Najnovije
Amerika obilježava 20 godina od napada 11. septembra, dok Biden traži zatvaranje poglavlja
Užasi koji su se dogodili 11. septembra 2001. razotkriveni su za nešto manje od 102 minuta. Tog dana, 2.996 ljudi je poginulo u najgorem terorističkom napadu u modernoj istoriji.
Uslijedilo je 19 godina, 10 mjeseci, tri sedmice i dva dana rata u Afganistanu, pri čemu je Ministarstvo odbrane brojilo najmanje 2.325 smrtnih slučajeva pripadnika američke vojske. Niko ne zna tačno koliko je civila ubijeno.
Dana 11. septembra 2021. predsjednik Joe Biden pokušaće podvući crtu ispod tih tragedija, odajući počast na tri mjesta čija je vatrena patnja zapalila najduži američki rat.
Globalni rat protiv terorizma, kako su ga zvali, protegao se daleko izvan male srednjoazijske zemlje Afganistana - dopirući do Iraka i drugih dijelova svijeta udaljenih čak i do Afrike. U Iraku je u sukobu poginulo gotovo 4.500 pripadnika američke vojske i stotine hiljada civila.
Od kontroverzne odluke o povlačenju svih trupa iz Afganistana do kraja avgusta, Bidenova administracija učinila je odlučne poteze da ostavi zadnjih 20 godina iza sebe, deklasifikujući hrpu dokumenata koji bi mogli rasvijetliti događaje od 11. septembra, i održavajući proučavanu distancu od tvrdokorne teokratske talibanske vlade, koja je preuzela vlast u Afganistanu kad su se Amerikanci povukli.
Tri lokacije
Biden će u subotu posjetiti sva tri mjesta koja su zapalila iskru: New York City, gdje se u 8:46 tog sunčanog septembarskog jutra let 11 American Airlinesa srušio u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra - i gdje je, 17 minuta kasnije, Let 175 United Airlinesa udario u južni toranj.
Posjetiće i Pentagon, gdje se 34 minuta kasnije srušio let 77 American Airlinesa. I odvojeno, on i potpredsjednica Kamala Harris odaće počast na usamljenom polju u Shanksvilleu u Pensilvaniji, posljednjem počivalištu leta 93 United Airlinesa.
To je scenarij, koji gotovo filmski prikazuje proteklih 20 godina, rekao je profesor istorije Jeremi Suri sa Univerziteta Texas u Austinu.
"Predsjednik podvlači liniju u posljednjih 20 godina", rekao je za Glas Amerike. "I on se ponaša kao istoričar i kaže da smo završili jednu eru, baš kao i kraj Drugog svjetskog rata, i sada je vrijeme za donošenje novih odluka na način na koji je Harry Truman donosio nove odluke nakon ere Drugog svjetskog rata."
Suri, čije knjige istražuju ured predsjedništva i vanjsku politiku SAD-a, rekao je da istoričari vide određenu logiku u tome kako predsjednik uokviruje ovaj trenutak.
"Ali takođe ćemo vidjeti, kao što to uvijek činimo, da jedna era ne prestaje kad nova era započne", rekao je. "Mislim da smo u drugačijem trenutku nakon izbora 2020. i u drugačijem smo trenutku s usponom Kine. Ali mnoga pitanja od prije 20 godina i dalje nemaju sređene završetke poglavlja na način na koji činimo da izgledaju u našim knjigama."
Zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost Elizabeth Sherwood-Randall kaže da je važno da nije bilo još jednog velikog terorističkog napada, s obzirom na to da svijet bilježi dvije decenije od 11. septembra.
Drugačiji izazov
"Dvadeset godina kasnije naš izazov je drugačiji", rekla je ona govoreći ove sedmice Atlantskom vijeću, istraživačkoj grupi za globalna pitanja u Washingtonu. "Od 11. septembra naučili smo kako zaštititi Amerikance od terorizma. Nije sigurno, a strašne stvari se i dalje događaju. No, kombinacijom akcija u inostranstvu i kod kuće do sada smo mogli omesti i spriječiti još jedan napad u stilu 9/11."
Međutim, istoričar s Univerziteta Vanderbilt, Thomas Schwartz predviđa posljedice nakon komemoracija koje završavaju u subotu.
"Vjerojatno sam kritičniji po ovom pitanju, jer ne mislim da je to nešto što zapravo možete učiniti", rekao je. "Mislim da neprijatelj u određenom smislu ima glas i oni mogu odlučiti, da čak i ako to želimo otkazati nakon 20 godina, oni to možda neće učiniti. I u tom smislu, mislim da su riječi predsjednika Bidena - i sam čin - fiksnog vremena za povlačenje iz Afganistana bili pogrešni i da je to greška u prosuđivanju za koju mislim da bi mogla uticati na Sjedinjene Države u narednim godinama."
Predsjednik će vjerojatno javno govoriti u subotu, ali "riječi u ovom trenutku neće napraviti razliku", rekao je Norman Ornstein, viši saradnik na American Enterprise Institutu, konzervativnoj istraživačkoj grupi za javnu politiku u Washingtonu.
"Očigledno je da u subotu mora održati pažljivo osmišljen govor, dijelom mislim da smo kroz nekoliko administracija uspjeli izbjeći novi 11. septembar", rekao je Ornstein. "Uspjeli smo uhvatiti i ubiti čovjeka koji je stajao iza toga, Osamu bin Ladena, to još nije gotovo i usput smo napravili puno grešaka. I mi ćemo pokušati izbjeći takve greške u budućnosti."
Liban 1983
Međutim, on upozorava da bi Amerikanci trebali pogledati u istoriju kako bi vidjeli kako će se to odigrati - ne u 2001., već u 1983. godinu, kada je predsjednik Ronald Reagan odlučio povući američke snage iz Libana nekoliko mjeseci nakon što je u bombaškom napadu poginuo 241 pripadnik američke vojske. To je, rekao je Ornstein, temeljna razlika između današnje Amerike i Amerike proteklih decenija.
"Nismo imali pozive da Ronald Reagan podnese ostavku, niti pokušaje opoziva", rekao je, suprotstavljajući situaciju 1983. republikanskim zakonodavcima koji su oštro kritikovali evakuaciju SAD-a iz Afganistana.
"Nismo imali ovaj slom po partijskim linijama, i to je mjera, u ovih nepunih 40 godina od tada, koliko se naša politika promijenila, da sve prolazi kroz neku vrstu plemenskog objektiva", rekao je on. "I to je ovdje uznemirujući element koji je u najmanju ruku jednako uznemirujući u pogledu toga gdje zemlja ide u budućnosti, kao i kad su u pitanju neke od ovih drugih prijetnji s kojima se suočavamo."
Amerikanci su i dalje u velikoj mjeri podržavali predsjednikovu odluku o povlačenju iz Afganistana u nedavnim ispitivanjima javnog mnijenja, ali su takođe kritikovali Bidena zbog načina na koji je njegova administracija postupila s evakuacijom. To je djelomično uticalo na nove ankete koje pokazuju ocjenu odobrenja od 43%, najnižu u njegovom predsjedništvu.
See all News Updates of the Day
Dan državnosti BiH: Odata počast žrtvama genocida
Na Dan državnosti Bosne i Hercegovine, zvaničnici i brojni građani odali su počast žrtvama genocida polaganjem cvijeća na mezarje Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, a obilježavanje praznika nastavljeno je defileom kroz grad i svečanim programom u Kulturnom centru u Srebrenici.
Britanija će slijediti „propisani postupak” ako Netanyahu posjeti zemlju, kaže ministar vanjskih poslova
Britanija će slijediti propisani postupak ako Benjamin Netanyahu posjeti Ujedinjeno Kraljevstvo, rekao je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova David Lammy nakon upita da li će London postupiti po nalogu za hapšenje izraelskog premijera koji je izdao Međunarodni krivični sud.
„Potpisnici smo Rimskog statuta, uvijek smo bili predani našim obvezama prema međunarodnom pravu i međunarodnom humanitarnom pravu”, rekao je Lammy novinarima na sastanku G7 u Italiji.
„Naravno, ako bi došlo do takve posjete Velikoj Britaniji, postojao bi sudski proces i slijedio bi se odgovarajući postupak u vezi s tim pitanjima.”
Međunarodni krivični sud izdao je prošle sedmice naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg šefa odbrane, kao i lidera Hamasa Ibrahima Al-Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
Netanyahu i drugi izraelski lideri rekli su da je nalog za hapšenje sramotan i antisemitski.
Sjedinjene Države su odbacile odluku Međunarodnog krivičnog suda o nalogu za hapšenje Netanyahua i Gallanta.
Tuča poslanika u Skupštini Srbije
Tokom sjednice Skupštine Srbije u ponedjeljak, na kojoj je trebalo da počne rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu, nakon usvajanja dnevnog reda došlo je do fizičkog obračuna poslanika opozicije i vlasti, kao i pojedinih ministara iz Vlade Srbije.
Nakon incidenta, predsjednica Skupštine je odlučila da zaključi raspravu o prijedlogu budžeta i ostalim tačkama dnevnog reda, tako da poslanici praktično nisu ni raspravljali o novcu za državnu kasu.
Do sukoba je došlo u trenutku kada su u skupštinsku salu ušli premijer Srbije Miloš Vučević i pojedini ministri, nakon čega su poslanici opozicije, a potom i vladajuće koalicije došli pred govornicu držeći transparente.
Na transparentima opozicije stajao je natpis "Krvave su vam ruke!", kojim se aludira na odgovornost predstavika vlasti u slučaju obrušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, dok su poslanici vlasti u rukama držali natpise "Žuti ološu, korupcija i lopovluk su vaše srednje ime".
Potom je došlo do koškanja, međusobnog guranja i gađanja papirima i vodom.
Opozicioni poslanici su ranije najavili da će blokirati rad Skupštine jer je predsjednica parlamenta Ana Brnabić odbila njihov zahtjev da se zakaže sjednica na kojoj bi se raspravljalo o nepovjerenju Vladi, nakon nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, gdje je u obrušavanju nadstrešnice poginulo 15 ljudi.
U prenosu skupštinske sjednice ton je bio isključen, pa se nije moglo čuti šta su poslanici govorili jedni drugima, a nije se jasno videlo kako je tačno otpočeo fizički sukob.
Vidjelo se da poslanike vlasti i opozicije razdvaja skupštinsko obezbjeđenje, dok se oni međusobno udaraju, vuku, guraju, polivaju vodom i gađaju.
Opozicioni narodni poslanik iz Zeleno lijevog fronta Radomir Lazović rekao je za N1 da je "napadnut od strane ministra zdravlja Zlatibora Lončara kada je došao da zalijepi naljepnice "krvave su vam ruke" na sto za kojim sede ministri".
"Potom je moja koleginica Jelena Jerinić napadnuta od strane Milice Đurđević Stamenkovski i još jedne ministarke iz redova SNS i to je bio mnogo gori napad, ne znam da li su ga kamere zabeležile, ali onda je usledila tuča", rekao je on i dodao da je još nekoliko kolega povrijeđeno.
N1 prenosi i da je funkcioner i narodni poslanik SNS Igor Bečić nasrnuo na poslanicu Stranke slobode i pravde Mariniku Tepić.
Ona je na društevnim mrežama objavila da je polila crvenom tečnošću i Milenka Jovanova, Igora Bečića i Vladimira Đukanovića "kada je počeo da pesniči" njene kolege "jer su samo lepili nalepnice i držali transparente da su im ruke crvene od krvi!"
"Bečić mi je onda hrabro zavrnuo ruku i oborio na pod", dodala je Tepić.
Predsjednica Skupštine je prekinula sjednicu, ali su se incidenti u sali nastavili i nakon što je odredila pauzu, kada su ispred skupštinske govornice razvijena dva velika transparenta.
Opozicija je razvila transparent na kojem je nacrtana krvava šaka, dok su poslanici vlasti razvili transparent "Žuti ološ hoće rat, Srbija hoće rad".
Brnabić poredila situaciju sa 5. oktobrom 2000.
Potom je predsednica Skupštine Ana Brnabić na konferenciji za medije rekla da "ovakvog gaženja dostojanstva parlamenta nije bilo sem 5. oktobra 2000. godine."
"Ovako bi izgledala Srbija da su oni na vlasti i pitam građane ko ovo želi, da li postoje ljudi u Srbiji koji ovako nešto žele", rekla je ona.
U međuvremenu se na društvenim mrežama oglasio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
"Bez obzira na to što sam zabrinut zbog divljačkog ponašanja dela poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije, svakodnevnog siledžijstva koje provode širom naše zemlje, želim da umirim građane i kažem im da ćemo na njihovu nepristojnost, nevaspitanje i bahatost odgovoriti još većim radom u budućnosti. Oni su danas pokušali da spreče penzionere da dobiju svoje uvećane penzije, zaposlene u javnom sektoru svoje uvećane plate. Neće im proći. Srbija neće stati!"
Sednica je bila prekinuta na gotovo dva sata, a nakon pauze je nastavljena oko 14.15 časova.
Po nastavku sjednice, Brnabić je zaključila raspravu po svakoj od više od 50 tačaka dnevnog reda.
Obilježavanje Dana državnosti BiH u Mrkonjić Gradu
Na dan kada je prije 81 godinu održano Prvo zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu su se okupili predstavnici udruženja koja njeguju tradiciju antifašističke borbe iz Drugog svjetskog rata.
Blinken čestitao Dan državnosti Bosne i Hercegovine
Američki državni sekretar Antony Blinken čestitao je građanima Bosne i Hercegovine Dan državnosti, rekavši kako su Sjedinjene Države posvećene održavanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.
„Naša opredijeljenost za stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine ostaje snažna i nastavit ćemo se zalagati za euroatlantske integracije vaše zemlje”, rekao je Blinken.
„Dok obilježavate ovaj važan dan, pozivam sve lidere u Bosni i Hercegovini da rade na jedinstvu i svjetlijoj budućnosti svih građana. Sjedinjene Države stoje uz narod Bosne i Hercegovine u našoj zajedničkoj težnji za mirom, prosperitetom i sigurnošću.”
Poruka Murphyja
Američki ambasador Michael Murphy čestitao je građanima Dan državnosti Bosne i Hercegovine, rekavši kako se vizija nezavisne, multietničke i suverene Bosne i Hercegovine nalazi na udaru političara koji žele srušiti Daytonski mirovni sprazum.