Linkovi

Teme

Evropska komisija predložila Sjedinjenim Državama strategiju nove transatlantske agende odnosa

Evropska komisija uputila je prijedlog strategije za novu transatlantsku agendu odnosa između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, objavljeno je na internet stranici tog izvršnog tijela EU.

"Evropski savjet pozvan je da prihvati i predloži prve korake mape puta za novu transatlantsku agendu globalne saradnje – prije nego što bude pokrenuta na samitu Evropske unije i Sjedinjenih Država u prvoj polovini 2021", navedeno je u dokumentu.

U prijedlogu je navedeno da ishod američkih predsjedničkih izbora na kojima su pobijedili Joe Biden i Kamala Harris predstavlja priliku za planiranje globalne saradnje zasnovane na zajedničkim vrijednostima, interesima i globalnom uticaju.

"Dok su protekle godine bile na udaru izazova geopolitičkih promjena moći, bilateralnih tenzija i jednostranih tendencija, pobjeda novoizabranog predsjednika Joea Bidena i potpredsjednice Kamale Harris, u kombinaciji sa odlučnijom i sposobnijom Evropskom unijom i novom geopolitičkom i ekonomskom stvarnošću – prilika je za razvoj nove transatlantske agende globalne saradnje", istaknuto je u dokumentu koji je objavila Evropska komisija.

Ursula von der Leyen, predsjednica EK, rekla je da će ta inicijativa biti usklađena sa promjenama na globalnom nivou.

"Transatlantski savez zasnovan je na zajedničkim vrijednostima i istoriji, ali takođe i na interesima: izgradnja jačeg, mirnijeg i prosperitetnijeg svijeta. Kada je transatlantsko partnerstvo jako, Evropska unija i Sjedinjene Države su jače. Vrijeme je da se ponovo povežemo novom agendom za transatlantsku i globalnu saradnju", ukazala je ona.

Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost, poručio je da Unija šalje snažnu poruku američkim prijateljima i saveznicima.

"Gledajmo u budućnost, a ne u prošlost. Obnovimo naše veze i izgradimo partnerstvo koje će obezbjediti napredak, stabilnost, mir i bezbjednost za građane širom naših kontinenata i širom svijeta. Nema vremena za čekanje – čeka nas dosta posla", poručio je on.

Principijelno partnerstvo

U objavi Evropske komisije istaknut je značaj primjene translatlantske saradnje tamo gdje je potrebno globalno vodstvo. Takođe, kako je ukazano, princip je usredsređen na jačanje multilateralnih aktivnosti i institucija, zajedničkih interesa, upotrebe zajedničkih resursa i nalaženja rješenja usklađenih sa vrijednostima obje strane.

Partnerstvo bi bilo oličeno u četiri oblasti – objavila je Evropska komisija.

Saradnja protiv COVID-19

Objašnjeno je da u toj oblasti Evropska unija želi da joj se Sjedinjene Države pridruže u ulozi glavnog zagovarača globalne saradnje u odgovoru na pandemiju koronavirusa, zaštiti života i sredstava za život, kao i otvaranju ekonomija i društava.

"Evropska unija želi saradnju sa SAD kako bi omogućili finansiranje razvoja i podjednaku distribuciju vakcina, testova i postupaka liječenja", objašnjava EK.

Zaštita planete i napretka

Evropska komisija u dokumentu navodi da, iako pandemija koronavirusa predstavlja značajan izazov, klimatske promjene i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta ostaju "ključni izazov današnjeg vremena". To, kako je istaknuto, zahtijeva sistemske promjene u ekonomijama i transatlantsku i globalnu saradnju.

Saradnja u oblasti tehnologije, trgovine i standarda

Taj oblik saradnje, navodi Evropska komisija, ostvarivao bi se na temelju poštovanja ljudskog dostojanstva, pojedinačnih prava i principa demokatije. Odnosio bi se na otprilike dvije trećine svjetske trgovine i standarda. Ukazano je da suočavanje sa izazovima u toj oblasti – EU i SAD čini prirodnim partnerima u oblasti trgovine, tehnologije i digitalne uprave.

Saradnja za bezbjedniji, napredniji i demokratski svijet

U prijedlogu agende Evropska komisija ukazano je da Evropska unija i Sjedinjene Države dijele zajednički interes u jačanju demokratije, poštovanju međunarodnog prava, podršci održivog razvoja i promovisanju ljudskih prava širom sveta.

"Snažno partnerstvo EU i SAD biće presudno za podršku demokratskim vrijednostima, kao i globalnoj i regionalnoj stabilnosti, prosperitetu i rješavanju sukoba. Evropska unija nastoji da koordiniše odgovor i promovisanje regionalne i globalne bezbjednosti, ojača transatlantsku i međunarodnu bezbjednost – uključujući tu i novi bezbjednosno-odbrambeni dijalog. Kao i da ojača multilateralni sistem", saopštila je EK.

Prijedlogom nove transatlantske agende odnosa EU i SAD obuhvaćen je i Zapadni Balkan - kao i dijalog Srbije i Kosova koji bi trebaloda bude okončan postizanjem sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa.

"Evropa je Zapadnom Balkanu pružila je perspektivu članstva u Evropskoj uniji. Značajno je partnerstvo i bliska koordinacija EU i SAD-a, posebno u okviru dijaloga Beograda i Prištine kojim posreduje EU. Potreban je zajednički da podržimo pomirenje, poboljšamo principe vladavine i poguramo ključne reforme", istaknuto je u objavi Evropske komisije o strategiji za novu transatlantsku agendu.

See all News Updates of the Day

Kardiolog: Floyd bi preživio da mu policajac Šovin nije klečao na vratu

Sudski crtež - prikaz video snimka na kojem se vidi George Floyd oboren na zemlju

Kardiolog koji je svjedočio na suđenju za ubistvo Džordža Flojda (George Floyd), rekao je da Flojd nije umro od srčanog udara niti predoziranja drogom, kao i da bi preživio da nije bio oboren na zemlju i da mu policajac Derek Šovin nije klečao na vratu više od devet minuta.

Doktor Džonatan Rič, profesor na Univerzitetu Nortvestern, rekao je poroti da smatra da bi Flojd preživio da nije bio tako obuzdavan od strane policije.

“Mislim da bi mogao da ode kući ili već gdje je krenuo da nije bio u poziciji u kojoj je bio”.

Branilac Dereka Šovina, Erik Nelson, tvrdi da 46-godišnji Flojd nije umro zbog toga što mu je Šovin klečao na vratu, već od srčanog udara, zloupotrebe droge i hroničnih tegoba koje je imao. Derek Šovin je izjavio da nije kriv za ubistvo.

Doktor Rič je osporio tvrdnje odbrane o uzrocima Flojdove smrti.

“Poslije uvida u sve činjenice i dokaze, sa velikom medicinskom sigurnošću mogu da kažem da Džordž Flojd nije umro od srčanog udara, niti predoziranja, iako je u njegovoj krvi pronađena određena količina opijata fentanila. Pod jedan, djeluje da je gospodin Flojd, od ranije poznat korisnik droga, imao razvijen stepen tolerancije na određene supstance. Pod dva, što je još važnije, na snimcima nisam vidio nikakve znake predoziranja opijatima", rekao je kardiolog.

Rič je rekao da su policajci, Šovin i preostala trojica, mogli sasvim sigurno da spasu Flojdov život, čak i kada je izgubio svijest pod pritiskom Šovinovog kolena.

"U jednom trenutku na snimku se čuje glas policajca koji kaže "misim da pada u nesvijest". To je bila prilika da mu se omogući da diše, možda da se okrene u položaj u kome je to moguće i da mu se obezbijedi dotok kiseonika. Dakle, u trenutku kada mu se stanje pogoršalo, stavljanje Flojda u drugi položaj bi pomoglo da mu se spasi život", rekao je Rič.

Kardiolog je rekao da Flojd nije imao hroničnih problema sa srcem, pa je isključio mogućnost srčanog udara.

"Sve ukazuje na to da je gospodin Flojd imao izuzetno jako srce", kazao je Rič

Početkom nedjelje, sudija Piter Kejhil odbio je zahtjev advokata odbrane da se 12 porotnika izoluje od medija i spoljnih uticaja, nakon što je u blizini Mineapolisa policajac ubio još jednog crnca, zaustavljenog zbog saobraćajnog prekršaja.

Sudija je ocijenio da bi izolovanje porote samo doprinijelo pogoršanju određenih zabrinutosti koje porotnici sada imaju.

Ipak, najavio je da će porota prilikom donošenja odluke o krivici Dereka Šovina biti izolovana.

Efekti sabotaže nuklearnih postrojenja u Iranu na neizravne pregovore sa SAD

Iranski zamjenik u Ministarstvu vanjskih poslova Abbas Araghchi i iranski veleposlanik u nuklearnom čuvaru Ujedinjenih naroda Kazem Gharibabadi napuštaju sastanak Zajedničkog povjerenstva JCPOA, u Beču, Austrija, 9. travnja 2021.

Budući da SAD i Iran planiraju svoju drugu rundu neizravnih nuklearnih pregovora u Beču ovog tjedna, neki analitičari kažu kako je nedjeljna sabotaža iranskog nuklearnog postrojenja Natanz oslabila iransku poziciju, dok drugi tvrde da sve ovisi o iranskom odgovoru.

Tajnica za tisak Bijele kuće Jen Psaki izjavila je u ponedjeljak da SAD očekuju neizravni pregovori u austrijskoj prijestolnici u srijedu kako je zakazano. Dvije strane održale su prvu rundu neizravnih razgovora u Beču od 6. do 9. travnja, a posrednici su bili predstavnici Britanije, Francuske, Njemačke, Kine i Rusije.

Kroz neizravne razgovore, SAD i Iran pokušavaju jedni druge dovesti u sklad s nuklearnim sporazumom iz 2015. godine u kojem je Iran pristao obuzdati nuklearne aktivnosti koje mogu biti oružane dok zauzvrat SAD i druge svjetske sile omoguće olakšanje sankcija.

Washington se povukao iz dogovora i započeo jednostrano pooštravanje sankcija Iranu 2018. pod vodstvom tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, a Teheran mu je uzvratio nakon godinu dana tako što je počeo premašivati nuklearne granice dogovora poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA).

Tajnica za medije Bijele kuće Jen Psaki tijekom dnevnog brifinga za novinare u Bijeloj kući u Washingtonu, 1. travnja 2021. godine.
Tajnica za medije Bijele kuće Jen Psaki tijekom dnevnog brifinga za novinare u Bijeloj kući u Washingtonu, 1. travnja 2021. godine.

"Diplomatske rasprave koje su se odvijale ... očekujemo da će biti teške i duge", rekla je Psaki. "Nismo dobili nikakve naznake o promjeni sudjelovanja u ovim raspravama."

Iran nije javno izjavio nikakve promjene u svojim planovima za sudjelovanje u drugoj rundi bečkih pregovora od nedjeljnog incidenta u pogonu za obogaćivanje goriva u Natanzu.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif optužio je najvećeg regionalnog rivala Teherana Izrael da je sabotirao elektrodistribucijsku mrežu nuklearke, što je izazvalo zastoj i omelo rad. Također je incident nazvao činom "nuklearnog terorizma".

Ova satelitska fotografija tvrtke Planet Labs Inc. prikazuje iransko nuklearno postrojenje Natanz u srijedu, 7. travnja 2021. (Planet Labs Inc. putem AP)
Ova satelitska fotografija tvrtke Planet Labs Inc. prikazuje iransko nuklearno postrojenje Natanz u srijedu, 7. travnja 2021. (Planet Labs Inc. putem AP)

Izrael nije ni potvrdio ni porekao odgovornost za incident. Izraelski dužnosnici dugo su govorili da su spremni djelovati vojno kako bi spriječili Iran da razvija nuklearno oružje pod okriljem onoga što Teheran naziva civilnim energetskim programom. Izrael se također obećao braniti od iranskih posredničkih milicija u blizini svojih granica, ali dužnosnici se obično suzdržavaju od potvrđivanja umiješanosti u akcije protiv Irana.

Behrooz Bayat, iranski bivši savjetnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) sa sjedištem u Beču, rekao je kako vjeruje da je eksplozija prekinula napajanje Natanzovih centrifuga prve generacije koje obogaćuju uran, ključni sastojak u izradi nuklearnih bombi.

"Budući da su centrifuge prve generacije vrlo osjetljivi i precizni uređaji, vjerojatno je da ih je iznenadni nestanak struje oštetio 5.000 i učinio neupotrebljivima", rekao je Bayat u ponedjeljak u intervjuu za VOA Perzijski. "To ne znači da ih se ne može popraviti, ali trebat će mjeseci, a iranski program obogaćivanja bit će odgođen."

Iranska sve veća kršenja ograničenja obogaćivanja urana JCPOA posljednjih su mjeseci bila usmjerena kao pritisak na Bidenovu administraciju da ukine Trumpove sankcije i vrati se na dogovor, rekao je Bayat. Američki dužnosnici rekli su da je Iran, čini se, udaljen nekoliko mjeseci od dobivanja dovoljno obogaćenog urana za izradu nuklearne bombe.

"Ali poruka ovog napada [na Natanz] jest da iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ne može nastaviti ovom rutom i da će biti neuspješan", rekao je Bayat.

U nedjeljnom tvitu, dopisnik za obranu izraelske mreže Channel 13 Alon Ben-David rekao je: „Bez mogućnosti obogaćivanja Natanza u narednim mjesecima, Iran gubi sredstva pritiska u pregovorima. Putem sigurnosnih i obavještajnih kanala američki su dužnosnici izrazili zadovoljstvo štetom na objektu. "

Iranski dužnosnici zaprijetili su da će se osvetiti Izraelu zbog incidenta u Natanzu.

Izraelski analitičar SimaShine iz izraelskog Instituta za studije nacionalne sigurnosti (INSS) rekao je za VOA da Iran ima nekoliko mogućnosti za uzvratni udarac.

"Pokušavali su u prošlosti i siguran sam da će pokušati ponovo na kibernetičkom polju, ako budu imali mogućnosti, [provesti] dramatičnu prodiranje u izraelsku civilnu infrastrukturu", rekao je Shine. "Pokušali su u vodenom polju i drugima, a pokušat će to učiniti u budućnosti, ako to bude moguće i uspješno."

U odvojenim komentarima za VOA, analitičar INSS-a Eldad Shavit rekao je kako će sve veća napetost između Irana i Izraela možda potaknuti Bidenovu administraciju da pokuša postići dogovor o JCPOA-i s Iranom prije nego što napetost dalje eskalira.

Postoji razlog za vjerovanje da će američka administracija sada biti još pod većim pritiskom da postigne sporazum s Irancima jer im je njihov strateški cilj povratak u JCPOA i zato što nemaju alternativnu politiku u odnosu na Iran ”, rekao je Shavit.

Pored iranske odmazde, Zarif je rekao da Teheran planira "značajan skok prema gore" u kršenju JCPOA ograničenja na svoje nuklearne aktivnosti.

Analitičar Zaklade za obranu demokracija Behnam Ben Taleblu rekao je za perzijski servis VOA da će Iran vjerojatno zadržati svoju strategiju kontinuirane nuklearne eskalacije kako bi pokušao pritisnuti SAD na slabljenje sankcija.

"Mislim da će bilo koja vrsta rata u sjeni koja se odvija u regiji biti irelevantna za pregovore o JCPOA-u, slično kao što je to bilo u doba prije JCPOA-a početkom 2010-ih", rekao je Taleblu.

Ovaj je članak nastao u perzijskom servisu VOA. Linda Gradstein doprinijela je iz Jeruzalema, a Payam Yazdian i Katherine Ahn iz VOA Persian u Washingtonu.

Šta Rusija želi da postigne u Ukrajini?

ARHIVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin posmatra vježbu pomorskih snaga u Crnom moru, blizu Krima

Dva američka ratna broda trebalo bi ove nedjelje da stignu u Crno more, što je znak podrške koju administracija predsjednika Joe Bidena pruža Ukrajini, dok se sve više strahuje da ruski predsjednik Vladimir Putin razmatra napad na susjeda Rusije.

Kremlj nadgleda najveće raspoređivanje ruskih snaga, tenkova i projektila duž granice sa Ukrajinom od aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine, navode ukrajinski i američki zvaničnici. Rusija je izvela najmanje tri vojne vježbe uz ukrajinsku granicu od sredine marta.

Biden je prošle nedjelje, prvi put od preuzimanja položaja predsjednika, telefonom razgovarao sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim. Prema saopštenju iz Bijele kuće, "potvrdio je odlučnu američku podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u svjetlu nastavka ruske agresije u Donbasu i na Krimu".

Slanje ratnih brodova u Crno more trebalo bi da naglasi tu podršku.

Sukobi ukrajinskih snaga i proruskih pobunjenika u ukrajinskom regionu Donbas se zaoštravaju od kraja januara, a visoki zvaničnik Kremlja Dmitrij Kozak upozorio je da će puna eskalacija konflikta vjerovatno označiti "početak kraja" Ukrajine. I Kijev i zapadne zemlje ocijenili su da Kozakova izjava predstavlja prijetnju.

Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, osporio je tvrdnje o nagomilavanju snaga, ali je novinarima u Moskvi rekao da Rusija ima pravo da "premješta svoje oružane snage širom svoje teritorije". Ukrajinski predsjednik je tokom prošlonedjeljne posjete Donbasu govorio o "velikoj eskalaciji".

U tom regionu je u subotu poginuo jedan ukrajinski vojnik, dok je jedan povrijeđen, saopštili su ukrajinski vojni zvaničnici. To je četvrta ukrajinska žrtva borbi u Donbasu samo ovog mjeseca. Ukrajinci su saopštili da je vojnik poginuo nakon što su proruske snage otvorile vatru automatskim bacačima granata i minobacačima od 82 milimetra, koji su zabranjeni mirovnim sporazumom iz Minska, dogovorom potpisanim 2014. godine koji se često krši. ​

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski posmatra vojne jedinice u Donbasu
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski posmatra vojne jedinice u Donbasu

U Donbasu je od početka 2021. godine poginulo 26 ukrajinskih vojnika, mada su pojedini stradali u incidentima koji nisu povezane sa sukobima. Četiri ukrajinska vojnika poginula su u napadu proruskih snaga 26. marta.

Ukrajinske snage i proruski separatisti bore se za kontrolu nad istočnom Ukrajinom od ruske ankesije Krima, a u konfliktu je stradalo više od 14.000 ljudi.

Od pobjede na predsjedničkim izborima 2019. godine, Zelenski traži održavanje nove runde mirovnih pregovora u kojima bi učestvovali zapadni lideri. Ubrzo nakon izbora, uputio je direktan apel Putinu: Da li moramo da razgovaramo? Da. Hajde da to uradimo".

Kremlj i Kijev su kasnije te godine postigli sporazum o razmjeni zarobljenika, što je podstakle nade u postizanje mirovnog dogovora koji bi zaustavio sedmogodišnji konflikt između Ukrajine i proruskih separatista, koji imaju podršku ruskih snaga.

Pojedini protivnici Zelenskog strahovali su da bi njegovi mirovni napori mogli da dovedu do osnivanja stalne ruske enklave u istočnim pokrajinama Donjecku i Lugansku. Međutim, Zelenski ne popušta kada je riječ o pitanju ukrajinskog suvereniteta nad Donbasom i odbija da prihvati, kako navodi, ruske lažne tvrdnje o tome ko upravlja proruskim separatistima.

Pojedini analitičari ocjenjuju da su nedavni ruski vojni potezi znak da je Moskva nezadovoljna Zelenskim, koji je takođe pokrenuo akciju protiv saveznika Kremlja u Ukrajini među kojima je i političar, tajkun i TV magnat Viktor Medvedčuk, prijatelj ruskog lidera.

Medvedčuk i njegova supruga su optuženi da su novcem iz naftnog postrojenja u Rusiji finansirali samoproglašene republike u istočnoj Ukrajini. Ukrajinske vlasti su zamrzle njegovu imovinu.

Velika eskalacija?

Analitičari su međutim podijeljeni u pogledu pitanja koji je cilj nagomilavanja ruskih snaga, te da li Putin zaista namjerava da pokrene vojnu ofanzivu ili samo testira odlučnost Zapada i Zelenskog.

"Velika invazija konvencionalnih snaga predstavljala bi veoma značajnu eskalaciju sedmogodišnje ruske kampanje agresije protiv Ukrajine", smatra Piter Dikinson iz američkog Atlantskog savjeta.

"Od kako su izbili sukobi u istočnoj Ukrajini 2014. godine, Kremlj je pokušao da održi privid da nije odgovoran, tako što je rasporedio ograničen broj konvencionalnih trupa uz hibridne snage sastavljene od plaćenika, volontera i lokalnih saradnika. Ako budu angažovane ruske vojne jedinice koje se okupljaju blizu Ukrajine, to bi označilo potpuno novu fazu konflikta koja bi imala ozbiljne posljedice po međunarodnu bezbjednost", napisao je Dikinson u najnovijem izdanju biltena koji uređuje "Ukraine Alert".

Pojedine zapadne diplomate i analitičare alarmira zapaljiva retorika zvaničnika Kremlja uz način na koji ruski mediji, koje kontroliše država, izvještavaju o krizi. Prema ruskim medijskim izvještajima, Kijev planira ofanzivu u Donbasu, a prenose se i Kozakove izjave kojima se sugeriše da Ukrajina možda planira etničko čišćenje u tom regionu.

Peskov je prošlog petka rekao da Kremlj strahuje od obnove punih sukoba u istočnoj Ukrajini i da je spreman da zaštiti ruske civile u Donbasu. Ukrajinski vojni zvaničnici odbacili su ruske tvrdnje da vojska planira napad na istoku, a Kremlj su optužili da traži izgovor za pokretanje ofanzive.

“Sve ukazuje na to da se Rusija priprema sa vojni upad u Ukrajinu. Putin uvijek drži sve opcije otvorenim, ali vojni potezi i propaganda Kremlja ukazuju na to da je blizu ruska vojna agresija", tvitovao je u nedelju Anders Aslund, visoki saradnik Atlantskog savjeta i autor knjige "Russia's Crony Capitalism".

Međutm, drugi analitičari i diplomate smatraju da Kremlj podstiče burne reakcije zbog Donbasa više zbog domaćih nego međunarodnih razloga i da Putin pokušava da odvrati pažnju građana sa zahtjeva da se oslobodi opozicioni lider Aleksej Navalni čije je zdravlje, kako se izvještava, pogoršano u zatvoru.

Oni ističu da je raspoređivanje vojnih snaga možda dio izborne strategije uoči parlamentarnih izbora u Rusiji u septembru. Putinova popularnost je u padu, a njegova stranka "Jedinstvena Rusija" bi mogla da ima loš rezultat na izborima. Analitičari ocjenjuju da bi izazivanje vanrednog stanja, bez vođenja punog rata, moglo da poboljša izglede za Putinovu stranku i da joj omogući da iskoristi talas patriotizma.

Taras Kuzio, akademik Nacionalnog univerziteta Kijeva ne vjeruje da Kremlj priprema Rusiju za punu invaziju Ukrajine "zato što bi to dovelo do dugog rata i potpunog kraha ruskih odnosa sa Zapadom".

Međutim, Kuzio ne odbacuje mogućnost da Kremlj želi kratak ali ograničen sukob i sugeriše da Moskva možda razmišlja da ponovi događaje iz Gruzije 2008. godine, kada je tadašnji predsjednik Mihai Sakašvili odgovorio na provokaciju iz Južne Osetije i intervenisao, što je zatim dovelo do ruske oružane intervencije.

Američki kongresni odbor razmotrit će prijedlog zakona o odštetama za ropstvo

Predsjedavajući Doma pravosudnog odbora, predstavnik Jerrold Nadler, D-New York, govori tokom sastanka u Washingtonu 24. juna 2020.

Američki odbor Zastupničkog doma trebao bi u srijedu razmotriti prijedlog zakona o stvaranju komisije za proučavanje povijesti ropstva u Sjedinjenim Državama i preporučiti "odgovarajuće lijekove".

Zakonodavci desetljećima uvode zakone koji ispituju ropstvo, koje je započelo u SAD-u početkom 1600-ih, kao i diskriminaciju potomaka Afrikanaca koji su prisilno dovedeni u SAD i podvrgnuti ropstvu.

Odbor za pravosuđe Doma kaže kako će njegova sjednica biti prva za jedan od tih zakona. Tokom postupka tzv. markiranja, članovi odbora razmatraju moguće promjene zakona i obično zakoni koji dođu do tog koraka imaju dovoljnu podršku da se šalju punom domu na razmatranje.

Predsjednik Sudskog odbora Jerrold Nadler rekao je da je zakon, poznat kao H.R. 40, namijenjen "suočavanju s našom prošlošću i približavanju rasnom razumijevanju i napretku."

"Dugo nakon ukidanja ropstva, segregacija i potčinjavanje Afroamerikanaca bilo je presudni dio politike ove nacije koja je oblikovala njegove vrijednosti i institucije", rekao je Nadler u prošlotjednoj izjavi. "Danas i dalje živimo s rasnim razlikama u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, stanovanju, osiguranju, zapošljavanju i ostalim društvenim dobrima koja se izravno mogu pripisati štetnom nasljeđu ropstva i rasnoj diskriminaciji koju sponzorira država."

Zastupnica Sheila Jackson Lee, D-Texas, desno, govori tijekom saslušanja o reparaciji za potomke robova pred Sudskim pododborom za ustav, građanska prava i građanske slobode, na Kapitolu u Washingtonu, 19. juna 2019.
Zastupnica Sheila Jackson Lee, D-Texas, desno, govori tijekom saslušanja o reparaciji za potomke robova pred Sudskim pododborom za ustav, građanska prava i građanske slobode, na Kapitolu u Washingtonu, 19. juna 2019.

Sponzor zakona, kongresmenka Sheila Jackson Lee, rekla je da će zakon omogućiti Sjedinjenim Državama da se "napokon mogu suočiti sa oštrim društvenim razlikama koje se danas javljaju u afroameričkoj zajednici i pružiti rješenja".

Dodala je da će se komisija, ako se uspostavi, nadovezati na napore koje su lokalne vlasti i privatne institucije već započele "da se razračunavaju s našom prošlošću i približavaju nas rasnom razumijevanju i napretku."

Nacrt bi morao proći većinski demokratski dom, ravnomjerno podijeljeni Senat, a na kraju potpisati demokratski predsjednik Joe Biden.

Zakon zahtijeva da komisija također ispita uloge koje su savezna vlada i vlade država imale u pružanju potpore ropstvu i zakonima koji su diskriminirali potomke porobljenih ljudi. Također bi se ispitali i "dugotrajni učinci ropstva na Afroamerikance".

Maloljetnici na južnoj granici SAD: Očaj nas je doveo

Maloljetnici na južnoj granici SAD: Očaj nas je doveo
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:41 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG