Linkovi

Najnovije

Amerika obilježava 20 godina od napada 11. septembra, dok Biden traži zatvaranje poglavlja

Ljudi pomažu pri isticanju zastava SAD pred obilježavanje 20. godišnjice napada 11. septembra, na Univerzitetu Pepperdine u Malibuu, Kalifornija, 8. septembra 2021.
Ljudi pomažu pri isticanju zastava SAD pred obilježavanje 20. godišnjice napada 11. septembra, na Univerzitetu Pepperdine u Malibuu, Kalifornija, 8. septembra 2021.

Užasi koji su se dogodili 11. septembra 2001. razotkriveni su za nešto manje od 102 minuta. Tog dana, 2.996 ljudi je poginulo u najgorem terorističkom napadu u modernoj istoriji.

Uslijedilo je 19 godina, 10 mjeseci, tri sedmice i dva dana rata u Afganistanu, pri čemu je Ministarstvo odbrane brojilo najmanje 2.325 smrtnih slučajeva pripadnika američke vojske. Niko ne zna tačno koliko je civila ubijeno.

Dana 11. septembra 2021. predsjednik Joe Biden pokušaće podvući crtu ispod tih tragedija, odajući počast na tri mjesta čija je vatrena patnja zapalila najduži američki rat.

Globalni rat protiv terorizma, kako su ga zvali, protegao se daleko izvan male srednjoazijske zemlje Afganistana - dopirući do Iraka i drugih dijelova svijeta udaljenih čak i do Afrike. U Iraku je u sukobu poginulo gotovo 4.500 pripadnika američke vojske i stotine hiljada civila.

Od kontroverzne odluke o povlačenju svih trupa iz Afganistana do kraja avgusta, Bidenova administracija učinila je odlučne poteze da ostavi zadnjih 20 godina iza sebe, deklasifikujući hrpu dokumenata koji bi mogli rasvijetliti događaje od 11. septembra, i održavajući proučavanu distancu od tvrdokorne teokratske talibanske vlade, koja je preuzela vlast u Afganistanu kad su se Amerikanci povukli.

Dim se širi New Yorkom nakon što su se dva oteta aviona srušila u tornjeve blizance 11. septembra 2001.
Dim se širi New Yorkom nakon što su se dva oteta aviona srušila u tornjeve blizance 11. septembra 2001.

Tri lokacije

Biden će u subotu posjetiti sva tri mjesta koja su zapalila iskru: New York City, gdje se u 8:46 tog sunčanog septembarskog jutra let 11 American Airlinesa srušio u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra - i gdje je, 17 minuta kasnije, Let 175 United Airlinesa udario u južni toranj.

Posjetiće i Pentagon, gdje se 34 minuta kasnije srušio let 77 American Airlinesa. I odvojeno, on i potpredsjednica Kamala Harris odaće počast na usamljenom polju u Shanksvilleu u Pensilvaniji, posljednjem počivalištu leta 93 United Airlinesa.

To je scenarij, koji gotovo filmski prikazuje proteklih 20 godina, rekao je profesor istorije Jeremi Suri sa Univerziteta Texas u Austinu.

"Predsjednik podvlači liniju u posljednjih 20 godina", rekao je za Glas Amerike. "I on se ponaša kao istoričar i kaže da smo završili jednu eru, baš kao i kraj Drugog svjetskog rata, i sada je vrijeme za donošenje novih odluka na način na koji je Harry Truman donosio nove odluke nakon ere Drugog svjetskog rata."

Suri, čije knjige istražuju ured predsjedništva i vanjsku politiku SAD-a, rekao je da istoričari vide određenu logiku u tome kako predsjednik uokviruje ovaj trenutak.

"Ali takođe ćemo vidjeti, kao što to uvijek činimo, da jedna era ne prestaje kad nova era započne", rekao je. "Mislim da smo u drugačijem trenutku nakon izbora 2020. i u drugačijem smo trenutku s usponom Kine. Ali mnoga pitanja od prije 20 godina i dalje nemaju sređene završetke poglavlja na način na koji činimo da izgledaju u našim knjigama."

Zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost Elizabeth Sherwood-Randall kaže da je važno da nije bilo još jednog velikog terorističkog napada, s obzirom na to da svijet bilježi dvije decenije od 11. septembra.

Drugačiji izazov

"Dvadeset godina kasnije naš izazov je drugačiji", rekla je ona govoreći ove sedmice Atlantskom vijeću, istraživačkoj grupi za globalna pitanja u Washingtonu. "Od 11. septembra naučili smo kako zaštititi Amerikance od terorizma. Nije sigurno, a strašne stvari se i dalje događaju. No, kombinacijom akcija u inostranstvu i kod kuće do sada smo mogli omesti i spriječiti još jedan napad u stilu 9/11."

Međutim, istoričar s Univerziteta Vanderbilt, Thomas Schwartz predviđa posljedice nakon komemoracija koje završavaju u subotu.

"Vjerojatno sam kritičniji po ovom pitanju, jer ne mislim da je to nešto što zapravo možete učiniti", rekao je. "Mislim da neprijatelj u određenom smislu ima glas i oni mogu odlučiti, da čak i ako to želimo otkazati nakon 20 godina, oni to možda neće učiniti. I u tom smislu, mislim da su riječi predsjednika Bidena - i sam čin - fiksnog vremena za povlačenje iz Afganistana bili pogrešni i da je to greška u prosuđivanju za koju mislim da bi mogla uticati na Sjedinjene Države u narednim godinama."

Fotografije nekih od onih koji su poginuli tokom terorističkih napada na Svjetski trgovački centar, Pentagon i Shanksville, Pennsylvania, izloženi su u Nacionalnom memorijalnom muzeju 11. septembar u New Yorku, 8. juna 2017.
Fotografije nekih od onih koji su poginuli tokom terorističkih napada na Svjetski trgovački centar, Pentagon i Shanksville, Pennsylvania, izloženi su u Nacionalnom memorijalnom muzeju 11. septembar u New Yorku, 8. juna 2017.

Predsjednik će vjerojatno javno govoriti u subotu, ali "riječi u ovom trenutku neće napraviti razliku", rekao je Norman Ornstein, viši saradnik na American Enterprise Institutu, konzervativnoj istraživačkoj grupi za javnu politiku u Washingtonu.

"Očigledno je da u subotu mora održati pažljivo osmišljen govor, dijelom mislim da smo kroz nekoliko administracija uspjeli izbjeći novi 11. septembar", rekao je Ornstein. "Uspjeli smo uhvatiti i ubiti čovjeka koji je stajao iza toga, Osamu bin Ladena, to još nije gotovo i usput smo napravili puno grešaka. I mi ćemo pokušati izbjeći takve greške u budućnosti."

Liban 1983

Međutim, on upozorava da bi Amerikanci trebali pogledati u istoriju kako bi vidjeli kako će se to odigrati - ne u 2001., već u 1983. godinu, kada je predsjednik Ronald Reagan odlučio povući američke snage iz Libana nekoliko mjeseci nakon što je u bombaškom napadu poginuo 241 pripadnik američke vojske. To je, rekao je Ornstein, temeljna razlika između današnje Amerike i Amerike proteklih decenija.

"Nismo imali pozive da Ronald Reagan podnese ostavku, niti pokušaje opoziva", rekao je, suprotstavljajući situaciju 1983. republikanskim zakonodavcima koji su oštro kritikovali evakuaciju SAD-a iz Afganistana.

"Nismo imali ovaj slom po partijskim linijama, i to je mjera, u ovih nepunih 40 godina od tada, koliko se naša politika promijenila, da sve prolazi kroz neku vrstu plemenskog objektiva", rekao je on. "I to je ovdje uznemirujući element koji je u najmanju ruku jednako uznemirujući u pogledu toga gdje zemlja ide u budućnosti, kao i kad su u pitanju neke od ovih drugih prijetnji s kojima se suočavamo."

Amerikanci su i dalje u velikoj mjeri podržavali predsjednikovu odluku o povlačenju iz Afganistana u nedavnim ispitivanjima javnog mnijenja, ali su takođe kritikovali Bidena zbog načina na koji je njegova administracija postupila s evakuacijom. To je djelomično uticalo na nove ankete koje pokazuju ocjenu odobrenja od 43%, najnižu u njegovom predsjedništvu.

See all News Updates of the Day

Ukrajina kaže da ruski dronovi i raketni napadi oštećuju elektroenergetske objekte

Posljedice ruskog raketnog i dronskog napada u Kamjanski
Posljedice ruskog raketnog i dronskog napada u Kamjanski

Napadi ruskih raketa i bespilotnih letjelica pogodili su termo i hidroelektrane u centralnoj i zapadnoj Ukrajini, saopštio je u petak operater električne mreže Ukrenergo, u posljednjem napadu usmjerenom na već oštećenu elektroenergetsku infrastrukturu u zemlji.

"Tokom noći, Rusi su ponovo udarili na energetske objekte u masovnom i kombinovanom napadu", rekao je Ukrenergo u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

"Oštećene su termo i hidroelektrane u centralnom i zapadnom regionu."

Regionalni zvaničnici rekli su da su ruske snage napale infrastrukturu u okrugu Kamianske u blizini grada Dnjepra. Najmanje jedna osoba je ranjena, dodaju.

Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko je također rekao da su napadnuti energetski objekti u regijama Dnjepropetrovsk, Poltava i Čerkasi.
"Postrojenja za proizvodnju električne energije bila su gađana bespilotnim letjelicama i projektilima", rekao je Geluščenko na Facebooku.

Premijer Denys Shmyhal je kasnije u saopćenju rekao da su napadnuti energetski objekti u šest ukrajinskih regija. Rekao je da je Ukrajini potrebno više sistema protivvazdušne odbrane kako bi osigurala kritičnu infrastrukturu i zaštitila stanovništvo.

Ukrajinska vojska je saopštila da su njene zračne snage uništile 58 jurišnih dronova koje je lansirala Rusija od ukupno 60, zajedno sa 26 od 39 projektila.

"Neprijatelj je pokrenuo snažan raketni i vazdušni udar na sektor goriva i energetike Ukrajine, koristeći različite tipove projektila i dronova", rekao je komandant.

Reuters nije mogao nezavisno provjeriti izvještaj.

Ukrajinska televizija je saopštila da su se čule eksplozije u regijama Ivano-Frankivsk i Hmeljnicki, kao i u gradu Dnjepru, jer su ruske krstareće rakete primijećene u ukrajinskom vazdušnom prostoru.

DTEK, NAFTOGAZ POD VATROM

Najveća privatna elektroprivredna kompanija DTEK saopćila je da su njene tri termoelektrane bile napadnute.

"Oprema je teško oštećena", piše na Telegramu. "Nakon što je napad završio, energenti su odmah počeli da popravljaju štetu."

Ukrajinski distributer električne energije Yasno rekao je ove sedmice da je DTEK izgubio otprilike polovinu svog kapaciteta nakon ruskih napada raketama i dronovima.

Ukrajinska državna kompanija Naftogaz takođe je saopštila da su njeni objekti bili napadnuti u petak ujutro.

"(Ruski napadi) ciljali su objekte Grupe Naftogas, ali nije bilo ozbiljne štete", navodi se u saopštenju, ne dajući više detalja.

Petrič za RSE: Strpljenje za Dodika na izmaku u Evropi i Washingtonu

Wolfgang Petrisch, austrijski diplomata, bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Wolfgang Petrisch, austrijski diplomata, bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Milorad Dodik je stigao do krajnjih granica strpljenja i tolerancije koje su za njega imali Evropska unija i Sjedinjene Države, rekao je Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch), bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sa predsjednikom Austrijskog instituta za međunarodne odnose i diplomatom koji je od 1999. do 2002. godine obavljao funkciju visokog predstavnika u BiH, RSE razgovara nakon posljednjih prijetnji Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska.

Između ostalog, Dodik je rekao tokom sjednice Narodne skupštine Republike Srpske da će se predstavnici srpskog naroda povući iz državnih institucija ukoliko odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Kristijana Šmita (Christian Schmidt), ne budu proglašene ništavnim u državnom parlamentu.

Takođe je rekao da državni parlamentarci trebaju američkog, britanskog i njemačkog ambasadora u BiH, kao i Šmita, proglasiti "neprijateljima".

RSE: Gospodine Petrič, Narodna skupština Republike Srpske je raspravljala, između ostalog, o nametnutom Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik, predsjednik ovog bh. entiteta, rekao je da će tražiti da Parlament BiH poništi odluke Kristijana Šmita, te će u suprotnom povući predstavnike RS iz bh. institucija.

Da li je ovo, nakon nedavnog napretka BiH, nova prepreka na njenom evropskom putu?

Petrič: U suštini, ovdje se ne radi toliko o Izbornom zakonu, nego o tome da se Bosna i Hercegovina približava Evropskoj uniji, što bi značilo kraj njegovih šarada.

On zna šta bi onda vladavina prava značila za njega.

RSE: Kako komentarišete njegove riječi da želi da neprijateljima BiH proglasi ambasadore Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Njemačke, zajedno sa Kristijanom Šmitom. Da li je konfrontacija sa ovako moćnim zemljama svojevrsno političko samoubistvo?

Petrič: Ovo se ne treba uzimati toliko ozbiljno. Radi se o nekome ko nema apsolutno nikakvu moć ni uticaj na međunarodnoj sceni, neko kome je zabranjen ulazak u SAD, i ko je jedan od najgorih političara, koji istovremeno želi da skrene pažnju sa ekonomske katastrofe u kojoj se nalazi Republika Srpska.

Morate shvatiti da kada je on došao na vlast, u RS je bilo 1,1 milion stanovnika. Sada su pali na brojku od 700.000. Ako se ovo nastavi, gospodin Dodik će vladati nad praznom zemljom.

On je uništava, a ja se pitam- kako ljudi mogu ovo da prihvate? Naravno, oni koji znaju da je ovo što on radi veoma loše za njih i za zemlju, oni odlaze.

Zbog toga, nije preostao niko da bude glas razuma. Bolje reći, tih glasova je ostalo premalo.

Republika Srpska, kao dio Bosne i Hercegovine, leži u srcu Evrope. Postoji određena civilizacija u kojoj su pravoslavne hrišćanske tradicije veoma važne. One su već uključene u Evropsku uniju.

A on je pokušao da uradi nešto što služi samo njemu. Zaista je skandalozno što ljudi koji se ovako ponašaju, zarađuju novac. Ne govorim o korupciji, govorim o normalnoj plati koju on prima kao predsjednik Republike Srpske. Zaista je nevjerovatno, s obzirom na tako lošu politiku koju vodi.

RSE: Dodik prijeti da će se predstavnici Srba u državnim institucijama BiH povući iz procesa donošenja odluka u institucijama, ukoliko njegovi planovi ne dobiju podršku u bh. Parlamentu. Takođe, ponovo je ponovio stare prijetnje od prije nekoliko godina, kada je rekao da će se RS povući iz sporazuma o vojsci, indirektnim porezima, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.

Mislite li da će ići do kraja sa tim prijetnjama? I šta to znači za bezbjednost u Bosni i Hercegovini?

Petrič: Situacija se u odnosu na prije tri godine promijenila u Evropi. Sada imamo rat ruskog agresora, njegovih ruskih prijatelja, protiv Ukrajine. Imamo rat na Bliskom istoku. Dakle, Evropa je okružena sukobima i veoma složenim situacijama.

Mislim da je strpljenje za gospodina Dodika na izmaku. On je imenovao te zemlje, njihove ambasadore, kao neprijatelje, a bojim se da će te zemlje postupiti veoma odlučno po tom pitanju.

Evropa, EU, SAD, neće prihvatiti da Putinov bliski prijatelj pokušava da vodi svoj mali rat protiv civilizacije, protiv svog naroda, protiv Evrope. To je apsolutno neprihvatljivo.

Bojim se da je stigao do krajnjih granica tolerancije koja je postojala u evropskim glavnim gradovima i Vašingtonu.

RSE: Jedan od razloga za održavanje sjednice NSRS su izmjene Izbornog zakona, koje je nametnuo gospodin Šmit. Zvaničnici iz RS su se izjasnili, šta misle o njima, Hrvati u BiH su, takođe, protiv, čak i EU koja mu je ranije davala bezrezervnu podršku, nije u potpunosti oduševljena novim nametanjem odluka.

Šta Vi mislite o ovim izmjenama Izbornog zakona, tim više što su u biti tehničke?

Petrič: Već godinama nisam zadovoljan, što se i nakon više od četvrt vijeka, izvana moraju nametati važne odluke, koje su ponekad i tehničke prirode, a koje svaka vlada u ostatku Evrope donosi sama.

Naravno, mislim da trebamo biti i malo samokritični što smo tu ostali predugo, radeći težak posao, ne uvjeravajući parlamentarce da sami završe taj posao.

Ako ste demokratski izabrani u parlament, morate i raditi svoj posao. Za to ste plaćeni. Mislim da bi građani trebali ustati i pitati šta to rade, za šta ih plaćaju. Da kažu: Mi vas plaćamo, a vi ne radite svoj posao.

Ovo je zaista tužna situacija. U Austriji podržavamo BiH, mi smo dio grupe prijatelja Bosne i Hercegovine. Ja sam neko ko je radio tamo, moje srce je uvijek za BiH, pratim razvoj događaja.

No, kad vidite te političke aktere, a to nije samo gospodin Dodik nego ima i drugih drugih koji ne preuzimaju odgovornost za svoj narod. Ovo je za mene stvarno kulturološki šok, da nakon toliko vremena, nakon više od 25 godina od završetka rata, oni još "ratuju" jedni protiv drugih.

U konačnici, svi ti nacionalistički lideri bore se protiv vlastitog naroda. Ovo je autodestruktivna situacija, i to me stvarno brine. Zaista me ne veseli to što odluke i dalje mora donositi visoki predstavnik. Veselim se danu kada Parlament BiH počne sam donositi teške odluke.

RSE: Postoji li možda rješenje za ovu situaciju? I šta će međunarodna zajednica učiniti u svjetlu ovih događaja?

Petrič: U evropskim prijestonicama, u Vašingtonu, postoje planovi za nepredviđene situacije.

Ne moram biti tamo, ali sudeći po mojim čestim razgovorima sa predstavnicima vlada da situacija zbog dva rata koja sam pomenuo, zbog izbora za Evropski parlament, izbora u Vašingtonu, ističe vrijeme za odugovlačenje.

Sada postoji jasna volja, ako ovo ne bude djelovalo, ljudi koji su odgovorni za to će biti uhvaćeni, dovedeni pred lice pravde.

Mislim da je sada najvažnija stvar u cijeloj Evropi, uključujući posebno Bosnu i Hercegovinu, ali i Kosovo, da se održi bezbjednost ljudi.

I neće biti dozvoljeno da neki, koji su prijatelji gospodina Putina, sada rade Putinov posao na Balkanu. To definitivno neće biti dozvoljeno.

U suprotnom bismo ugrozili cijelu Evropu. Ovo nije nešto što ljudi i vlade shvataju olako.

RSE: Kakav je Vaš stav o budućnosti OHR-a u Bosni i Hercegovini? Prije ili kasnije, OHR će morati da bude zatvoren. Kada to očekujete, šta će biti preduslovi za to?

Petrič: Pa, mislim da sada imamo sasvim novu situaciju, da je s jedne strane 27 članica Evropske unije jednoglasno dalo istorijsku priliku Bosni i Hercegovini da pregovara o članstvu.

Prema meni, to, naravno, podiže i odgovornost Bosne i Hercegovine na veći nivo.

Sa ovim se treba uhvatiti u koštac, EU će definitivno podržati one koji to žele, i mislim da bi to trebala biti koalicija demokrata, bosanskih patriota.

Oni bi se sada trebali okupiti i reći, iskoristićemo ovu istorijsku šansu, ovu istorijsku priliku za našu zemlju, mi ćemo napredovati, a ostali koji ne žele da nam se pridruže, neka ostanu po strani.

Vlada SAD mijenja način na koji klasificira ljude prema rasi, etničkoj pripadnosti

Putnici na Penn stanici u New Yorku, 9. decembra 2023., kreću na peron kako bi se ukrcali na voz New Jersey Transit. Američka vlada mijenja kako klasificira ljude prema rasi i etničkoj pripadnosti kako bi preciznije prebrojala stanovništvo.
Putnici na Penn stanici u New Yorku, 9. decembra 2023., kreću na peron kako bi se ukrcali na voz New Jersey Transit. Američka vlada mijenja kako klasificira ljude prema rasi i etničkoj pripadnosti kako bi preciznije prebrojala stanovništvo.

Američka vlada mijenja način na koji klasifikuje ljude prema rasi i etničkoj pripadnosti, u potezu za koji se zvaničnici nadaju da će bolje prebrojati ljude koji se identifikuju kao Hispanoamerikanci ili bliskoistočnog i sjevernoafričkog naslijeđa.

Najavljene od strane Ureda za upravljanje i budžet, revizije su prve promjene službenih kategorija u 27 godina i označavaju pokušaj preciznijeg prebrojavanja stanovništva SAD. Oni koji podržavaju izmjene kažu da će one bolje odražavati identitet ljudi i pomoći u definiranju biračkih okruga, između ostalog.

Neki ljudi koji žive u Sjedinjenim Državama neće vidjeti promjene do sljedećeg popisa stanovništva, jednom u deceniji 2030., ali drugi će možda vidjeti da se revizije odraze ranije u drugim oblicima i anketama savezne vlade, kao i državnih vlada i privatnih preduzeća i univerzitete koji uzimaju uzor od Washingtona.

U skladu sa revizijama, pitanja o rasi i etničkoj pripadnosti koja su prethodno postavljana odvojeno biće preformatizovana u jedno pitanje, što će ljudima dati mogućnost da biraju više kategorija u isto vrijeme. "Odaberite sve što je primjenjivo", piše u uputama.

Također će biti kreirana kategorija Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Ranije je američka vlada brojala takve pojedince kao "Bijeli", ali sada imaju mogućnost da se identifikuju u novoj, zasebnoj kategoriji.

Ove revizije popisa su počele 2014. pod Obaminom administracijom, ali su odbačene za vrijeme Trumpove administracije, a zatim oživljene pod Bidenovom administracijom.

Preformatirano pitanje o rasi i etničkoj pripadnosti također će uključivati opciju „Hispanac ili Latino“ koju ispitanici mogu izabrati. Istraživanja pokazuju da veliki dio Hispanaca nije jasan kako odgovoriti na rasno pitanje kada im se postavlja odvojeno, jer su skloni razmišljati o rasi i etničkoj pripadnosti kao o sličnim stvarima i kao rezultat toga često biraju "neku drugu rasu" ili ostavljaju pitanje prazno.

U okviru revizija, ljudi će takođe imati mogućnost da uđu u više detalja o svom porijeklu. Na primjer, ljudi koji kažu da su Azijati također mogu detaljno navesti, na primjer, da li su Kinezi ili Vijetnamci.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa.

Međunarodni krivični sud naložio Izraelu da otvori dotok pomoći u Gazu

Podjela zaliha hrane palestinskim izbjeglicama u Gazi (Foto: AP)
Podjela zaliha hrane palestinskim izbjeglicama u Gazi (Foto: AP)

Međunarodni krivični sud naložio je Izraelu da preduzme sve neophodne mjere da bi palestinskom stanovništvu u Gazi obezbijedio zalihe hrane i zaustavio širenje gladi.

Sudije su u zaključku navele da se stanovništvi Gaze suočava sa teškim uslovima.

Sud uviđa da Palestinci u Gazi nisu više suočeni rizicima pojave gladi – već su joj izloženi”, navedeno je u njihovoj odluci.

Postupak je pokrenut na osnovu zahtjeva Južne Afrike – koji optužuje Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi.

Odluka suda donijeta je u trenutku borbi Izraela i snaga ekstremističkog Hamasa u blizini bolnice Al Šifa u Gazi. Tu su, kako su saopštili Hamas – organizacija koju su Sjedinjene Države označile terorističkom i Islamski džihad, raketama i minobacačima napali izraelske snage.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova još se nije oglasilo o odluci Međunarodnog krivičnog suda. Izrael je ranije ukazivao da ulaže napore kako bi humanitarne organizacije pomoć mogle dostavljati putem kopna, avionima i brodovima.

Takođe, Izrael se i dalje drži tvrdnji da Hamas sukob može okončati predajom, oslobađanjem svih talaca koje drži u Gazi i predajom onima koji su učestvovali u napadu 7. oktobra.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je u utorak odluku kojom se traži hitan prekid vatre, kao i momentalno i bezuslovno oslobađanje svih talaca. Sjedinjene Države su se uzdržale od glasanja, ali nisu uložile veto.

Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze, kojim upravlja Hamas, saopštilo je u četvrtak da su tokom prethodnog dana ubijena 62 Palestinca.

Ministarstvo je saopštilo da je najmanje 32.552 ljudi ubijeno tokom izraelske kontraofanzive - pri čemu se u brojevima ne pravi razlika između vojnih i civilnih žrtava - koja je počela u oktobru nakon napada Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi.

Izrael se u srijedu saglasio da pošalje svoje ratne stratege u Washington kako bi sa američkim zvaničnicima razgovarali o namjeri Izraela da pokrene kopneni napad na militante Hamasa u gradu Rafi na jugu Gaze.

Izrael je u ponedeljak otkazao putovanje svojih predstavnika u znak protesta zbog izostanka veta SAD na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN kojom se poziva na hitan prekid vatre u ratu između Izraela i Hamasa.

Sjedinjene Države, najvjerniji saveznik Izraela u skoro šestomjesečnom ratu, uzdržale su se od ovonedeljnog glasanja u UN nakon što su ranije uložile veto na slične rezolucije. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zbog toga je ukorio SAD, što je dokaz sve veće podjele između njega i Washngtona oko izraelskog vođenja rata.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i Agencije Frans pres.

SAD: Nestašica krvne plazme

SAD: Nestašica krvne plazme
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:57 0:00

Američki Crveni križ proglasio je kritičnu nestašicu krvi, a zalihe su najniže u posljednjih 20 godina. Broj donatora u zemlji opao je za 40%, iz razloga koji uključuju COVID, sezonske infekcije i loše vrijeme.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG