Linkovi

Analize i istraživanja

Evropska komisija predložila Sjedinjenim Državama strategiju nove transatlantske agende odnosa

Evropska komisija uputila je prijedlog strategije za novu transatlantsku agendu odnosa između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, objavljeno je na internet stranici tog izvršnog tijela EU.

"Evropski savjet pozvan je da prihvati i predloži prve korake mape puta za novu transatlantsku agendu globalne saradnje – prije nego što bude pokrenuta na samitu Evropske unije i Sjedinjenih Država u prvoj polovini 2021", navedeno je u dokumentu.

U prijedlogu je navedeno da ishod američkih predsjedničkih izbora na kojima su pobijedili Joe Biden i Kamala Harris predstavlja priliku za planiranje globalne saradnje zasnovane na zajedničkim vrijednostima, interesima i globalnom uticaju.

"Dok su protekle godine bile na udaru izazova geopolitičkih promjena moći, bilateralnih tenzija i jednostranih tendencija, pobjeda novoizabranog predsjednika Joea Bidena i potpredsjednice Kamale Harris, u kombinaciji sa odlučnijom i sposobnijom Evropskom unijom i novom geopolitičkom i ekonomskom stvarnošću – prilika je za razvoj nove transatlantske agende globalne saradnje", istaknuto je u dokumentu koji je objavila Evropska komisija.

Ursula von der Leyen, predsjednica EK, rekla je da će ta inicijativa biti usklađena sa promjenama na globalnom nivou.

"Transatlantski savez zasnovan je na zajedničkim vrijednostima i istoriji, ali takođe i na interesima: izgradnja jačeg, mirnijeg i prosperitetnijeg svijeta. Kada je transatlantsko partnerstvo jako, Evropska unija i Sjedinjene Države su jače. Vrijeme je da se ponovo povežemo novom agendom za transatlantsku i globalnu saradnju", ukazala je ona.

Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost, poručio je da Unija šalje snažnu poruku američkim prijateljima i saveznicima.

"Gledajmo u budućnost, a ne u prošlost. Obnovimo naše veze i izgradimo partnerstvo koje će obezbjediti napredak, stabilnost, mir i bezbjednost za građane širom naših kontinenata i širom svijeta. Nema vremena za čekanje – čeka nas dosta posla", poručio je on.

Principijelno partnerstvo

U objavi Evropske komisije istaknut je značaj primjene translatlantske saradnje tamo gdje je potrebno globalno vodstvo. Takođe, kako je ukazano, princip je usredsređen na jačanje multilateralnih aktivnosti i institucija, zajedničkih interesa, upotrebe zajedničkih resursa i nalaženja rješenja usklađenih sa vrijednostima obje strane.

Partnerstvo bi bilo oličeno u četiri oblasti – objavila je Evropska komisija.

Saradnja protiv COVID-19

Objašnjeno je da u toj oblasti Evropska unija želi da joj se Sjedinjene Države pridruže u ulozi glavnog zagovarača globalne saradnje u odgovoru na pandemiju koronavirusa, zaštiti života i sredstava za život, kao i otvaranju ekonomija i društava.

"Evropska unija želi saradnju sa SAD kako bi omogućili finansiranje razvoja i podjednaku distribuciju vakcina, testova i postupaka liječenja", objašnjava EK.

Zaštita planete i napretka

Evropska komisija u dokumentu navodi da, iako pandemija koronavirusa predstavlja značajan izazov, klimatske promjene i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta ostaju "ključni izazov današnjeg vremena". To, kako je istaknuto, zahtijeva sistemske promjene u ekonomijama i transatlantsku i globalnu saradnju.

Saradnja u oblasti tehnologije, trgovine i standarda

Taj oblik saradnje, navodi Evropska komisija, ostvarivao bi se na temelju poštovanja ljudskog dostojanstva, pojedinačnih prava i principa demokatije. Odnosio bi se na otprilike dvije trećine svjetske trgovine i standarda. Ukazano je da suočavanje sa izazovima u toj oblasti – EU i SAD čini prirodnim partnerima u oblasti trgovine, tehnologije i digitalne uprave.

Saradnja za bezbjedniji, napredniji i demokratski svijet

U prijedlogu agende Evropska komisija ukazano je da Evropska unija i Sjedinjene Države dijele zajednički interes u jačanju demokratije, poštovanju međunarodnog prava, podršci održivog razvoja i promovisanju ljudskih prava širom sveta.

"Snažno partnerstvo EU i SAD biće presudno za podršku demokratskim vrijednostima, kao i globalnoj i regionalnoj stabilnosti, prosperitetu i rješavanju sukoba. Evropska unija nastoji da koordiniše odgovor i promovisanje regionalne i globalne bezbjednosti, ojača transatlantsku i međunarodnu bezbjednost – uključujući tu i novi bezbjednosno-odbrambeni dijalog. Kao i da ojača multilateralni sistem", saopštila je EK.

Prijedlogom nove transatlantske agende odnosa EU i SAD obuhvaćen je i Zapadni Balkan - kao i dijalog Srbije i Kosova koji bi trebaloda bude okončan postizanjem sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa.

"Evropa je Zapadnom Balkanu pružila je perspektivu članstva u Evropskoj uniji. Značajno je partnerstvo i bliska koordinacija EU i SAD-a, posebno u okviru dijaloga Beograda i Prištine kojim posreduje EU. Potreban je zajednički da podržimo pomirenje, poboljšamo principe vladavine i poguramo ključne reforme", istaknuto je u objavi Evropske komisije o strategiji za novu transatlantsku agendu.

See all News Updates of the Day

Šta znači povratak Kristofera Hila na Balkan?

Kristofer Hil, kandidat za ambasadora SAD u Srbiji (Foto: AFP/SABAH ARAR

“Ozbiljan je igrač, ekspert za Balkan ali i više od toga", tim riječima Kristofera Hila, iskusnog diplomatu nominovanog za funkciju ambasadora u Srbiji opisuje Danijel Frid - još jedan američki diplomatski predstavnik sa dugododišnjim stažom na Balkanu tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Ambasadorska nominacija Kristofera Hila, savremenika brojnih kriza, u dijelu balkanske i međunarodne javnosti pokrenula je polemiku o razlozima i potencijalnom učinku veterana – u prošlosti angažovanom na okončanju rata u Bosni i Hercegovini, kao i tokom kosovske krize završene intervencijom dijela međunarodne zajednice 1999.

Sagovornici Glasa Amerike uvjeravaju da se radi o, kako ga označavaju, velikom imenu u diplomatskim krugovima - koji je tokom dugogodišnje karijere itekako dobro znao šta radi.

Diplomatska zvezda i veoma ozbiljna osoba: Daniel Frid o Kristoferu Hilu
Diplomatska zvezda i veoma ozbiljna osoba: Daniel Frid o Kristoferu Hilu

Diplomatska zvezda i veoma ozbiljna osoba. Dugo se znamo. Službovao je u Beogradu početkom osamdesetih godina prošlog veka tako da poznaje teren. To je dobra stvar zato što nedavno, iznenadno podizanje tenzija između Kosova i Srbije, sugeriše da bi situacija mogla da postane loša”, ukazuje za Glas Amerike Danijel Frid – viši saradnik u nevladinom Atlantskom savjetu i penzionisani diplomata sa dugogodišnjim iskustvom.

Hil, čija nominacija treba da bude potvrđena u Kongresu, tokom karijere je obavljao i funkciju pomoćnika državnog sekretara za istočnoazijska i pacifička pitanja. Predvodio je američku delegaciju tokom pregovora sa predstavnicima Sjeverne Koreje o nuklearnom razoružavanju 2003.

Radio je u Poljskoj, Južnoj Koreji i Iraku – gdje su Sjedinjene Države u to vrijeme imale vjerovatno najveću ambasadu na svijetu. Hil je direktno povezan sa predsjednikom Bajdenom i državnim sekretarom Blinkenom. Vjerovatno mu je lakši pristup do njih za razliku od drugih ambasadora. Mislim da to signalizira da su Amerikanci zainteresovani za postizanje pravih rješenja za Kosovo i Bosnu i Hercegovinu”, uvjerava Danijel Server, profesor na vašingtonskom Univerzitetu Džons Hopkins i poznavalac balkanskih prilika.

"Ne šaljete izvanredne ljude u mjesta za koja niste zainteresovani. To je signal da smo veoma svjesni rizika na Zapadnom Balkanu. Ne mogu da kažem da se time signalizira namjera da se pokrene neki novi proces, ali znači da smo diplomatski spremni da to shvatimo ozbiljno", ocjenjuje Frid.

Političku tranziciju u američoj administraciji, nakon predsjedničkih izbora prošlog novembra, u dijelu balkanske javnosti propratile su spekulacije o mogućnostima promjene politike koju vodi prema području Zapadnog Balkana – konkretnije prema Srbiji, procesu dijaloga Beograda i Prištine i bosansko-hercegovačkom entitetu Republici Srpskoj.

U nekoliko navrata američki zvaničnici su uvjeravali će taj odnos ostati nepromijenjen i da Sjedinjene Države ostaju usredsređene podršci euroatlantskih integracija čitavog regiona.

Da li, međutim, Hilova nominacija singalizira novi pristup rješavanju pitanja na Balkanu gdje djeluje da se situacija pogoršava ili konkretnije prema Srbiji?

Šta god želimo da uradimo na Balkanu, Srbija je dio toga - na ispravnoj ili pogrešnoj strani. Radije bih da bude na ispravnoj, mada nije važno šta ja želim. To zavisi od Srbije i imati uticajnog diplomatu tamo znači da će biti poznato da ozbiljno shvatamo stvari. Najbolji scenario bi bio da se Srbija prisjeti svojih nekadašnjih evropskih aspiracija. Srbija koja pomaže da se pitanja na Balkanu riješe, a ne da bude agent Moskva ili nacionalizma - i da pogoršava stvari. Takva Srbija može da promijeni istoriju regiona”, precizirao je Frid koji je tokom karijere obavljao funkciju pomoćnika državnog sekretara i bio aktivno angažovan na Balkanu.

Danijel Server pak smatra da bi se moglo doći do izvjesnog zaoštravanja prema Beogradu u poređenju sa prethodnom američkom administracijom – za koju procjenjuje da je prema Srbiji imala nešto mekši stav.

Vladavina prava je preduslov za ekonomski razvoj i političko rešenje. Političke promjene na Kosovu doprinijele su agresivnijem naporu u ostvarivanju vladavine prava nego što je to slučaj u Beogradu. Gdje se vlast nije promijenila nekoliko godina. A znamo šta se dešava sa administracija koje vrše vlast duži niz godina. Postepeno postaju sve korumpiranije”, navodi za Glas Amerike Server.

Taj američki analitičar iznosi i stav da aktuelne prištinske vlasti nisu imale koristi od korupcije prethodnih godina i da nastoje da uvedu red u tom smislu.

Nema napora da se uspostavi nezavisno sudstvo. Nema slobodnih medija: Danijel Server
Nema napora da se uspostavi nezavisno sudstvo. Nema slobodnih medija: Danijel Server

"Dok njeni politički suparnici i dalje imaju koristi od koruptivnog ponašanja u Beogradu. Tamo nema agresivnijeg pristupa borbe protiv korupcije. Nema napora da se uspostavi nezavisno sudstvo. Nema slobodnih medija. I to su stvari koje će usporiti napredak Srbije ka Evropskoj uniji", podvlači Server.

Nezanemarljivo je i da dio javnosti u Srbiji ime Kristofera Hila povezuje sa administracijom bivšeg predsjednika Bila Klintona, na građani ne gledaju sa simpatijama i povezuju je sa godinama sankcija, izolacije i naposljetku NATO intervencijom na Kosovu.

Tome su prethodili neuspješni pregovori u Rambujeu u kojima je učestvovao – Krisofer Hil i njegova takozvana šatl diplomatija.

Kris Hil nije stvorio probleme. Stvorio ih je Slobodan Milošević i Srbi to znaju. Ne krivite Hila zato što je Milošević doveo do pogoršanja svega čega se dotakao. Ja se sjećam u moje vrijeme da je radikalan stav Kosovara bio Republika Kosovo. Sve što su željeli je da budu konstitutivna republika sa istim statusom kao Hrvatska. Nisu tražili nezavisnost. Ne krivite Krisa Hila za te odluke”, podcrtava Danijel Frid.

Daniijel Server, sa druge strane, dolazi sa naslijeđem saradnje među kojima su i ljudi poput bivšeg američkog predsjednika, ali i državne sekretarke Medlin Olbrajt.

To je njegova biografija – on dolazi iz tog miljea. Ali, istovremeno Americi je uvijek bilo lakše – što je dokazano u Dejtonu da zavrnu ruku prijateljima nego neistomišljenicima. Dakle, očekujem da će Amerikanci pritisnuti kosovske vlasti brojnim pitanjima od kojih je jedno i Zajednica opština sa srpskom većinom. Mislim da će podjednako pokušati da izvrše pritisak na prijatelje koliko i suparnike”, uvjerava Server profesor Škole naprednih međunarodnih studija vašingtonskog Univerziteta Džons Hopkins.

Nominaciju Hila propratile su i informacije o skraćivanju mandata aktuelnog američkog ambasadora u Beogradu Entonija Godfrija. Takav razvoj situacije podstakao je nedoumice o mogućem nezadovoljstvu u redovima američke administracije Godfrijevim angažmanom u Beogradu.

Danijel Server ukazuje da se takve stvari u diplomatiji dešavaju – ali i da, kako kaže, predstavljaju jasan signal.

Događa se nešto zbog čega Sjedinjene Države žele drugačiju vrstu ambasadora – a to je diplomata koji ima povjerenje državnog sekretara i predsjednika i pristup njima. Ne mislim da je aktuelni ambasador u nečemu pogriješio i da je kažnjen. Nadam se da će nakon ovoga dobiti dobar posao. Ovde se radi o postavljanju robusnijeg kadra. Eh sad, zašto su se odlučili za mjesto ambasadora u Beogradu, a ne specijalnog izaslanika – ni meni nije jasno. Ali, to vjerovatno govori o tome gdje misle da je potrebno uložiti veći pritisak”, zaključuje profesor Danijel Server u izjavi za Glas Amerike.

Danijel Frid ne očekuje da će Godfri biti brzo zamijenjen na položaju ambasadora, uz napomenu da proces potvrde nominacije "traje drugo".

"Siguran sam da će ambasador Godfri biti u Srbiji još neko vrijeme", smatra Danijel Frid.

Prema zvaničnoj proceduri, da bi najviši američki diplomatski predstavnik započeo misiju u nekoj zemlji, nominaciju Bijele kuće potrebno je da potvrdi Senat – gornji dom američkog Kongresa. Tome prethodi pretres u senatskom Odboru za spoljne poslove, a nakon toga i izjašnjavanje čitavog Senata.

Gradačac: Neiskorištena bogata zaostavština nacionalnog spomenika

Gradačac: Neiskorištena bogata zaostavština nacionalnog spomenika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Blinken: Ističe vrijeme da se Iran vrati pregovorima

Blinken: Ističe vrijeme da se Iran vrati pregovorima
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

SAD uz evropske vojne saveznike

SAD uz evropske vojne saveznike
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Analitičari o krizi na Kosovu: Opasna populistička predizborna igra

Pripadnici kosovske policije u akciji na ulicama sjevernog dijela Kosovske Mitrovici (AP Photo/Bojan Slavkovic)

Jedna za drugom krizne situacije su već postale svakodnevica na Kosovu - posle nemilih scena u drugoj polovini septembra zbog automobilskih tablica, u sredu su se dogodili novi sukobi na severu Kosova i kako ocenjuju sagovornici Glasa Amerike stvari pre svega treba posmatrati u svetlu predstojećih lokalnih izbora na Kosovu.

Po mišljenju Dragiše Mijačića, direktora Instituta za teritorijalni i ekonomski razvoj, vlada Kosova ponovo primenjuje jednostrane akte bez konsultacija sa međunarodnim faktorima, bez konsulacije sa Briselom i Beogradom:

"Na neki način zaista je neprimereno da vlada Kosova i pre svega Aljbin Kurti koristi specijalne snage na severu Kosova da bi povećao sebi rejting. I na taj način pokušao da konsoliduje svoju vlast u većim gradovima i opštinama na Kosovu i to je zaista neprihvatljivo."

Populisti su uvek skloni tome da budu maršali.


"To je jedna populistička politika, kao što je i Vučićeva. A populisti su uvek skloni tome da budu maršali. I on igra tu vrlo opasnu igru i mi vidimo da se situacija stalno pomera nagore", kaže analitičar Dušan Janjić i dodaje:

"Ako vi pogledate celu iduću godinu - ona je sva u izborima. Ceo Zapadni Balkan. I Aleksandru Vučiću sigurno trebaju šokovi, svakih nedelju dana. I on to radi. On to priređuje, kao što je Slobodan Milošević radio. Ja samo postavljam jedno pitanje - da li cele iduće godine ceo Zapadni Balkan treba da se trese zato što već diskreditovani političari ne mogu baš tako lako da pređu preko svojih zamišljenih cenzusa".

Mijačić veruje da bi nakon kosovskih izbora situacija mogla donekle da se smiri, ali po njegovim rečima na pomolu je nova kriza vezana za energetiku, jer, kako kaže, 1. novembra ističe rok koji je vlada Kosova dala Kosovskoj energetskoj kompaniji da pola godine besplatno isporučuje struju severu Kosova. Mijačić pita šta će se dogoditi nakon tog roka, to jest već za petnaestak dana:

"Da li će se obustaviti isporuka električne energije severu Kosova u zimskim danima, što bi bilo ravno humanitarnoj katastrofi, da li će Kurti tražiti od Skupštine Kosova produžetak za još šest meseci, što je političko samoubistvo - svakako neće moći tako lako da mu prođe ta odluka. Ili će se ići na primenu Briselskog sporazuma o energetici i licenciranju kompanije koja izdavala račune građanima na severu Kosova. Ali i sam taj proces ne može da zaživi od 1. novembra", kaže Dragiša Mijačić i ističe:

"Tako da smo došli u situaciju da ni jedno rešenje ne može biti implementirano u tako kratkom roku, a sat otkucava i niko se time ne bavi. Ja se iskreno nadam da i u tom slučaju nećemo opet gledati specijalne policijske snage i ovakve nemile događaje kao što se to desilo juče".

Na kraju, u kontekstu najnovjih događaja, pitanje je koliko su ozbiljne poruke koje u poslednje vreme šalje predsednik Srbije Aleksandar Vučić da će Srbija zaštiti Srbe na Kosovu ako međunarodne snage nisu spremne ili sposobne da to urade. Dušan Janjić ocenjuje da na Balkanu imamo političare koji sve više igraju na te bezbednosne provokacije:

"Mislim da je ovo jedna vrlo delikatna situacija u kojoj Vučić verbalno ohrabruje nešto, ali sigurno mu ne pada na pamet da eskalira na samom Kosovu. To bi bio za njega kao za Hitlera Staljingrad. Ali preneti krizu je lako. Na Bosnu, prenesti krizu na Crnu Goru je vrlo lako, čak i da Srbija ne bude umešana. O tome je reč ovde i mislim da je NATO to konačno shvatio."

S obzirom da su Kurti i Vučić pokazali da sve teže kontrolišu situaciju, kao jedina nada svim građanima Kosova ostaju međunarodne snage i međunarodne institucije. Nažalost, čini se da i oni imaju sve manje želje i moći da nešto ozbiljno učine.

Sadržaj preuzet sa web site-a Glasa Amerike na srpskom jeziku.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG