Linkovi

Najnovije

Požari bjesne u Californiji, hiljadama naređeno da se evakuišu

A horse runs by a stall as flames from the Hennessey approach a property in the Spanish Flat area of Napa, California on August 18, 2020.
A horse runs by a stall as flames from the Hennessey approach a property in the Spanish Flat area of Napa, California on August 18, 2020.

Hiljadama stanovnika područja u okolini San Franciska naloženo je da se evakušu dok u Californiji, gdje se već dvije nedelje bilježe visoke temperature, bjesni gotovo 40 požara. Dim je prekrio i sam San Francisko, prenosi agencija AP.

Nemamo dovoljno vatrogasaca širom Californije zbog požara. Nedostaju nam i vazdušni resursi
portparol vatrogasne službe Will Powers

Policija i vatrogasci su u srijedu išli od vrata do vrata da bi upozorili stanovnike da se evakuišu dok se požar približava Vakavilu, gradu sa oko 100.000 stanovnika koji se nalazi između San Francisca i Sacramenta. Zvaničnici su saopštili da je najmanje 50 građevinskih struktura uništeno a 50 oštećeno, dok su četiri osobe povređene.

Na snimcima se vide kuće u plamenu i debeli sloj pepela koji je prekrio ruralno područje blizu jednog od glavnih autoputeva, dok se požar približava gušće naseljenim područjima.

Dajana Bustos ispričala je za lokalne medije kako su ona i njen suprug pokušali da se evakušu, ali im se automobil zapalio poslije čega su morali da bježe peške.

“Zapalila mi se odjeća, izgubila sam i cipelu, ali smo uspjeli da se spasimo", kaže Dajana.

Isti požar prijeti i hiljadama domova i radnji u okruzima Napa i Sonoma, poznatim po vinarijama, i to u području koje je prethodne tri godine opustošeno u nizu smrtonosnih vatrenih stihija.

Matt Nichols tries to save his home as the LNU Lightning Complex fires tear through Vacaville, Calif., on Wednesday, Aug. 19, 2020.
Matt Nichols tries to save his home as the LNU Lightning Complex fires tear through Vacaville, Calif., on Wednesday, Aug. 19, 2020.

Direktor okruga Sonoma za vanredne situacije Christopher Godley rekao je da je izdata naredba za evakuaciju oko 10.000 hiljada ljudi, a da vatrogasci pokušavaju da ugase dva požara i da otvore centar za evakuaciju sa alternativnim lokacijama za ljude koji imaju simptome koronavirusa.

Požari su zahvatili ruralna i šumska područja u okolini San Franciska, blizu Salinasa u okrugu Monterej, oko brane Orovil sjeverno od Sacramenta, zatim šumsku oblasti zapadno od Silicijumske doline, u okrugu Mendosino, i blizu granice sa Nevadom, sjeverno od jezera Taho.

Nekoliko požara takođe gori u priobalnim područjima u sjevernom dijelu Californije i na jugu te američke države.

Guverner Gavin Newsom u utorak je uveo vanredno stanje, navodeći da sitaciju pogoršavaju "istorijski toplotni talas na zapadnoj obali i snažni vjetrovi".

See all News Updates of the Day

SAD duboko razočarane izraelskom kritikom isporuke oružja

Američki C-17 nalazi se u vazdušnoj bazi Nevatim u pustinji u Izraelu, 13. oktobra 2023. Avion je stigao sa sanducima američke municije za Izrael.
Američki C-17 nalazi se u vazdušnoj bazi Nevatim u pustinji u Izraelu, 13. oktobra 2023. Avion je stigao sa sanducima američke municije za Izrael.

Bijela kuća je u četvrtak izrazila prezir prema nedavnim kritikama izraelskog premijera Benjamina Netanyahua o isporuci američkog oružja njegovoj zemlji, nazvavši te izjave "neugodnim".

"Ti komentari su bili duboko razočaravajući i svakako uznemirujući, s obzirom na količinu podrške koju imamo i koju ćemo nastaviti pružati", rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby novinarima u četvrtak.

U video izjavi objavljenoj u utorak, Netanyahu je rekao da, iako je zahvalan na američkoj podršci Izraelu tokom njegovog tekućeg rata protiv Hamasa, "nezamislivo je da je u proteklih nekoliko mjeseci administracija Izraelu uskraćivala oružje i municiju".

Sjedinjene Države su, međutim, rekle da postoji samo jedna pošiljka bombi od 2.000 funti [900 kilograma] i 500 funti [200 kilograma] koja je pauzirana u svibnju zbog zabrinutosti kako bi se mogle koristiti u gusto naseljenim dijelovima Gaze. Izrael još uvijek treba primiti milijarde dolara američkog oružja.

Grupa od 30 eksperata Ujedinjenih naroda u četvrtak je u međuvremenu upozorila da bi proizvođači oružja i municije koji nastavljaju prenositi oružje u Izrael mogli biti saučesnici u kršenju ljudskih prava i kršenju međunarodnog prava.

Kirby je rekao novinarima da su Sjedinjene Države svoje nezadovoljstvo prenijele direktno Izraelu.

"Mislim da smo našim izraelskim kolegama kroz razne načine jasno stavili do znanja naše duboko razočaranje izjavama izraženim u tom videu i našu zabrinutost zbog tačnosti izjava", rekao je Kirby.

"Ideja da smo nekako prestali da pomažemo Izraelu u njihovim potrebama za samoodbranu apsolutno nije tačna", dodao je.

Komentari Bijele kuće dolaze nakon što su savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan i američki državni sekretar Antony Blinken planirali sastanke s dva Netanyahuova glavna pomoćnika kako bi razgovarali o tekućem ratu u Gazi.

Rat je pokrenut kada je Hamas pokrenuo napad na južni Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 ljudi i uzevši 250 drugih za taoce, prema izraelskim podacima.

Izraelski vojni odgovor u Gazi uništio je veliki dio teritorije, ubio više od 37.400 ljudi i ranio više od 85.600 drugih, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između civila i boraca.

Izraelske snage su tokom noći napale područja u centralnoj Gazi, ubivši tri osobe i ranivši desetine drugih, rekli su medicinari.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su od Reutersa i agencije France-Presse.

Rubin za Glas Amerike: Dugoročni cilj američke politike je međusobno priznanje Srbije i Kosova

James Rubin, koordinator Centra za globalno angažovanje State Departmenta
James Rubin, koordinator Centra za globalno angažovanje State Departmenta

James Rubin, koordinator Centra za globalno angažovanje State Departmenta, rekao je u razgovoru za albanski servis Glasa Amerike da dugoročni cilj normalizacije odnosa Beograda i Prištine obuhvata i međusobno priznanje Srbije i Kosova.

Rubin je govorio i o malignom ruskom i kineskom uticaju na Balkanu, pogotovo preko medija koji posluju u Srbiji, kao korištenju, širenju dezinformacija, podrivanju euroatlantskih integracija i podsticanju regionalnih napetosti.

Glas Amerike: Možete li da govorite o konačnom cilju dijaloga i generalno procesa normalizacije između Kosova i Srbije? Američki ambasador na Kosovu Jeffrey Hovenier je nedavno rekao da je krajnji cilj obostrano priznanje. Ambasador u Srbiji Hill rekao je da priznanje Kosova nije uslov za Srbiju u procesu pristupanja EU? Šta je krajnji cilj?

Rubin: Ne bih da se ispriječim između dva ambasadora, osim da kažem da dugoročni cilj normalizacije znači priznanje, i to je američka politika. Teško je zamisliti normalizovane odnose između Kosova i Srbije bez priznanja i činjenica da neke zemlje, koje su već članice EU, ne priznaju Kosovo nije relevantna. Kosovo i Srbija imaju problem koji mora da se riješi. Moraju da normalizuju odnose. To su standardi EU. Ja, kao Amerikanac, ne govorim EU šta da radi. Znači, stavovi američkih ambasadora o tome šta EU misli zaista nisu relevantni. Relevantna je naša politika - a to je da predložimo da normalizacija obuhvati međusobno priznanje dvije zemlje.

Glas Amerike: Kosovo je upravo obilježilo 25. godišnjicu oslobođenja i završetka rata. Odigrali ste ključnu ulogu u okončanju tog sukoba? Da li je NATO intervencija bila ispravna odluka?

Rubin: Mislim da nema sumnje da je NATO donio snažnu odluku da spriječi potencijalni genocid nad kosovskim narodom. I iskreno, operacija koju smo sproveli bila je uspješna. Ostvarili smo svoje ciljeve. Srpske snage su napustile Kosovo. Kosovo je postalo demokratska, nezavisna zemlja sa demokratskim vrijednostima koja je prijatelj Sjedinjenih Država, blizak partner Sjedinjenih Država i sve je to urađeno uz minimum američkih života izloženih riziku. I sam predsjednik Biden je bio vrlo jasan, podržavao je rat na Kosovu i zašto smo ga preduzeli. Veoma sam ponosan na ulogu koju sam odigrao u podršci Madeleine Albright i predsjedniku Clintonu, u pomoći da se narod Kosova oslobodi potencijala masovnog ubistva. Danas vam se obraćam kao član Bidenove administracije, i šta god da sam uradio ili nisam uradio prije 25 godina ne bi trebalo da promijeni ono što kažem kao član Bidenove administracije.

Predstavljam politiku Bidenove administracije i zamolio bih za istu ljubaznost koju pružamo predsjedniku Srbije (Aleksandar Vučić prim.nov.), koji je imao značajnu ulogu u Miloševićevoj administraciji. Ne razgovaramo s njim o tome. Ne zamjerimo mu to kada sarađujemo sa njim. Ali, nažalost, u Srbiji ima onih koji, kad god nešto kažem u ime Bidenove administracije, to žele da povežu sa onim prije 25 godina.

Glas Amerike: State Department je nedavno najavio zajedničku inicijativu sa EU, o mehanizmu na Zapadnom Balkanu usmjerenom na borbu protiv ruske i kineske dezinformacije i propagande. Možete li nam reći nešto više o ovom izazovu sa kojim se tamo suočavate?

Rubin: Dezinformacije i manipulacije informacijama jedna su od najvećih prijetnji našeg vremena i trebalo je neko vrijeme da zapadne zemlje shvate u kojoj mjeri Rusija i Kina vode informacioni rat protiv nas i koriste informacioni rat širom svijeta. Zato moramo bolje da se odbranimo od ove prijetnje. Inicijativa sa Zapadnim Balkanom je osmišljena da pomogne zemljama Balkana, onima koje žele da se pridruže EU, koje rade na ispunjavanju standarda EU, da razviju procedure i politike, vladine akcije, kapacitete, rad sa saveznicima, mi smo uradili ono što se zove, okvir za borbu protiv stranih informacija. I mi smo potpisali memorandum razumijevanju sa nekoliko balkanskih zemalja, u suštini da pokušamo da im pomognemo da se suoče sa ovim izazovom. Činjenica je da Rusija koristi dezinformacije širom svijeta, a posebno na Zapadnom Balkanu. Oni mogu da rade preko Sputnjika, preko RT-a koja nažalost još uvijek emituje i zato što svi govore istim jezikom na Zapadnom Balkanu. Takve informacije se koriste i manipuliše se njima. I mi pokušavamo da pomognemo zemljama u regionu da se brane od njih, jer zemlje regiona koje žele da se pridruže EU moraće da ispune njene standarde. A to uključuje i mogućnost ispunjavanja standarda EU, sprječavanje manipulacije informacijama. Zato pokušavamo da im pomognemo da se pripreme za to i, nadamo se, da dok to rade, poboljšavaju međusobnu saradnju.

Glas Amerike: Regionalni stručnjaci su rekli da je Zapadni Balkan “nezavršen posao” i Rusija je iskoristila aktuelne napetosti kako bi se ohrabrila. Da li je region postao vid bojnog polja u kom se Rusija i Zapad bore za "srca i umove"?

Rubin: Pa, mislim da zapravo nema borbe. Vrijednosti Zapada, vrijednosti Sjedinjenih Država, vjerujem da su dominantne u Evropi i u zemljama koje žele da budu njen dio. Nažalost, Rusija nastavlja da pokušava da eksploatiše pitanje Kosova i Srbije prijeteći da će staviti veto na članstvo Kosova u UN, koristeći lažne tvrdnje o opasnosti da Kosovo postane teroristička država, sve vrste dezinformacionih operacija koje su sprovodili pokušavajući da negiraju Kosovo, pridruživanje Interpolu ili UNESCO-u.

Dakle, Rusi nastavljaju sa pokušajima da dijele, dok Sjedinjene Države, sarađujući sa našim prijateljima i saveznicima, pokušavaju da ostave te užasne dane prošlosti iza nas.

Mark Rutte, bivši holandski premijer, biće novi šef NATO saveza

Mark Rutte
Mark Rutte

Rumunski predsjednik se povukao iz utrke za sljedećeg generalnog sekretara NATO-a, ostavljajući odlazećem holandskom premijeru Marku Rutteu da od oktobra bude na čelu najveće svjetske vojne organizacije.

Ured predsjednika Klausa Iohanisa navodi u saopćenju da je Vijeće sigurnosti Rumunije podržalo Rutteovu kandidaturu. Takođe se navodi da je Johanis obavijestio NATO krajem prošle nedelje da namjerava da se povuče.

Njegovo povlačenje uklanja posljednju stvarnu prepreku s kojom se Rutte suočava. To bi trebalo omogućiti NATO-u da pokaže jedinstvo i demonstrira solidarnost sa ratom razorenom Ukrajinom kada se američki predsjednik Joe Biden i njegove kolege sastanu u Washingtonu od 9. do 11. jula kako bi obilježili 75. rođendan NATO-a.

Rutteovo imenovanje moglo bi biti potvrđeno sastankom ambasadora NATO-a u narednim danima, ili od strane lidera kada se sastanu u Washingtonu. Zvanično bi počeo sa radom 1. oktobra.

Generalni sekretari NATO-a odgovorni su za predsjedavanje sastancima i vođenje ponekad delikatnih konsultacija između 32 zemlje članice kako bi se osiguralo da organizacija koja djeluje na osnovu konsenzusa može nastaviti funkcionisati.

Mađarska je u utorak ukinula veto na Rutteovu kandidaturu nakon što je dugogodišnji holandski premijer dao pismene garancije da neće prisiljavati Budimpeštu da učestvuje u novim planovima vojnog saveza za pružanje podrške Ukrajini ako bude imenovan.

NATO sve svoje odluke donosi konsenzusom, dajući bilo kojoj od 32 zemlje članice efektivni veto, uključujući i to da li treba da učestvuju u bilo kom zajedničkom naporu ili operaciji.

Turska je također izrazila protivljenje Rutteovoj kandidaturi, ali je u aprilu povukla svoje prigovore.

Rutte je mjesecima bio preferirani kandidat većine NATO saveznika, uključujući velike članice poput Sjedinjenih Država i Njemačke.

Na funkciji deceniju, odlazeći generalni sekretar Jens Stoltenberg bio je čvrsta ruka na čelu NATO-a i pokazalo se da ga je teško zamijeniti.

Biden i čelnici NATO-a trebali su imenovati nasljednika kada su se sastali u Litvaniji u julu 2023., ali nije bilo konsenzusa oko zamjene.

U Bijeloj kući u ponedjeljak, Biden se našalio da bi volio da bivši norveški premijer ostane duže, iako je Stoltenberg jasno stavio do znanja da će ovaj put napustiti funkciju nakon nekoliko produženja mandata.

Mislim iskreno, bili ste sjajni. Samo bih volio da produžite svoj mandat za još 10 godina”, rekao je Biden.

Johanis je pri kraju svog drugog petogodišnjeg mandata na mjestu predsjednika Rumunije i najavio je svoju namjeru da se kandiduje u martu.

Rumunija, članica NATO-a od 2004., graniči se s Ukrajinom i igrala je sve istaknutiju ulogu u alijansi tokom cijele ruske invazije, uključujući domaćinstvo sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u novembru 2022. godine.

Posjetom Vijetnamu, Putin traži novu 'sigurnosnu arhitekturu' za Aziju

Posjeta predsjednika Rusije(D) Vijetnamu
Posjeta predsjednika Rusije(D) Vijetnamu

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da želi izgraditi "pouzdanu sigurnosnu arhitekturu" u azijsko-pacifičkom regionu tokom državne posjete Vijetnamu u četvrtak, u sklopu putovanja u Aziju koje se smatra pokazivanjem prkosa Zapadu.

Dan nakon što je potpisao sporazum o međusobnoj odbrani sa Sjevernom Korejom, Putin je na vojnoj ceremoniji u Vijetnamu dobio pozdrav iz 21 puške, zagrlila su ga dva komunistička lidera, a jedan od njih raskošno pohvalio.

Putin je doprinio "miru, stabilnosti i razvoju" u svijetu, rekao je vijetnamski predsjednik.

Putinova posjeta izazvala je kritike Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, koji ruskog lidera tretiraju kao pariju i protestirali su da mu ne treba dati pozornicu na kojoj bi branio ruski rat u Ukrajini.

Rusija i Vijetnam potpisali su sporazume o pitanjima uključujući energetiku, naglašavajući okretanje Moskve ka Aziji nakon što je Zapad uveo sankcije Moskvi zbog sukoba u Ukrajini.

"Čvrsto smo opredijeljeni za produbljivanje sveobuhvatnog strateškog partnerstva sa Vijetnamom, koje ostaje među prioritetima ruske vanjske politike", rekao je Putin, prenijeli su ruski mediji.

Ruska novinska agencija TASS citirala ga je kako je rekao da dvije zemlje dijele interes za "razvoj pouzdane sigurnosne arhitekture" u regionu zasnovane na neupotrebi sile i mirnom rješavanju sporova bez prostora za "zatvorene vojno-političke blokove".

11 paktova potpisanih u Hanoju nisu bili na istom nivou kao značajan sporazum o međusobnoj odbrani u Sjevernoj Koreji.

Ali Putinova topla dobrodošlica bila je dostignuće u odnosima s javnošću za ruskog lidera, koji protiv njega ima neriješeni nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini, optužbe koje on negira.
Ni Rusija ni Vijetnam nisu članovi MKS-a.

"Putinov trijumfalni prijem u Hanoju će označiti kontrapunkt nedavnim neuspjesima Rusije", rekla je Carlyle Thayer, profesor emeritus na Akademiji odbrambenih snaga Australije, navodeći nedavnu konferenciju o Ukrajini u Švicarskoj i nove sankcije Evropske unije Rusiji.

Bile su to posljednje sankcije Zapada uvedene Rusiji od njene potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022., koju Moskva naziva "specijalnom vojnom operacijom".

Putinovim odnosima s javnošću pomogla je činjenica da Vijetnam, za razliku od Sjeverne Koreje, ima prijateljske odnose sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima, rekao je Zachary Abuza, profesor na američkom Nacionalnom ratnom koledžu.

"Iako je tada u Sjevernoj Koreji bilo mnogo manje fanfara i performativnih aspekata, ova posjeta je i dalje bila važna za Putina jer je Vijetnam zapravo važan akter u globalnoj ekonomiji, a ne neka komično zla država parija", rekao je Abuza.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, lijevo, i vijetnamski predsjednik To Lam prisustvuju događaju Vijetnamskog udruženja prijateljstva u Hanoju, četvrtak, 20. juna 2024. (Manan Vatsyayana, Pool Photo via AP)
Ruski predsjednik Vladimir Putin, lijevo, i vijetnamski predsjednik To Lam prisustvuju događaju Vijetnamskog udruženja prijateljstva u Hanoju, četvrtak, 20. juna 2024. (Manan Vatsyayana, Pool Photo via AP)

ZAJEDNIČKA HISTORIJA

Vojna ceremonija upriličena u znak pozdrava Putina, kojeg su zagrlili i vijetnamski predsjednik To Lam i premijer Pham Minh Chinh, bila je vrsta rezervirana za najviše šefove država i održana je kada su američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping posjetili Vijetnam prošle godine.

Dvojica predsjednika prisustvovali su razmjeni 11 sporazuma i memoranduma o razumijevanju, uključujući poslove o nafti i gasu, nuklearnoj nauci i obrazovanju.

Na drugom događaju, Lam je rekao da je Putin nastavio da vodi Rusiju "prevazilazeći sve poteškoće i izazove, istovremeno doprinoseći miru, stabilnosti i razvoju u regionu i svijetu".

Abuza je podvukao zajedničku komunističku historiju Vijetnama i Rusije, sa desetinama hiljada vijetnamskih kadrova - uključujući sadašnje članove Politbiroa - koji su prošli obuku u bivšem Sovjetskom Savezu.

"Vijetnamci nikada neće zaboraviti pomoć koju je Sovjetski Savez pružio tokom njihovog rata protiv Sjedinjenih Država", rekao je Abuza, niti da je Moskva bila jedan od rijetkih prijatelja Hanoja nakon što su komunističke snage porazile Južni Vijetnam koji su podržavale SAD 1975. godine.

KRITIKE

Vijetnamsko gostovanje Putina kritizirale su Sjedinjene Države, sada važan partner koji je prošle godine unaprijedio diplomatske odnose sa Hanojem i koje su najveće izvozno tržište Vijetnama, kao i EU.

U saopštenju američke ambasade ove sedmice navodi se da nijedna zemlja ne bi trebala dati Putinu platformu za promoviranje ruskog rata u Ukrajini.

Portparol delegacije EU u Vijetnamu rekao je da Hanoj ima pravo da razvija sopstvenu spoljnu politiku, ali je rekao da je ruski rat u Ukrajini pokazao da Moskva ne poštuje međunarodno pravo.

Unatoč zabrinutosti zbog posjete SAD-u i njihovim saveznicima, Hanoi je možda ispravno izračunao da neće pretrpjeti materijalne posljedice, rekao je Murray Hiebert, viši saradnik Programa za jugoistočnu Aziju u Washingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije.

Jedan od razloga je, kako je rekao, taj što se Washington u velikoj meri oslanja na svoje dobre odnose sa Vijetnamom kako bi se suprotstavio svom rivalstvu sa Kinom u regionu.

"Ne mislim da će to imati dugoročni uticaj... SAD im često daju malo prolaza", rekao je Hiebert.

Upotreba fosilnih goriva dostigla novi rekord u 2023. godini

Rafinerija Olmeka u Paraisu, Meksiko, 30. novembra 2023. Uprkos pozivima za više obnovljive energije, potrošnja fosilnih goriva je porasla 2023. godine.
Rafinerija Olmeka u Paraisu, Meksiko, 30. novembra 2023. Uprkos pozivima za više obnovljive energije, potrošnja fosilnih goriva je porasla 2023. godine.

Globalna potrošnja fosilnih goriva i energetske emisije dostigle su rekordne vrijednosti u 2023. godini, čak i kada se udio fosilnih goriva u globalnom energetskom miksu blago smanjio u toku godine, navodi se u izvještaju Statistički pregled svjetske energije objavljenom u četvrtak.

Rastuća potražnja za fosilnim gorivima uprkos povećanju obnovljivih izvora energije mogla bi da bude prepreka za prelazak na energiju sa nižim emisijama ugljenika pošto globalno povećanje temperature dostigne 1,5C (2,7F), prag iznad kojeg naučnici kažu da uticaji kao što su porast temperature, suša i poplave postati ekstremniji.

"Nadamo se da će ovaj izvještaj pomoći vladama, svjetskim liderima i analitičarima da krenu naprijed, sa jasnim pogledom na izazov koji je pred nama", rekao je Roman Debar iz konsultantske kuće Karni.

Prošla godina je bila prva puna godina preusmjeravanja tokova ruske energije sa Zapada nakon invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine, a takođe i prva puna godina bez velikih ograničenja kretanja povezanih sa pandemijom kovida 19.

Ukupna globalna potrošnja primarne energije dostigla je najviši nivo od 620 eksadžula, navodi se u izvještaju (eksadžul je jednak 1018 džula). Emisije su po prvi put premašile 40 metričkih gigatona CO2, kaže se.

"U godini u kojoj smo vidjeli da doprinos obnovljivih izvora energije dostiže novi rekord, sve veća globalna potražnja za energijom znači da je udio koji dolazi od fosilnih goriva ostao praktično nepromijenjen", rekao je Simon Virley iz konsultantske kuće KPMG.

Izvještaj je zabilježio promjene trendova u upotrebi fosilnih goriva u različitim regionima. U Evropi, na primjer, udio energije iz fosilnih goriva pao je ispod 70 odsto po prvi put od industrijske revolucije.

"U naprednim ekonomijama, primjećujemo znake da potražnja za fosilnim gorivima dostiže vrhunac, što je suprotnost od ekonomija na globalnom jugu u kojima ekonomski razvoj i poboljšanje kvaliteta života nastavljaju da podstiču rast (upotrebe) fosilnih goriva", rekao je izvršni direktor Instituta za energetiku Nick Wait.

Institut za energetiku, zajedno sa konsultantskim kućama KPMG i Karni, objavio je godišnji izvještaj od 2023. Oni su prošle godine preuzeli dužnost od BP-a, koji je od 1950-ih bio autor izvještaja, mjerila za energetske profesionalce.

Fosilna goriva su činila skoro sav rast potražnje u Indiji 2023. godine, navodi se u izvještaju, dok je u Kini upotreba fosilnih goriva porasla za šest odsto na novi maksimum.

Ali Kina je takođe činila više od polovine globalnog prirasta u proizvodnji obnovljive energije prošle godine.

"Nevjerovatno je što Kina dodaje više obnovljivih izvora energije nego ostatak svijeta zajedno", rekao je novinarima Virley iz KPMG-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG