Najnovije
Iako izložen pravnim tužbama, Trumpov uticaj i dalje velik
Iako se Donald Trump suočava sa prijetnjom tužbama zbog poslovanja njegove kompanije i dok se nastavlja suspenzija njegovih naloga na platformama društvenih mreža, bivši predsjednik i dalje ima prevelik uticaj na Republikansku stranku.
Za razliku od većine bivših predsjednika koji se drže podalje od središta političke pažnje političkog središta pažnje, Trump i dalje održava skupove, napadajući predsjednika Joe Bidena i pojačavajući ono što njegovi kritičari nazivaju "velikom laži" - tvrdnjom da je Biden pokrao izbore 2020. godine.
"Pobijedili smo na izborima dva puta", refren je koji Trump često ponavlja na svojim skupovima i događajima.
Iako Gallupova anketa pokazuje da 62 odsto Amerikanaca nije odobravalo Trumpa u posljednjih mjesec dana dok je bio na funkciji, njegova osnovna baza podrške ostala je uglavnom netaknuta. Ova čvrsta republikanska baza daje mu moć unutar stranke, rekao je Thomas Schwartz, koji predaje politiku na Univerzitetu Vanderbilt.
Ta moć se u punoj mjeri pokazala kada se lider republikanske manjine u Predstavničkom domu Kevin McCarthy sastao sa Trumpom u ljetovalištu bivšeg predsjednika Bedminster u New Jerseyju. Sastanak se dogodio dok je McCarthy razmatrao koje republikance u Predstavničkom domu treba imenovati u specijalni komitet zadužen za istragu napada Trumpovih pristalica na američki Capitol 6. januara, kada je pet osoba poginulo, a 140 policajaca povrijeđeno.
U maju su republikanski senatori blokirali zakon o osnivanju nezavisne komisije koja bi istražila krvavu opsadu. Samo šest republikanaca glasalo je s demokratama za zakon, što znači da je nedostajalo još 10 neophodnih republikanskih glasova.
Još jedna predsjednička trka
U neformalnoj anketi na Konzervativnoj konferenciji za političku akciju (CPAC) u Texasu prošle nedjelje, Trump je bio prvi izbor za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine sa podrškom od 70 odsto prisutnih.
Trump je prvi put nagovijestio još jednu predsjedničku kandidaturu na skupu CPAC-a u februaru, na Floridi.
"Republikanski predsjednik će se trijumfalno vratiti u Bijelu kuću. I pitam se ko će to biti?" zadirkivao je.
Podrška iz Trumpove baze možda nije dovoljna za pobjedu na izborima protiv demokratskog kandidata, ali bi mogla da bude dovoljna da obezbjedi republikansku nominaciju, rekao je Schwartz.
"I to je jedan od razloga zašto mislim da mu republikanski zvaničnici pristupaju vrlo oprezno, a vi imate samo nekoliko onih koji su zaista spremni da mu direktno prkose", dodao je.
Oni koji iznevjeravaju bivšeg predsjednika i tajkuna za nekretnine često plaćaju cijenu. U maju su republikanci u Predstavničkom domu zbacili Liz Cheney sa liderske pozicije predsjedavajuće Republikanskom konferencijom Predstavničkog doma nakon što se usprotivila Trumpu zbog neutemeljene tvrdnje da je Biden pobijedio na izborima prevarom.
"Ne mogu da nas vuku unazad vrlo opasne laži bivšeg predsjednika", rekla je tada Cheney, konzervativka iz Wyominga i kćerka bivšeg potpredsjednika Dicka Cheneyja, nakon što je smijenjena.
Istrage i tužbe
Trumpove predsjedničke ambicije mogu se zakomplikovati istragom opsade 6. januara, koju su demokrate okarakterisale kao pobunu.
Ranije ovog mjeseca, predsjedavajuća Predstavničkim domom Nancy Pelosi imenovala je Cheney da sjedi u odboru koji će istražiti napad, uključujući i Trumpovu ulogu u pripremi nasilnog napada njegovih pristalica na Capitol.
U knjizi čije je objavljivanje najavljeno, "Mogu sam da popravim: Katastrofalna posljednja godina Donalda Trumpa" (I Alone Can Fix It: Donald J. Trump's Catastrophic Final Iear) novinara Washington Posta Philipa Ruckera i Carol Leonnig, autori pišu da je predsjedavajući Združenog generalštaba, general Mark Milley bio zabrinut da će Trump pokušati da izvrši puč nakon poraza na izborima 2020.
Prema knjizi, Milley je razgovarao sa svojim zamjenicima i obećao da će to zaustaviti. "Možda će pokušati", ali neće uspjeti, rekao je. "Ovo ne možete bez vojske. Ovo ne možete bez CIA i FBI. Mi smo momci sa oružjem."
Trump je negirao optužbe.
"Tako glupo! Žao mi je što vas obavještavam, ali izbori su moj oblik 'puča', a da sam htio da izvršim puč, jedan od posljednjih ljudi sa kojima bih želio da to učinim je general Mark Milley", rekao je Trump u izjavi.
U junu su vlasti New Yorka pokrenule istragu zbog utaje poreza, prevare i drugih ilegalnih poslova protiv Trumpove organizacije, holding kompanije Trumpovih entiteta, uključujući hotele, zgrade i golf terene.
Državna tužiteljica New Yorka Letitia James rekla je da njena kancelarija "aktivno istražuje Trumpovu organizaciju u krivičnom svojstvu", zajedno sa okružnim državnim tužiocem na Manhattanu Cyrusok Vanceom mlađim, koji vodi odvojenu krivičnu istragu o Trumpovoj poslovnoj praksi.
Ranije ovog mjeseca, dugogodišnji glavni finansijski direktor kompanije Allen Weisselberg optužen je za 15 krivičnih djela, uključujući spletke za prevaru, zavjeru i veliku pljačku.
Trumpov advokat Alan Futerfas kaže da su tužbe politički motivisane.
"Mislim da u 244 godine nismo imali lokalnog tužioca da ide protiv bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država ili njegovih zaposlenih ili njegove kompanije", rekao je on.
See all News Updates of the Day
Rat u Gazi povećava nezaposlenost i siromaštvo na Zapadnoj obali
Prije terorističkog napada Hamasa 7. oktobra, više od 200 hiljada Palestinaca sa Zapadne obale i Gaze radilo je u Izraelu i podržavalo palestinsku ekonomiju. Više od godinu dana, Izrael im zabranjuje ulazak zbog čega su svi ostali bez posla, uglavnom u građevinarstvu.
Šukri Al Nadžar, moler iz Gaze, radio je u gradu Berševa na jugu Izraela kada je počeo rat. Sada je nezaposlen i zaglavljen u palestinskom gradu Ramali na Zapadnoj obali. Ne može da uđe u Izrael ili da se vrati u Gazu zato što su granice zatvorene.
„U periodu prije rata, bilo mi je dobro čak i kada sam bio nezaposlen. Bio sam sa svojom porodicom, nije bilo straha. Sada je ekonomija lošija, a ja se veoma plašim za dobrobit moje porodice, njenu bezbjednost”, kaže Al Nadžar.
U izraelskim napadima na Gazu uništeno je 80 odsto stambenih zgrada. Al Nadžar kaže da je njegov dom u sjevernom dijelu enklave takođe razoren u jednom napadu. Srećom, kaže on, njegova porodica nije bila kod kuće.
Ekonomija u Gazi je uništena, a agencije Ujedinjenih Nacija navode da će trebati decenije da se obnovi. Ekonomija na palestinskoj Zapadnoj obali takođe je pretrpjela značajnu štetu tokom godinu dana rata, jer je nezaposlenost porasla na oko 40 odsto.
„Izgubili smo oko 10-12 odsto BDP-a na Zapadnoj obali poslije godinu dana rata. A sada se stopa nezaposlenosti utrostručila. Siromaštvo će naravno porasti. Govorimo o stopi siromaštva na Zapadnoj obali koja je već oko 45 odsto”, objašnjava Naser Abdel Karim iz Arapsko-američkog Univerziteta.
Mnoge kompanije na Zapadnoj obali su zatvorene ili rade sa znatno smanjenim kapacitetom.
Palestinski kovač Rabi Flejfel kaže da jedva zarađuje dovoljno da nahrani svoju djecu. Njegov posao pravljenja čeličnih rešetki i dekoracija prozora je opao za 90 odsto zato što, kako kaže, ljudi štede novac za osnovne potrebe.
Slično kaže i Kalil Abu Arajes, vlasnik firme za popravku automobila.
„Ljudi ne rade. Ako imaju sto šekela, odnosno 27 dolara, žele da ih sačuvaju za hranu. Ne žele da dođu u industrijsku zonu da kupe vrata ili poprave auto”, kaže Abu Arajes.
Mnogi Palestinci na Zapadnoj obali ističu da je trenutna ekonomska situacija na tom području najteža sa kojom su se ikada suočili. Nadaju se da će se rat u Gazi uskoro završiti, da bi mogli da nastave da rade u Izraelu. To bi omogućilo i početak oporavka ekonomije.
Trump najavio hitno uvođenje carina na robu iz Meksika, Kanade i Kine
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump obećao je u ponedjeljak da će brzo uvesti carine Kini, Meksiku i Kanadi - tri najveća trgovinska partnera zemlje - povećavajući izglede za trgovinske ratove i veće cijene za američke potrošače.
Trump je u nizu postova na svom Truth Social računu kako bi najavio poteze, uključujući i izjavu da će prvog dana na funkciji „potpisati sve potrebne dokumente kako bi Meksiku i Kanadi naplatio carinu od 25 posto na SVE proizvode koji dolaze u Sjedinjene Države”.
Rekao je da će tarife ostati na snazi dok „droge, posebno fentanil, i svi ilegalni stranci ne prestanu ulaziti u našu zemlju!”.
Trump je rekao da Meksiko i Kanada imaju sposobnost da „lako riješe ovaj dugo tinjajući problem”.
Također se požalio na, kako je rekao, ulogu Kine u „ogromnim količinama droge, posebno fentanila, koje se šalju u Sjedinjene Države”.
"Dok ne prestanu, naplaćivat ćemo Kini dodatnih 10% tarife, iznad svih dodatnih tarifa, na sve njihove brojne proizvode koji dolaze u Sjedinjene Američke Države”, napisao je Trump.
Kina je odgovorila da „niko neće dobiti” trgovinski ili tarifni rat.
„Kina vjeruje da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja po prirodi obostrano korisna”, rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Sjedinjenim Državama.
Sjedinjene Države, Meksiko i Kanada potpisale su novi trgovinski sporazum za vrijeme Trumpovog prethodnog mandata, sporazum koji će biti na reviziji 2026. godine.
Dogovor dopušta izuzeća nacionalne sigurnosti za ograničenja.
Trump i kanadski premijer Justin Trudeau razgovarali su o trgovini i sigurnosti granica nakon što je Trump najavio svoje planove u ponedjeljak, rekao je kanadski izvor upoznat sa situacijom.
Novi američki lider preuzima dužnost u januaru, ostavljajući prostor za pregovore i potencijalne promjene planova Trumpove administracije.
Trumpov kandidat za vođenje Ministarstva financija, Scott Bessent, napisao je u članku za Fox Newa prošle sedmice da tarife mogu biti „korisno sredstvo za postizanje ciljeva vanjske politike predsjednika”, uključujući pridobijanje druge vlade da poveća potrošnju na odbranu ili preduzme mjere trgovine drogom.
Zamjenica kanadskog premijera Chrystia Freeland i ministar javne sigurnosti Dominic LeBlanc objavili su kasno u ponedjeljak zajedničko saopštenje naglašavajući bliske veze između SAD-a i Kanade, uključujući kanadski izvoz energije u SAD i saradnju na zaustavljanju trgovine drogom.
„Naš odnos danas je uravnotežen i obostrano koristan, posebno za američke radnike. Danas Kanada kupuje više od Sjedinjenih Država nego Kina, Japan, Francuska i Velika Britanija zajedno”, navodi se u saopštenju.
Tarife plaćaju kompanije koje uvoze proizvode, što znači da bi se, ako se implementiraju, ti troškovi mogli prenijeti u obliku viših cijena za ljude koji kupuju niz dobara uključujući plin, automobile i hranu
Trump je koristio carine kao dio svoje ekonomske agende tokom svoje prethodne administracije, s posebnim fokusom na robu iz Kine. Kineska vlada je odgovorila sopstvenim carinama na proizvode proizvedene u SAD-u.
On se također fokusirao na sigurnost na američko-meksičkoj granici, naredivši izgradnju šire mreže graničnih zidova i zahtijevajući od meksičke vlade da preduzme korake za uklanjanje migranata iz područja u blizini granice sa SAD-om.
Posljednji Trumpovi zahtjevi dolaze u vrijeme kada hapšenja zbog ilegalnih prelazaka granice opadaju, a brojke iz oktobra pokazuju da su hapšenja bila blizu najniže vrijednosti u protekle četiri godine.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
Biden će prisustvovati inauguraciji Donalda Trumpa u januaru
Američki predsjednik Joe Biden prisustvovat će inauguraciji Donalda Trumpa u januaru, saopštila je u ponedjeljak Bijela kuća, nazvavši to "posvećenošću našim demokratskim vrijednostima" uprkos tome što je Trump preskočio Bidenovu vlastitu zakletvu.
Tadašnji predsjednik Trump odbio je prisustvovati Bidenovoj inauguraciji 2021. godine, nakon što je lažno tvrdio da je Bidenova pobjeda na izborima bila lažna i podigao gomilu pristalica koji su upali u američki Capitol.
"Predsjednik je obećao da će prisustvovati inauguraciji onoga ko pobijedi na izborima", rekao je zamjenik sekretara za štampu Andrew Bates novinarima koji su letjeli s Bidenom u Air Force One-u.
"On i prva dama će ispoštovati to obećanje i prisustvovati inauguraciji."
Bates je dodao: "On to smatra važnom demonstracijom posvećenosti našim demokratskim vrijednostima i poštovanju volje naroda, jer nastavljamo da pružamo urednu i efikasnu tranziciju."
Uprkos tome što je Trumpa više puta opisivao kao prijetnju demokratiji tokom kampanje 2024, demokrata Biden je nastojao da Trumpu omogući glatku tranziciju koju mu je republikanac uskratio.
Biden je pozvao novoizabranog predsjednika Trumpa u Bijelu kuću sedmicu nakon glasanja 5. novembra, na kojima je Trump pobijedio potpredsjednicu Demokratske stranke Kamalu Harris i osvojio historijski povratak.
Biden, 82, odustao je od svoje kandidature za drugi mandat u julu i podržao Harris nakon što je katastrofalan nastup u debati protiv Trumpa izazvao strahove među demokratama o njegovim godinama i mentalnoj oštrini.
Rekordne suše na sjeveroistoku SAD-a mogle bi promijeniti navike ljudi
Ovo nije bila uobičajena jesen na sjeveroistoku SAD-a. Požari su gorjeli u parkovima i šumama u okolini New Yorka, a gradovi od Portsmoutha (New Hampshire) do južno od Philadelphije zabilježili su tri najsušnija mjeseca ikada. Neki rezervoari vode u regionu su blizu historijskih minimuma.
Moraju se dogoditi velike promjene kako bi se izbjegle kritične nestašice vode u budućnosti, čak i ako ta budućnost nije blizu. Kako se klima zagrijava, suše će se nastaviti intenzivirati i zajednice bi ovo trebale iskoristiti kao motivaciju za pravljenje dugoročnih rješenja, kažu stručnjaci.
"Ovo je rano upozorenje za opasnost u budućnosti", kaže Tim Eustance, izvršni direktor Komisije za vodosnabdijevanje okruga North Jersey. "Ljudi su još juče trebali prestati zalijevati svoje travnjake."
Eutance želi da guverner New Jerseryja Phil Murphy proglasi vanredno stanje zbog suše kako bi povećao osjećaj hitnosti kod ljudi.
Stručnjaci kažu da postoji nekoliko načina da se poboljša situacija sa vodom.
Dopunjavanje vode pod zemljom
Jedno važno mjesto gdje se voda skladišti je pod zemljom, ali količina podzemnih voda je tokom godina značajno opala u dijjelovima država Delaware, Maryland, New Jersey i New York.
Podzemne vode čine otprilike polovinu vode za piće u New Jerseyju. Međutim, urbanističko širenje i beton mogu otežati kiši da dopre do tokova ispod zemlje.
"New Jersey je prepun tržnih centara. Imamo ogromne parkinge umjesto kojih bismo mogli da zadržimo vodu, a ne da ona otiče", navodi Eutance.
U drugim dijelovima zemlje sve je češća upotreba propusnog asfalta, betona i pločnika koji omogućavaju da voda prodire u tlo. Na opštinama bi bilo da to zahtijevaju, dodaje on.
Brži način za dopunu vodene tokove je ubrizgavanje visoko prečišćenih otpadnih voda u njih, nešto što Los Angeles radi godinama. To dramatično povećava količinu raspoložive vode u gradu.
Virginia Beach, u državi Virginia, također pumpa visoko prečišćenu vodu u svoje vodene tokove, a okrug Anne Arundel u Marylandu pokušava donijeti zakon koji bi to omogućio.
Plaćanje ljudima da štede vodu
U nekim mjestima na zapadu SAD, plaćanje ljudima da štede vode je opcija već dugo. Gradovi i okruzi plaćaju za svaki skinuti kvadratni metar travnjaka, umjesto kojeg se postavi prirodna vegetacije za to podneblje.
Te politike nisu ni približno tako raširene na sjeveroistoku, kaže Alan Roberson, izvršni direktor Udruženja državnih administratora vode za piće.
"Izobilje je stvorilo drugačiju perspektivu", kaže on. Ovo može otežati uključivanje ljudi u očuvanje prirodne sredine.
Nadograđeni vodomjeri mogu kupcima dati detalje o korištenju vode i pomoći im da vide gdje mogu uštedjeti novac kada suša ne još nije dostigla razmjere urgentnosti, kaže Beth O'Connell, glavna inženjerka okruga Anne Arundel.
Češća ponovna upotreba već korištene vode
Koncept je jednostavan: korištena voda iz umivaonika, mašine za veš i toaleta se preradi po visokim standardima i ponovo koristi - ali ne za piće. Na primjer, može ponovo da se koristi u toaletima, za rashlađivanje zgrada, ili za podizanje nivoa rijeka.
"Jedan od velikih problema je što u Americi koristimo vodu za piće za zalijevanje travnjaka i puštanje vode u toalet", kaže Eutance.
Zach Gallagher je izvršni direktor kompanije "Natural Systems Utilities", koja dizajnira, gradi i upravlja sistemima za reciklažu vode. On je takođe otac troje dece i živi u New Jerseyju, tako da ga ova suša i lično pogađa.
"Osjećam se kao da radim nešto što će imati smisla i ostaviti nešto više za moju djecu i njihovu djecu", kaže on.
Ponovna upotreba vode može biti od pomoći i za suše i za poplave, objašnjava on. Kada zgrada može ponovo da iskoristi vlastitu otpadnu vodu i ispusti je direktno u svoj vodovod, to smanjuje opterećenje na gradski kanalizacioni sistem, što je učestao problem u starim priobalnim gradovima. Takođe, to smanjuje i potražnju za novom vodom.
Redizajnirana stara rafinerija šećera Domino na njujorškom East Riveru moći će da prečišćava 1,5 miliona litara otpadnih voda dnevno, dovoljno da prekrije fudbalsko igralište sa gotovo 38 centimetara vode. Očišćena voda će se vraćati u nove zgrade mješovite namjene za ispiranje toaleta, hlađenje i uređenje okoline, a dio će se ispuštati nazad u rijeku.
Ponovna upotreba vode koja se ne koristi za piće sve je češća pojava na istoku SAD, ali bi naredni korak trebalo da bude preduzimanje tih aktivnosti na regionalnom nivou, kaže O'Connell.
Novi način razmišljanja
Planiranje za budućnost koja uključuje dugotrajne suše može biti skupo, a moglo bi i zahtijevati promjenu u načinu razmišljanja od izobilja ka štednji, kaže Del Shannon, inženjer za brane i član Američkog društva građevinskih inženjera.
On je radio na projektima širom svijeta i navodi da su mnoge zemlje u razvoju fokusirane na nabavku pouzdane vode za usjeve i piće: "Moramo prerađivati našu vodu i čuvati je jednako pažljivo kao i te zemlje."
Izraelska vlada bojkotuje najstariji dnevni list zbog kritičkog izvještavanja
Izraelska vlada jednoglasno je odlučila u nedjelju da bojkotuje najstariji dnevni list Haaretz zbog kritičkog izvještavanja o sukobu Izraela i Hamasa i poziva izdavača tog lista da se sankcionišu najviši vladini zvaničnici.
Kancelarija ministra za komunikacije Shloma Karhija saopštila je da je predlog protiv Haaretza usvojila cijela vlada.
"Nećemo dozvoliti realnost u kojoj izdavač novina u državi Izrael poziva na uvođenje sankcija protiv Izraela i podržava njegove neprijatelje usred rata, a da ga Izrael finansira", navodi se u saopštenju.
Prijedlog sankcija podrazumijeva da vlada prestane da troši novac na oglašavanje u ljevičarski nastrojenom dnevnom listu, čiji je vlasnik porodica Shocken. Zaposleni u državnim službama i kompanijama čiji je vlasnik država, također će otkazati pretplatu na ovaj list.
"Zalažemo se za slobodu medija i slobodu izražavanja, ali i vlada ima slobodu da odluči da li će da finansira pobunu protiv države Izrael", navodi se u saopštenju ministra za komunkacije.
List Haaretz, koji uživa međunarodni ugled, kričan je prema premijeru Benjaminu Netanyahuu i njegovoj desničarskoj vladi. Također kritički izvještava o ratu Izraela i Hamasa, a novinari su istraživali i priče o navodnom zlostavljanju od strane izraelskih vojnika.
Redakcija dnevnog lista se u nedjelju oglasila saopštenjem i optužila Netanyahua da "uništava izraelsku demokratiju".
"Kao i njegovi prijatelji Putin, Erdogan i Orban, Netanyahu pokušava da ušutka kritičke, nezavisne novine. Haaretz neće biti spriječen, niti će se pretvoriti u vladin pamflet koji objavljuje samo ono što odobre vlada i njen lider", navodi se.
Ministar za komunikacije je, kao dio obrazloženja za bojkot, naveo i izjave izdavača Amosa Shokena koje je nedavno dao na konferenciji u Londonu.
U tom govoru, Shocken je pozvao na uvođenje međunarodnih sankcija izraelskim liderima. Također je optužio izraelsku vladu da "uvodi okrutan režim aparthejda nad palestinskom populacijom" i da se "bori protiv palestinskih boraca za slobodu koje Izrael naziva teroristima". Shocken je kasnije pojasnio da nije govorio o Hamasu, već o Palestincima koji žive na okupiranoj Zapadnoj obali.
Izraelska vlada je kritikovana zbog odnosa prema slobodi medija tokom rata sa Hamasom, u kojem je do sada poginuo i najveći broj novinara, prema podacima Komiteta za zaštitu novinara (CPJ). Zaključno sa današnjim danom, u sukobu je poginulo 129 palestinskih novinara, dvoje izraelskih i šest libanskih.
Izrael je zatvorio i dopisništvo Al Jazeere na Zapadnoj obali u septembru. Tada je rečeno da je zatvaranje neophodno jer je Al Jazeera prijetnja nacionalnoj bezbjednosti. Grupe za slobodu medija su te tvrdnje ocijenile kao lažne.
Prošle nedjelje su poslanici u Izraelu izglasali produženje važenja zabrane na još šest mjeseci i donijeli odluku da se svakom stranom mediju zabrani emitovanje programa na 45 ili 60 dana, ako se procijeni da je prijetnja po nacionalnu bezbjednost.
"Netanyahuova vlada otvoreno targetira medijsku nezavisnost i pluralizam u Izraelu. Sloboda medija u zemlji koja sebe naziva 'jedinom demokratijom na Bliskom istoku' biće ugrožena", rekla je Anne Bocande iz Reportera bez granica.
