Vuhledar je strateški značajan jer je smješten na uzvisini i raskrsnici između istočnog i južnog fronta, pa su ruske snage pokušavale da ga osvoje od početka invazije, ali su Ukrajinci pružali veliki otpor. Ipak, nakon teške ljetne ruske vojne kampanje duž istočnog fronta Kijev je izgubio nekoliko hiljada kvadratnih kilometara teritorije, uključujući i rudarski grad Vuhledar.

Ukrajinska vojska je u srijedu saopštila da povlači svoje trupe iz Vuhledara kako bi "zaštitila vojno osoblje i opremu".

Ovaj poraz je samo mikrokosmos problema sa kojima se Ukrajina suočava u ovom poglavlju rata koji traje duže od dvije i po godine. Između ostalog, odražava odbijanje SAD da Ukrajini daju dozvolu za napad na ciljeve duboko unutar ruske teritorije, sprečavajući Kijev da degradira kapacitete Moskve.

Istovremeno, ruska dominacija u vazduhu joj omogućava da na ukrajinske položaje baca razorne klizeće bombe na koje Ukrajina nema efektivan odgovor, dok kontroverzni pokušaju mobilizacije nisu uspjeli proizvesti novu klasu ukrajinskih boraca sposobnih da drže linije.

Povlačenje Ukrajinaca dogodilo se nakon dugo očekivane posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog SAD prošle sedmice. Bajdenova administracija je do sada odbijala zahtjev Kijeva da koristi raketne sisteme dugog dometa ATACMS za napade na ruske aerodrome i druge ključne ciljeve, a prijedlog Zelenskog o postizanju mira pod nazivom "plan pobjede" neki su odbacili više kao listu želja nego kao plan akcije.

U međuvremenu su ruski borbeni avioni nastavili da bacaju bombe na Vuhledar, što je ubrzalo povlačenje, rekli su vojnici koji su služili na tom frontu.

"Glavna taktika (Rusa) je bila da nas opkole sa krila i to su radili neprekidno šest do sedam mjeseci uz stalne vazdušne napade – zbog te taktike su uspjeli iscrpiti naše resurse, jer nemamo toliko koliko oni imaju", rekao je Arsenij Prilipka, načelnik službe za medije 72. brigade, koja je branila Vuhledar od avgusta 2022. godine.

Borba za Vuhledar

Nakon dvije godine neuspjelih pokušaja da zauzmu Vuhledar, ruske snage su promijenile taktiku ranije ove godine. Predratna populacija grada od 14.000 ljudi je smanjena na oko 100, a grad je u potpunosti uništen.

Ruski vojnici započeli su sofisticirane napade sa sjeverne i južne strane, uz pomoć superiornih mogućnosti elektronskog ratovanja, nadmoći u ljudstvu, artiljerijske vatre, dronova i kliznih bombi. Moskva je pretrpela teške gubitke u borbi za Vuhledar u protekle dvije godine.

Ukrajinci su vršili pritisak na SAD da ublaže ograničenja upotrebe zapadnog oružja za napad na ciljeve duboko u Rusiji, ali nisu uspjeli u tome. To je značilo da su ruski komandni i kontrolni centri, logistički centri i aerodromi sa kojih ruski borbeni avioni nose smrtonosne klizne bombe van dosega ukrajinskih snaga.

Rusija u prosjeku ispali skoro 120 kliznih bombi dnevno, oko 3.000 mjesečno. Te bombe su oružje iz sovjetskog perioda, opremljene navigacijskom tehnologijom.

"Ne možemo promijeniti dinamiku, a Rusi guraju naprijed", rekao je Pavel Narožnji, osnivač neprofitne organizacije "Reactive Post", koja nabavlja rezervne dijelove za artiljeriju.

Višemjesečni napadi na kraju su oslabili ukrajinsku odbranu.

Nakon dvije godine intenzivnih borbi, 72. brigada - koja nijednom u tom periodu nije dobila odmor zbog intenziteta borbi i nedostatka strategije za demobilizaciju ukrajinskih vojnih vođa - povukla se s područja Vuhledara, gdje su mnogi od njihovih saboraca poginuli.

Prilipka je rekao da će brigada ostati do poslednjeg trenutka dok odbrana Vuhledara postane nemoguća. Taj scenario se odigrao ove sedmice.

"Rusi su tražili slabe tačke u našoj odbrani, stalnom napadima, da pronađu puteve za prodor u grad i kako su napredovali pokušavali su da unište čitav grad. Konstantno smo bili pod vatrom", rekao je Prilipka.

Vuhledar je služio kao odbrambeno uporište, grad-tvrđava na vrhu brda okružen otvorenim poljima i blizu dvije ključne saobraćajnice. Odatle su ukrajinski vojnici mogli da posmatraju približavanje ruskih snaga. Sa takve pozicije je bilo lako koordinisati kontranapade. Tu prednost sada imaju ruske snage.

Iako je taktički značajan, Vuhledar nije ključno logističko čvorište za Kijev, a ruske snage su već kontrolisale većinu glavnih puteva kroz grad prije nego što su ga zauzele, saopštio je Institut za proučavanje rata iz SAD. Pristup Ukrajine drugim kritičnim linijama snabdijevanja ostaje netaknut.

Put za Pokrovsk

Zauzimanje Vuhledara dio je moskovskih napora prema strateškom logističkom čvorištu Pokrovsk, samo 30 kilometara sjeverno. Pad Pokrovska bi ozbiljno ugrozio ukrajinsku odbranu, a Rusija već sedmicama napreduje i na tom dijelu fronta.

Sljedeći prepreka za ruske snage je grad Kurahov.

"Ova linija je međusobno povezana i neprijatelj neće moći ući u Pokrovsk i približiti se tom gradu osim ako ne može istjerati naše trupe iz Kurahova", rekao je Ivan Timočko, predsjedavajući Savjeta rezervista ukrajinskih kopnenih snaga. “U suprotnom, (Rusi) bi izložili svoje frontove prema krilima i dobili bi ozbiljan udarac sa strane.”

"S druge strane, neprijatelj razumije da, ako ne zauzme Kurahov, neće moći ozbiljno da utiče na tok događaja oko Vuhledara", dodao je on.

Potpredsjednica Kamala Harris otputovala je u Georgiju u srijedu da obiđe teško pogođena područja, dva dana nakon što je njen republikanski protivnik, bivši predsjednik Donald Trump, bio u toj državi, gdje je kritikovao federalni odgovor na oluju u kojoj je poginulo najmanje 180 ljudi. Hiljade ljudi u Južnoj i Sjevernoj Karolini i dalje nemaju tekuću vodu, uslugu mobilne telefonije i struju.

Predsjednik Joe Biden obišao je u srijedu helikopterom neka od najteže pogođenih područja. Biden, koji je često pozivan da provjeri štetu i utješi žrtve nakon tornada, šumskih požara, tropskih oluja i drugih prirodnih katastrofa, otputovao je u Sjevernu i Južnu Karolinu kako bi se izbliza uvjerio u razaranja.

Očekuje se da će ove nedjelje posjetiti Georgiju i Floridu.

"Oluje postaju sve jače i jače", rekao je Biden nakon što je uvidio štetu u blizini Ashevillea u Sjevernoj Karolini. Najmanje 70 ljudi je poginulo u toj državi.

"Niko više ne može poricati utjecaj klimatske krize", rekao je Biden na brifingu u Raleighu, glavnom gradu države.

U međuvremenu, Harris je obišla jednu od porodica u uraganom opustošenoj Augusti u Georgiji.

"Postoji prava bol i trauma koja je nastala zbog ovog uragana" i njegovih posljedica, rekla je Harris ispred kuće oštećene olujom sa oborenim drvećem u dvorištu.

"Ovo će trajati dugo", dodala je ona.

Fokus na oluju - i njenu vezu sa klimatskim promjenama - bio je primjetan nakon što su klimatske promjene samo olako pomenute u dvije predsjedničke debate ove godine. Kandidati su se fokusirali na prava na abortus, ekonomiju, imigraciju i druga pitanja.

Uragan je bio važan segment debate kandidata za potpredsjednika u utorak, pošto su republikanac JD Vance i demokrata Tim Walz bili upitani o oluji i široj temi klimatskih promjena.

Obojica su uragan nazvali tragedijom i složili se da je potreban snažan federalni odgovor. Ali Walz, guverner Minnesote, stavio je oluju u kontekst klime koja se zagrijava.

"Nema sumnje da se ova stvar pojavila na sceni brže i jače od svega što smo vidjeli", rekao je on.

Bob Henson, meteorolog i pisac iz Yaleovih Klimatskih veza (Yale Climate Connections), rekao je da nije iznenađenje što Helena u razgovore u kampanji nameće i federalni odgovor na katastrofe, te klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorom.

"Katastrofe izazvane vremenom se često zanemaruju kao faktor na velikim izborima", rekao je on. "Helena je velika katastrofa koja pogađa milione Amerikanaca. I to je povezano sa nekoliko dobro uspostavljenih veza između uragana i klimatskih promjena, uključujući brzo intenziviranje i pojačane pljuskove", rekao je on.

Više od 40 hiljada milijardi galona kiše (galon iznosi 4,5 litara) zalilo je jugoistok SAD u protekloj nedjelji, količina koja bi, ako bi se sva skoncentrisala u Sjevernoj Karolini, prekrila državu vodom dubokom preko metar. "To je ekstremno velika količina padavina", rekao je Ed Clark, šef Nacionalnog centra za vodu Nacionalne uprave za okeane i atmosferu u Tuscaloosi u Alabami.

Tokom debate u utorak, Walz je pohvalio Vancea za prethodne izjave u kojima je priznao da su klimatske promjene problem. Ali, primijetio je da je Trump klimatske promjene nazvao "prevarom", te da se šalio se da bi porast nivoa mora "napravio više imanja uz more u koja bi se moglo ulagati".

Trump je u govoru u utorak rekao da je "planeta u posljednje vrijeme zapravo postala malo hladnija", dodajući: "Klimatske promjene pokrivaju sve."

U stvarnosti, ljeto 2024. bilo je najtoplije na Zemlji do sada, zbog čega je vjerovatno da će ova godina biti najtoplija koju je čovječanstvo ikad izmjerilo, prema Evropskoj klimatskoj službi Copernikus. Globalni rekordi su srušeni i prošle godine jer klimatske promjene izazvane ljudima, uz privremeni podsticaj El Ninja, nastavljaju da povećavaju temperature i izazivaju ekstremne vremenske prilike, rekli su naučnici.

Vance, senator iz Ohioa, rekao je da on i Trump podržavaju čist vazduh, čistu vodu i da "žele da životna sredina bude čistija i sigurnija".

Međutim, Trump je tokom svoje četiri godine na vlasti preduzeo niz akcija da poništi više od 100 ekoloških propisa.

Vance je izbjegao odgovor na pitanje da li se slaže sa Trumpovom izjavom da su klimatske promjene prevara: "Ono što je predsjednik rekao je da ako demokrate — posebno Kamala Harris i njeno rukovodstvo — zaista vjeruju da su klimatske promjene ozbiljne, ono na čemu bi radili je veća proizvodnja (dobara) i veća proizvodnja energije u Sjedinjenim Američkim Državama. A to nije ono što oni rade", rekao je on.

"Ova ideja da emisije ugljenika (ugljen-dioksida) pokreću sve klimatske promjene... Pa, hajde da kažemo da je to istina, samo radi diskusije. Dakle, ne raspravljamo o čudnoj nauci. Ako vjerujete u to, šta biste željeli da uradite", upitao je Vance.

Odgovor je, kako je rekao, "proizvesti što više energije u Sjedinjenim Državama, jer smo najčistija ekonomija na cijelom svijetu".

Vance je ustvrdio da politike Bidena i Harris zapravo pomažu Kini, jer se mnogi solarni paneli, litijum-jonske baterije i drugi materijali koji se koriste u proizvodnji obnovljive energije i električnim vozilima proizvode u Kini i uvoze u Sjedinjene Države.

Walz je odbacio tu tvrdnju, napominjući da Zakon o smanjenju inflacije, zakon demokrata o klimi koji je odobren 2022. godine, uključuje najveću investiciju ikada u domaću proizvodnju čiste energije. Zakon, za koji je Harris dala odlučujući glas, otvorio je 200.000 radnih mjesta širom zemlje, uključujući Ohio i Minnesotu, rekao je Walz. Vance nije bio u Senatu kada je zakon usvojen.

"Mi proizvodimo više prirodnog gasa i više nafte (u Sjedinjenim Državama) nego ikada ranije", rekao je Walz. "Također proizvodimo više čiste energije."

Ovaj komentar je predstavljao ponavljanje opaske Kamale Harris, izrečene u prošlomjesečnoj predsjedničkoj debati. Administracija Biden-Harris je nadgledala "najveći porast domaće proizvodnje nafte u historiji zbog pristupa koji priznaje da se ne možemo previše oslanjati na stranu naftu", rekla je tada Harris.

Iako Biden to retko pominje, domaća proizvodnja fosilnih goriva pod njegovom upravom je bila na vrhuncu u historiji. Proizvodnja sirove nafte je u prosjeku iznosila 12,9 miliona barela dnevno prošle godine, što je nadmašilo prethodni rekord postavljen 2019. pod Trumpom, prema Upravi za energetske informacije SAD.

Demokrate žele da nastave sa ulaganjima u obnovljive izvore energije kao što su vjetar i solarna energija - i to ne samo zato što to žele pristalice Novog zelenog sporazuma, rekao je Walz.

"Moji farmeri znaju da su klimatske promjene stvarne. Vidjeli su 500-godišnje suše i 500-godišnje poplave koje su se dešavale jedne iza drugih. Ali ono što oni rade je prilagođavanje", rekao je on.

"Rješenje za nas je da nastavimo da idemo naprijed, (prihvatimo) da su klimatske promjene stvarne" i smanjimo oslanjanje na fosilna goriva, rekao je Walz, dodajući da administracija radi upravo to.

"Vidimo da postajemo energetska supersila za budućnost, a ne samo za sadašnje vrijeme", rekao je on.

Zbog toga prijete nestašice razne robe, od banana do autodijelova.

Za sada nisu zakazani nikakvi pregovori između Međunarodnog udruženja brodara (ILA) i poslodavaca, ali su vlasnici luka pod pritiskom Bijele kuće da povećaju ponudu za plate kako bi sklopili sporazum. Oni su signalizirali da su otvoreni za nove pregovore.

"Što ovo duže traje, više ćemo osjećati posljedice “, rekao je ministar saobraćaja Pete Buttigieg za MSNBC. "Jednostavno, ne možete imati dobro funkcionisanje lanca snabdijevanja osim ako ove luke na istočnoj obali i obali Meksičkog zaliva ne rade."

Najmanje 45 brodova sa kontejnerima nije bilo u mogućnosti da istovari robu u lukama na istočnoj obali SAD i Meksičkom zalivu.

"Čini se da su mnogi odlučili da sačekaju, vjerovatno u nadi da će se štrajk brzo riješiti, umjesto da donesu proaktivnu odluku o preusmjeravanju", rekla je Jena Santoro iz firme Everstream Analytics.

Ona procjenjuje da bi broj zaglavljenih brodova mogao da se udvostruči do kraja nedjelje i da bi takva situacija mogla potrajati nedjeljama, ako ne i mjesecima.

Jedna od alternativa je da se otplovi do luka na zapadnoj obali na drugoj strani zemlje kroz Panamski kanal, što je putovanje od nekoliko hiljada kilometara koje bi povećalo troškove i dodatno usporilo isporuke.

Od utorka je u štrajku 45.000 lučkih radnika od Maina do Texasa, što je prva velika obustava rada od 1977. godine, nakon što su propali razgovori o novom šestogodišnjem ugovoru sa grupom poslodavaca Pomorske alijanse SAD (USMKS).

Međunarodno udruženje brodara (ILA) traži povećanje plata i obustavu automatizacije luka za koju se pretpostavlja da će ukinuti radna mjesta. USMKS je ponudio povećanje plata od 50 posto, ali je ILA rekla da to nije dovoljno.

"Postizanje sporazuma zahtijevaće pregovore", saopštio je USMKS.

Administracija predsjednika Joea Bidena stala je na stranu sindikata i pritiska poslodavce u lukama da povećaju ponudu. Administracija je odbila pozive republikanaca i poslodavaca da iskoristi ovlaštenja i spriječi štrajk - jer bi to smanjilo podršku demokratama kod sindikata, uoči izbora 5. novembra.

Nacionalna maloprodajna federacija, zajedno sa 272 druga trgovinska udruženja, takođe je pozvala Bidenovu administraciju da iskoristi ovlaštenja i da zaustavi štrajk koji bi mogao imazi "razorne posljedice".

Štrajkom je pogođeno 36 luka - uključujući New York, Baltimore i Houston.

Ekonomisti kažu da zatvaranje luka neće u početku povećati cijene, jer su kompanije u proteklim mjesecima ubrzavale isporuke ključnih dobara.

Ali, prolongiranje štrajka će se odraziti i na poskupljenja i prvo će se osjetiti na cijenama hrane, kažu ekonomisti Morgan Stanleyja.

"Poslije prve nedjelje, možemo očekivati uticaj na cijene voća, morskih plodova, kafe, jer će manje robe stizati do potrošača i to će podići cijene", kaže Tony Pelly iz firme BSI Americas.

Novinari u Sjedinjenim Državama suočavaju se sa nizom prijetnji, čak i napadima policije, uznemiravanje, na internetu, nasiljem, ali i sudskim postupcima, navodi se u izvještaju Komiteta za zaštitu novinara (CPJ) sa sjedištem u New Yorku. Izvještaj prvenstveno analizira situaciju od 2020. godne.

„Postojala je nada na početku Bidenove administracije da će stvari biti bolje za novinare. A ono što smo vidjeli, zapravo, je da situacija nije postala bolje. Ostala je ista ili se čak negdje pogoršala”, rekla je za Glas Amerike Katherine Jacobsen, koordinatorica programa CPJ za SAD, Kanadu i Karibe.

Statistika zabrinjava. Od septembra 2024. godine, napadi na novinare u Sjedinjenim Državama u vezi sa profesijom porasli su za više od 50% u odnosu na prošlu godinu, sa 45 na 68 napada, prema podacima američkog programa za praćenje slobode medija (U.S. Press Freedom Tracker).

„Neprijatelji naroda”

Iako je bivši predsjednik Donald Trump izgubio na predsjedničkim izborima 2020, izvještaj ukazuje na njegov uticaj kao pokretačku silu koja stoji iza neprijateljskog okruženja u kome rade novinari širom Amerike. Tokom Trumpovog mandata, on je novinare redovno nazivao korumpiranim, nepoštenim i narodnim neprijateljima.

Takve vrste napada nastavljaju da se dešavaju, uz rekordno nisko povjerenje u medije u Sjedinjenim Državama, prema anketi Gallupa iz 2023.

„Odnos Donalda Trumpa prema medijima i dalje je važan jer je to ostalo kao problem. To je zaista efikasna politička taktika za promjenu narativa i rušenje kredibiliteta medija", rekla je Jacobsen, koja je autorica izvještaja.

Trumpova administracija je također pojačala krivično gonjenje izvora vijesti, miješala se u poslovanje vlasnika medija i maltretirala novinare koji prelaze granice SAD, navodi se u izvještaju CPJ iz 2020.

Trumpov kabinet i predsjednička kampanja nisu odmah odgovorili na zahtjev Glasa Amerike za komentarom na ovaj članak. Karoline Leavitt, sekretarica za štampu Trumpove kampanje, također nije odmah odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar.

U međuvremenu, CPJ se obratio kampanjama Trumpa i Kamale Harris, sa idejom da potpišu obećanje toj organizaciji da će pružiti podršku slobodi štampe. Trumpova kampanja nije odgovorila, a Harrisina kampanja je potvrdila da je dobila pismo, ali nije potpisala obećanje.

Posljedice ostaju

Trump nije na funkciji skoro četiri godine, ali njegov mandat u Bijeloj kući i dalje ima posljedice po novinare u Sjedinjenim Državama, kaže Jacobsen.

„Da antimedijska retorika Donalda Trumpa nije naišla na odjek u široj američkoj javnosti, onda ne bismo ni razgovarali o tome”, rekla je Jacobsen.

Administracija predsjednika Joea Bidena bila je izrazito nastrojenija prema novinarima, prema izvještaju, ali Jacobsen dodaje da to nije dovelo do poboljšanja medijskog ambijenta.

Najveća prijetnja sa kojom se suočavaju novinari je nasilje, koje je u posljednjih deset godina u Sjedinjenim Državama u stalnom porastu, navodi se u izvještaju. Među najgorim slučajevima je ubistvo novinara as Vegas Review-Journal Jeffa Germana 2022. godine, koji je pronađen izboden na smrt ispred svoje kuće.

Robert Telles, bivši lokalni zvaničnik Nevade, proglašen je krivim za ubistvo Germana krajem augusta. Iako su ubistva novinara rijetka u Sjedinjenim Državama, ona mogu imati zastrašujući efekat na medijsku zajednicu, smatra Jacobsen.

Novinari su rekli CPJ da se zbog mržnje prema novinarima osjećaju manje sigurno u svom ličnom okruženju.

„Ubijanje novinara, posebno lokalnih novinara koji odlaze u iste prodavnice kao i ljudi o kojima pišu, stvara osjećaj da nigdje nije sigurno“, kaže Jacobsen.

Incidenti sa policijom su druga opasnost za novinare. Policija Chicaga nedavno je uhapsila tri fotoreportera dok su pratili propalestinski protest tokom Nacionalne konvencije Demokratske stranke u augustu.

Prije četiri godine, najmanje 459 novinara je napadnuto dok su izvještavali o protestima Black Lives Matter 2020, a u najmanje 273 slučaja novinari su se našli na meti policije, navodi Tracker.

„Novinari su oči i uši javnosti, a ako se mediji uklone sa scene, javnost ostaje slijepa za ono što se dešava oko njih”, rekao je Gejb Rottman, advokat u Komitetu za slobodu štampe u izvještaju CPJ.

Prema izvještaju, fizičke prijetnje novinarima su pojačane prijetnjama na internetu. Istraživanje Istraživačkog centra Pew iz 2022. pokazalo je da je jedna trećina anketiranih novinara prijavila da im je prijećeno na društvenim mrežama u prethodnoj godini.

Pošto je do izbora ostalo još malo vremena, Jacobsen je rekla da je važno sjetiti se pobune 6. januara 2021. na Capitolu u Washingtonu. Novinari su na meti tokom nereda, a tog dana je napadnuto najmanje 18 novinara, navodi Tracker. Ali, prema Jacobsen, nije bilo mnogo presuda u tim slučajevima, a veliki dio američke javnosti još se ne slaže oko toga šta se dogodilo tog dana.

Neki novinari koji su bili prisutnu kažu da je bilo teško nositi se sa traumom koja je uslijedila, navodi se u izvještaju.

„Stvarno mislim da je 6. januar bio metak upozorenja. Bio je to poziv na buđenje naše krhke demokratije i za povjerenje u institucije, kao što su mediji, kao što je vlada, koje je ugroženo dosta dugo”, navela je u izvještaju CPJ Amanda Andrade-Rhoades, fotoreporterka koja je bila na zadatku u Capitolu tokom nereda.

Jacobsen je rekla da je zabrinuta zbog posljedica za medijski ambijent ako rezultati predsjedničkih izbora budu osporavani. Trump je ranije rekao da će demokrate varati na izborima i naveo da će svi izbori na kojima on ne pobijedi vjerovatno biti nepošteni.

„Za novinare širom zemlje je zaista važno da se pripreme za najgori scenario i nadaju se najboljem”, rekla je Jacobsen.

Poziv za evakuaciju iz južnih gradova uključivao je glavni grad provincije Nabatieh, što sugerira da je neizbježna još jedna izraelska operacija osmišljena da dodatno oslabi Hezbollah.

Izrael, koji se skoro godinu dana bori s Hamasom u Gazi, poslao je svoje trupe u južni Liban nakon dvije sedmice intenzivnih zračnih napada, eskalirajući tenzije što riskira uvlačenje u sukob Sjedinjenih Država i Irana.

Izrael je noćas bombardovao centralni Bejrut u napadu u kojem je, kako je Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo, poginulo devet osoba.

„Još jedna neprospavana noć u Bejrutu. Brojanje eksplozija koje su potresle grad. Nema sirena upozorenja. Ne znajući šta je sljedeće. Samo ta neizvjesnost je pred nama. Anksioznost i strah su sveprisutni”, rekla je specijalna koordinatorica UN-a u Libanu Jeanine Hennis-Plasschaert na mreži X.

Grupa civilne odbrane povezane sa Hezbollahom saopštila je da je sedam članova njenog osoblja, uključujući dva medicinara, ubijeno u napadu u Bejrutu, za koji je Izrael rekao da je bio „precizan” vazdušni napad.

Osam izraelskih vojnika ubijeno je u kopnenoj borbi u srijedu na jugu Libana. Dok se probija u južni Liban, Izrael također razmatra opcije za odmazdu protiv svog najvećeg neprijatelja Irana.

Izraelska vojska je u četvrtak saopštila da je „eliminisala” Rawhi Mushtaha, šefa Hamasove vlade u Gazi, zajedno sa visokim sigurnosnim zvaničnicima Sameh Al-Sirajom i Sami Oudehom u napadima od prije tri mjeseca.