Linkovi

Teme

Evropska komisija predložila Sjedinjenim Državama strategiju nove transatlantske agende odnosa

Evropska komisija uputila je prijedlog strategije za novu transatlantsku agendu odnosa između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, objavljeno je na internet stranici tog izvršnog tijela EU.

"Evropski savjet pozvan je da prihvati i predloži prve korake mape puta za novu transatlantsku agendu globalne saradnje – prije nego što bude pokrenuta na samitu Evropske unije i Sjedinjenih Država u prvoj polovini 2021", navedeno je u dokumentu.

U prijedlogu je navedeno da ishod američkih predsjedničkih izbora na kojima su pobijedili Joe Biden i Kamala Harris predstavlja priliku za planiranje globalne saradnje zasnovane na zajedničkim vrijednostima, interesima i globalnom uticaju.

"Dok su protekle godine bile na udaru izazova geopolitičkih promjena moći, bilateralnih tenzija i jednostranih tendencija, pobjeda novoizabranog predsjednika Joea Bidena i potpredsjednice Kamale Harris, u kombinaciji sa odlučnijom i sposobnijom Evropskom unijom i novom geopolitičkom i ekonomskom stvarnošću – prilika je za razvoj nove transatlantske agende globalne saradnje", istaknuto je u dokumentu koji je objavila Evropska komisija.

Ursula von der Leyen, predsjednica EK, rekla je da će ta inicijativa biti usklađena sa promjenama na globalnom nivou.

"Transatlantski savez zasnovan je na zajedničkim vrijednostima i istoriji, ali takođe i na interesima: izgradnja jačeg, mirnijeg i prosperitetnijeg svijeta. Kada je transatlantsko partnerstvo jako, Evropska unija i Sjedinjene Države su jače. Vrijeme je da se ponovo povežemo novom agendom za transatlantsku i globalnu saradnju", ukazala je ona.

Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost, poručio je da Unija šalje snažnu poruku američkim prijateljima i saveznicima.

"Gledajmo u budućnost, a ne u prošlost. Obnovimo naše veze i izgradimo partnerstvo koje će obezbjediti napredak, stabilnost, mir i bezbjednost za građane širom naših kontinenata i širom svijeta. Nema vremena za čekanje – čeka nas dosta posla", poručio je on.

Principijelno partnerstvo

U objavi Evropske komisije istaknut je značaj primjene translatlantske saradnje tamo gdje je potrebno globalno vodstvo. Takođe, kako je ukazano, princip je usredsređen na jačanje multilateralnih aktivnosti i institucija, zajedničkih interesa, upotrebe zajedničkih resursa i nalaženja rješenja usklađenih sa vrijednostima obje strane.

Partnerstvo bi bilo oličeno u četiri oblasti – objavila je Evropska komisija.

Saradnja protiv COVID-19

Objašnjeno je da u toj oblasti Evropska unija želi da joj se Sjedinjene Države pridruže u ulozi glavnog zagovarača globalne saradnje u odgovoru na pandemiju koronavirusa, zaštiti života i sredstava za život, kao i otvaranju ekonomija i društava.

"Evropska unija želi saradnju sa SAD kako bi omogućili finansiranje razvoja i podjednaku distribuciju vakcina, testova i postupaka liječenja", objašnjava EK.

Zaštita planete i napretka

Evropska komisija u dokumentu navodi da, iako pandemija koronavirusa predstavlja značajan izazov, klimatske promjene i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta ostaju "ključni izazov današnjeg vremena". To, kako je istaknuto, zahtijeva sistemske promjene u ekonomijama i transatlantsku i globalnu saradnju.

Saradnja u oblasti tehnologije, trgovine i standarda

Taj oblik saradnje, navodi Evropska komisija, ostvarivao bi se na temelju poštovanja ljudskog dostojanstva, pojedinačnih prava i principa demokatije. Odnosio bi se na otprilike dvije trećine svjetske trgovine i standarda. Ukazano je da suočavanje sa izazovima u toj oblasti – EU i SAD čini prirodnim partnerima u oblasti trgovine, tehnologije i digitalne uprave.

Saradnja za bezbjedniji, napredniji i demokratski svijet

U prijedlogu agende Evropska komisija ukazano je da Evropska unija i Sjedinjene Države dijele zajednički interes u jačanju demokratije, poštovanju međunarodnog prava, podršci održivog razvoja i promovisanju ljudskih prava širom sveta.

"Snažno partnerstvo EU i SAD biće presudno za podršku demokratskim vrijednostima, kao i globalnoj i regionalnoj stabilnosti, prosperitetu i rješavanju sukoba. Evropska unija nastoji da koordiniše odgovor i promovisanje regionalne i globalne bezbjednosti, ojača transatlantsku i međunarodnu bezbjednost – uključujući tu i novi bezbjednosno-odbrambeni dijalog. Kao i da ojača multilateralni sistem", saopštila je EK.

Prijedlogom nove transatlantske agende odnosa EU i SAD obuhvaćen je i Zapadni Balkan - kao i dijalog Srbije i Kosova koji bi trebaloda bude okončan postizanjem sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa.

"Evropa je Zapadnom Balkanu pružila je perspektivu članstva u Evropskoj uniji. Značajno je partnerstvo i bliska koordinacija EU i SAD-a, posebno u okviru dijaloga Beograda i Prištine kojim posreduje EU. Potreban je zajednički da podržimo pomirenje, poboljšamo principe vladavine i poguramo ključne reforme", istaknuto je u objavi Evropske komisije o strategiji za novu transatlantsku agendu.

See all News Updates of the Day

I saveznici i protivnici pozdravili novog predsjednika SAD

I saveznici i protivnici pozdravili novog predsjednika SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Počelo kompletiranje Bidenovog tima za nacionalnu bezbjednost

Arhiva - Alehandro Majorkas, kandidat predsjednika Džoa Bajdena za sekretara za unutrašnju bezbjednost, govori tokom procesa potvrđenja pred Odborom Senata za nacionalnu bezbjednost i vladine poslove na Kapitol hilu, u Vašingtonu, 19. januara 2021.

Kritični dio tima predsjednika SAD Joe Bidena za nacionalnu bezbjednost, došao je na svoje mjesto se u četvrtak, dok su Bijela kuća i najviši zakonodavci insistirali na brzoj potvrdi više ključnih kandidata koji će pomoći u rješavanju rastućih međunarodnih izazova.

Direktor Nacionalne obavještajne službe (DNI) Avril Haines postala je prva od predsjednikovih namještenika koja je preuzela funkciju. Prva žena na čelnoj poziciji DNI, položila je zakletvu rano u četvrtak, manje od 24 sata nakon što ju je Senat potvrdio glasovima 84-10.

Ubrzo nakon polaganja zakletve, Hajnes je učestvovala u predsjednikovom svakodnevnom obavještajnom brifingu i obratila se članovima obavještajnih agencija u zemlji, rekavši u izjavi da njihov rad "nikada nije bio vitalniji za bezbjednost ili prosperitet naše države".

President-elect Joe Biden’s pick for national intelligence director Avril Haines speaks during a confirmation hearing before the Senate intelligence committee on Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Joe Raedle/Pool via AP)
President-elect Joe Biden’s pick for national intelligence director Avril Haines speaks during a confirmation hearing before the Senate intelligence committee on Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Joe Raedle/Pool via AP)

Brza potvrda postavljenja Haines u Senatu izazvala je pohvale republikanaca i demokrata, koji su naglasili da zemlja nema vremena za bacanje.

"Srectan sam što su mi se kolege iz Senata pridružili i brzo potvrdili direktorku Hajnes“, rekao je Marko Rubio, najviši republikanac u Odboru Senata za obavještajne poslove, prije nego što je završen konačni rezultat glasanja. "Naši protivnici neće stajati po strani i čekati da nova administracija postavi ljude na ključne pozicije".

Vodeći demokrata u odboru, senator Marc Warner, takođe je pohvalio dvopartijske napore da potvrdi postavljenje Hajnesove, rekavši da je njena uloga najviše obavještajne zvaničnice u državi od "kritične važnosti".

"Nakon što je četiri godine namjerno podrivana, obavještajna zajednica zaslužuje snažnog lidera koji je potvrdio Senat da je vodi i oživljava", rekao je Vorner.

U četvrtak se takođe pokrenuo postupak za nominovanje penzionisanog generala Lloyda Austina, bivšeg komandanta američkih snaga na Bliskom Istoku i Južnoj Aziji (američka Centralna komanda), za Bidenovog sekretara za odbranu.

Ostin će biti prvi crni ministar odbrane.

Secretary of Defense nominee Lloyd Austin, a recently retired Army general, attends his conformation hearing before the Senate Armed Services Committee on Capitol Hill, Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Greg Nash/Pool via AP)
Secretary of Defense nominee Lloyd Austin, a recently retired Army general, attends his conformation hearing before the Senate Armed Services Committee on Capitol Hill, Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Greg Nash/Pool via AP)

I Predstavnički dom, i Senat, glasali su da se Austinu odobri zakonski obavezno odricanje od služenja na civilnoj poziciji manje od sedam godina nakon povlačenja iz vojske, a Senat je za rano u petak petak odredio konačno glasanje za potvrđivanje postavljenja.

"Čak i dok se vlast prenosi sa jedne adminstracije uprave na drugu, rad na održavanju naše nacije ne smije biti zaustavljen ili poremećen", rekao je u četvrtak novi lider nove većine u Senatu, demokrata Čak Šumer, pozivajući Senat da žurno krene u potvrđivanja postavljenja za najviše pozicije u odjeljenjima za nacionalnu bezbjednost, državu i trezor. "Strani protivnici će pokušati da iskoriste ovaj period tranzicije i ne možemo dozvoliti da američka vojna, obavještajna i nacionalna bezbjednosna politika budu narušene zbog odlaganja popunjenja".

Očekuje se da će Senat takođe preći na druge ključne kandidate, poput bivšeg ambasadora Vilijema Bernsa, imenovanog za vođenje Centralne obavještajne agencije (CIA), glavne špijunske agencije u Vašingtonu.

Ruske prijetnje

Bidenov tim za nacionalnu bezbjednost već se suočava sa nekim ključnim izazovima, od pandemije koronavirusa, do američkih protivnika.

Bidenova administracija objavila je u četvrtak da traži petogodišnje produženje novog START-a, jednog od posljednjih preostalih ugovora o kontroli naoružanja sa Rusijom.

Ugovor, koji ograničava Sjedinjene Države i Rusiju na razmeštanje ne više od 1.550 strateških nuklearnih bojevih glava i ograničava sisteme za isporuku raketa, ističe u februaru.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki takođe je u četvrtak potvrdila da je Biden tražio od obavještajne zajednice procjene sumnjivih ruskih akcija, uključujući cyber hakovanje SolarVinds, akciju miješanja u predsjedničke izbore u novembru, upotrebu hemijskog oružja protiv opozicionog lidera Alekseja Navalnog i navodne ucjene raspisane za ubistva američkih vojnika u Afganistanu.

Hajnes, bivši zamjenica direktora CIA i bivša pomoćnica u Bijeloj kući, rekla je zakonodavcima tokom saslušanja za potvrdu postavljenja u utorak da je posebno zabrinjavajuća ruska upotreba operacija uticaja.

"Svakako sam vidjela rusku upotrebu aktivnih mjera u raznim kampanjama za pogoršanje podjela u ovoj zemlji i promovisanje ekstremizma, u izvjesnom smislu", rekla je Hajnes.

Tokom saslušanja za svoje postavljenje u utorak, Ostin je takođe upozorio na Kremlj, rekavši da, iako je Rusija sila "u opadanju", i dalje može da nanese "veliku štetu" u cyber prostoru.

Pogled unutra

I Hajnes, i Ostin, rekli su zakonodavcima da će im veći dio pažnje biti usmjeren ka tome da nastoje da pomognu povratku povjerenja u obavještajnu zajednicu i vojsku.

"Da bi bila efikasna, DNI nikada ne smije da zazire od toga da govori istinu vlastima. Nikada. Naročito kada može biti nezgodno ili teško da se to čini", rekla je Hajnes.

Sa svoje strane, Ostin je rekao da bi mu prioritet bio uklanjanje ekstremizma i ilegalnog ponašanja u vojsci.

"Posao Sekretarijata za odbranu je da zaštiti Ameriku od naših neprijatelja, ali to ne možemo da učinimo ako neki od tih neprijatelja stoje u našim redovima", rekao je.

"Ovom (ekstremizmu) nije mjesto u Vojsci Sjedinjenih Američkih Država", dodao je Ostin, opisujući to kao dio šire bitke. "Snažno ću se boriti da eliminišem seksualne napade i da oslobodim naše redove rasista i ekstremista i da stvorim klimu u kojoj svi sposobni i spremni imaju priliku da služe", rekao je on.

* Ketrin Gipson iz Glasa Amerike doprinijela je pisanju ovog izvještaja.

Vizija politike budućeg državnog sekretara SAD: "Skromnost i samouvjerenost"

Vizija politike budućeg državnog sekretara SAD: "Skromnost i samouvjerenost"
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

SAD i Evropa: Optimizam za popravljanje narušenih odnosa starih saveznika

SAD i Evropa: Optimizam za popravljanje narušenih odnosa starih saveznika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:43 0:00

SAD: Demokrate, prvi put poslije 10 godina, imaju kontrolu nad oba doma Kongresa

Senatori Rafael Vornok, Aleks Padilja i i Džon Osof polažu zakletvu pred potpredsjednicom Kamalom Harris 20. januara 2021.

Demokrate su preuzele kontrolu nad Senatom u srijedu kada je troje novih senatora položilo zakletvu pred potpredsjednicom Kamalom Harris. Demokratska partija sada prvi put u 10 godina ima tijesnu većinu u oba doma Kongresa, i predsjednika u Bijeloj kući.  

Demokrate Rafael Vornok i Džon Osof iz Džordžije i Aleks Padilja iz Kalifornije položili su zakletvu u Senatu nekoliko sati nakon što je predsjednik Joe Biden stupio na dužnost.

Vornok i Osof su oboje pobijedili dvoje aktuelnih senatora u drugom krugu izbora u Džordžiji 5. januara, tako da je u Senatu odnos snaga 50:50, ali prema Ustavu potpredsjednica Harris, demokrata, ima odlučujući glas u situacijama kada glasanje u Senatu bude tako podijeljeno.

Padilja, prvi latinoamerički senator iz Kalifornije imenovan je da popuni mjesto Harris, koja je podnijela ostavku u ponedjeljak kako bi stupila na dužnost potpredsjednice SAD.

Trojica demokrata dala su Bidenu tijesnu prednost da bi ostvario političke ciljeve koji uključuju novi paket pomoći žrtvama pandemije koronavirusa u svjetlu dubokih političkih podela.

Demokratski senator Čak Šumer sada je lider većine dok je republikanac Mič Mekonel postao lider manjine.

Šumer i Mekonel razgovaraju o mogućem dogovoru o podjeli vlasti kako bi se obavljali svakodnevni poslovi u Senatu, slično dogovoru koji je postignut prije dvije decenije. Obojica su spremna na takav dogovor ali je Mekonel zatražio da ostane na snazi pravilo kojim se za izglasavanje većine zakona traži da postoji "super-većina" od 60 glasova.

Promjena kontrole u Senatu je iskomplikovala potvrdu Bidenovih kandidata za članove kabineta, koja već kasni. Prvi pretresi o potvrdi tih kandidata održani su tek u utorak, dan prije inauguracije. Senat je, međutim, u srijedu potvrdio Avril Hejns kao direktorku obavještajnih službi.

Novi Senat takođe treba da održi suđenje o opozivu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je optužen za podsticanje pobune svojih pristalica i prije 7 dana opozovan u Predstavničkom domu. Demokrate imaju i većinu od 221 prema 211 glasova u Predstavničkom domu.

Vornok, 51-godišnji baptistički sveštenik koji nikada ranije nije zauzimao politički položaj, prvi je crnački senator iz Džordžije. Držao je propovjedi u crkvi u Atlanti u kojoj je nekada propovjednik bio Martin Luter King, borac za građanska prava.

33-godišnji Osof je najmlađa osoba izabrana u Senat poslije Joe Bidena, koji je postao senator 1973. kada je imao 30 godina.

Prvi jevrejski senator iz Džordžije, Osof je zakletvu položio na hebrejskoj Bibliji koja je pripadala rabinu iz Atlante Jakobu Rotišildu, bliskom saradniku Martina Lutera Kinga.

"Jedva čekam da krenem na posao i obezbijedim investicije u javno zdravlje, distribuciju vakcina i direktnu ekonomsku pomoć - ono za šta su nas ljudi poslali ovde da se borimo", rekao je Osof reporterima ranije tokom dana u Kapitolu.

47-godišnji Padilja je bio državni sekretar Kalifornije od 2015. Prethodno je služio u državnom Senatu i proveo sedam godina u gradskoj skupštini Los Anđelesa, od kojih je pet bio njen predsjednik.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG