Linkovi

Analize i istraživanja

Sjedinjene Države počinju spajati razdvojenu djecu migrante sa roditeljima

Djeca migranti iz Srednje Amerike sklanjaju se od kiše u stražnjem dijelu vozila američke granične policije dok čekaju na transport nakon što su splavom u Penitasu iz Meksika prešli rijeku Rio Grande u Sjedinjene Države, mart 2021.

Sjedinjene Države priopćile su u ponedjeljak da će ujediniti prve četiri migrantske porodice koje su bile razdvojene na američkoj granici s Meksikom tokom mandata Donalda Trumpa, a administracija predsjednika Joea Bidena je obećala da je to samo početak ponovnog okupljanja.

Sekretar za nacionalnu sigurnost Alejandro Mayorkas odbio je identificirati porodice koje bi se trebale spojiti ove sedmice, ali rekao je da dvije od četiri porodice su majke koje su odvojene od djece krajem 2017. godine, jedna iz Hondurasa a druga iz Meksika.

Sekretar za nacionalnu sigurnost Alejandro Mayorkas.
Sekretar za nacionalnu sigurnost Alejandro Mayorkas.

Službenik Bidenovog kabineta opisao je djecu, koja svi žive u SAD-u, kao tri godine staru u vrijeme razdvajanja i "tinejdžere koji su morali živjeti bez roditelja tokom svojih najformalnijih godina".

Roditelji djece vraćaju se u Sjedinjene Države pod onim što vlada naziva humanitarnim uslovom, dok službenici razmatraju druge dugoročne mogućnosti za održavanje porodica na okupu, rekla je Michelle Brane, izvršna direktorica Radne grupe za spajanje porodica u Bidenovoj administraciji.

Mayorkas je rekla novinarima da će vlada nastaviti spajanje djece i roditelja u narednim sedmicama i mjesecima.

Ona je rekla da vlada vjeruje da više od 1.000 porodica ostaje odvojeno. Zvaničnici su rekli da je bilo teško pronaći mnoge roditelje koji su odvojeni od svoje djece, uglavnom iz Meksika, Hondurasa, Gvatemale i El Salvadora. Tačan broj koji će se okupiti ovisi o ishodu pregovora s Američkom unijom građanskih sloboda o rješavanju savezne tužbe u San Diegu u Kaliforniji, blizu granice.

Trumpova administracija odvojila je više od 5.000 djece na američko-meksičkoj granici od roditelja u sklopu žestokih napora pod kojima je procesuirana bilo koja odrasla osoba koja je ilegalno ušla u zemlju. Ali prekinuo je praksu razdvajanja djece uslijed oštrih međunarodnih kritika i sudskog naloga u junu 2018. godine.

Biden je razdvajanje porodica opisao kao "ljudsku tragediju".

Ali, Biden, koji je sada u četvrtom mjesecu na vlasti, i dalje blokira ulazak migrantskih porodica i samohranih odraslih osoba koje pokušavaju preći granicu, dok djeci bez pratnje dopušta boravak.

Biden je potpisao izvršnu naredbu svog prvog dana na funkciji obvezujući se da će ujediniti porodice "u najvećoj mogućoj mjeri".

Američki zvaničnici smanjili su prosječni boravak djece bez pratnje u pritvoru Granične policije na 20 sati prije nego što budu prebačeni u jedan od 14 centara za hitni prijem kojima upravlja Ministarstvo zdravstva i socijalne službe. Djeca se potom smještaju u domove rođaka koji već žive u SAD-u ili u porodice koje su provjerene kao odgovorni njegovatelji.

Na vrhuncu naleta migranata krajem marta, djeca migranti obično su držani na granici 133 sata, daleko duže od zakonske granice od 72 sata.

Zvaničnici kažu da se sada u pritvoru Granične policije nalazi 677 djece bez pratnje, u dok je krajem marta bilo više od 5.700.

See all News Updates of the Day

"Igra prijestola" u Češkoj Republici

Češki premijer Andrej Babiš na samitu EU u Briselu, 21. oktobra 2021. (Foto: AP/Yves Herman, Pool)

Bolest predsjednika, policijske racije i optužbe za korupciju, od kojih se neke odnose i na premijera Andreja Babiša, izazvale su ozbiljnu političku krizu u Češkoj Republici. 

Sve se to odvija u najgorem mogućem trenutku - nervozna zemlja je već usred akutne energetske krize, kao i njeni evropski susjedi, a tu je i alarmantni porast broja zaraženih koronavirusom.

Češka Republika je u postizbornom vakuumu od utorka, kada je senatski odbor oduzeo ovlaštenja predsjedniku Milošu Zemanu. Odluka je donijeta nakon što su ljekari u vojnoj bolnici u Pragu, koji liječe predsednika od bolesti jetre, izjavili da Zeman "nije sposoban da obavlja bilo koju od svojih trenutnih dužnosti".

Predsjednik Češke Republike Miloš Zeman učestvuje u zvaničnoj ceremoniji u Praškom zamku, 26. avgusta 2021.
Predsjednik Češke Republike Miloš Zeman učestvuje u zvaničnoj ceremoniji u Praškom zamku, 26. avgusta 2021.

77-godišnji Zeman trebalo je da imenuje novog premijera za šefa koalicione vlade poslije izbora održanih 8. i 9. oktobra, na kojima je Akcija nezadovoljnih građana (ANO), stranka milijardera, populiste Babiša, osvojila najviše glasova, ali je izgubila većinu u parlamentu koja sada pripada dva opoziciona bloka koje predvodi Peter Fijala.

Babišev poraz bio je posljedica spremnosti opozicionih stranaka da privremeno zanemare svoje ideološke razlike i udruže snage kako bi smijenile s vlasti populističkog lidera.

U srijedu, državni tužilac je zatražio od donjeg doma češke skupštine da oduzme Babišu poslanički imunitet, kako bi mogao da bude krivično gonjen za prevare i zloupotrebu 2 miliona dolara fondova Evropske unije, novca koji je, između ostalog, navodno utrošen i na luksuzno odmaralište u vlasništvu njegove porodice.

Neposredno prije izbora, Babiš se pojavio u Pandorinim papirima, velikoj zbirci dokumenata o tajnim, offshore finansijskim transakcijama stotina političara, javnih zvaničnika i poznatih ličnosti. Papiri koje je objavio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara, pokazuju kako je Babiš koristio offshore kompanije da kupuje imovinu, uključujući i zamak na Francuskoj rivijeri 2009. godine, zbog čega su ga opozicioni političari optužili za pranje novca i izbjegavanje plaćanja poreza. Premijer je demantovao navode iz Pandorinih papira, ističući da nije radio ništa nezakonito i da su optužbe protiv njega samo "blaćenje".

“Mislim da je zahtjev praškog tužioca da se Babišu oduzme poslanički imunitet interesantan, jednostavno zato što - da tužilac nije zaključio da protiv Babiša treba da se podigne optužnica, vjerovatno ne bi zatražio tako nešto", izjavio je politikolog Jirži Pehe za Radio Prag, sredinom ove nedjelje.

"Njegov potez nagovještava da ozbiljno razmišlja da izvede gospodina Babiša pred sud."

U međuvremenu, ako Senat i Predstavnički dom potvrde odluku senatskog odbora da se Zemanu oduzimaju predsjednička ovlaštenja, dio njegovih ovlaštenja biće prenijet na Babiša i jednog od njegovih političkih saveznika, predsjednika parlamenta Radeka Vondračeka. Teoretski, oni bi tada odlučivali ko će biti sljedeći premijer.

Premijer Češke Andrej Babiš gestikulira tokom obraćanja parlementu, 3. juna 2021.
Premijer Češke Andrej Babiš gestikulira tokom obraćanja parlementu, 3. juna 2021.

Babiš je obećao da će imenovati Fijalu, a moguće je da ga trenutno više zanima da se kandiduje za predsjednika i zamijeni Zemana nego da pokuša da ostane premijer, kažu neki češki komentatori.

Zeman je svojevremeno bio saveznik Babiša, ali postoje znaci pucanja njihovog saveza. Drugi najveći dnevnik u Češkoj Mladá fronta Dnes, koji je u Babiševom vlasništvu, ove nedjelje je objavio priču da premijer namjerava da "skloni s vlasti Zemanove ljude."

Babiš je javno tražio ostavku glavnog Zemanovog savetnika Vratislava Minara poslije optužbi da su on i drugi u predsjednikovom okruženju pokušavali da zataškaju predsjednikovo stvarno zdravstveno stanje. Policija navodi da istražuje te navode, koje opisuju kao "krivičnog djelo protiv republike".

“Policija Češke Republike će pokrenuti istragu mogućeg nelegalnog djela, u kojem se vide znaci krivičnog prestupa prema republici", objavila je policija na Twitteru. Još nije jasno na koje se prestupe istraga odnosi, ali lokalni mediji prenose da bi krivična djela mogla da obuhvate i izdaju. Minar je rekao novinarima u Pragu da nijedan zakon nije prekršen i kritikovao senatski odbor zato što je glasao o oduzimanju predsedničkih ovlašćenja Zemanu.

Predsjednikova žena Ivana Zemanova izjavila je u četvrtak da ljudi treba da prestanu da spekulišu o bolesti njenog supruga, pošto će "biti potrebno vrijeme za liječenje." Minar je reporterima u Pragu odlučno rekao: "Predsjednik republike je Miloš Zeman, koji me je postavio na ovaj položaj i jedino on ima pravo da me smijeni."

Međutim, Babiš je izjavio za portal iDNES.cz, da Minar treba da podnese ostavku i da će ga, ukoliko to ne učini, on sam smijeniti kada se na njega prenesu predsjednička ovlaštenja. Parlament će glasati o tome prve nedjelje novembra.

Česi su, za to vrijeme, umorni od stalnih obrta i bizarnog slijeda političkih događaja. Kao i drugi Evropljani, pokušavaju da se oporave od pandemije koja je još daleko od završetka. Broj zaraženih ponovo raste, a u utorak i srijedu je registrovano više od 3.000 novih slučajeva, dvostruko više u odnosu na iste dane prethodne nedjelje.

Ministar zdravlja Adam Vojtek objavio je nove pandemijske restrikcije, koje stupaju na snagu naredne nedelje. Među njima je obaveza nošenja maski na poslu i provjera digitalnih potvrda o vakcinaciji pri ulasku u barove i restorane.

USAID: Opala efektivnost pravosuđa u BiH

Sudnica Suda BiH (Fotografija preuzeta sa stranice Suda BiH)

Sveukupna efektivnost pravosuđa u Bosni i Hercegovini (BiH), koju i javnost i pravosuđe već smatraju niskom, u prošloj je godini opala, posebno u pogledu borbe protiv korupcije – pokazali su rezultati Indeksa efektivnosti pravosuđa BiH za 2020. godinu (Indeks).

Indeks, koji izrađuje Measure projekat Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID) za podršku monitoringu i evaluaciji, izračunava se na osnovu tri izvora podataka: anketiranih građana BiH, anketiranih sudija i tužilaca, te iz administrativnih podataka Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS).

Direktorica Misije USAID-a Courtney Chubb izjavila je da je povjerenje javnosti i pouzdanje sudija i tužilaca u pravosudni sistem u BiH bitno za funkcionalnu demokratiju.

“Dalje opadanje efektivnosti pravosuđa ugroziće razvoj BiH i nade za evroatlantske integracije u budućnosti. Nadamo se da će novo rukovodstvo VSTS-a upotrijebiti Indeks i napraviti pozitivne promjene u pravosudnom sistemu i procesima”, dodala je ona.

Indeks pokazuje i da se percepcija sudija i tužilaca o efektivnosti pravosuđa znatno pogoršala u 2020, što prati i pad vrijednosti indikatora zasnovanih na podacima o upravljanju sudskim predmetima VSTS-a. To je već druga godina zaredom da je percepcija sudija i tužilaca o efektivnosti bh. pravosuđa u padu.

Međutim, posebno zabrinjava najniži broj kako prijavljenih tako i riješenih predmeta korupcije od pokretanja izrade Indeksa 2015. Kako se vidi iz administrativnih podataka, iako broj novih predmeta opada, pravosudni resursi su u porastu. Vrijeme potrebno za rješavanje predmeta i porast broja neriješenih predmeta u prvostepenim sudovima i tužilaštvima time umanjuju efektivnost pravosuđa.

USAID-ov Indeks efektivnosti pravosuđa je, istovremeno, preporučio pravosudnim akterima, prije svega VSTS-u BiH, da preduzmu korektivne mjere na jačanju povjerenja javnosti, i to putem efektivnijeg procesuiranja predmeta korupcije i visokog kriminala.

Osim toga, čelnici pravosuđa su pozvani da prepoznaju probleme i poduzmu mjere za ublažavanje rastućeg nezadovoljstva samih sudija i tužilaca stanjem u njihovoj profesiji, saopšteno je iz USAID-a.

Izvještaji: Globalno zagrijavanje prijeti da izazove konflikt u osjetljivim dijelovima svijeta

Ljudi prelaze poplavljenu ulicu nakon obilnih padavina u Karačiju, Pakistan, 23. septembar 2021. (Foto: Asif HASSAN / AFP)

Prema nizu novih procjena Sjedinjenih Država, klimatske promjene više od pukog mijenjanja okruženja prijete da trajno i opasno preoblikuju globalni bezbjednosni pejzaž, zaključak je serije novoizrađenih procjena američkih vojnih, obavještajnih i bezbjednosnih zvaničnika.

Izvještaji, koje je ranije ove godine naručio predsjednik SAD Joe Biden kao dio napora da se bolje suoči sa uticajem klimatskih promjena, upozoravaju da nijedna zemlja neće biti pošteđena i da neki dijelovi svijeta možda već dostižu prekretnicu.

"Kako se klimatske promjene približavaju drugim pokretačima - posebno geostrateškoj konkurenciji, novim tehnologijama i globalnoim demografskim trendovima - tako se preoblikuje spisak rizika", kaže se u strateškom okviru za klimatske promjene Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost objavljenom u četvrtak.

"Korozivan uticaj ovih trendova učiniće sve nacije ranjivijim po domaću nestabilnost, sa ogromnim implikacijama na regionalnu i pograničnu bezbjednost i ključne interese nacionalne bezbjednosti“, dodaje se.

Priprema za katastrofe

Zvaničnici odbrane rekli su da su već primorani da se pripreme za najgore scenarije - od događaja masovne migracije, preko promjena u ravnoteži snaga u ključnim regionima do mogućnosti da bi neke zemlje dospjele do potpunog kolapsa, izazivajući "nestabilnost širom svijeta".

"Konkurentska prednost u budućnosti će ići onima koji mogu da se bore i pobijede u ovom strateškom i fizičkom okruženju koje se brzo mijenja“, rekao je ministar odbrane Lloyd Austin.

U Pentagonovoj procjeni rizika upozorava se da će klimatske promjene vjerovatno izazvati nestabilnost u najmanje četiri regiona - na Bliskom istoku i u Južnoj Aziji, Africi, Evropi i Centralnoj i Južnoj Americi - od kojih će tri vjerovatno imati povećanu potražnju za humanitarnom pomoći.

Nacionalna obavještajna procjena o klimatskim promjenama, koju je izradila obavještajna zajednica SAD, je još strašnija, što ukazuje na prijeteću katastrofu za ključne zemlje u južnoj i istočnoj Aziji i u Centralnoj Americi.

A tamo gdje postojeće vlade nisu u stanju da odgovore na izazove klimatskih promjena, čini se da su pobunjenici i teroristi spremni da iskoriste situaciju.

"Ocjenjujemo da je većina zemalja u kojima su (aktivne) Al Kaida ili ISIS, veoma osjetljiva na klimatske promjene", upozoravaju obavještajne službe.

Zemlje u Centralnoj Africi, koje se već suočavaju sa rastućim prijetnjama terorizma, takođe bi mogle da se nađu preplavljene problemima.

"Vojske sa nedovoljno resursa i loše opremljene suočiće se sa ozbiljnim naporima kada budu pozvane da odgovore na više prirodnih katastrofa u svojim i susjednim zemljama", navodi se u procjeni.

U Centralnoj Americi, produženi sušni periodi i obilne kiše mogle bi da natjeraju 30 posto radno aktivnog stanovništva na migracije.

A tamo gdje postojeće vlade nisu u stanju da odgovore na izazove klimatskih promjena, izgleda da su pobunjenici i teroristi spremni da iskoriste situaciju.

"Ocjenjujemo da je većina zemalja u kojima su Al Kaida ili ISIS veoma osjetljiva na klimatske promjene", upozoravaju obavještajne službe.

Zemlje u Centralnoj Africi, koje se već suočavaju sa rastućim prijetnjama terorizma, takođe bi mogle da se nađu preplavljene.

"Vojske sa nedovoljno resursa i loše opremljene suočiće se sa ozbiljnim naporima kada budu pozvane da odgovore na više prirodnih katastrofa u svojim i susjednim zemljama", navodi se u procjeni.

U Centralnoj Americi, produžene sušne periode i obilne kiše mogle bi da nateraju 30 posto radno aktivnog stanovništva da pobjegne.

Nema pošteđene zemlje

Obavještajni zvaničnici SAD također upozoravaju da bi se čak i zemlje sa najviše resursa mogle naći u sukobu, predviđajući intenzivnu konkurenciju između SAD i Kine nad ključnim tehnologijama minerala i čiste energije do 2040.

"SAD i druge su u relativno boljoj poziciji od drugih zemalja da se nose sa velikim troškovima i dislokacijom predviđenih promjena, dijelom zato što imaju veće resurse za prilagođavanje, ali će ipak zahtijevati teška prilagođavanja", navodi se u procjeni.

"Prilagođavanje takvim promjenama često će biti mučno, a stanovništvo će osjećati negativne efekte u svom svakodnevnom životu", navodi se u saopštenju. "Uticaji će biti ogromni čak i ako se mogu izbjeći najgori ljudski troškovi".

Sjedinjene Države obučile ukrajinske mornare i poslale patrolne brodove

Sjedinjene Države obučile ukrajinske mornare i poslale patrolne brodove
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Predstavnički dom glasao da je Steve Bannon kriv za nepoštovanje Kongresa

Steve Bannon je bio strateg Bijele kuće u vrijeme Donalda Trumpa.

Predstavnički dom glasao je da je Steve Bannon, dugogodišnji politički saradnik i savjetnik bivšeg predsjednika Donalda Trumpa kriv za nepoštovanje Kongresa zbog odbijanja da sarađuje sa istragom smrtonosnog upada Trumpovih pristalica u Kongres.

Donji dom Kongresa, u kome većinu imaju demokrate, glasao je sa 229 glasova za, i 202 protiv, a devetero republikanaca se pridružilo demokratama u preporuci da se protiv Bannona podigne krivična otpužnica.

Pitanje sada prelazi u nadležnost Sekretarijata za pravosuđe, gdje sekretar za pravosuđe Merrick Garland donosi končanu odluku o tome da li će se protiv Stevea Bannnona podići otpužnica.

Bannon je odbio da se odazove na pozive komisije da svjedoči i dostavi dokumenta, pozivajući se na Trumpovo insistiranje - koje osporavaju neki pravni eksperti - da su njegove komunikacije zaštićene pravnom doktrinom nazvanom izvršna privilegija.

"Kakav bi se presedan postavio za Predstavnički dom ako bismo dozvolili jednom svjedoku da nas ignoriše?", pitao je demokrata Bennie Thompson, predsjedavajući komisije, u debati prije glasanja.

Zajedno sa Thompsonom, debatu je vodila i republikanska članica Predstavičkog doma Liz Cheney, što je bio jedan od rijetkih primjera dvostranačke saradnje. Ipak, većina republikanskih kongresmena nije glasala da je Bannon kriv za nepoštovanje Kongresa.

Odluka Sekretarijata za pravosuđe bi svakako uticala ne samo na efikasnost istrage o konkretnom slučaju upada u Kongres, već i na sposobnost Kongresa uopšte da od drugih organa vlasti traži da nešto preduzmu.

Profesor prava na univerzitetu George Washington, Stephen A. Saltzburg​, smatra da bi Sekretarijat za pravosuđe trebalo da izrekne sankciju Benonu na osnovu odluke Kongresa, kako ne bi ispalo da su obavezujući pozivi za svjedočenje koje Kongres upućuje, a o koji se Bannon oglušio na Trumpov poziv, samo "šala".

Demokrate pritiskaju Sekretarijat za pravosuđe da postupi dalje po njihovoj odluci, ali to nije sigurno.

"Sekretarijat će donijeti sopstvenu, nezavisnu odluku, baziranu isključivo na činjenicama i zakonu. Tačka", rekao je portparol sekretara za pravosuđe Merricka Garlanda.

Sekretarijat je, generalno, bio uzdržan od toga da krivično goni one koje Kongres proglasi krivim za nepoštovanje. Ali, Bannonov slučaj je specifičan jer demokrate drže i Kongres i Bijelu kuću, a istražuje se jedan od najnasilnijih incidenata - upad na Capitol Hill.

I ako Sekretarijat ne odluči da pravno goni Benona, Kongres može da pokrene građansku parnicu na sudu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG