država za naredne četiri godine prilikom prve zvanične posjete State Departmentu 4. februara. Tada je govorio o klimatskim promjenama i pandemiji kao globalnim izazovima, te je najavio jačanje američke uloge u međunarodnim organizacijama, veći diplomatski angažman i saradnju sa tradicionalnim saveznicima. Osim nekoliko izuzetaka poput Kine, Rusije i Myanmara, nije spominjao konkretne države ili regione, pa ni Zapadni Balkan.

O tome kako bi nova američka administracija mogla biti angažovana u Bosni i Hercegovini (BiH) i njenom okruženju, za Glas Amerike su govorili analitičari iz Sjedinjenih Država koji dobro poznaju prilike na Zapadnom Balkanu. Svi se slažu da je još rano govoriti o konkretnim potezima, imajući u vidu da je Biden funkciju preuzeo prije manje od mjesec dana, ali i da je izvjesna veća saradnja sa Evropom.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje i republikaciju ukoliko su zadovoljena dva uvjeta:

1. Navođenje izvora

2. URL link na orginalni sadržaj na našem web site-u

Prenošenje bez ispunjavanja ovih uvjeta smatraćemo neovlaštenim korištenjem autorskog materijala.

Vanjska politika SAD: Balkan nije prioritet, ali neka rješenja su moguća
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:33 0:00

Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu organizacije International Republican Institute, koja je aktivna i u BiH, kaže da je pozitivno što su Biden, još iz vremena kada je bio u Senatu i na čelu Odbora za vanjske poslove, te neki od njegovih saradnika, dobro upoznati sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu.

„Također znamo da je su Joe Biden i Angela Merkel, njemačka kancelarka, razgovarali i o Zapadnom Balkanu. To je interesantno“, kaže McCarthy. „Mislim da od nove administracije možemo očekivati da će politike za Zapadni Balkan pobliže koordinirati sa Briselom.“

David L. Phillips, direktor Programa za izgradnju mira i ljudska prava na univerzitetu Columbia, ima slično mišljenje: „Biden će se obavezati na transatlantsku saradnju. Njegov pristup Balkanu imat će snažnu osnovu u zajedničkom radu Sjedinjenih Država i Evropske unije (EU).“

Phillips je u periodu između 1992. i 1994. godine je bio savjetnik Predsjedništva BiH, dok je kao ekspert za međunarodne odnose radio sa administracijama Billa Clintona, George W. Busha i Baracka Obame. Kaže da će veoma važan biti odnos država iz regiona:

“Ako Bosna bude spora i bude pravila probleme, ako dozvoli Rusiji da ometa integraciju u euroatlantske institucije, Zapad neće imati mnogo strpljenja za Bosnu, a kad smo već kod toga, ni za Kosovo.”

McCarthy kaže da će zanimljivo biti posmatrati ponašanje Evrope koja je u protekle četiri godine počela da djeluje samostalnije u odnosu na Sjedinjene Države, pa je tako, na primjer, njemački političar Christian Schmidt predložen za novog visokog predstavnika u BiH. Kao važnu temu navodi i pregovore Srbije i Kosova, dodajući da će nova administracija željeti zadržati elemente sporazuma kojeg su dvije strane potpisale u Washingtonu u septembru 2020. godine.

Donald Trump ugostio je u septembru 2020. lidere Srbije i Kosova, Aleksandra Vučića i Avdullaha Hotija
Donald Trump ugostio je u septembru 2020. lidere Srbije i Kosova, Aleksandra Vučića i Avdullaha Hotija

Uzimajući u obzir američke interne probleme, te dešavanja u drugim dijelovima svijeta, sagovornici Glasa Amerike kažu da nisu sigurni koliko će zapravo Zapadni Balkan biti u fokusu administracije Joe Bidena. Kao izazov navode i razmimoilaženja sa evropskim partnerima po različitim pitanjima. Primjerice, Njemačka i Rusija sarađuju na izgradnji gasovoda Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2), čemu se Sjedinjene Države protive.

„Ne možemo očekivati da će Zapadni Balkan biti prioritet prvog reda za administraciju“, kaže McCarthy. „Moramo uzeti u obzir ne samo međunarodnu scenu, nego i domaća pitanja kojima se nova administracija mora baviti, poput odgovora na pandemiju i političke polarizacije, koja nažalost raste u našoj zemlji. Tako da će se morati fokusirati na to, jer to očekuju i birači.“

McCarthy objašnjava da će Bidenova administracija Balkan posmatrati kao priliku da bude uključena u dešavanja, što je radila i administracija Donalda Trumpa, ali je imala drugačiji pristup i djelovala samostalno:

„Bidenova administracija će vjerovatno veći prioritet staviti na saradnju sa Evropljanima. Ali mislim da ćemo vidjeti razlike u politikama koje zbog takvog samostalnog (američkog) pristupa nisu bile toliko uočljive tokom protekle četiri godine. Ne mislim da će se Brisel i Washington slagati po svim pitanjima, ali će biti mnogo otvoreniji za razgovore.“

Joe Biden sa liderima balkanskih država na regionalnom sastanku Procesa Brdo-Brijuni u Zagrebu, novembar 2015.
Joe Biden sa liderima balkanskih država na regionalnom sastanku Procesa Brdo-Brijuni u Zagrebu, novembar 2015.

Damir Marušić, viši suradnik organizacije Atlantic Council, koja se dugo godina bavi Zapadnim Balkanom, navodi da rješenja za region neće biti jednostavna, ali da bi čak i razmimoilaženja Sjedinjenih Država i Evrope po nekim od pitanja mogla biti prilika. Kao primjer dobre saradnje navodi sporazum iz 2018. godine kojim je riješen spor između Grčke i Sjeverne Makedonije.

„Tu je šansa za jedan pametan potez što se tiče Bidenovaca“, kaže Marušić. „Da kažu – evo ga, dobro, ne slažemo se za Nord Stream 2, tu ćemo se svađati oko toga kako ćemo postupati sa Kinom i Rusijom, ali dobro, svi znamo, ovo je prioritet, trebao bi biti prioritet za Evropu. Nama je dosta važan prioritet isto, mi smo se tu od početka angažirali, od devedesetih godina, i ‘ajmo sada riješiti neke stvari.“

Phillips ističe da je za ozbiljniji angažman Sjedinjenih Država neophodna i lokalna inicijativa jer se fokus svjetskih zbivanja prebacio na druga mjesta:

„Zapadni Balkan je devedesetih bio najvažnija lokacija. To više nije slučaj. Svijet je krenuo dalje. Zemlje Zapadnog Balkana se nisu dovoljno razvile. Tako da ćemo od država Zapadnog Balkana očekivati da razvijaju svoje demokratske institucije, da se pridržavaju vladavine prava, da se obračunaju sa korupcijom i kriminalom. Ako se to dogodi, Sjedinjene Države mogu biti veoma snažan partner Bosni i drugim zemljama. Zemlje Zapadnog Balkana ne mogu puno očekivati ako samo žele milostinju, a nisu spremne da donesu teške odluke kako bi učvrstile saradnju.“

BiH: Mali, ali konkretni koraci

Pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa Sjedinjenih Država u decembru 2020. je održano saslušanje o preporukama novoj administraciji za politike prema Zapadnom Balkanu. Najviše pažnje bilo je posvećeno BiH, te odnosima Srbije i Kosova.

Učesnici, među kojima i bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright, u više navrata su isticali važnost zajedničkog djelovanja Sjedinjenih Država i EU, te govorili o neophodnosti obimnijih promjena u BiH, uključujući i nadogradnju Daytonskog sporazuma.

Saslušanje u Kongresu: BiH treba ustavne ali i druge promjene
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:00 0:00

„Da bi riješili zastoj u Bosni, američki i evropski predstavnici moraju napraviti plan djelovanja za ustavne, administrativne i izborne reforme“, rekao je tada ekspert za Zapadni Balkan Janusz Bugajski, dodajući da je potrebno jačati centralnu vladu, a smanjivati finansiranje entiteta i kantona.

Daniel Serwer, dugogodišnji poznavalac dešavanja u regionu, govorio je da bi Sjedinjene Države morale vršiti pritisak na Evropu da i ona sankcioniše zvaničnike koji narušavaju cjelovitost BiH: „Kantoni i entiteti, kao i nacionalna ograničenja, te mogućnost veta, će morati nestati. Amerikanci i Evropljani bi trebali pozdraviti perspektivu novog građanskog ustava.“

Sagovornici Glasa Amerike navode kako nije izvjesno da su Amerika i Evropa spremne za toliko značajan angažman, te da je postepen pristup realniji.

Joe Biden, tada potpredsjednik SAD, na sastanku sa članovima Predsjedništva BiH, Javierom Solanom, predstavnikom EU za vanjsku politiku i Valentinom Inzkom, visokim predstavnikom u BiH, maj 2009.
Joe Biden, tada potpredsjednik SAD, na sastanku sa članovima Predsjedništva BiH, Javierom Solanom, predstavnikom EU za vanjsku politiku i Valentinom Inzkom, visokim predstavnikom u BiH, maj 2009.

Marušić kaže da ne vidi velike šanse za značajne ustavne reforme: „Ja doista ne znam koliko je to moguće, baš ići sada tako nešto naveliko gurati. Ustavne reforme, što se mene tiče, to je da Bosna sama rješava za sebe. To nije pitanje da, ja mislim, Zapad tu ide.“

Prema njegovim riječima, u prvi plan bi mogla doći borba protiv korupcije:

„To je jedan prioritet za ovu administraciju. I mogao bi biti jedan način kako bi se mogla Bidenova administracija angažirati baš u Bosni. Da li su to sankcije… Surađivanje sa Evropom je tu isto moguće. Da se stvarno nekako politika promijeni na tom nivou. Da se bori protiv korupcije. I nova generacija se može dići, nekakva druga, manje etnička politika da se sprovede.“

McCarthy se prisjetio da je u BiH prvi put putovao 1996. godine i da se još tada govorilo o potrebama za unapređenje Daytona, ali se ni 25 godina kasnije nije mnogo toga promijenilo:

„Mislim da moramo napraviti konkretne, male korake, u pravom smjeru i onda to nadograđivati. Jer u konačnici postoje i druge sile za stolom kojima se moramo baviti. Tu je na primjer Rusija, koja će podržavati interese Republike Srpske, a ne smijemo zaboraviti ni na Hrvatsku, članicu EU, koja će podržavati poziciju Bosanskih Hrvata. Sve će to zahtijevati bolne pregovore i to je jedini način kako će stvari dugoročno funkcionirati.“

McCarthy objašanjava: „Svi bismo trebali podržavati jače institucije u Bosni. Niko ne želi vidjeti da se Bosna raspada i da se njena sigurnost podriva zbog unutarnjih podjela. Istovremeno, oni će morati zadržati osnovna načela Daytonskog sporazuma dok se nešto bolje ne pojavi. I u tome je sada trik. Nama je veoma lako reći da u budućnosti želimo amandmane na Ustav i kako bi to trebalo izgledati. Ali da bismo došli do toga moramo početi sa Daytonskim sporazumom, koliko god to bilo nezadovoljavajuće. A onda praviti korake ka nečem novom. Ne možemo samo napraviti jedan veliki skok prema ustavnim amandmanima koje želimo vidjeti.“

Joe Biden, tada senator, prilikom posjete opkoljenom Sarajevu, april 1993.
Joe Biden, tada senator, prilikom posjete opkoljenom Sarajevu, april 1993.

Phillips kaže da u BiH postoji potreba za ustavnim reformama, ali da se Sjedinjene Države neće odnositi prema onome što političari pričaju, nego prema onome što rade:

„Mora postojati partnerstvo. Nažalost, kao rezultat rata, a potom i Daytonskog ustava, Bosna je postala ovisna od zapadnih zemalja i razvila neku vrstu osjećaja da polaže pravo na to. (…) Ta vremena su prošla. Sada je vrijeme da Bosna preuzme odgovornost za sebe, a da Sjedinjene Države budu veoma jasne u davanju puta reformi koje očekujemo od Bosne.“

Kina i Rusija iskoristile vakcine da pojačaju uticaj

Nezaobilazna tema kada je riječ o Zapadnom Balkanu su isprepleteni interesi velikih sila. Rusija godinama igra važnu ulogu u regionu, a kineski uticaj je sve jači, što se moglo vidjeti tokom pandemije.

McCarthy kaže da je Evropa, čak i ako se zanemare komplikovane procedure nabavki i distribucije vakcina, propustila priliku da se istakne u odnosu na druge sile:

„Mislim da je posebno EU na više načina ostavila na cjedilu Zapadni Balkan. Činjenica je da se EU morala baviti svojim internim problemima u programu vakcinacije i nabavci vakcina za svoje države, pa bi možda bilo previše za očekivati da će prvo razmišljati o Zapadnom Balkanu. Moramo biti realni. (…) A to je kreiralo novi prostor jer Zapadni Balkan je na mnogo načina siva zona i prepušten je sam sebi, da tako kažemo, te je dozvolio stranim autoritarnim akterima, poput Rusije i Kine, da to urade. U mnogome za to možemo kriviti samo sebe. Ne možete očekivati da te države ne vode računa o zdravlju svojih građana i da zaostanu u globalnim pokušajima za vakcinaciju. Covax će moći odraditi samo dio posla.“

Prema Marušićevim riječima, budućnost Zapadnog Balkana je i dalje u Evropi, ali bi se Evropa po pitanju vakcina morala više angažovati.

„Iz moje perspektive, najveća tragedija sada je šta se dešava sa vakcinama. I tu se Evropa uglavnom nije pokazala kao baš sila koja može pomoći regionu. Ja mislim to će boliti dugo“, navodi Marušić. „Svi gledamo kako se predsjednik Vučić u Srbiji okrenuo i Rusiji i Kini i kupovao sve vakcine. I Srbija sada, koja je odavno govorila da se ne treba opredijeliti za Zapad i za Evropu i da treba balansirati, se pokazalo da su pametno proigrali stvari. Ja i dalje mislim to je velika glupost i to je veliki promašaj za Zapad da se nisu postavili tu kao rješenje za vakcinu. A tu što se toga tiče, i Kina i Rusija su samo na dobitku.“

Predsjednik Srbije dočekao je na beogradskom aerodromu pošiljku od milion vakcina kineske kompanije Sinopharm, Januar 2021
Predsjednik Srbije dočekao je na beogradskom aerodromu pošiljku od milion vakcina kineske kompanije Sinopharm, Januar 2021

Phillips podsjeća da je glavni cilj Rusije da spriječi zemlje Zapadnog Balkana u euroatlantskim integracijama:

„Oni ne žele Kosovo ili Bosnu da se pridruže NATO-u ili da teže ka članstvu u EU. Činjenica je da zemlje Zapadnog Balkana, posebno one koje su projekti Sjedinjenih Država, poput Kosova i Bosne, žele dublju integraciju u euroatlantske institucije. Rusija može pokušati da to promijeni ili ometa, ali to neće biti uspješno jer većina Bosanaca dijeli vrijednosti sa zapadnim zemljama.“

See all News Updates of the Day

Tragedije na snimanjima koje su promijenile holivudska pravila

ARHIVA - Brendon Li, sin Bruce Lee-ja, poginuo je u nesreći na snimanju filma "Vrana".

Slučajno ubistvo snimateljke Haline Hačins za vrijeme snimanja novog filma Aleka Boldvina "Rust" je podsjetnik na opasnosti koje ponekad prijete filmskim i televizijskim ekipama.

Dok traje istraga o tome zbog čega je pomoćnik reditelja Boldvinu dao pištolj sa pravim mecima, lideri filmske industrije počinju da traže načine da izbjegnu slične tragedije.

Smrtni slučajevi za vrijeme nekih ranijih snimanja dovodili su do promjene pravila bezbjednosti. Evo pregleda nekoliko filmskih i TV produkcija tokom kojih su se dogodile nesreće koje su promijenile industriju.

“Zona sumraka: Film"

Helikopterska nesreća 1982. godine, u kojoj su poginuli glumac Vik Morou i još dvoje djece glumaca, uzdrmala je filmsku industriju i dovela do novih bezbjednosnih standarda za korištenje helikoptera tokom snimanja. Morou i djeca su poginuli snimajući scenu u Vijetnamu, za film zasnovan na kultnoj televizijskoj seriji. Helikopter se srušio nakon što su otpad i čestice poslije filmske eksplozije oštetili rotor letjelice. Reditelj Džon Lendis i još četvoro ljudi oslobođeni su optužbi za ubistvo bez predumišljaja. Bio je to rijedak slučaj da su podignute optužnice protiv članova jedne filmske ekipe zbog smrtnih slučajeva na setu. Porodice poginule djece - glumaca postigle su nagodbe u građanskim parnicama poslije više godina, a federalne agencije uvele su nova pravila za snimanja u helikopterima.

“Vrana"

Glumac Brendon Li preminuo je u martu 1993. nakon što je upucan u stomak dok je snimao scenu iz filma "Vrana." Produkciju su već pratili finansijski i bezbjednosni problemi, a jedan građevinski radnik na setu je zadobio ozbiljne opekotine. Metak je greškom ostavljen u pištolju iz prethodne scene, a pogodio je Lija tokom snimanja scene u kojoj je trebalo da se koriste ćorci. Uprava za bezbjednost na radnom mjestu je izrekla novčanu kaznu u iznosu od 84.000 dolara producentima filma zbog smrti Lija, ali je kazna kasnije spuštena na 55.000 dolara. Poslije fatalne pucnjave na snimanju filma "Hrđa", na nalogu na Twitteru koji vodi sestra Brendona Lija Šenon je poručeno: "Niko nikada ne bi smio da pogine od pištolja na filmskom setu. Tačka."

"Midnight Rider"

Snimateljku Saru Džons je pregazio voz u februaru 2014. godine, za vrijeme snimanja filmovane biografije Grega Olmana u ruralnom dijelu Džordžije. Smrt 27-godišnje Džons i povrede drugih članova ekipe koje su pogodili dijelovi metalnog rama za krevet, koji se nalazio na šinama, doveli su do toga da se filmska industrija više fokusira na bezbjednost tokom snimanja. Ekipa filma nije imala dozvolu da bude na šinama, ali nisu očekivali dolazak voza dok su snimali scenu sa krevetom na pruzi. Tužioci su podigli optužnicu protiv reditelja, koji je priznao krivicu za ubistvo bez predumišljaja. Osuđen je na dvije godine zatvora, ali je pušten na slobodu poslije godinu dana, a Uprava za bezbjednost na radnom mjestu ga je kaznila sa 74.900 dolara. Roditelji Sare Džons su osnovali fondaciju posvećenu poboljšanju bezbjednosti za vrijeme snimanja filmova i serija.

“Policajci"

Inženjer zvuka koji je snimao jednu policijsku akciju za potrebe dugododišnjeg reality TV programa "Policajci" pogođen je metkom i preminuo u Omahi u Nebraski, u avgustu 2014. Smrt Brajsa Diona je navela Upravu za bezbjednost na radnom mjestu da preporuči dodatnu obuku za članove TV ekipe, uključujući i kako da snimaju policijske pucnjave sa veće razdaljine. Takođe je preporučeno da se ukinu bonusi koji podstiču filmske radnike da preduzimaju veći rizik kako bi snimili što uzbudljivije priče. Dion je prva osoba poginula u istoriji serijala "Policajci" koji je počeo da se emituje 1989. godine, a prati prave policajce na dužnosti, u njihovim patrolama i akcijama. Reality program je otkazan prošle godine, ali ga je nedavno obnovio servis za strimovanje mreže Fox News.

Reality program kanala Discovery

U helikopterskoj nesreći koja se dogodila u ranim jutarnjim satima u riječnoj dolini sjeverno od Los Anđelesa poginulo je troje ljudi koji su snimali planiranu reality TV seriju za kanal Discovery. Snimanje, u februaru 2013, odgiralo se u noći bez mjesečine, a pilot nije nosio noćne naočare u vrijeme nesreće. Federalni istražitelji su kasnije ustanovili da je svjetlo korišteno da se osvijetli lice glumca u pilotskoj kabini, uticalo na pilotovu sposobnost letenja. Međutim, Nacionalni bord za bezbjednost saobraćaja je okrivio pilota, zato što je letio u nebezbjednim uslovima. Agencija je kasnije povukla svoj zaključak da je jedan inspektor Federalne uprave za avijaciju pogriješio što nije prepoznao rizike kada je dao dozvolu za snimanje.

Sekretarica za finansije: SAD ne gube kontrolu nad inflacijom

Američka sekretarica za finansije Janet Yellen(Foto:AP/Evan Vucci)

Američka sekretarica za finansije Janet Yellen rekla je u nedjelju da Sjedinjene Države ne gube kontrolu nad inflacijom i da očekuje da će se ona vratiti na normalan nivo do druge polovine naredne godine.

Yellen je u intervjuu kablovskoj mreži CNN rekla da će sredstva, čije je izdvajanje predviđeno planovima predsjednika Joea Bidena za ulaganje u infrastrukturu i socijalnu potrošnju, biti raspoređena tokom narednih 10 godina, ali nije precizirala da li će to pogoršati inflaciju.

"Stopa inflacije će ostati visoka naredne godine zbog onoga što se već dogodilo. Međutim, očekujem poboljšanje do sredine ili kraja naredne godine - druge polovine naredne godine", rekla je Jelen.

Problemi u lancu snabdijevanja opterećuju Sjedinjene Države i druge zemlje, dok naglo raste potražnja zbog otvaranja ekonomija.

"Dok budemo dalje napredovali u borbi protiv pandemije, očekujem da se zastoji u snabdijevanju prevaziđu. Amerikanci će se vraćati u radnu snagu kako se uslovi budu poboljšavali", ocijenila je Yellen.

Federalne rezerve (američka Centralna banka) obećale su da će ključnu kamatnu stopu zadržati na aktuelnom nivou, koji je blizu nule, do potpunog oporavka tržišta rada i dok inflacija ne dostigne zacrtani cilj od 2 odsto i neko neko vrijeme ostane nešto iznad tog nivoa.

Nejasnoće u američkoj strategiji prema Tajvanu

Predsjednik Joe Biden učestvuje u razgovoru sa biračima u organizaciji mreže CNN, u Baltimoru, 21. oktobra 2021.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki u petak se, po svemu sudeći, distancirala od izjave predsjednika Joea Bidena dan ranije da su SAD riješene da brane Tajvan ukoliko ga napadne Kina.

"Predsjednik nije saopštavao bilo kakvu promjenu politike, niti je donio odluku o promjeni politike", izjavila je Psaki na konferenciji za novinare u Bijeloj kući. "Naši vojni odnosi sa Tajvanom su zasnovani na Zakonu o odnosima sa Tajvanom."

U Zakonu o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine, navodi se da će SAD snabdijevati oružjem Tajvan kako bi imao dovoljne kapacitete za samoodbranu. Zakon ne kaže da će SAD vojno intervenisati da bi zaštitile Tajvan u slučaju kineskog napada.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.

Komentari Jen Psaki su suprotni onima koje je Biden iznio na skupu sa biračima u organizaciji CNN-a u četvrtak uveče. Kada je upitan da li bi SAD priskočile u odbranu Tajvana, Biden je rekao: "Da, to je naša obaveza."

Na pitanje Glasa Amerike da li se predsjednik samo pogrešno izrazio, ili, pak, šalje signal Pekingu, Psaki je odgovorila da se "njegova politika nije promijenila". Po svemu sudeći u pokušaju da smiri tenzije nastale posle predsednikovog komentara, ponovila je raniju izjavu sekretara za odbranu Lloyda Austina: "Niko ne želi da se zaoštri situacija između Kine i Tajvana, predsjednik Biden to svakako ne želi, i nema razloga da se to dogodi."

Kontradiktorne izjave su, zapravo, u skladu sa dugogodišnjom politikom "strateške neodređenosti" Washingtona u odnosu na odbranu Tajvana. Pa ipak, Peking, koji smatra Tajvan svojom otcjepljenom pokrajinom, upozorio je Washington da se uzdrži od ohrabrivanja tajvanske nezavisnosti.

"Pozivamo SAD da se iskreno pridržavaju principa jedne Kine, i odredbi iz tri zajednička saopštenja Kine i SAD, da budu mudre u svojim riječima i djelima u odnosu na pitanje Tajvana, i izbjegnu slanje pogrešnih signala separatističkim snagama za 'nezavisnost Tajvana', jer bi to nanijelo ozbiljnu štetu američko-kineskim odnosima, i miru i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza", saopštio je u petak portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.

On je ponovio da "nema prostora za Kinu da pravi kompromise ili ustupke", kada je riječ o suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Američko-kineski odnosi su trenutno zategnuti zbog pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga u Tajvanskom moreuzu i nedavne kinske probe hipersonične rakete.

Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.
Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.

"Strateška neodređenost"

Ovo nije prvi put da je Biden rekao da će SAD braniti Tajvan ako bude potrebno. U intervjuu novinaru televizije ABC Georgeu Stephanopoulosu​ u augustu, Biden je izjavio da SAD imaju "svetu obavezu" da odgovore na akcije protiv NATO saveznica, "a isto važi za Japan, Južnu Koreju i Tajvan".

Odbrana Tajvana, za razliku od formalnih saveznika Japana i Južne Koreje, nije eksplicitna obaveza SAD. Poslije svake Bidenove izjave o odbrani ostrva, njegova administracija bi donekle povukla tu izjavu.

Dok Biden možda nije imao namjeru da nagovijesti promjenu američke politike strateške neodređenosti prema Tajvanu, njegove izjave pokazuju da se američka politika možda neformalno okrenula u smjeru čvršće posvećenosti bezbjednosti Tajvana.

Bidenovi komentari su možda bili spontani, ali nam oni nešto govore, kaže Matthew Kroenig​, zamjenik direktora Scowcroft centra za strategiju i bezbjednost, pri Atlantskom savjetu. "Ako Kina izvrši invaziju na Tajvan, na predsjedniku bi bila konačna odluka o tome šta treba da uradimo, a izgleda je Bidenov instinkt da brani Tajvan."

Cilj Bidenovih komentara je možda da se nagovijesti da je američka vojna opcija i dalje na stolu, kaže Max Bergmann​ iz Centra za američki progres.

"Mislim da je to predsjednikov jasan i pametan znak upozorenja Kini."

Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.
Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.

Kineska hipersonična raketa

Financial Times je nedavno objavio da je krajem jula Kina izvršila probu hipersonične rakete sa nuklearnim kapacitetom, što je zapanjilo američke zvaničnike. Peking je demantovao taj izvještaj, navodeći da je izvršio rutinsku probu svemirskog vozila a ne projektila.

Hipersonični projektili "klize" prema meti brzinom pet puta većom od zvuka, oko 6.200 kilometara na sat. Sporiji su od balističke rakete ali podjednako opasni jer njihova brzina dozvoljava nižu, promjenjivu putanju zbog čega ih je teže locirati.

Na pitanje Glasa Amerike u srijedu da li ga brinu kineski hipersonični projektili, predsjednik Biden je odgovorio "da", a zabrinutost su izrazili i drugi američki zvaničnici. Sekretar Austin je nedavno izjavio da Washington pažljivo prati kineski razvoj ovog savremenog sistema.

Carla Baab je učestvovala u pisanju ovog izvještaja.

Nove optužbe protiv Facebooka da nije uklanjao sporne sadržaje kako ne bi gubio korisnike

Logo Facebooka

Bivši zaposleni u Facebooku obavijestio je nadležne organe da kompanija stavlja profit iznad napora da zaustavi objavu problematičnih sadržaja, piše Washington Post.

Nove optužbe iznijete su nekoliko nedjelja pošto je bivša zaposlena u Facebooku, Frances Haugen​, svjedočila u Kongresu o tome da kompanija ne vodi računa o bezbjednosti korisnika, posebno djece, već samo o zaradi.

Neimenovani, novi uzbunjivač podnio je prijavu federalnoj komisiji za nadzor finansija.

Frances Haugen​, koja je nedavno izašla sa optužbama, zapravo je objavila interna dokumenta koja pokazuju da je Facebook, znao za štetu koju nanosi korisnicima, ali da nije ništa uradio.

Novi uzbunjivač sada iznosi detalje o tome kako se kompanija postavila prema optužbama u vezi sa miješanjem Rusije u predsjedničke izbore 2016.

"To će biti kratkog daha, neki predstavnici u Kongresu će pobijesniti, ali onda će za nekoliko nedjelja da se bave nečim drugim. Za to vrijeme mi zarađujemo i u redu smo", rekao je Tucker Bounds​ iz tima za komunikacije Facebooka, navodi uzbunjivač, izvještava Washington Post.

Također, prijavio je da se menadžeri u Facebooku nisu trudili da se bore protiv dezinformacija i problematičnih sadržaja iz straha da ne razljute tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa ili da ne bi gubili korisnike.

Prijava je podnijeta 13. oktobra, nedjelju dana pošto je Haugen iznijela svoje podatke pred Kongresom, piše Post.

Portparolka Facebooka Erin McPike​ kazala je da je "tekst ispod nivoa Washington Posta koji u posljednjih pet godina objavljuje samo one priče za koje ima dokaze i provjerene izvore".

U SAD i dalje ne postoje zakoni kojima se regulišu sadržaji na društvenim mrežama.

Afganistan: Talibanski borac govori za VOA o upravljanju zemljom

Afganistan: Talibanski borac govori za VOA o upravljanju zemljom
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:51 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG