Najnovije
Amerika obilježava 20 godina od napada 11. septembra, dok Biden traži zatvaranje poglavlja
Užasi koji su se dogodili 11. septembra 2001. razotkriveni su za nešto manje od 102 minuta. Tog dana, 2.996 ljudi je poginulo u najgorem terorističkom napadu u modernoj istoriji.
Uslijedilo je 19 godina, 10 mjeseci, tri sedmice i dva dana rata u Afganistanu, pri čemu je Ministarstvo odbrane brojilo najmanje 2.325 smrtnih slučajeva pripadnika američke vojske. Niko ne zna tačno koliko je civila ubijeno.
Dana 11. septembra 2021. predsjednik Joe Biden pokušaće podvući crtu ispod tih tragedija, odajući počast na tri mjesta čija je vatrena patnja zapalila najduži američki rat.
Globalni rat protiv terorizma, kako su ga zvali, protegao se daleko izvan male srednjoazijske zemlje Afganistana - dopirući do Iraka i drugih dijelova svijeta udaljenih čak i do Afrike. U Iraku je u sukobu poginulo gotovo 4.500 pripadnika američke vojske i stotine hiljada civila.
Od kontroverzne odluke o povlačenju svih trupa iz Afganistana do kraja avgusta, Bidenova administracija učinila je odlučne poteze da ostavi zadnjih 20 godina iza sebe, deklasifikujući hrpu dokumenata koji bi mogli rasvijetliti događaje od 11. septembra, i održavajući proučavanu distancu od tvrdokorne teokratske talibanske vlade, koja je preuzela vlast u Afganistanu kad su se Amerikanci povukli.
Tri lokacije
Biden će u subotu posjetiti sva tri mjesta koja su zapalila iskru: New York City, gdje se u 8:46 tog sunčanog septembarskog jutra let 11 American Airlinesa srušio u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra - i gdje je, 17 minuta kasnije, Let 175 United Airlinesa udario u južni toranj.
Posjetiće i Pentagon, gdje se 34 minuta kasnije srušio let 77 American Airlinesa. I odvojeno, on i potpredsjednica Kamala Harris odaće počast na usamljenom polju u Shanksvilleu u Pensilvaniji, posljednjem počivalištu leta 93 United Airlinesa.
To je scenarij, koji gotovo filmski prikazuje proteklih 20 godina, rekao je profesor istorije Jeremi Suri sa Univerziteta Texas u Austinu.
"Predsjednik podvlači liniju u posljednjih 20 godina", rekao je za Glas Amerike. "I on se ponaša kao istoričar i kaže da smo završili jednu eru, baš kao i kraj Drugog svjetskog rata, i sada je vrijeme za donošenje novih odluka na način na koji je Harry Truman donosio nove odluke nakon ere Drugog svjetskog rata."
Suri, čije knjige istražuju ured predsjedništva i vanjsku politiku SAD-a, rekao je da istoričari vide određenu logiku u tome kako predsjednik uokviruje ovaj trenutak.
"Ali takođe ćemo vidjeti, kao što to uvijek činimo, da jedna era ne prestaje kad nova era započne", rekao je. "Mislim da smo u drugačijem trenutku nakon izbora 2020. i u drugačijem smo trenutku s usponom Kine. Ali mnoga pitanja od prije 20 godina i dalje nemaju sređene završetke poglavlja na način na koji činimo da izgledaju u našim knjigama."
Zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost Elizabeth Sherwood-Randall kaže da je važno da nije bilo još jednog velikog terorističkog napada, s obzirom na to da svijet bilježi dvije decenije od 11. septembra.
Drugačiji izazov
"Dvadeset godina kasnije naš izazov je drugačiji", rekla je ona govoreći ove sedmice Atlantskom vijeću, istraživačkoj grupi za globalna pitanja u Washingtonu. "Od 11. septembra naučili smo kako zaštititi Amerikance od terorizma. Nije sigurno, a strašne stvari se i dalje događaju. No, kombinacijom akcija u inostranstvu i kod kuće do sada smo mogli omesti i spriječiti još jedan napad u stilu 9/11."
Međutim, istoričar s Univerziteta Vanderbilt, Thomas Schwartz predviđa posljedice nakon komemoracija koje završavaju u subotu.
"Vjerojatno sam kritičniji po ovom pitanju, jer ne mislim da je to nešto što zapravo možete učiniti", rekao je. "Mislim da neprijatelj u određenom smislu ima glas i oni mogu odlučiti, da čak i ako to želimo otkazati nakon 20 godina, oni to možda neće učiniti. I u tom smislu, mislim da su riječi predsjednika Bidena - i sam čin - fiksnog vremena za povlačenje iz Afganistana bili pogrešni i da je to greška u prosuđivanju za koju mislim da bi mogla uticati na Sjedinjene Države u narednim godinama."
Predsjednik će vjerojatno javno govoriti u subotu, ali "riječi u ovom trenutku neće napraviti razliku", rekao je Norman Ornstein, viši saradnik na American Enterprise Institutu, konzervativnoj istraživačkoj grupi za javnu politiku u Washingtonu.
"Očigledno je da u subotu mora održati pažljivo osmišljen govor, dijelom mislim da smo kroz nekoliko administracija uspjeli izbjeći novi 11. septembar", rekao je Ornstein. "Uspjeli smo uhvatiti i ubiti čovjeka koji je stajao iza toga, Osamu bin Ladena, to još nije gotovo i usput smo napravili puno grešaka. I mi ćemo pokušati izbjeći takve greške u budućnosti."
Liban 1983
Međutim, on upozorava da bi Amerikanci trebali pogledati u istoriju kako bi vidjeli kako će se to odigrati - ne u 2001., već u 1983. godinu, kada je predsjednik Ronald Reagan odlučio povući američke snage iz Libana nekoliko mjeseci nakon što je u bombaškom napadu poginuo 241 pripadnik američke vojske. To je, rekao je Ornstein, temeljna razlika između današnje Amerike i Amerike proteklih decenija.
"Nismo imali pozive da Ronald Reagan podnese ostavku, niti pokušaje opoziva", rekao je, suprotstavljajući situaciju 1983. republikanskim zakonodavcima koji su oštro kritikovali evakuaciju SAD-a iz Afganistana.
"Nismo imali ovaj slom po partijskim linijama, i to je mjera, u ovih nepunih 40 godina od tada, koliko se naša politika promijenila, da sve prolazi kroz neku vrstu plemenskog objektiva", rekao je on. "I to je ovdje uznemirujući element koji je u najmanju ruku jednako uznemirujući u pogledu toga gdje zemlja ide u budućnosti, kao i kad su u pitanju neke od ovih drugih prijetnji s kojima se suočavamo."
Amerikanci su i dalje u velikoj mjeri podržavali predsjednikovu odluku o povlačenju iz Afganistana u nedavnim ispitivanjima javnog mnijenja, ali su takođe kritikovali Bidena zbog načina na koji je njegova administracija postupila s evakuacijom. To je djelomično uticalo na nove ankete koje pokazuju ocjenu odobrenja od 43%, najnižu u njegovom predsjedništvu.
See all News Updates of the Day
Šta oluju čini uraganom? Opasnosti u 5 kategorija
Ozbiljno vrijeme može pogoditi bilo koji dio svijeta, ali svake godine sezona uragana na Atlantiku donosi obilne kiše, jak vjetar, olujni udar i ponekad katastrofalna razaranja lokacijama od karipskih otoka i Centralne Amerike pa sve do Sjedinjenih Država i Kanade.
Prognostičari Nacionalnog centra za uragane sa sjedištem u Majamiju prate oluje od trenutka kada se razviju do nestanka. Ove godine se očekivalo da će sezona 2024. biti izuzetno aktivna.
Ali kako nastaju uragani i šta znače kategorije?
Šta uzrokuje uragan?
Uragani često počinju kao tropski talasi koji se kombinuju sa toplim okeanskim vodama, prema Nacionalnoj administraciji za okeane i atmosferu. Oni takođe mogu biti podstaknuti grmljavinom. Vremenski sistem se pomiče na zapad dok se topli okeanski vazduh diže u njega, a to stvara područje niskog pritiska ispod njega, saopštila je NOAA. Vazduh se diže i hladi, a to stvara oblake i grmljavinu.
Uragani imaju maksimalan trajni vjetar - najveću jednominutnu prosječnu brzinu vjetra u određenom trenutku - 120 kilometara na sat ili više. Ako tropski ciklon ima maksimalne trajne vjetrove između 63 km/h do 120 km/h, naziva se tropska oluja. Ako je maksimalna brzina vjetra manja od 39 mph, to se naziva tropska depresija.
Uragani se obično javljaju tokom sezone uragana, koja se u Atlantskom bazenu dešava svake godine od 1. juna do 30. novembra.
Koje su različite kategorije uragana?
Saffir-Simpsonova skala vjetra uragana ocjenjuje uragane od jedan do pet. Uragani kategorije 1 kreću se od 120 do 150 km/h i mogu donijeti vrlo opasne vjetrove koji mogu oštetiti čak i čvrste kuće. Kategorija 1 je najslabiji uragan, a oluje odatle pojačavaju skalu.
Ako je uragan kategorije 3 ili više, smatra se velikim uraganom. Uragani kategorije 3 počinju sa maksimalnim trajnim vjetrom od 180 km/h.
Koliko je ozbiljan uragan 5. kategorije?
Katastrofalan. Uragan kategorije 5 uništava kuće, prekida struju na ogromnim područjima i izoluje zajednice zbog oborenog drveća i oborenih stubova. Također može uzrokovati kritičnu štetu na infrastrukturi kao što su putevi, mostovi i brane. Uragan kategorije 5 ima sposobnost da velika područja učini nenastanjivim sedmicama ili duže.
Kakva razaranja uzrokuju uragani?
Visina štete od uragana zavisi od njegove jačine i mesta na kojem dolazi. Čak i relativno slab uragan može uzrokovati veliku štetu i mnoge smrtne slučajeve ako pogodi ranjivu zajednicu ili ošteti ključni dio infrastrukture. Uragan srednje jačine kao što je uragan Jeanne iz 2004. na Floridi nanijet će razornu štetu kućama, infrastrukturi i električnoj mreži. Smrtni slučajevi se javljaju i zbog poplava, nesreća, povreda i drugih poremećaja uzrokovanih olujom.
Koji je bio najsmrtonosniji uragan u SAD?
Uragan Galveston iz 1900. godine u Teksasu najsmrtonosnija je prirodna katastrofa u istoriji SAD-a, prema NOAA i drugim vlastima. Oluja je ubila najmanje 8.000 ljudi, uništila hiljade zgrada i ostavila stotine miliona dolara štete po današnjim standardima. Drugi izuzetno smrtonosni uragani u novijoj istoriji uključuju uragan Marija, koji je ubio više od 3.000 ljudi 2017., i uragan Katrina, koji je ubio više od 1.300 2005. godine.
CTBTO potvrdio: dva zemljotresa u Iranu prirodne pojave
Organizacija za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih testiranja (CTBTO) potvrdila je da su dva zemljotresa, zabilježena 5. oktobra u provinciji Semnan u Iranu, prirodne pojave i da nisu rezultat nuklearnih testiranja. Analiza je pokazala da su seizmički događaji u skladu s prethodnim potresima u regionu.
CTBTO je saopštila da su njene monitoring stanice registrovale dva potresa na sjeveru Irana, u provinciji Semnan, 5. oktobra 2024. Prvi potres dogodio se u ranim jutarnjim satima, a drugi je zabilježen kasno popodne. Oba događaja karakterišu se kao prirodni zemljotresi koji odgovaraju prethodnim seizmičkim aktivnostima u toj oblasti.
Prvi događaj, zabilježen u 03:29 sati po univerzalnom vremenu (UTC), imao je magnitudu 4.0 prema podacima Međunarodnog centra za podatke (IDC) CTBTO-a. Epicentar ovog potresa bio je lociran na geografskoj širini 32.20 i dužini 56.53. Drugi potres, jačine 4.2, dogodio se u 19:15 po UTC vremenu i bio je lociran na koordinatama 35.37 geografske širine i 52.57 geografske dužine.
Analizirani podaci prikupljeni su s više od 25 stanica Međunarodnog sistema za monitoring (IMS), koje CTBTO održava širom svijeta, a analize su provedene u sjedištu CTBTO-a u Beču. „Analiza pokazuje da su ovi događaji dosljedni prirodnim potresima koji su se ranije dešavali u toj oblasti u Iranu“, izjavio je Robert Floyd, izvršni sekretar CTBTO-a. Slični potresi dogodili su se u prošlosti, 15. januara 2018. i 25. augusta 2015., s magnitudama od 4.1 i 4.2.
IMS mreža, koja sadrži više od 306 stanica širom svijeta, ključni je element CTBTO-ovog monitoringa i omogućava praćenje nuklearnih testiranja, kao i bilježenje prirodnih događaja. IMS obuhvata seizmičke, hidroakustičke, infrazvučne i radionuklidne stanice, a iako je prvenstveno namijenjena kontroli nuklearnih eksplozija, podaci koje prikuplja koriste se i u civilne svrhe, uključujući praćenje prirodnih katastrofa i naučna istraživanja, kao što su klimatske promjene, cunamiji i migracije morskih životinja.
Organizacija će nastaviti praćenje seizmičkih aktivnosti u Iranu i osiguravati podatke državama potpisnicama Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testiranja (CTBT). Sve potpisnice, njih 187, imaju pristup ovim podacima u realnom vremenu, što im omogućava nezavisne analize. CTBT, koji zabranjuje sva nuklearna testiranja širom svijeta, još uvijek nije stupio na snagu jer devet ključnih zemalja, uključujući nekoliko nuklearnih sila, još uvijek nije ratifikovalo ovaj sporazum.
CTBTO je saopštila da njeni analitičari pomno prate situaciju u Iranu kako bi osigurali tačnost podataka i transparentnost prema državama potpisnicama CTBT-a, te dodala kako mreža IMS-a doprinosi sigurnosti i napretku u globalnim naučnim istraživanjima i smanjenju rizika od prirodnih katastrofa.
Članice EU odobrile Plan rasta za pet zemalja Zapadnog Balkana, bez BiH
Države članice Evropske unije (EU) su odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region.
Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer nije Briselu podnijela potpunu reformsku agendu koja nije ni razmatrana na nivou država EU.
EU ostaje spremna da odobri reformsku agendu Bosne i Hercegovine čim bude završena i priloži je paketu koji je odobrila za sve ostale zemlje regiona.
Ovaj proceduralni korak otvara put da Evropska komisija odobri reformske agende. Na ovaj način Evropska komisija će biti spremna da izvrši prve uplate iz ovog paketa.
Zatim zemlje korisnice, prema svojim internim procedurama, moraju da potpišu sporazume o fondovima i kreditima, dok moraju da ratifikuju Sporazum o zajmu u svojim nacionalnim parlamentima.
Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.
Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.
Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dvije milijarde eura biće obezbijeđene kroz grantove odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.
BiH: Ustavni sud privremeno zaustavio veličanje ratnih zločinaca u školskim knjigama entiteta Republika Srpska
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je donio privremenu mjeru kojom se obustavlja primjena Pravilnika o nastavnom planu i programu za osnovno vaspitanje i obrazovanje Republike Srpske i Priloga u dijelu koji se odnosi na istoriju za 9. razred a u kome se veličaju Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
Rusija: Militarizovanim obrazovanjem do opravdanja za napad na Ukrajinu
Ricardo Marquina donosi priču o, kako kritičari kažu, potezima Rusije da militarizuje obrazovanje uvođenjem novih predmeta koji objašnjavaju i opravdavaju njen sveobuhvatni napad na Ukrajinu.
