Linkovi

Najnovije

SAD: Više od 100.000 novozaraženih dnevno tokom prve sedmice augusta

Ljudi nose maske protiv Covida, slijedeći preporuku CDC-a da potpuno vakcinisani Amerikanci nose maske jer je visoko prenosiva varijanta Delta dovela do porasta infekcija, New York, 27. juli 2021.
Ljudi nose maske protiv Covida, slijedeći preporuku CDC-a da potpuno vakcinisani Amerikanci nose maske jer je visoko prenosiva varijanta Delta dovela do porasta infekcija, New York, 27. juli 2021.

Vakcinacija protiv Covida-19 trebalo bi da bude obavezna za nastavnike u Sjedinjenim Državama da bi se zaštitili učenici koji još ne ispunjavaju uslove da prime vakcinu, saopštila je u nedjelju predsjednica drugog po veličini sindikata nastavnika. 

"Okolnosti su se promijenile. Zaista me uznemirava to što djeca mlađa od 12 godina ne mogu da se vakcinišu", rekla je za televizijsku mrežu NBC Randi Weingarten​, predsjednica Američkog udruženja nastavnika. Vakcina protiv Covida-19 u SAD odobrena je za starije od 12 godina.

U Americi raste broj djece hospitalizovane zbog Covida-19 što je trend koji je, prema mišljenju zdravstvenih eksperata, izazvan delta sojem koronavirusa koji može više da zarazi djecu od prvobitne alfa varijante.

Prema podacima Bijele kuće, vakcinisano je gotovo 90 posto nastavnika i školskog osoblja.

Sve veći broj kompanija i državnih vlada uvodi obaveznu vakcinaciju. Među njima su savezne države Californija, New York i Virginia kao i kompanije United Airlines, Tyson Foods i Microsoft.

Doktor Anthony Fauci, vodeći američki epidemiolog, rekao je da je ključno da djeca budu okružena vakcinisanim i građanima koji nose maske u školama i na drugim mjestima dok ne budu odobrene vakcine za mlađe kategorije stanovništva.

"Okružite ih onima koji mogu da budu vakcinisani. Bez obzira na to o kome je riječ - nastavnicima, školskom osoblju, bilo kome - vakcinišite ih. Zaštitite djecu štitom vakcinisanih osoba", rekao je Fauci za NBC i dodao da sve veći broj zaražene djece završava u bolnicama.

Doktor Anthony Fauci
Doktor Anthony Fauci

U Sjedinjenim Državame je tokom prve nedjelje augusta u prosjeku registrovano više od 107.000 novih slučajeva Covida-19 dnevno, pokazuju podaci Univerziteta Johns Hopkins objavljeni u subotu.

Prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u istom periodu prije dva meseca bilo je samo nešto više od 10.000 novozaraženih.

Broj zaraženih je naglo povećan dok se delta soj koronavirusa, koji je veoma zarazan, brzo širi u Americi.

Direktorica CDC-a Rochelle Walensky​ rekla je u intervjuu za kablovsku mrežu CNN ranije ove nedjelje da vladini podaci pokazuju da bi broj broj slučajeva Covida u SAD "mogao da poraste na nekoliko stotina hiljada dnevno, slično rastu inficiranih početkom januara".

Početkom januara zabilježeno je gotovo 250.000 slučajeva dnevno, da bi broj zaraženih pao na najniži nivo u junu, prije nego što je ponovo počeo da raste uprkos vakcinaciji. Više od 70 posto punoljetnih Amerikanaca je barem djelimično vakcinisano, prenijela je agencija Associated Press.

Vakcinacija protiv Covida u New Yorku, 30. juli 2021.
Vakcinacija protiv Covida u New Yorku, 30. juli 2021.

Sedmodnevni prosjek broja žrtava u SAD povećao se sa oko 270 na gotovo 500 dnevno, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins objavljenim u petak. U potpunosti je imunizovano više od 166 miliona građana ili 50,6 posto populacije.

Najniža stopa vakcinisanih je u državama na jugoistoku SAD kao što su Alabama i Mississippi gdje je vakcinu primilo manje od 35 odsto stanovnika. U tom regionu se broj hospitalizaciija povećao za 50 odsto, na dnevni prosjek od 17.600 tokom protekle nedjelje, pokazuju podaci CDC-a, a prenosi AP.

Florida, koju je CDC prošle nedjelje označio nacionalnim epicentrom pandemije koronavirusa, u subotu je oborila još jedan rekord po dnevnom broju slučajeva Covida-19 - gotovo 24.000 - najviše od izbijanja pandemije.

Broj zaraženih i hospitalizacija raste i u Texasu. U okrugu Harris, u kojem se nalazi Houston, broj hospitalizacija porastao je za više od 260 odsto tokom proteklog mjeseca.

Na američkom srednjem zapadu, više od 98 odsto novih slučajeva Covida-19 izazvano je delta varijantom.

Sjedinjene Države su i dalje prve u svijetu po ukupnom broju zaraženih - više od 35,7 miliona - i žrtava - više od 616.000, pokazuju podaci Johns Hopkinsa.

See all News Updates of the Day

Višeslojni protivzračni sistem zaštitio Izrael od iranskih dronova i raketa

Baterija izraelskog odbrambenog raketnog sistema Iron Dome, raspoređena za presretanje raketa, nalazi se u Aškelonu, južni Izrael, 7. avgusta 2022.
Baterija izraelskog odbrambenog raketnog sistema Iron Dome, raspoređena za presretanje raketa, nalazi se u Aškelonu, južni Izrael, 7. avgusta 2022.

Napad više od 300 iranskih bespilotnih letjelica i balističkih projektila bio je najnoviji izazov za sistem protuzračne odbrane Izraela, koji je već radio prekovremeno kako bi se nosio s nadolazećim raketnim napadima, dronovima i projektilima tokom šestomjesečnog rata protiv Hamasa.

Izraelski odbrambeni sistem, uz pomoć SAD i Britanije, zaslužan je za sprečavanje ozbiljne štete ili žrtava.

Evo detaljnijeg pogleda na izraelski višeslojni sistem protivzračne odbrane:

The Arrow / Strijela: Ovaj sistem razvijen sa SAD-om dizajniran je za presretanje raketa dugog dometa, uključujući tipove balističkih raketa koje je Iran lansirao u subotu. Strijela, koja djeluje izvan atmosfere, korištena je u trenutnom ratu za presretanje projektila dugog dometa koje su lansirali Huti militanti u Jemenu.

David's Sling / Davidova praćka: Također razvijen u SAD-u, David's Sling je namijenjen za presretanje projektila srednjeg dometa, poput onih koje posjeduje Hezbolah u Libanu.

Ponedjeljak, 21. decembra 2015. Fotografija koju je dalo izraelsko Ministarstvo odbrane prikazuje lansiranje Davidovog odbrambenog raketnog sistema David's Sling.
Ponedjeljak, 21. decembra 2015. Fotografija koju je dalo izraelsko Ministarstvo odbrane prikazuje lansiranje Davidovog odbrambenog raketnog sistema David's Sling.

Patriot: Ovaj sistem američke proizvodnje najstariji je član izraelskog odbrambenog raketnog sistema — korišten tokom Prvog zaljevskog rata 1991. za presretanje projektila Scud koje je ispaljivao tadašnji irački lider Sadam Husein. Patriot se sada koristi za obaranje aviona, uključujući i dronove.

Iron Dome / Gvozdena kupola: Ovaj sistem, koji je razvio Izrael uz podršku SAD, specijalizovan je za obaranje raketa kratkog dometa. Presreo je hiljade raketa otkako je aktiviran početkom prošle decenije - uključujući hiljade presretnutih tokom trenutnog rata protiv Hamasa i Hezbolaha. Izrael kaže da ima stopu uspješnosti od preko 90%.

Iron Beam: Izrael razvija novi sistem za presretanje dolazećih prijetnji laserskom tehnologijom. Izrael je rekao da će ovaj sistem promijeniti igru jer je mnogo jeftiniji za rad od postojećih sistema. Međutim, još nije u funkciji.

Biden: SAD neće učestvovati u eventualnom izraelskom vojnom odgovoru Iranu

Fotografija snimljena 13. aprila 2024. prikazuje američkog predsjednika Joea Bidena (C) kako se sastaje s članovima tima za nacionalnu sigurnost u vezi s razvojem raketnih napada na Izrael iz Irana, u sobi za situacije u Bijeloj kući.
Fotografija snimljena 13. aprila 2024. prikazuje američkog predsjednika Joea Bidena (C) kako se sastaje s članovima tima za nacionalnu sigurnost u vezi s razvojem raketnih napada na Izrael iz Irana, u sobi za situacije u Bijeloj kući.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden rekao je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da SAD neće učestvovati ni u jednoj izraelskoj kontraofanzivi protiv Irana, izjavio je zvaničnik Bijele kuće 14. aprila, prenijela je agencija Reuters.

Prijetnja izbijanja otvorenog rata između najvećih bliskoistočnih neprijatelja i uvlačenje Sjedinjenih Država dovela je regiju na ivicu, izazivajući pozive na suzdržanost od strane globalnih sila i arapskih nacija kako bi se izbjegla dalja eskalacija.

Američki mediji prenijeli su ranije u nedjelju da je Biden obavijestio Netanyahua da neće učestvovati u akciji odmazde u telefonskom pozivu preko noći.

Primjedbe je za Reuters potvrdio zvaničnik Bijele kuće.

SAD će nastaviti da pomažu Izraelu da se brani, ali ne želi rat, rekao je John Kirby, glavni glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, u emisiji ABC "Ove sedmice" u nedjelju.

Iran je pokrenuo napad zbog navodnog izraelskog napada na njegov konzulat u Siriji 1. aprila u kojem su ubijeni najviši komandanti Revolucionarne garde i nakon višemjesečnih sukoba između Izraela i iranskih regionalnih saveznika, izazvanih ratom u Gazi.

Međutim, napad s više od 300 projektila i bespilotnih letjelica, uglavnom lansiranih iz unutrašnjosti Irana, prouzročio je samo skromnu štetu u Izraelu jer je većina oborena uz pomoć SAD-a, Britanije i Jordana.

Vazduhoplovna baza u južnom Izraelu je pogođena, ali je nastavila da funkcioniše normalno, a 7-godišnje dijete je ozbiljno povređeno gelerima. Drugih izvještaja o ozbiljnoj šteti nije bilo.

Dva visoka izraelska ministra signalizirala su u nedjelju da odmazda Izraela nije neizbježna i da neće djelovati sam.

"Izgradit ćemo regionalnu koaliciju i odrediti cijenu od Irana na način i vrijeme koji nam odgovara", rekao je centristički ministar Benny Gantz uoči sastanka ratne vlade.

Ministar odbrane Yoav Gallant također je rekao da je Izrael imao priliku da formira strateški savez protiv "protiv ove ozbiljne prijetnje Irana koji prijeti postavljanjem nuklearnog eksploziva na ove projektile, što bi moglo biti izuzetno ozbiljna prijetnja", rekao je.

Iran poriče da je tražio nuklearno oružje.

Načelnik generalštaba iranske vojske general-major Mohammad Bagheri upozorio je na televiziji da će "naš odgovor biti mnogo veći od večerašnje vojne akcije ako Izrael uzvrati Iranu" i rekao Washingtonu da bi njegove baze također mogle biti napadnute ako bi pomogao Izraelu da uzvrati.

Iranski ministar vanjskih poslova Amir Abdollahian rekao je da je Teheran obavijestio Sjedinjene Države da će njegov napad na Izrael biti "ograničen" i radi samoodbrane i da su susjedi u regionu također bili obaviješteni o njegovim planiranim napadima 72 sata unaprijed.

Turski diplomatski izvor rekao je da je Iran unaprijed obavijestio Tursku o tome šta će se dogoditi.

Iran je rekao da je cilj napada bio kažnjavanje "izraelskih zločina", ali sada "smatra da je stvar završena".

Rusija, Kina, Francuska i Njemačka, kao i arapske države Egipat, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati pozvali su na uzdržanost, a Vijeće sigurnosti UN-a trebalo je da se sastane u 16 sati. ET (2000 GMT) u nedjelju.

"Učinićemo sve da zaustavimo dalju eskalaciju", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz tokom posjete Kini. "Možemo samo upozoriti sve, a posebno Iran, da ne nastave ovim putem."

Izrael: Iran ispalio 320 bojevih glava. Protuzračna odbrana uz pomoć saveznika oborila 99%

Izraelski protivraketni sistem Iron Dome
Izraelski protivraketni sistem Iron Dome

Izrael je u nedjelju rekao da je Iran ispalio 320 bojevih glava protiv njega u "napadu bez presedana", ali da je njegova protuzračna odbrana, zajedno s onima Sjedinjenih Država i drugih zemalja koje podržavaju, oborila 99 posto njih.

"Nisu uspjeli u svom napadu", rekao je za CNN potpukovnik Peter Lerner, glasnogovornik Izraelskih odbrambenih snaga.

Lerner je rekao da je Teheran gađao vojnu bazu za koju je Iran rekao da je korištena za pokretanje napada 1. aprila na iranski konzulat u glavnom gradu Sirije Damasku u kojem su ubijena dva iranska generala. Rekao je da vazdušni napad preko noći "nije izazvao veliku štetu".

Glasnogovornik IDF-a rekao je da je Iran lansirao 170 eksplozivnih dronova protiv Izraela, 120 balističkih projektila i 30 krstarećih projektila, od kojih je većina došla direktno sa iranske teritorije, iako su neke ispalili iranski militantni proxy sa sjedištem u Iraku i Jemenu.

Glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je za CNN da je "ogromna većina" bojevih glava lansirana iz Irana. "Nije bilo načina da urade ono što su uradili bez narušavanja međunarodnog vazdušnog prostora", šaljući ih iznad drugih zemalja u regionu dok su gađali Izrael.

Nekoliko projektila palo je u Izrael, ali većina je oborena prije nego što je stigla do izraelskog zračnog prostora.

Kirby je rekao da je jedna mlada arapsko-izraelska djevojka ubijena kada je pogođena gelerom, što je jedina prijavljena žrtva.

Kirby je odbranu Izraela od iranskih napada nazvao "nevjerovatnim vojnim dostignućem". Rekao je da u Izraelu nije bilo "velike" štete od napada.

Iran je u nedjelju upozorio Izrael i Sjedinjene Države na mnogo veći odgovor ako Izrael pokuša uzvratiti za napade na svoju teritoriju.

Iran je rekao da je okončao napad na Izrael, ali Lerner je rekao: "Ne vjerujemo im nužno na riječ", dodajući da su "baš jutros" militanti Hezbolaha koji podržava Iran pucali na Izrael iz Libana.

Kirby je rekao da, iako su SAD pomogle u obaranju dolazećih iranskih bojevih glava, rekli su Izraelu da "neće učestvovati u napadu na Iran".

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sazivao je svoj ratni kabinet kako bi razgovarao o odgovoru na iranski napad.

Kreće prvo krivično suđenje bivšem američkom predsjedniku

Bivši predsjednik Donald Trump, u sredini, pojavljuje se na sudu na suđenju 4. aprila 2023. u New Yorku. Trumpovo krivično suđenje koje stvara historiju trebalo bi da počne u ponedjeljak, 15. aprila, a grupa od 12 porotnika i šest zamjenika će odlučiti da li je Trump kriv.
Bivši predsjednik Donald Trump, u sredini, pojavljuje se na sudu na suđenju 4. aprila 2023. u New Yorku. Trumpovo krivično suđenje koje stvara historiju trebalo bi da počne u ponedjeljak, 15. aprila, a grupa od 12 porotnika i šest zamjenika će odlučiti da li je Trump kriv.

Donaldu Trumpu u ponedjeljak će se suditi, kao prvom bivšem predsjedniku SAD koji se ikada suočio s krivičnim prijavama i prijetnjom zatvorom ako bude osuđen.

Njegovi advokati, tužioci i sudija Juan Merchan počet će birati porotnike u njujorškoj sudnici kako bi saslušali dokaze o navodnim Trumpovim prevarama, s porno zvijezdom i nekadašnjim Playboyjevim partnerom. Optuženi su da su platilii novac za šutnju i falsificirali poslovne knjige kako bi sakrili isplate.

Trump, pretpostavljeni republikanski predsjednički kandidat na novembarskim izborima, gledat će postupak iza stola optuženog u suđenju koje bi se moglo odvijati četiri dana u sedmici u narednih mjesec i po dana. Mogao bi stupiti na mjesto svjedoka da se brani ili ne, u zavisnosti od toga kako on i njegovi advokati gledaju na dokaze tužioca.

Trump, američki predsjednik od početka 2017. do januara 2021. godine, više puta je napadao tužilaštvo. On se prošle sedmice na svojoj platformi Truth Social požalio: „Tako nešto se nikada ranije nije dogodilo u našoj zemlji. U ponedeljak ću biti primoran da sjedim, sa GLAVOM, pred VELIKO KONFLIKTNIM I KORUMPIRANOM SUDIJOM, čija mržnja prema meni nema granica.

S obzirom da se od njega traži da bude na sudu, slučaj će gotovo sigurno zadržati 77-godišnjeg kandidata van predizbornog kolosjekadugo vremena. On pokušava povratiti Bijelu kuću od demokratskog predsjednika Joea Bidena, koji ga je pobijedio na izborima 2020. godine, iako Trump do danas lažno tvrdi da je prevaren u još jednom četverogodišnjem mandatu zbog neregularnosti glasanja.

Trump je optužen da je sakrio isplatu novca od 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels neposredno prije izbora 2016. kako bi je spriječio da javno govori da je imala jednovečernji sastanak s njim na golf turniru slavnih deceniju ranije, manje nego četiri mjeseca nakon što je Trumpova supruga Melanija rodila njihovog sina Barrona.

U drugom stepenu, u optužnici se navodi da bivša drugarica, Karen McDougal, kaže da je imala višemjesečnu aferu s Trumpom i da joj je platio 150.000 dolara od izdavača tabloida koji je kupio prava na njenu priču, a zatim, na Trumpov nagovor, ubio članak.

Trump je negirao obje afere i sve 34 optužbe s kojima se suočava u slučaju New York, uključujući i to da je svog nekadašnjeg političkog fiksera, osuđenog krivokletnika Michaela Cohena, uputio da plati Danielsu, a zatim mu nadoknadio troškove tokom prve godine njegovog predsjedništva. 2017. godine, sve vrijeme označavajući mjesečne isplate Cohenu u Trumpovoj poslovnoj evidenciji kao pravne troškove.

Svaka od optužbi nosi mogućnost zatvorske kazne od četiri godine, iako će se Trump sigurno žaliti na svaku osuđujuću presudu i kaznu.

Slučaj u Njujorku jedna je od četiri krivične optužnice bez presedana s kojima se Trump suočava, a koje obuhvataju 88 optužbi, a sve je on negirao.

Neki pravni analitičari smatraju da je slučaj "tihog novca "najmanji od četiri slučaja s kojima se suočava. Ali to je vjerovatno jedini koji ide na suđenje prije izbora 5. novembra.

Dvije druge optužnice optužuju Trumpa da je nezakonito pokušao da smanji svoj gubitak 2020., dok se u trećoj navodi da je nezakonito ponio stotine visoko povjerljivih dokumenata nacionalne sigurnosti sa sobom na svoje imanje na Floridi na okeanu kada mu je završio predsjednički mandat, a zatim odbio zahtjeve istražitelja da ih vrati.

Ni u jednom od ova tri slučaja nisu utvrđeni čvrsti datumi suđenja, svi su odgođeni pretpretresnim ročištima i pravnim argumentima. Trump je nastojao pomaknuti datume početka do izbora, a mogao bi, ako pobijedi, tražiti da se federalne optužbe odbace. U svakom slučaju, ako ponovo preuzme vlast, neće mu se suditi za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata.

Očekuje se da će Cohen, koji se okrenuo protiv svog nekadašnjeg šefa, biti ključni svjedok protiv Trumpa. Cohen se izjasnio krivim za optužbe za finansiranje kampanje u ovom slučaju i laganje Kongresu, između ostalih zločina. Sve u svemu, bio je u zatvoru oko 13 1/2 mjeseci i proveo je godinu i po u kućnom zatvoru.

Očekuje se da će svjedočiti i Stormy Daniels, čije je ime Stephanie Clifford, a mogla bi i McDougal.

Tužioci bi također mogli pozvati Hope Hicks na mjesto svjedoka. Hicks je lojalna, dugogodišnja Trumpova pomoćnica koja je svjedočila iza kulisa o strateškoj kampanji pred izbore 2016. godine.

Trump se protivio optužbama za tajni novac otkako je optužen prije godinu dana, tvrdeći da su to i druge optužbe podignute protiv njega dio zavjere predsjednika Joea Bidena i demokrata da ga spriječe da ponovo osvoji Bijelu kuću. "Miješanje u izbore", on to naziva.

Nema dokaza da je Biden igrao bilo kakvu ulogu u optužnicama s kojima se Trump suočava.

Trump se gorko požalio kada je Merchan prvi put nametnuo zabranu kojom mu se zabranjuje da verbalno napada direktore u ovom slučaju koji će vjerovatno svjedočiti protiv njega, uključujući Daniels, koju je Trump često nazivao "konjskim licem".

Na svojoj platformi Truth Social, Trump je kasnije napao kćerku sudije, Loren Merchan, koja je ključni zvaničnik u kompaniji za političke konsaltinge koja je radila za kamp 2020. Bidenove stranke.

"Ovog sudiju treba izvući, a slučaj odbaciti", ustvrdio je Trump. “Praktično nikad nije bilo konfliktnijeg sudije od ovog. SMETNJE IZBORA u najgorem obliku!”

Merchan je ignorirao Trumpove podsmjehe, ali je pooštrio zabranu, zabranjujući mu da napada rođake sudije ili rođake glavnog tužioca u ovom slučaju, Alvina Bragga.

Merchan je rekao da su nalozi protiv Trumpa opravdani zbog njegovog ponašanja u drugim nedavnim sudskim slučajevima, navodeći "prijeteće, zapaljive, omalovažavajuće" izjave koje je dao.

Nije više samo puka mogućnost ili razumna vjerovatnoća da postoji prijetnja po integritet sudskog postupka. Prijetnja je vrlo stvarna,” napisao je Merchan uvodeći stroži red koji je obuhvatio njegovu kćer, ali ne i sudiju ili tužioca.

Trump je odmah rekao da bi mu bila "velika čast" da ga Merchan zatvori u zatvor zbog kršenja zabrane, upoređujući sebe sa pokojnim Nelsonom Mandelom iz Južne Afrike, koji je godinama bio u zatvoru dok se borio protiv rasnog aparthejda.

"Ako ovaj partizanski hak želi da me stavi u 'ćorku' zbog toga što govorim otvorenu i očiglednu ISTINU, rado ću postati moderni Nelson Mandela", rekao je Trump na Truth Socialu.

"Moramo spasiti našu zemlju od ovih političkih operativaca koji se maskiraju kao tužioci i sudije, a ja sam spreman žrtvovati svoju slobodu za taj dostojan cilj", rekao je.

Steven Cheung, glasnogovornik Trumpove predsjedničke kampanje, nazvao je zabranu "neustavnom" u izjavi za CBS News, tvrdeći da sprječava Trumpa "da se uključi u ključni politički govor".

Hamas odbacuje prijedlog o primirju u Gazi, kaže Izrael

Izraelski vojnici rade na tenkovima na poligonu blizu granice sa pojasom Gaze, na jugu Izraela, 11. aprila 2024.
Izraelski vojnici rade na tenkovima na poligonu blizu granice sa pojasom Gaze, na jugu Izraela, 11. aprila 2024.

Hamas je odbacio najnoviji prijedlog primirja u Gazi, navodi se u priopćenju izraelske obavještajne agencije Mossad, koje je u nedjelju objavio ured premijera Benjamina Netanyahua.

Odbijanje prijedloga "dokazuje da [šef Hamasa u Gazi Yahya] Sinwar ne želi humanitarni dogovor i povratak talaca, nastavlja da iskorištava napetost s Iranom i nastoji da ujedini sektore i postigne opštu eskalaciju u regionu“, navodi se u saopštenju.

Izrael će, navodi se, nastaviti da slijedi svoje ratne ciljeve u Gazi "punom snagom" i "neće ostaviti nijedan kamen na kamenu da odmah vrati 133 taoca iz Gaze".

Hamas je u subotu rekao da je dostavio odgovor egipatskim i katarskim posrednicima na predloženo primirje s Izraelom u pojasu Gaze, insistirajući na "trajnom prekidu vatre".

Pregovori o primirju počeli su 7. aprila u Kairu, ali do sada nisu donijeli napredak u planu koji su predstavili američki, katarski i egipatski posrednici.

U saopćenju, grupa je potvrdila svoje zahtjeve za primirje, uključujući "trajni prekid vatre, povlačenje okupacione vojske iz cijelog pojasa Gaze, povratak raseljenih u njihova područja i mjesta stanovanja , intenziviranje unosa pomoći i pomoći i početak rekonstrukcije."

Hamas je također rekao da je spreman "zaključiti ozbiljan i pravi sporazum o razmjeni zarobljenika između dvije strane".

Netanyahu se usprotivio trajnom prekidu vatre i obećao je da će poslati kopnene trupe u Rafah, ignorirajući međunarodne proteste protiv toga, uključujući i Sjedinjene Države.

Netanyahuov ured je u subotu rekao da je "jedina prepreka za oslobađanje otetih Hamas, a ne bilo koji faktor na izraelskoj strani".

Vjeruje se da Hamas drži oko 100 talaca, kao i posmrtne ostatke oko 30 ljudi koji su ili umrli u zarobljeništvu ili ubijeni u terorističkom napadu 7. oktobra koji je pokrenuo rat.

Zapadna obala

Izraelski tinejdžer koji je nestao u petak pronađen je mrtav na okupiranoj Zapadnoj obali gdje su izraelske vlasti saopštile da je ubijen u "terorističkom napadu".

"Gnusno ubistvo dječaka... je ozbiljan zločin", rekao je Netanyahu u izjavi.

Tijelo 14-godišnjeg dječaka primijećeno je dronom. Pronađen je u blizini ispostave Malachei Shalom u blizini grada Ramallaha gdje je prvobitno nestao dok je čuvao ovce.

Prema izraelskim medijima, tinejdžer je posljednji put viđen kako napušta naseljeničku ispostavu rano u petak kako bi čuvao stoku u blizini.

Ovca se vratila na ispostavu nekoliko sati kasnije bez njega, navodi se u izvještajima.

Do sada niko nije preuzeo odgovornost za ubistvo tinejdžera.

Nestanak Binyamina Achimaira izazvao je široku potragu i pojačao nasilje izraelskih doseljenika nad palestinskim selima.

Deseci izraelskih doseljenika zapalili su u subotu 12 kuća i nekoliko automobila u selu u blizini mjesta Achimairovog ubistva. Palestinsko ministarstvo zdravlja saopćilo je da su tri osobe iz sela povrijeđene, jedna u kritičnom stanju. Granična policija ispalila je suzavac na okupljene seljane pokušavajući da ih rastjera.

Nasilje je izbilo u petak poslijepodne kada su jevrejski doseljenici koji su bili dio prvobitne potjere upali u selo Al-Mughayyir, oko 500 metara zapadno od Malachei Shaloma, navodi izvještač AFP-a.

Tokom lova u petak, doseljenici su pucali i zapalili brojne kuće i automobile u selu, dok su stanovnici odgovorili bacanjem kamenja, javljaju novinari AFP-a koji su bili tamo.

Gradonačelnik Amin Abu Alyah rekao je da su "doseljenici upali u grad s izgovorom da traže nestalog izraelskog dječaka", dodajući da je "vojska stigla da ih podrži".

Arafat Abu Alia, stanovnik Al-Mughayyira, rekao je da je izraelska vojska rekla stanovnicima da se okupe na periferiji svog sela.

Izgorjelo je više od 10 kuća i 50 vozila, rekao je on za AFP.

Najmanje jedna osoba je ubijena, a 25 ranjeno, saopštilo je u petak palestinsko ministarstvo zdravlja.

Tenzije su visoke na teritoriji koju je okupirao Izrael od početka rata prije više od šest mjeseci kada je Hamas napao južni Izrael 7. oktobra, ubivši približno 1.200 ljudi i otevši oko 240 talaca.

Izrael je tada pokrenuo ofanzivu na Hamas u Gazi, ubivši više od 33.000 ljudi, prema teritorijskom ministarstvu zdravlja kojim upravlja Hamas.

Na Zapadnoj obali, više od 460 Palestinaca je ubijeno uglavnom u sukobima izazvanim napadima vojske i izraelskih naseljenika.

Širenje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali pretvorilo je ovo područje u bure baruta. Izraelske ispostave tamo nisu ovlaštene, a međunarodna zajednica ih u velikoj mjeri smatra ilegalnim. Međutim, uzastopne izraelske vlade dozvolile su opsežnu izgradnju izraelskih naselja u istočnom Jerusalemu i na zapadu, u koje Palestinci ulažu kao svoju buduću državu.

Preko 700.000 Izraelaca sada živi na okupiranoj Zapadnoj obali i istočnom Jerusalemu. Samo na Zapadnoj obali živi oko 490.000 izraelskih doseljenika.

Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG