Najnovije
Požari bjesne u Californiji, hiljadama naređeno da se evakuišu
Hiljadama stanovnika područja u okolini San Franciska naloženo je da se evakušu dok u Californiji, gdje se već dvije nedelje bilježe visoke temperature, bjesni gotovo 40 požara. Dim je prekrio i sam San Francisko, prenosi agencija AP.
Nemamo dovoljno vatrogasaca širom Californije zbog požara. Nedostaju nam i vazdušni resursiportparol vatrogasne službe Will Powers
Policija i vatrogasci su u srijedu išli od vrata do vrata da bi upozorili stanovnike da se evakuišu dok se požar približava Vakavilu, gradu sa oko 100.000 stanovnika koji se nalazi između San Francisca i Sacramenta. Zvaničnici su saopštili da je najmanje 50 građevinskih struktura uništeno a 50 oštećeno, dok su četiri osobe povređene.
Na snimcima se vide kuće u plamenu i debeli sloj pepela koji je prekrio ruralno područje blizu jednog od glavnih autoputeva, dok se požar približava gušće naseljenim područjima.
Dajana Bustos ispričala je za lokalne medije kako su ona i njen suprug pokušali da se evakušu, ali im se automobil zapalio poslije čega su morali da bježe peške.
“Zapalila mi se odjeća, izgubila sam i cipelu, ali smo uspjeli da se spasimo", kaže Dajana.
Isti požar prijeti i hiljadama domova i radnji u okruzima Napa i Sonoma, poznatim po vinarijama, i to u području koje je prethodne tri godine opustošeno u nizu smrtonosnih vatrenih stihija.
Direktor okruga Sonoma za vanredne situacije Christopher Godley rekao je da je izdata naredba za evakuaciju oko 10.000 hiljada ljudi, a da vatrogasci pokušavaju da ugase dva požara i da otvore centar za evakuaciju sa alternativnim lokacijama za ljude koji imaju simptome koronavirusa.
Požari su zahvatili ruralna i šumska područja u okolini San Franciska, blizu Salinasa u okrugu Monterej, oko brane Orovil sjeverno od Sacramenta, zatim šumsku oblasti zapadno od Silicijumske doline, u okrugu Mendosino, i blizu granice sa Nevadom, sjeverno od jezera Taho.
Nekoliko požara takođe gori u priobalnim područjima u sjevernom dijelu Californije i na jugu te američke države.
Guverner Gavin Newsom u utorak je uveo vanredno stanje, navodeći da sitaciju pogoršavaju "istorijski toplotni talas na zapadnoj obali i snažni vjetrovi".
See all News Updates of the Day
Kriza na Bliskom istoku i predsjednička kampanja: Biden i Trump se takmiče za glasače
Oba američka predsjednička kandidata, Joe Biden i Donald Trump, podržavaju Izrael u ratu protiv Hamasa u Gazi, kao i u sukobu s Iranom. Novinar Glasa Amerike Scott Stearns izvještava o tome kako događaji na Bliskom istoku dijelom oblikuju američku politiku.
April u Americi: Obilježavanje naslijeđa Amerikanaca arapskog porijekla
April se u SAD-u obilježava i kao mjesec naslijeđa Amerikanaca arapskog porijekla. Vrlo često se ta zajednica mora boriti protiv negativnih stereotipa, a jedna institucija koja pomaže u tome jest Muzej Amerikanaca arapskog porijekla u mjestu Dearborn, savezna država Michigan.
Kosovo: 25 godina od zločina nad albanskim civilima u selu Poklek
Ovog tjedna se navršava 25 godina od jednog od najgorih zločina tokom rata na Kosovu - srbijanske snage su ubile 53-oje Albanaca, uključujući i 24-ero djece, u selu Poklek, 20-ak kilometara od Prištine. Danas, kako javlja Keida Kostreci, preživjeli još uvijek traga za pravdom za svoje porodice.
Biden traži brzo usvajanje paketa pomoći Izraelu i Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden snažno je podržao veću vojnu pomoć Ukrajini i Izraelu i humanitarnu pomoć Palestincima u Gazi nakon što je predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson rekao da će to tijelo glasati o paketima finansiranja u subotu uveče.
Johnson se nedjeljama dvoumio oko raspisivanja glasanja o pomoći, a neki desničarski poslanici u njegovom republikanskom klubu protivili su se većoj pomoći za borbu Ukrajine protiv ruske invazije i prijetili da će pokušati da ga smijene ako nastavi sa procedurom stavljanja ovih prijedloga pred članove Predstavničkog doma.
„Izrael se suočava sa napadima Irana bez presedana, a Ukrajina sa kontinuiranim bombardovanjem iz Rusije koje se dramatično pojačalo u posljednjih mjesec dana”, naveo je Biden.
„Predstavnički dom mora da usvoji paket ove nedjelje, a Senat bi to trebalo brzo nakon toga. Odmah ću ovo potpisati kao zakon da pošaljem poruku svijetu: stojimo uz naše prijatelje i nećemo dozvoliti Iranu ili Rusiji da uspiju”, istakao je predsjednik Sjedinjenih Država.
U članku koji je napisao za Wall Street Journal, Biden je verziju paketa pomoći Ukrajini i Izraelu koju je odobrio Senat nazvao „snažnom i razumnom”, dodajući da „ne bi trebalo više da bude talac male grupe ekstremnih članova republikanskog doma”.
Biden je naveo da ruski predsjednik Vladimir Putin „želi da potčini narod Ukrajine i apsorbuje njihovu naciju u novo rusko carstvo. Iranska vlada želi da zauvijek uništi Izrael - zbriše jedinu jevrejsku državu na svijetu sa mape”.
On je rekao da će se oružje za pomoć Ukrajini proizvoditi u SAD, pomažući američkoj ekonomiji. Pokušavajući da ublaži zabrinutost nekih kolega demokrata koji se protive većem finansiranju izraelskog rata protiv ekstremističkog pokreta Hamas, Biden je rekao da paket obuhvata „nastavak isporuka hitne humanitarne pomoći za narod Gaze”.
Johnson je rekao svojim republikanskim kolegama da će održati glasanje o tri odvojena paketa finansiranja za Ukrajinu, Izrael i saveznike SAD u Indo-Pacifiku, a da će se u četvrtom zakonu pozabaviti drugim spoljnopolitičkim prioritetima i bezbjednosnim mjerama na granici SAD i Meksika.
Johnson je predložio da ekonomska pomoć Kijevu bude strukturisana po principu oprostivih zajmova i da postoji veći nadzor nad finansiranjem. Ali odluka da se čak dozvoli glasanje o pomoći Ukrajini, koja će vjerovatno proći uz snažnu podršku demokratskih poslanika, naljutila je populističke republikanske konzervativce u Predstavničkom domu.
Čak i za glasanje u subotu uveče, što je rijetkost, o mjerama finansiranja biće potrebna podrška demokrata u proceduralnim izjašnjavanjima prije nego što se razmotre paketi potrošnje.
Netanyahu: Izrael će odlučivati kako da odgovori na iranski napad
Izrael će sam odlučiti kako će odgovoriti na iranski napad raketama i dronovima prošlog vikenda, rekao je u srijedu izraelski premijer Benjamin Netanyahu, posle poziva zapadnih zemalja na uzdržanost da bi se izbjeglo širenje sukoba na Bliskom istoku.
Sjedinjene Države, Evropska unija i G7 najavili su da razmatraju pooštravanje sankcija Iranu, kako bi podržali Izrael kojeg istovremeno ubjeđuju da se uzdrži od odmazde protiv Teherana.
Netaanjahu se sastao sa britanskim šefom diplomatije Davidom Cameronom i njegovom njemačkom koleginicom Annalenom Baerbock koji su doputovali u Izrael u pokušaju da spriječe dalju eskalacija sukoba Izraela i Irana, uz izraelski rat protiv ekstremista iz Hamasa u Gazi koji se vodi već sedmi mjesec.
Iz kabineta izraelskog premijera saopšteno je da se Netanyahu zahvalio Cameronu i Baerbock na podršci i prenio im: "Želim da stavim do znanja da ćemo sami donositi odluke i da će država Izrael uraditi sve što je potrebno da se odbrani."
Cameron je prethodno rekao da je očigledno da izraelske vlasti planiraju da odgovore na napad Irana koji je ispalio stotine raketa i dronova na Izrael. Izraelske snage su uz pomoć saveznika oborile gotovo sve projektile.
Teheran je izveo napad u odgovoru na, kako se sumnja, izraelski vazdušni napad na iransku ambasadu u Damasku 1. aprila, u kojem su poginuli iranski vojni komandanti.
Baerbock je poručila da eskalacija "ne služi nikome, ni bezbjednosti Izraela, ni desetinama talaca koji su i dalje u rukama Hamasa, niti stanovnicima Gaze koji pate, ili mnogim ljudima u Iranu koji sami pate pod režimom, niti trećim zemljama u regionu koje jednostavno žele da žive u miru".
Izrael poručuje da mora da odgovori na iranski napad da bi očuvao svoj kredibilitet.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi, u obraćanju na vojnoj paradi u Teheranu, upozorio je protiv izraelske odmazde, navodeći da će uslijediti "ogroman i oštar" odgovor Irana.
