Linkovi

Teme SAD / SVIJET

Analitičari: SAD i Evropa će zajedno rješavati probleme na Balkanu

Obraćanje Joe Bidena, tada potpredsjednika SAD, u Parlamentu BiH, maj 2009.

Predsjednik Joe Biden predstavio je osnove vanjske politike Sjedinjenih Država za naredne četiri godine prilikom prve zvanične posjete State Departmentu 4. februara. Tada je govorio o klimatskim promjenama i pandemiji kao globalnim izazovima, te je najavio jačanje američke uloge u međunarodnim organizacijama, veći diplomatski angažman i saradnju sa tradicionalnim saveznicima. Osim nekoliko izuzetaka poput Kine, Rusije i Myanmara, nije spominjao konkretne države ili regione, pa ni Zapadni Balkan.

O tome kako bi nova američka administracija mogla biti angažovana u Bosni i Hercegovini (BiH) i njenom okruženju, za Glas Amerike su govorili analitičari iz Sjedinjenih Država koji dobro poznaju prilike na Zapadnom Balkanu. Svi se slažu da je još rano govoriti o konkretnim potezima, imajući u vidu da je Biden funkciju preuzeo prije manje od mjesec dana, ali i da je izvjesna veća saradnja sa Evropom.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje i republikaciju ukoliko su zadovoljena dva uvjeta:

1. Navođenje izvora

2. URL link na orginalni sadržaj na našem web site-u

Prenošenje bez ispunjavanja ovih uvjeta smatraćemo neovlaštenim korištenjem autorskog materijala.

Vanjska politika SAD: Balkan nije prioritet, ali neka rješenja su moguća
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:33 0:00

Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu organizacije International Republican Institute, koja je aktivna i u BiH, kaže da je pozitivno što su Biden, još iz vremena kada je bio u Senatu i na čelu Odbora za vanjske poslove, te neki od njegovih saradnika, dobro upoznati sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu.

„Također znamo da je su Joe Biden i Angela Merkel, njemačka kancelarka, razgovarali i o Zapadnom Balkanu. To je interesantno“, kaže McCarthy. „Mislim da od nove administracije možemo očekivati da će politike za Zapadni Balkan pobliže koordinirati sa Briselom.“

David L. Phillips, direktor Programa za izgradnju mira i ljudska prava na univerzitetu Columbia, ima slično mišljenje: „Biden će se obavezati na transatlantsku saradnju. Njegov pristup Balkanu imat će snažnu osnovu u zajedničkom radu Sjedinjenih Država i Evropske unije (EU).“

Phillips je u periodu između 1992. i 1994. godine je bio savjetnik Predsjedništva BiH, dok je kao ekspert za međunarodne odnose radio sa administracijama Billa Clintona, George W. Busha i Baracka Obame. Kaže da će veoma važan biti odnos država iz regiona:

“Ako Bosna bude spora i bude pravila probleme, ako dozvoli Rusiji da ometa integraciju u euroatlantske institucije, Zapad neće imati mnogo strpljenja za Bosnu, a kad smo već kod toga, ni za Kosovo.”

McCarthy kaže da će zanimljivo biti posmatrati ponašanje Evrope koja je u protekle četiri godine počela da djeluje samostalnije u odnosu na Sjedinjene Države, pa je tako, na primjer, njemački političar Christian Schmidt predložen za novog visokog predstavnika u BiH. Kao važnu temu navodi i pregovore Srbije i Kosova, dodajući da će nova administracija željeti zadržati elemente sporazuma kojeg su dvije strane potpisale u Washingtonu u septembru 2020. godine.

Donald Trump ugostio je u septembru 2020. lidere Srbije i Kosova, Aleksandra Vučića i Avdullaha Hotija
Donald Trump ugostio je u septembru 2020. lidere Srbije i Kosova, Aleksandra Vučića i Avdullaha Hotija

Uzimajući u obzir američke interne probleme, te dešavanja u drugim dijelovima svijeta, sagovornici Glasa Amerike kažu da nisu sigurni koliko će zapravo Zapadni Balkan biti u fokusu administracije Joe Bidena. Kao izazov navode i razmimoilaženja sa evropskim partnerima po različitim pitanjima. Primjerice, Njemačka i Rusija sarađuju na izgradnji gasovoda Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2), čemu se Sjedinjene Države protive.

„Ne možemo očekivati da će Zapadni Balkan biti prioritet prvog reda za administraciju“, kaže McCarthy. „Moramo uzeti u obzir ne samo međunarodnu scenu, nego i domaća pitanja kojima se nova administracija mora baviti, poput odgovora na pandemiju i političke polarizacije, koja nažalost raste u našoj zemlji. Tako da će se morati fokusirati na to, jer to očekuju i birači.“

McCarthy objašnjava da će Bidenova administracija Balkan posmatrati kao priliku da bude uključena u dešavanja, što je radila i administracija Donalda Trumpa, ali je imala drugačiji pristup i djelovala samostalno:

„Bidenova administracija će vjerovatno veći prioritet staviti na saradnju sa Evropljanima. Ali mislim da ćemo vidjeti razlike u politikama koje zbog takvog samostalnog (američkog) pristupa nisu bile toliko uočljive tokom protekle četiri godine. Ne mislim da će se Brisel i Washington slagati po svim pitanjima, ali će biti mnogo otvoreniji za razgovore.“

Joe Biden sa liderima balkanskih država na regionalnom sastanku Procesa Brdo-Brijuni u Zagrebu, novembar 2015.
Joe Biden sa liderima balkanskih država na regionalnom sastanku Procesa Brdo-Brijuni u Zagrebu, novembar 2015.

Damir Marušić, viši suradnik organizacije Atlantic Council, koja se dugo godina bavi Zapadnim Balkanom, navodi da rješenja za region neće biti jednostavna, ali da bi čak i razmimoilaženja Sjedinjenih Država i Evrope po nekim od pitanja mogla biti prilika. Kao primjer dobre saradnje navodi sporazum iz 2018. godine kojim je riješen spor između Grčke i Sjeverne Makedonije.

„Tu je šansa za jedan pametan potez što se tiče Bidenovaca“, kaže Marušić. „Da kažu – evo ga, dobro, ne slažemo se za Nord Stream 2, tu ćemo se svađati oko toga kako ćemo postupati sa Kinom i Rusijom, ali dobro, svi znamo, ovo je prioritet, trebao bi biti prioritet za Evropu. Nama je dosta važan prioritet isto, mi smo se tu od početka angažirali, od devedesetih godina, i ‘ajmo sada riješiti neke stvari.“

Phillips ističe da je za ozbiljniji angažman Sjedinjenih Država neophodna i lokalna inicijativa jer se fokus svjetskih zbivanja prebacio na druga mjesta:

„Zapadni Balkan je devedesetih bio najvažnija lokacija. To više nije slučaj. Svijet je krenuo dalje. Zemlje Zapadnog Balkana se nisu dovoljno razvile. Tako da ćemo od država Zapadnog Balkana očekivati da razvijaju svoje demokratske institucije, da se pridržavaju vladavine prava, da se obračunaju sa korupcijom i kriminalom. Ako se to dogodi, Sjedinjene Države mogu biti veoma snažan partner Bosni i drugim zemljama. Zemlje Zapadnog Balkana ne mogu puno očekivati ako samo žele milostinju, a nisu spremne da donesu teške odluke kako bi učvrstile saradnju.“

BiH: Mali, ali konkretni koraci

Pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa Sjedinjenih Država u decembru 2020. je održano saslušanje o preporukama novoj administraciji za politike prema Zapadnom Balkanu. Najviše pažnje bilo je posvećeno BiH, te odnosima Srbije i Kosova.

Učesnici, među kojima i bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright, u više navrata su isticali važnost zajedničkog djelovanja Sjedinjenih Država i EU, te govorili o neophodnosti obimnijih promjena u BiH, uključujući i nadogradnju Daytonskog sporazuma.

Saslušanje u Kongresu: BiH treba ustavne ali i druge promjene
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:00 0:00

„Da bi riješili zastoj u Bosni, američki i evropski predstavnici moraju napraviti plan djelovanja za ustavne, administrativne i izborne reforme“, rekao je tada ekspert za Zapadni Balkan Janusz Bugajski, dodajući da je potrebno jačati centralnu vladu, a smanjivati finansiranje entiteta i kantona.

Daniel Serwer, dugogodišnji poznavalac dešavanja u regionu, govorio je da bi Sjedinjene Države morale vršiti pritisak na Evropu da i ona sankcioniše zvaničnike koji narušavaju cjelovitost BiH: „Kantoni i entiteti, kao i nacionalna ograničenja, te mogućnost veta, će morati nestati. Amerikanci i Evropljani bi trebali pozdraviti perspektivu novog građanskog ustava.“

Sagovornici Glasa Amerike navode kako nije izvjesno da su Amerika i Evropa spremne za toliko značajan angažman, te da je postepen pristup realniji.

Joe Biden, tada potpredsjednik SAD, na sastanku sa članovima Predsjedništva BiH, Javierom Solanom, predstavnikom EU za vanjsku politiku i Valentinom Inzkom, visokim predstavnikom u BiH, maj 2009.
Joe Biden, tada potpredsjednik SAD, na sastanku sa članovima Predsjedništva BiH, Javierom Solanom, predstavnikom EU za vanjsku politiku i Valentinom Inzkom, visokim predstavnikom u BiH, maj 2009.

Marušić kaže da ne vidi velike šanse za značajne ustavne reforme: „Ja doista ne znam koliko je to moguće, baš ići sada tako nešto naveliko gurati. Ustavne reforme, što se mene tiče, to je da Bosna sama rješava za sebe. To nije pitanje da, ja mislim, Zapad tu ide.“

Prema njegovim riječima, u prvi plan bi mogla doći borba protiv korupcije:

„To je jedan prioritet za ovu administraciju. I mogao bi biti jedan način kako bi se mogla Bidenova administracija angažirati baš u Bosni. Da li su to sankcije… Surađivanje sa Evropom je tu isto moguće. Da se stvarno nekako politika promijeni na tom nivou. Da se bori protiv korupcije. I nova generacija se može dići, nekakva druga, manje etnička politika da se sprovede.“

McCarthy se prisjetio da je u BiH prvi put putovao 1996. godine i da se još tada govorilo o potrebama za unapređenje Daytona, ali se ni 25 godina kasnije nije mnogo toga promijenilo:

„Mislim da moramo napraviti konkretne, male korake, u pravom smjeru i onda to nadograđivati. Jer u konačnici postoje i druge sile za stolom kojima se moramo baviti. Tu je na primjer Rusija, koja će podržavati interese Republike Srpske, a ne smijemo zaboraviti ni na Hrvatsku, članicu EU, koja će podržavati poziciju Bosanskih Hrvata. Sve će to zahtijevati bolne pregovore i to je jedini način kako će stvari dugoročno funkcionirati.“

McCarthy objašanjava: „Svi bismo trebali podržavati jače institucije u Bosni. Niko ne želi vidjeti da se Bosna raspada i da se njena sigurnost podriva zbog unutarnjih podjela. Istovremeno, oni će morati zadržati osnovna načela Daytonskog sporazuma dok se nešto bolje ne pojavi. I u tome je sada trik. Nama je veoma lako reći da u budućnosti želimo amandmane na Ustav i kako bi to trebalo izgledati. Ali da bismo došli do toga moramo početi sa Daytonskim sporazumom, koliko god to bilo nezadovoljavajuće. A onda praviti korake ka nečem novom. Ne možemo samo napraviti jedan veliki skok prema ustavnim amandmanima koje želimo vidjeti.“

Joe Biden, tada senator, prilikom posjete opkoljenom Sarajevu, april 1993.
Joe Biden, tada senator, prilikom posjete opkoljenom Sarajevu, april 1993.

Phillips kaže da u BiH postoji potreba za ustavnim reformama, ali da se Sjedinjene Države neće odnositi prema onome što političari pričaju, nego prema onome što rade:

„Mora postojati partnerstvo. Nažalost, kao rezultat rata, a potom i Daytonskog ustava, Bosna je postala ovisna od zapadnih zemalja i razvila neku vrstu osjećaja da polaže pravo na to. (…) Ta vremena su prošla. Sada je vrijeme da Bosna preuzme odgovornost za sebe, a da Sjedinjene Države budu veoma jasne u davanju puta reformi koje očekujemo od Bosne.“

Kina i Rusija iskoristile vakcine da pojačaju uticaj

Nezaobilazna tema kada je riječ o Zapadnom Balkanu su isprepleteni interesi velikih sila. Rusija godinama igra važnu ulogu u regionu, a kineski uticaj je sve jači, što se moglo vidjeti tokom pandemije.

McCarthy kaže da je Evropa, čak i ako se zanemare komplikovane procedure nabavki i distribucije vakcina, propustila priliku da se istakne u odnosu na druge sile:

„Mislim da je posebno EU na više načina ostavila na cjedilu Zapadni Balkan. Činjenica je da se EU morala baviti svojim internim problemima u programu vakcinacije i nabavci vakcina za svoje države, pa bi možda bilo previše za očekivati da će prvo razmišljati o Zapadnom Balkanu. Moramo biti realni. (…) A to je kreiralo novi prostor jer Zapadni Balkan je na mnogo načina siva zona i prepušten je sam sebi, da tako kažemo, te je dozvolio stranim autoritarnim akterima, poput Rusije i Kine, da to urade. U mnogome za to možemo kriviti samo sebe. Ne možete očekivati da te države ne vode računa o zdravlju svojih građana i da zaostanu u globalnim pokušajima za vakcinaciju. Covax će moći odraditi samo dio posla.“

Prema Marušićevim riječima, budućnost Zapadnog Balkana je i dalje u Evropi, ali bi se Evropa po pitanju vakcina morala više angažovati.

„Iz moje perspektive, najveća tragedija sada je šta se dešava sa vakcinama. I tu se Evropa uglavnom nije pokazala kao baš sila koja može pomoći regionu. Ja mislim to će boliti dugo“, navodi Marušić. „Svi gledamo kako se predsjednik Vučić u Srbiji okrenuo i Rusiji i Kini i kupovao sve vakcine. I Srbija sada, koja je odavno govorila da se ne treba opredijeliti za Zapad i za Evropu i da treba balansirati, se pokazalo da su pametno proigrali stvari. Ja i dalje mislim to je velika glupost i to je veliki promašaj za Zapad da se nisu postavili tu kao rješenje za vakcinu. A tu što se toga tiče, i Kina i Rusija su samo na dobitku.“

Predsjednik Srbije dočekao je na beogradskom aerodromu pošiljku od milion vakcina kineske kompanije Sinopharm, Januar 2021
Predsjednik Srbije dočekao je na beogradskom aerodromu pošiljku od milion vakcina kineske kompanije Sinopharm, Januar 2021

Phillips podsjeća da je glavni cilj Rusije da spriječi zemlje Zapadnog Balkana u euroatlantskim integracijama:

„Oni ne žele Kosovo ili Bosnu da se pridruže NATO-u ili da teže ka članstvu u EU. Činjenica je da zemlje Zapadnog Balkana, posebno one koje su projekti Sjedinjenih Država, poput Kosova i Bosne, žele dublju integraciju u euroatlantske institucije. Rusija može pokušati da to promijeni ili ometa, ali to neće biti uspješno jer većina Bosanaca dijeli vrijednosti sa zapadnim zemljama.“

See all News Updates of the Day

NASA-e traži novo finansiranje za redovna godišnja slijetanja na Mjesec

Astronaut Majk Hopkins radi na spoljašnosti Evropske laboratorije Međunarodne svemirske stanice, 27. januara 2021. Hopkins i Viktor Glover izveli su još jednan izalazak u svemir 13. marta 2021. (Foto: NASA)

Američka svemirska agencija NASA teži da šalje ljude na Mjesec svake godine tokom 12 uzastopnih godina, rekao je administrator Bil Nelson tokom svog svjedočenja pred odborom Kongresa tokom rasprave o zahtjevu NASA-e za povećanje njenog budžeta za 2022. godinu.

Nelson je rekao Odboru za nauku, svemir i tehnologiju Doma da je budžet agencije za fiskalnu 2021. godinu uključivao 850 miliona dolara za razvoj modula za spuštanje na Mjesec kao dio ambicioznog programa Sistem slijetanja ljudi (HLS) vrijednog otprilike tri milijarde dolara.

"Ali, svake godine treba da se sleti tokom 12 godina, pa slijedi još mnogo nagrada ako svi odlučite da je u interesu Sjedinjenih Država da obezbijede taj novac", rekao je Nelson.

Arhiva - Administrator NASA-e Bil Nelson govori tokom konferencije za štampu u sedištu NASA, u Vašingtonu, 2. juna 2021.
Arhiva - Administrator NASA-e Bil Nelson govori tokom konferencije za štampu u sedištu NASA, u Vašingtonu, 2. juna 2021.

Administracija predsjednika Joe Bidena predložila je povećanje trenutnog budžeta NASA-e za 2022. godinu za 6,6 odto, što iznosi 24,8 milijardi dolara od Kongresa. Finansiranje bi podržalo slanje dodatnih rovera na Mars, nastavak operacija Međunarodne svemirske stanice, pokretanje programa slanja sondi na Veneru i letove sa ljudskom posadom na Mjesec do 2024.

Bivši astronaut

Nelson je proveo 18 godina kao američki senator prije nego što ga je predsjednik Joe Biden imenovao za 14. administratora NASA-e.

Članovi Komiteta za nauku, svemir i tehnologiju pitali su Nelsona kako će NASA koristiti nova sredstva za očuvanje titule Amerike kao najistaknutije svjetske agencije kroz programe usmjerene na istraživanje svemira, svemirsku tehnologiju i STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika).

Mnoga pitanja bila su izričito bila u vezi sa zabrinutošću zbog kineskog napretka u svemirskoj tehnologiji i istraživanju.

"Kina je očigledno u svemiru na duge staze i to moramo prepoznati i u skladu s tim reagovati", rekao je predsjedavajući odbora Edi Bernis Džonson na početku saslušanja.

Nelson je više puta naglasio da bi odobrenje Kongresa za NASA-in budžet za 2022. godinu bolje pozicioniralo SAD da se takmiče sa Kinom tako što bi prvo ljude vratili na Mjesec i na kraju ih iskrcali na Mars.

Kineski rover

Kina je predvodila svijet u lansiranju orbitalnih lansiranja u svemir 2018. i 2019. godine, ali su je SAD prestigle 2020. godine kroz partnerstva sa privatnim vazduhoplovnim kompanijama poput SpejsEksa (SpaceX). Kina je takođe bila druga zemlja koja je ikada uspešno sletjela na Mars, što je učinila u maju.

Kao odgovor na pitanja kongresmena Majkla Volca u vezi sa Kinom, Nelson je ukazao da podržava da se Volfov amandman učini trajnim. Zakon iz 2011. godine zabranjuje NASA-i da direktno sarađuje sa kineskom vladom i kineskim kompanijama u bilo kojim aktivnostima koje finansira vlada bez odobrenja Kongresa.

"To ne znači da ne možemo da pronađemo područja saradnje, a ta područja su izbjegavanje konflikata među svemirskom imovinom koja nailazi jedna na drugu (i) pokušaji da ih natjeram da učestvuju u uklanjanju svog tog svemirskog smeća", rekao je Nelson .

Nekoliko članova Kogresa pritiskalo je Nelsona da iznese konkretan plan o tome kako će se NASA vratiti na Mjesec, a on se obavezao da će ga objaviti ubrzo nakon što je Vladina kancelarija za odgovornost objavila presudu u avgustu u vezi sa NASA-inim sistemom za slijetanje ljudi.

Vladina kancelarija za odgovornost (GAO) preispituje proteste koje su podnijele vazduhoplovna kompanija Blue Oridžin i kompanija za informacione tehnologije Dinetiks kao reakciju na ugovor dodijeljen SpejsEksu od 2,9 milijardi dolara za sklapanje slijedećeg lunarnog lendera, koji je dio NASA-inog programa Artemis. NASA je odložila ugovor o HLS-u sa SpejsEksom dok GAO ne objavi svoju odluku.

Projekat Artemis je plan za povratak ljudi, tačnije prve žene i prve nebijele osobe na Mjesec, što je pokrenula Trumpova administracija.

Nelson je tokom saslušanja najavio da će prvi probni let bespilotne letjelice za projekat Artemis biti lansiran u novembru, dodajući da će pogonski sistem koji će se koristiti biti "najmoćnija raketa ikada".

Krckanje brojeva

Zakonodavci su primijetili da je administracija Bidena zatražila samo 1,2 milijarde dolara u svom zahtjevu za budžet za HLS za 2022. godinu - otprilike za trećinu manji od prijedloga Trumpove administracije za 2021. godinu.

Nelson se usprotivio ističući da je Kongres usvojio samo 850 miliona dolara od 3,3 milijarde dolara koje je NASA prvobitno tražila za fiskalnu 2021. godinu kako bi započeo razvoj lunarnog lendera.

Zahtjev za budžet za 2022. godinu uključuje planove za pet lansiranja u svemir u okviru programa Artemis i izgradnju lunarnog satelita i male svemirske stanice koja kruži oko Mjeseca.

U budžetu se takođe predlaže povećanje naučnih programa o Zemlji za 300 miliona dolara, što je područje NASA-inog finansiranja koje je smanjila Trumpova administracija.

Rok za odobravanje budžeta, uključujući izdvajanja za NASA, je 30. septembar.

Republikanski izvještaj iz Mičigena demantovao Trumpove tvrdnje o izbornim prevarama

ARHIVA - Predsjednik Donald Trump posljednjeg dana na položaju, pred ukrcavanje u predsjednički avion u vazdušnoj bazi Endruz u Merilendu 20. januara 2021.

Istragom koju je vodila Republikanska partija u Mičigenu zaključeno je da, uprkos tvrdnjama bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i njegovih saveznika, nije bilo rasprostranjene izborne prevare u Mičigenu, državi na srednjem zapadu koja je bila jedna od odlučujućih država za ishod izbora.

Trump je u njoj izgubio od demokrate Joe Bidena.

Odbor Senata Mičigena za nadzor rada vlade, u kome većinu imaju republikanci, objavio je izvještaj sa zaključkom da građani te države mogu da budu uvjereni da prebrojani glasovi u državi u kojoj je Biden pobijedio za oko 155.000 glasova, predstavljaju "stvarne rezultate."

Trump, koji je pobijedio u Mičigenu 2016. kada je osvojio četvorogodišnji mandat u Bijeloj kući, i neke od njegovih pristalica, forsirali su diskreditovane teorije zavjere da je prilikom brojanja glasova došlo do manipulacija u Mičigenu 2020. Pozivali su se na prvobitno pogrešno objavljenu informaciju da je Biden pobijedio u okrugu Entrim na sjeveru Mičigena, koji je republikansko uporište, ali je ljudska greška tada bila brzo ustanovljena i ispravljena već narednog dana.

Istražni odbor je "snažno preporučio građanima da budu kritični i oprezni gledajući i slušajući one koji, radi lične koristi, promovišu dokazano lažne teorije.

Komisija je preporučila državnom sekretaru za pravosuđe da razmotri istragu ljudi koji su iznosili lažne etvrdnje o glasanju u okrugu Entrim kako bi "prikupili novac ili stekli publicitet" radi sopstvene koristi.

Afganistan: Vlada gubi dijelove teritorije

Afganistan: Vlada gubi dijelove teritorije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

SAD: Istraga rada vladinih škola za Indijance

Sekretarka za prirodne resurse Deb Haland razgovara sa novinarima za vrijeme posete Nacionalnom parku Akadija 18. juna 2021.

Američka sekretarka za prirodne resurse Deb Haland, saopštila je da njen sekretarijat, koji je takođe nadležan za zaštitu starosjedilačkih zajednica, pokreće istragu o više od 150 godina dugoj istoriji internata za američke Indijance, koje je vodila američka vlada, kako bi se "otkrila istina o izgubljenim životima i trajnim posljedicama" tih škola. 

Haland, prva Indijanka na čelu jednog vladinih sekretarijata i bivša članica Predstavničkog doma u kome je zastupala Nju Meksiko, objavila je istragu u utorak obraćajući se Nacionalnom kongresu američkih Indijanaca, a zatim i formalno u pismu drugim članovima vlade i saopštenju za medije.

Haland je izjavila da su, počevši sa Zakonom o civilizovanju Indijanaca iz 1819, sve do 1960-ih, SAD sprovele zakone i politike kojima su uspostavljani internati za djecu starosjedilaca širom zemlje. Hiljade djece i mladih Indijanaca poslate su u škole, a istraživači kažu da su mnogi zlostavljani i nestali.

Haland kaže daje škole nadzirao Sekretarijat za prirodne resurse, kojim sada upravlja, i da je zato to odgovarajuća institucija da sprovede istragu.

"Nijednom u istoriji nisu zapisi i dokumentacija ove politike prikupljeni ili analizirani da bi se odredio njen pun obim i posljedice. Moramo da otkrijemo istinu o izgubljenim ljudskim životima i trajnim posljedicama tih škola."

Slični internati su ove godine privukli globalnu pažnju kada su lideri starosjedilačkih plemena u Kanadi, gde je postojala slična politika, saopštili da je pronađena neobilježena grobnica 215 dece na mjestu bivšeg internat Kemlups za djecu starosjedilaca. Kanada je sprovela punu istragu tih škola kroz komisiju za istinu i pomirenje.

Kako je navedeno u saopštenju, proces vođen u Kanadi je inspirisao istragu američkog sekretarijata, a cilj je da se rasvijetli gde su se nalazile škole, ko ih je pogađao, i pronađu eventualni posmrtni ostaci djece koja su možda preminula u njima.

Sekretarijat treba da objavi konačni pisani izvještaj o istrazi u aprilu 2022.

Broj ubistava raste, Biden traži veće mjere za kontrolu prodaje oružja

Mjesto pucnjave u San Hozeu u Kaliforniji, u kojoj je poginulo devetoro ljudi, 26. maja 2021.

Sa dolaskom ljeta, oružano nasilje u velikim američkim gradovima ne pokazuje znake jenjavanja, što je podstaklo administraciju predsjednika Bidena na akciju, ali i otežalo inicijative da se sprovede reforma krivičnog pravosuđa.

U govoru u srijedu popodne, Biden treba da objavi niz izvršni uredbi čiji je cilj da se smanji oružano nasilje, i očekuje se da će ponovo pozvati Kongresa da usvoji reformu kontrole prodaje oružja.

U gradu Njujorku, ove godine se dogodilo 194 ubistva, što je porast u odnosu na 171 ubistvo u istom periodu prošle godine, prema najnovijim podacima policije. U Los Anđelesu, drugom najvećem gradu u Americi, dogodilo se 148 ubistava, u odnosu na 121 prošle godine, dok je u Čikagu, trećem najvećem gradu u zemlji, broj ubistava porastao sa 296 prošle godine, na 307 koliko se dogodilo 2021. do sada.

Porast broja ubistava i pucnjava je počeo prošlog ljeta nakon što su gradovi počeli da ublažavaju restrikcije uvedene zbog COVID19. Prema nedavnoj studiji Asocijacije šefova policije velikih gradova, profesionalne organizacije policijskih šefova iz SAD i Kanade, u 67 većih američkih gradova dogodilo se 8.077 ubistava 2020. godine, što je porast od 33% u odnosu na 6.087 iz 2019.

Dok se restrikcije zbog Kovida ublažavaju kako se sve veći broj Amerikanaca vakciniše, prognoze koje se odnose na nasilje 2021. su podjednako sumorne.

“Očekujem da će 2021. biti podjednako loša kao 2020", kaže Džon Roman, kriminolog Centra za istraživanje nacionalnog javnog mnijenja pri Univerzitetu Čikaga.

Šta podstiče nasilje?

Šta tačno podstiče nasilje - ostaje otvoreno pitanje. Dok kriminolozi ukazuju na pandemiju i proteste zbog smrti Džordža Flojda, mnogi zvaničnici iz agencija za zaštitu zakona krive nedavne reforme kao što je zakon Njujorka iz 2019. kojim su eliminisane isplate kaucije u gotovini za prestupnike koji su počinili sitna krivična djela.

A dok republikanci krive progresivne politike krivičnog pravosuđa za porast kriminala, Bidenova administracija odgovara serijom inicijativa čiji je cilj da se smanji nasilje.

Prošlog mjeseca, sekretar za pravosuđe Merik Garland objavio je novu strategiju borbe protiv kriminala koja uključuje veće angažovanje sa lokalnim zajednicama i finansije za programe remećenja nasilja i ponovnog prijema u društvo ljudi koji odsluže zatvorske kazne.

ARHIVA - Policijska patrola u Majami Biču.
ARHIVA - Policijska patrola u Majami Biču.

Kao dio strategije, Sekretarijat za pravosuđe objavio je da će formirati pet specijalnih jedinica za suzbijanje ilegalne prodaje oružja u glavnim koridorima za trgovinu oružjem.

“Tako da - da, vjerujemo da je centralni pokretač nasilja oružano nasilje i upotreba oružja", rekla je novinarima Džen Psaki, sekretarka za štampu Bijele kuće. "To se statistički vidi u mnogim oblastima. Ali, (predsjednik Biden) takođe vjeruje da treba da osiguramo da državne i lokalne vlade nastave da šalju policajce u patrole, da podržavamo policiju u lokalnim zajednicama i to je, takođe, ključni dio."

Nove mjere

Druge mere biće objavljene u srijedu, a Biden će se obratiti dvostranačkoj grupi gradonačelnika, lokalnih aktivista i predstavnika policije.

Kao američki senator 1990-ih, Bajden je učestvovao u pisanju kontroverznog zakona za koji kritičari vjeruju da je odgovoran za masovna hapšenja Afroamerikanaca proteklih godina. Međutim, za vrijeme predsjedničke kampanje 2020, distancirao se od zakona iz 1994. godine, i prihvatio veliki dio agende progresivnih članova Kongresa o reformi krivičnih zakona, iako nije podržao pozive da se "ukine finansiranje" policije.

Republikanci sada za rast broja ubistava i pucnjava krive navodnu anti-policijsku retoriku liberalnih demokrata, dok se zalažu za povratak politici "čvrstog suzbijanja kriminala."

Na neki način, pandemija je, po svemu sudeći, doprinijela porastu. Međutim, nemoguće je ne primjetiti da se ovi užasni trendovi pojavljuju tačno u trenutku kada su takozvani "progresivci" odlučili da je vrijeme da se osude lokalne policije i da im se smanji finansiranje", izjavio je lider senatske manjine Mič Mekonel u govoru u Senatu prošlog mjeseca.

Kriminolog Džon Roman je konstatovao da su, u prošlosti, periodi povećanog nasilja podsticali impulsivne pozive da se pojačaju policijske i kaznene mjere. Međutim, tvorci politike su na osnovu iskustva proteklih decenija naučili da ne mogu da "hapšenjima riješe problem", ističe Roman.

“Mislim da sada znamo mnogo više o tome šta su alternative, i da su možda te alternative efikasnije od policijskog rada."
Džen Psaki je izjavila da predsjednik čvrsto vjeruje u potrebu da se reformišu policijski sistemi širom zemlje, "ali da postoje koraci koje on može da preduzme kao predsjednik Sjedinjenih Država da se suoči sa problemom kriminala, i nadamo se, da se smanji broj zločina."
“Veliki dio toga je uvođenje mera za bezbjednost oružja", dodala je portparolka Bijele kuće, "kao i korištenje prilike da se obraća građanima i koristi sve mehanizme koje su mu na raspolaganju kao predsjedniku."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG