Linkovi

Najnovije

Iako izložen pravnim tužbama, Trumpov uticaj i dalje velik

Bivši predsjednik SAD Donald Trump govori na Konferenciji Konzervativne političke akcije (CPAC), 11. jula 2021. u Dallasu. (Foto: AP/LM Otero)
Bivši predsjednik SAD Donald Trump govori na Konferenciji Konzervativne političke akcije (CPAC), 11. jula 2021. u Dallasu. (Foto: AP/LM Otero)

Iako se Donald Trump suočava sa prijetnjom tužbama zbog poslovanja njegove kompanije i dok se nastavlja suspenzija njegovih naloga na platformama društvenih mreža, bivši predsjednik i dalje ima prevelik uticaj na Republikansku stranku.

Za razliku od većine bivših predsjednika koji se drže podalje od središta političke pažnje političkog središta pažnje, Trump i dalje održava skupove, napadajući predsjednika Joe Bidena i pojačavajući ono što njegovi kritičari nazivaju "velikom laži" - tvrdnjom da je Biden pokrao izbore 2020. godine.

"Pobijedili smo na izborima dva puta", refren je koji Trump često ponavlja na svojim skupovima i događajima.

Iako Gallupova anketa pokazuje da 62 odsto Amerikanaca nije odobravalo Trumpa u posljednjih mjesec dana dok je bio na funkciji, njegova osnovna baza podrške ostala je uglavnom netaknuta. Ova čvrsta republikanska baza daje mu moć unutar stranke, rekao je Thomas Schwartz​, koji predaje politiku na Univerzitetu Vanderbilt.

Ta moć se u punoj mjeri pokazala kada se lider republikanske manjine u Predstavničkom domu Kevin McCarthy​ sastao sa Trumpom u ljetovalištu bivšeg predsjednika Bedminster u New Jerseyju. Sastanak se dogodio dok je McCarthy​ razmatrao koje republikance u Predstavničkom domu treba imenovati u specijalni komitet zadužen za istragu napada Trumpovih pristalica na američki Capitol 6. januara, kada je pet osoba poginulo, a 140 policajaca povrijeđeno.

U maju su republikanski senatori blokirali zakon o osnivanju nezavisne komisije koja bi istražila krvavu opsadu. Samo šest republikanaca glasalo je s demokratama za zakon, što znači da je nedostajalo još 10 neophodnih republikanskih glasova.

Još jedna predsjednička trka

U neformalnoj anketi na Konzervativnoj konferenciji za političku akciju (CPAC) u Texasu prošle nedjelje, Trump je bio prvi izbor za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine sa podrškom od 70 odsto prisutnih.

Trump je prvi put nagovijestio još jednu predsjedničku kandidaturu na skupu CPAC-a u februaru, na Floridi.

"Republikanski predsjednik će se trijumfalno vratiti u Bijelu kuću. I pitam se ko će to biti?" zadirkivao je.

Podrška iz Trumpove baze možda nije dovoljna za pobjedu na izborima protiv demokratskog kandidata, ali bi mogla da bude dovoljna da obezbjedi republikansku nominaciju, rekao je Schwartz.

"I to je jedan od razloga zašto mislim da mu republikanski zvaničnici pristupaju vrlo oprezno, a vi imate samo nekoliko onih koji su zaista spremni da mu direktno prkose", dodao je.

Oni koji iznevjeravaju bivšeg predsjednika i tajkuna za nekretnine često plaćaju cijenu. U maju su republikanci u Predstavničkom domu zbacili Liz Cheney​ sa liderske pozicije predsjedavajuće Republikanskom konferencijom Predstavničkog doma nakon što se usprotivila Trumpu zbog neutemeljene tvrdnje da je Biden pobijedio na izborima prevarom.

"Ne mogu da nas vuku unazad vrlo opasne laži bivšeg predsjednika", rekla je tada Cheney, konzervativka iz Wyominga i kćerka bivšeg potpredsjednika Dicka Cheneyja, nakon što je smijenjena.

Istrage i tužbe

Trumpove predsjedničke ambicije mogu se zakomplikovati istragom opsade 6. januara, koju su demokrate okarakterisale kao pobunu.

Ranije ovog mjeseca, predsjedavajuća Predstavničkim domom Nancy Pelosi imenovala je Cheney da sjedi u odboru koji će istražiti napad, uključujući i Trumpovu ulogu u pripremi nasilnog napada njegovih pristalica na Capitol.

U knjizi čije je objavljivanje najavljeno, "Mogu sam da popravim: Katastrofalna posljednja godina Donalda Trumpa" (I Alone Can Fix It: Donald J. Trump's Catastrophic Final Iear) novinara Washington Posta Philipa Ruckera i Carol Leonnig, autori pišu da je predsjedavajući Združenog generalštaba, general Mark Milley​ bio zabrinut da će Trump pokušati da izvrši puč nakon poraza na izborima 2020.

Prema knjizi, Milley je razgovarao sa svojim zamjenicima i obećao da će to zaustaviti. "Možda će pokušati", ali neće uspjeti, rekao je. "Ovo ne možete bez vojske. Ovo ne možete bez CIA i FBI. Mi smo momci sa oružjem."

Trump je negirao optužbe.

"Tako glupo! Žao mi je što vas obavještavam, ali izbori su moj oblik 'puča', a da sam htio da izvršim puč, jedan od posljednjih ljudi sa kojima bih želio da to učinim je general Mark Milley", rekao je Trump u izjavi.

U junu su vlasti New Yorka pokrenule istragu zbog utaje poreza, prevare i drugih ilegalnih poslova protiv Trumpove organizacije, holding kompanije Trumpovih entiteta, uključujući hotele, zgrade i golf terene.

Državna tužiteljica New Yorka Letitia James​ rekla je da njena kancelarija "aktivno istražuje Trumpovu organizaciju u krivičnom svojstvu", zajedno sa okružnim državnim tužiocem na Manhattan​u Cyrusok Vanceom​ mlađim, koji vodi odvojenu krivičnu istragu o Trumpovoj poslovnoj praksi.

Ranije ovog mjeseca, dugogodišnji glavni finansijski direktor kompanije Allen Weisselberg​ optužen je za 15 krivičnih djela, uključujući spletke za prevaru, zavjeru i veliku pljačku.

Trumpov advokat Alan Futerfas​ kaže da su tužbe politički motivisane.

"Mislim da u 244 godine nismo imali lokalnog tužioca da ide protiv bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država ili njegovih zaposlenih ili njegove kompanije", rekao je on.

See all News Updates of the Day

U Miamiju manja smrtnost od vrućina nego u ostatku SAD - u čemu je trik?

Ricky Lit iz grada Majamija dijeli vodu beskućnicima po vrućini, maj 2024. (AP)
Ricky Lit iz grada Majamija dijeli vodu beskućnicima po vrućini, maj 2024. (AP)

Uprkos tome što su 46 dana zaredom temperature bile ekstremno visoke, brutalno ljeto u Majamiju prošle godine nije bilo toliko smrtonosno - u odnosu na ostatak SAD gdje je broj žrtava vrelog talasa dostigao rekord.

Jedan od razloga za to je što Majami vrelinu shvata ozbiljno i tom problemu pristupa sistematski uz planiranje unaprijed, a ne tek kada temperatura skoči. Na vrijeme se informišu ranjive kategorije stanovništva, instaliraju se klima uređaji i pravi se strategija šta da se radi kada temperature stvarno postanu ekstremne - i to se vježba. Lokalne vlasti okruga Miami-Daid i Nacionalna meteorološka služba sarađuju u borbi protiv vrućina.

Kada je Jane Gillbert prije tri godine preuzela funkciju okružne službenice za borbu protiv vrućina, bila je jedna od prvih na toj dužnosti, a gradonačelnica Miamija joj je rekla da "želi da pripremi ljude za vrućine na istom nivou kao što ih priprema za uragane".

Majami u prosjeku svakih šest godina pretrpi udar uragana, tako da su pripreme za sezonu oluja prilično velike i iziskuju saradnju vlasti sa medijima i drugim akterima.

Kada je riječ o vrućini, lokalne vlasti prvo utvrđuju ko su ranjive kategorije i gdje se nalaze, kaže Gilbert.

"Gledali smo po poštanskim brojevima gdje ima najviše hitnih intervencija i hospitalizacija, i utvrdili da je u nekim kvartovima ta stopa četiri ili pet puta viša nego u drugim", kaže ona.

Riki Lit iz gradske službe za borbu protiv vrućina dijeli vodu beskućnicima u Majamiju, maj 2024.
Riki Lit iz gradske službe za borbu protiv vrućina dijeli vodu beskućnicima u Majamiju, maj 2024.

Zbog efekata toplotnih ostrva, siromaštva, količine asfalta i zelenila, temperatura na nekim mjestima može da bude i za nekoliko stepeni veća. Gilbert ističe da u takvim kvartovima živi više porodica sa djecom, nego na drugim mjestima.

Majami, u prosjeku, ima više klima uređaja u domovima nego drugi gradovi, ali je i skup i mnogi ne mogu da priušte klimu ili je ne koriste često. Prije vrelog talasa prošle godine, lokalne vlasti instalirale su 1.700 klima uređaja kako bi "svi u okrugu imali pristup rashlađivanju", ističe službenica za borbu protiv vrućina.

Kao početak ekstremnih vrućina određen je 31. maj i lokalne vlasti se u periodu od maja do oktobra spremaju za tri prirodne katastrofe: vrućinu, uragane i poplave.

"Zovemo ih treninzima za trostruki efekat", kaže Gilbert. Podrazumijevaju odlazak volontera u šatorska naselja sa beskućnicima, ljetnje kampove, klinike i kvartove u kojima stanuje ranjiva populacija, i razgovore sa stanovnicima, organizatorima i lekarima šta treba raditi kada nastupi vrelina, i koje opasnosti nosi sa sobom. Ove godine Majami je organizovao 14 različitih treninga na engleskom, španskom i kreolskom jeziku.

Okružne vlasti beskućnicima daju rashladne prostirke, dostavljaju im vodu i mape - da vide gdje se nalaze rashladne prostorije dostupne svima, a nekad im organizuju i prevoz do tamo.

Takođe, okrug je u saradnji sa lokalnom meteorološkom službom promijenio prag za upozorenja na ekstremnu vrućinu, kaže Sammy Hadi iz Nacionalne meteorološke službe.

Ranije je toplotni indeks, koji kombinuje temperaturu i procenat vlage, trebalo da dostigne 45 stepeni da bi se upalila upozorenja i krenulo u akciju. Prošle godine je taj prag spušten 43 stepena. Alarmi upozorenja na manje ekstremne vrućine se sada pale na 40 umjesto na 42 stepena - i Majami je prošle godine imao rekordnih 38 dana tokom kojih su na snazi bila ta upozorenja.

U kvartovima gdje živi ranjiva populacija, gradske vlasti su na benzinskim pumpama, samoposlugama, autobuskim stanicama i bilbordima postavile obavještenja šta se radi u situacijama kada se oglase alarmi za vrućinu.

"Samo obavještavanje ljudi je pola posla", kaže Hadi.

I djeluje da radi uspješno.

U okrugu Marikopa u Arizoni je prošle godine od vrućine umrlo najmanje 645 osoba, u Teksasu 450, a Nevadi 226. U Majamiju je smrtnost bila manja od 10. Gilbert ipak kaže da nije fer porediti smrtnost u Arizoni i južnoj Floridi, jer je Arizona postavila prioritet da se svaka smrt od vrućine tako i zavede, dok Florida nije - pa je moguće da je broj žrtava i veći. Takođe, ona napominje da u Phoenixu ima više beskućnika nego u Majamiju, i da se manje ljudi sklanja u zatvorene, rashlađene prostorije.

"Vrućine su bez presedana, kao da je nastupio totalno drugačiji klimatski režim. Broj probijenih rekorda je nezamisliv, od sredine juna do sredine oktobra toplotni indeks je premašen u 40 odsto dana u tom periodu", kaže ekspert za tropsku klimu Brian McNoldi sa Univerziteta Majamija.

Ekstremne vrućine postale su i političko pitanje.

Guverner Floride Ron Desantis u aprilu je potpisao zakon koji zabranjuje okružnim i gradskim vlastima da od poslodavaca traže da uvedu obavezne pauze za radnike na otvorenom. To je bio direktan odgovor na pokušaje okružnih vlasti da uvedu obavezu da se radnicima na građevini, farmerima i drugima koji rade napolju, obezbijede hladovina i voda.

Mnogi stručnjaci za javno zdravlje, ljekari i meteorolozi, ipak kažu da su Majami, Feniks i Huston primjeri kako se izboriti sa sve gorim vrelim talasima i sve većom stopom smrtnosti i ističu Majami kao najbolji primjer jer na prvom mjestu - ima gradsku službenicu zaduženu za vrućine.

Neke uticajne demokrate podržale Bidena, drugi traže da izađe iz trke

Predsjednik SAD Joe Biden dolazi na konferenciju za novinare na samitu NATO-a u Washingtonu (Foto: AP/Jacquelyn Martin)
Predsjednik SAD Joe Biden dolazi na konferenciju za novinare na samitu NATO-a u Washingtonu (Foto: AP/Jacquelyn Martin)

Predsjednik SAD Joe Biden u petak je dobio podršku dvojice istaknutih demokrata koji su poručili da bi trebalo da ostane u trci za Bijelu kuću, dok drugi članovi njegove stranke i dalje razmatraju da li 81-godišnji predsjednik ima kapaciteta za rezibor.

"Uz Bidena sam bez obzira na to u kojem će smjeru otići", rekao je član Kongresa James Clayburn za TV mrežu NBC, dan nakon što je Biden održao konferenciju za novinare na samitu NATO-a na kojoj je trebalo da otkloni sumnje u pogledu predsjedničke kandidature, prenosi agencija Reuters.

Guverner Kalifornije Gavin Newsom, koji se pominjao kao mogući kandidat da zamijeni Bidena, takođe je poručio da je uz predsjednika.

"U potpunosti sam uz njega", rekao je Newsom za CBS.

Šta birači misle o kandidaturi predsednika Bajdena?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:12 0:00

Clayburn (83) je istaknuta politička ličnost među Afroamerikancima čija podrška je ključna za Bidenovu kampanju za rezibor, dok je Newsom (56) jedan od nekoliko mlađih guvernera koji se smatraju budućnošću Demokratske stranke.

U međuvremenu, još dvoje demokratskih članova Kongresa pozvalo je Bidena da se povuče iz izborne trke. Poslije Bidenovog lošeg nastupa u debati sa republikanskim kandidatom Donaldom Trumpom krajem juna, gotovo 20 članova Predstavničkog doma i Senata iz Demokratske stranke pozvalo je američkog lidera da izađe iz trke kako bi se izabrao drugi kandidat.

"Vrijeme je da se ide dalje. Sa novim liderom", saopštio je kongresmen Mike Levin, koji je takođe u tijesnoj trci za reizbor.

"Molim vas, prepustite kormilo našim mnogim sposobnim demokratskim liderima kako bi imali najbolju šansu da porazimo Donalda Trampa", napisala je na društvenim mrežama članica Predstavničkog doma Brittany Pettersen.

Demokratski članovi Kongresa sve više brinu da bi problemi s kojima se Biden suočava u kampanji mogli da zakompikuju pokušaje da zadrže većinu u Senatu i ponovo osvoje kontrolu nad Predstavničkim domom.

Da bi spriječio dalje slabljenje podrške, Biden je odvojeno razgovarao sa grupom hispanskih, azijskih i umjerenih članova Kongresa, saopštili su njihovi saradnici.

Demokratski zvaničnici, donatori i aktivisti pokušavaju da utvrde da li je Biden najbolji kandidat da pobijedi Trampa na izborima 5. novembra i služi još jedan predsjednički mandat.

Prema izvještaju dnevnika The New York Times, neki donatori rekli su da neće isplatiti donaciju od oko 90 miliona dolara dok god je Biden u izbornoj trci.

U međuvremenu, lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je da se sastao sa Bidenom u čevrtak da bi mu prenio stavove 213 demokrata u donjem domu Kongresa. Nije rekao da li lično misli da bi Biden trebalo da ostane kandidat.

Većina birača je ideološki duboko podijeljena, a ankete pokazuju da je trka i dalje tijesna. Prema anketi NPR-a i PBS-a objavljenoj u petak, Biden ima prednost od dva odsto u odnosu na Trumpa, 50 naprema 48 odsto. Međutim, analitičari upozoravaju da Biden gubi podršku u državama koje će na kraju odlučiti pobjednika izbora.

"Ako se nastavi trenutni trend, Tramp bi mogao da ostvari jednu od najubjedljivijih pobjeda jednog predsjedničkog kandidata na izborima od 2008. godine", napisao je za The New York Timess demokratski strateg Doug Sosnik.

Trump će biti u centru pažnje javnosti naredne nedelje, kada ga Republikanska stranka bude formalno imenovala za kandidata na konvenciji u Milvokiju.

Anketa: Većina Amerikanaca želi smanjenje imigracije

Venecuelanski migrant hoda kako bi se ukrcao na let za repatrijaciju kao dio procesa imigracije na aerodromu u Harlingenu, Teksas, 18. oktobra 2023.
Venecuelanski migrant hoda kako bi se ukrcao na let za repatrijaciju kao dio procesa imigracije na aerodromu u Harlingenu, Teksas, 18. oktobra 2023.

Više od polovine Amerikanaca želi da se imigracija u Sjedinjene Države smanji, pokazala je junska Gallupova anketa, što je prvi put da većina Amerikanaca ima takvo mišljenje od 2005. godine.

Uzorak od 1.005 odraslih otkrio je da 55% Amerikanaca vjeruje da bi imigraciju u Sjedinjene Države trebalo smanjiti, što je znatno više od 41% koji su imali takav stav prošle godine. Također je otkriveno da 25% Amerikanaca vjeruje da bi nivo imigracije trebao ostati isti, dok 16% kaže da bi se imigracija trebala povećati.

Povećanje broja onih koji žele da se imigracija smanji došlo je zbog identifikacije svih političkih stranaka. Anketa je pokazala da 28% demokrata kaže da bi imigraciju trebalo smanjiti, što je povećanje sa 18% prošle godine. Za republikance je ovaj broj porastao sa 73% na 88%, dok je za nezavisne porastao sa 39% na 50%.

Rekord kada su Amerikanci najviše željeli da vide smanjenje imigracije zabilježio je Gallup 1993. i 1995. godine, kada je 65% odrasle populacije željelo manje useljavanja. Gallup je te brojke pripisao borbi Kalifornije u to vrijeme da se izbori s prilivom migranata.

Većina Amerikanaca je također bila za smanjenje imigracije nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, kao i u decembru 2005. godine, kada je Predstavnički dom usvojio zakon o jačanju granične sigurnosti.

Većina Amerikanaca i dalje vjeruje da je imigracija pozitivna za zemlju, prema Gallupu, iako je taj postotak blago pao sa 68% prošle godine na 64% ove godine, a postoje i oštre partijske podjele. Anketa je pokazala da je postotak Amerikanaca koji vjeruju da je imigracija "loša stvar" za zemlju porastao sa 27% na 32%.

Po stranačkoj liniji, 86% demokrata vjeruje da je imigracija dobra stvar, dok 39% republikanaca kaže da je imigracija dobra stvar - prema anketi.

Podrška za put do državljanstva za imigrante bez dokumenata i dalje je visoka i iznosi 70%, iako je taj udio manji od podrške od 81% u 2019. Dozvoljavanje "Sanjarima" - imigrantima koji su ilegalno dovedeni u SAD kao djeca - da postanu građani podržava 81% Amerikanaca.

Amerikanci su trenutno podijeljeni oko toga da li sve ilegalno imigrante u SAD treba deportovati, sa 47% podrške i 51% protiv. Podrška proširenju graničnog zida je nešto iznad polovine, pri čemu 53% Amerikanaca podržava izgradnju, dok se 46% protivi tome.

Anketa je sprovedena od 3. do 23. juna.

New York u problemu nakon legalizacije kanabisa: Ilegalne prodavnice na svakom uglu

New York u problemu nakon legalizacije kanabisa: Ilegalne prodavnice na svakom uglu
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:14 0:00

Zvaničnici New Yorka se bore s porastom broja ilegalnih prodavnica marihuane, koje su se pojavile na gotovo svakom uglu Velike jabuke zbog legalizacije kanabisa. Izvještava Aron Ranen.

Ko bi mogao eventualno zamijeniti Bidena?

Ko bi mogao eventualno zamijeniti Bidena?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:30 0:00

Predsjednik Biden je još jednom odbacio pozive dijela demokrata da se povuče iz utrke, rekavši da je najbolji kandidat svoje stranke. Pozivi se pojačavaju, pa je novinar Glasa Amerike Scott Stearns pitao političke stručnjake tko bi mogao biti eventualna zamjena za predsjednika Bidena.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG