Linkovi

Top priča

Amerika obilježava 20 godina od napada 11. septembra, dok Biden traži zatvaranje poglavlja

Ljudi pomažu pri isticanju zastava SAD pred obilježavanje 20. godišnjice napada 11. septembra, na Univerzitetu Pepperdine u Malibuu, Kalifornija, 8. septembra 2021.

Užasi koji su se dogodili 11. septembra 2001. razotkriveni su za nešto manje od 102 minuta. Tog dana, 2.996 ljudi je poginulo u najgorem terorističkom napadu u modernoj istoriji.

Uslijedilo je 19 godina, 10 mjeseci, tri sedmice i dva dana rata u Afganistanu, pri čemu je Ministarstvo odbrane brojilo najmanje 2.325 smrtnih slučajeva pripadnika američke vojske. Niko ne zna tačno koliko je civila ubijeno.

Dana 11. septembra 2021. predsjednik Joe Biden pokušaće podvući crtu ispod tih tragedija, odajući počast na tri mjesta čija je vatrena patnja zapalila najduži američki rat.

Globalni rat protiv terorizma, kako su ga zvali, protegao se daleko izvan male srednjoazijske zemlje Afganistana - dopirući do Iraka i drugih dijelova svijeta udaljenih čak i do Afrike. U Iraku je u sukobu poginulo gotovo 4.500 pripadnika američke vojske i stotine hiljada civila.

Od kontroverzne odluke o povlačenju svih trupa iz Afganistana do kraja avgusta, Bidenova administracija učinila je odlučne poteze da ostavi zadnjih 20 godina iza sebe, deklasifikujući hrpu dokumenata koji bi mogli rasvijetliti događaje od 11. septembra, i održavajući proučavanu distancu od tvrdokorne teokratske talibanske vlade, koja je preuzela vlast u Afganistanu kad su se Amerikanci povukli.

Dim se širi New Yorkom nakon što su se dva oteta aviona srušila u tornjeve blizance 11. septembra 2001.
Dim se širi New Yorkom nakon što su se dva oteta aviona srušila u tornjeve blizance 11. septembra 2001.

Tri lokacije

Biden će u subotu posjetiti sva tri mjesta koja su zapalila iskru: New York City, gdje se u 8:46 tog sunčanog septembarskog jutra let 11 American Airlinesa srušio u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra - i gdje je, 17 minuta kasnije, Let 175 United Airlinesa udario u južni toranj.

Posjetiće i Pentagon, gdje se 34 minuta kasnije srušio let 77 American Airlinesa. I odvojeno, on i potpredsjednica Kamala Harris odaće počast na usamljenom polju u Shanksvilleu u Pensilvaniji, posljednjem počivalištu leta 93 United Airlinesa.

To je scenarij, koji gotovo filmski prikazuje proteklih 20 godina, rekao je profesor istorije Jeremi Suri sa Univerziteta Texas u Austinu.

"Predsjednik podvlači liniju u posljednjih 20 godina", rekao je za Glas Amerike. "I on se ponaša kao istoričar i kaže da smo završili jednu eru, baš kao i kraj Drugog svjetskog rata, i sada je vrijeme za donošenje novih odluka na način na koji je Harry Truman donosio nove odluke nakon ere Drugog svjetskog rata."

Suri, čije knjige istražuju ured predsjedništva i vanjsku politiku SAD-a, rekao je da istoričari vide određenu logiku u tome kako predsjednik uokviruje ovaj trenutak.

"Ali takođe ćemo vidjeti, kao što to uvijek činimo, da jedna era ne prestaje kad nova era započne", rekao je. "Mislim da smo u drugačijem trenutku nakon izbora 2020. i u drugačijem smo trenutku s usponom Kine. Ali mnoga pitanja od prije 20 godina i dalje nemaju sređene završetke poglavlja na način na koji činimo da izgledaju u našim knjigama."

Zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost Elizabeth Sherwood-Randall kaže da je važno da nije bilo još jednog velikog terorističkog napada, s obzirom na to da svijet bilježi dvije decenije od 11. septembra.

Drugačiji izazov

"Dvadeset godina kasnije naš izazov je drugačiji", rekla je ona govoreći ove sedmice Atlantskom vijeću, istraživačkoj grupi za globalna pitanja u Washingtonu. "Od 11. septembra naučili smo kako zaštititi Amerikance od terorizma. Nije sigurno, a strašne stvari se i dalje događaju. No, kombinacijom akcija u inostranstvu i kod kuće do sada smo mogli omesti i spriječiti još jedan napad u stilu 9/11."

Međutim, istoričar s Univerziteta Vanderbilt, Thomas Schwartz predviđa posljedice nakon komemoracija koje završavaju u subotu.

"Vjerojatno sam kritičniji po ovom pitanju, jer ne mislim da je to nešto što zapravo možete učiniti", rekao je. "Mislim da neprijatelj u određenom smislu ima glas i oni mogu odlučiti, da čak i ako to želimo otkazati nakon 20 godina, oni to možda neće učiniti. I u tom smislu, mislim da su riječi predsjednika Bidena - i sam čin - fiksnog vremena za povlačenje iz Afganistana bili pogrešni i da je to greška u prosuđivanju za koju mislim da bi mogla uticati na Sjedinjene Države u narednim godinama."

Fotografije nekih od onih koji su poginuli tokom terorističkih napada na Svjetski trgovački centar, Pentagon i Shanksville, Pennsylvania, izloženi su u Nacionalnom memorijalnom muzeju 11. septembar u New Yorku, 8. juna 2017.
Fotografije nekih od onih koji su poginuli tokom terorističkih napada na Svjetski trgovački centar, Pentagon i Shanksville, Pennsylvania, izloženi su u Nacionalnom memorijalnom muzeju 11. septembar u New Yorku, 8. juna 2017.

Predsjednik će vjerojatno javno govoriti u subotu, ali "riječi u ovom trenutku neće napraviti razliku", rekao je Norman Ornstein, viši saradnik na American Enterprise Institutu, konzervativnoj istraživačkoj grupi za javnu politiku u Washingtonu.

"Očigledno je da u subotu mora održati pažljivo osmišljen govor, dijelom mislim da smo kroz nekoliko administracija uspjeli izbjeći novi 11. septembar", rekao je Ornstein. "Uspjeli smo uhvatiti i ubiti čovjeka koji je stajao iza toga, Osamu bin Ladena, to još nije gotovo i usput smo napravili puno grešaka. I mi ćemo pokušati izbjeći takve greške u budućnosti."

Liban 1983

Međutim, on upozorava da bi Amerikanci trebali pogledati u istoriju kako bi vidjeli kako će se to odigrati - ne u 2001., već u 1983. godinu, kada je predsjednik Ronald Reagan odlučio povući američke snage iz Libana nekoliko mjeseci nakon što je u bombaškom napadu poginuo 241 pripadnik američke vojske. To je, rekao je Ornstein, temeljna razlika između današnje Amerike i Amerike proteklih decenija.

"Nismo imali pozive da Ronald Reagan podnese ostavku, niti pokušaje opoziva", rekao je, suprotstavljajući situaciju 1983. republikanskim zakonodavcima koji su oštro kritikovali evakuaciju SAD-a iz Afganistana.

"Nismo imali ovaj slom po partijskim linijama, i to je mjera, u ovih nepunih 40 godina od tada, koliko se naša politika promijenila, da sve prolazi kroz neku vrstu plemenskog objektiva", rekao je on. "I to je ovdje uznemirujući element koji je u najmanju ruku jednako uznemirujući u pogledu toga gdje zemlja ide u budućnosti, kao i kad su u pitanju neke od ovih drugih prijetnji s kojima se suočavamo."

Amerikanci su i dalje u velikoj mjeri podržavali predsjednikovu odluku o povlačenju iz Afganistana u nedavnim ispitivanjima javnog mnijenja, ali su takođe kritikovali Bidena zbog načina na koji je njegova administracija postupila s evakuacijom. To je djelomično uticalo na nove ankete koje pokazuju ocjenu odobrenja od 43%, najnižu u njegovom predsjedništvu.

See all News Updates of the Day

Biden se obratio javnosti nakon petodnevne evropske turneje

Predsednik SAD Džo Bajden govori na konferenciji za novinare na samitu u Madridu

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden rekao je da je odluka Vrhovnog suda kojom je ukinuto ustavno pravo na abortus "destabilizujuća", ali da ne utiče na američku poziciju u svijetu.

Biden je govorio na konferenciji za novinare na kraju petodnevne evropske turneje u okviru koje se sastao sa NATO saveznicima na samitu u Madridu i liderima G7 u Bavarskim Alpima, dok se Amerika i dalje suočava sa posljedicama prošlonedeljne odluke najviše sudske instance u zemlji, prenosi agencija AP.

"Amerika je u boljoj poziciji da bude svjetski lider nego ikada ranije. Međutim, jedna stvar koja je destabilizujuća je nečuveno ponašanje Vrhovnog suda Sjedinjenih Država koji nije samo ukinuo presudu u slučaju Ro protiv Vejda, već i u suštini doveo u pitanje pravo na privatnost. Mogu da razumijem zašto su Amerikanci nezadovoljni onim što je uradio Vrhovni sud", poručio je Biden.

Takođe je naglasio da bi podržao izmjenu filibastera - procedure u Senatu prema kojoj je potrebno 60 glasova za usvajanje većine zakona - da bi se omogućilo usvajanje prijedloga o zaštiti prava na abortus na nacionalnom nivou prostom većinom. Međutim, demokrate nemaju dovoljno glasova u Senatu za to, navodi AP.

Bidenova administracija je na trodnevnom samitu između ostalog najavila da će dugoročno ojačati američko vojno prisustvo u Evropi, objavljen je i dogovor sa Turskom kojim je otvoren put za članstvo Švedske i Finske u NATO-u, te usvojen novi strateški koncept alijanse u kojem se navodi da je Rusija "direktna prijetnja", a kineska "politika prinude" izazov za interese Zapada.

"Mislim da svi možemo da se saglasimo da je ovo bio historijski samit NATO-a", rekao je Biden.

Takođe je podsjetio da je zapadna vojna alijansa posljednji put usvojila strateški koncept prije 12 godina, da je Rusija tada označena partnerom, dok se Kina nije pominjala. Dokument utvrđen na samitu je to promijenio.

"Svijet se mnogo promijenio od tada. Cilj ovog samita bio je da se jačaju naši savezi, rješavaju svjetski izazovi i prijetnje s kojima ćemo se suočiti u budućnosti", naglasio je američki predsjednik.

Biden je istakao i obaveze preuzete na sastanku G7, uključujući više ekonomske i vojne pomoći Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije, kao i oštrije sankcije protiv Moskve.

"Bićemo uz Ukrajinu, i alijansa će biti uz Ukrajinu koliko god je potrebno. Ne znam kako će se sve završiti, ali se neće okončati porazom Ukrajine u Ukrajini", zaključio je predsjednik SAD.

Nova NATO strategija cilja Rusiju, Kinu

A general view during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Čelnici država i vlada NATO-a na sastanku u Madridu u srijedu odobrili su novi Strateški koncept saveza, u kojem se imenuju “agresija Rusije”, “sistemski izazovi koje postavlja Narodna Republika Kina” i “produbljivanje strateškog partnerstva” između dviju zemalja kao glavni prioriteti.

U ovom dokumentu zapadni vojni savez koji je formiran nakon Drugog svjetskog rata definirao je Rusiju kao “najznačajniju i najizravniju prijetnju” i po prvi put se pozabavio izazovima koje Peking postavlja prema sigurnosti, interesima i vrijednostima NATO-a.

Na summitu koji traje do četvrtka, savez se složio pojačati potporu Ukrajini dok se brani od ruske invazije, koja je sada u svom petom mjesecu. Glavni tajnik Jens Stoltenberg rekao je novinarima ranije da će NATO povećati broj vojnika u stanju pripravnosti za više od sedam puta na više od 300.000 - usred onoga što je opisao kao "najozbiljniju sigurnosnu krizu" od Drugog svjetskog rata.

US Boosts Deployments in Europe as NATO Summit Warns of Russian Threat
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

U srijedu je predsjednik Joe Biden najavio da Sjedinjene Države jačaju svoju vojnu prisutnost u Europi, uključujući raspoređivanje dodatnih pomorskih razarača u Španjolskoj i pozicioniranje više vojnika drugdje, kao odgovor na "promijenjeno sigurnosno okruženje" i za jačanje "kolektivne sigurnosti".

Biden je rekao da će SAD uspostaviti stalno sjedište za američki 5. armijski korpus u Poljskoj, dodati rotirajuću brigadu od 3000 vojnika i 2000 drugog osoblja sa sjedištem u Rumunjskoj, kao i poslati dvije dodatne eskadrile borbenih zrakoplova F-35 u Britaniju .

"Ranije ove godine, povećali smo 20.000 dodatnih američkih snaga u Europu kako bismo ojačali naše linije kao odgovor na agresivni potez Rusije, čime smo ukupan broj naših snaga u Europi dosegli 100.000", rekao je, dodajući da će SAD nastaviti prilagođavati svoj obrambeni stav "na temelju prijetnja u bliskoj konzultaciji s našim saveznicima.”

Također u srijedu, u virtualnom obraćanju NATO-u, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da njegova zemlja treba naprednije oružje i otprilike 5 milijardi dolara mjesečno za obranu.

"Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo da diktira uvjete u Europi - za to kakav će biti budući svjetski poredak", rekao je Zelenskiy čelnicima samita.

Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

NATO saveznici planiraju nastaviti pružati vojnu i vrstu potpore Ukrajini na neodređeno vrijeme, rekao je Charly Salonius-Pasternak, sigurnosni analitičar na Finskom institutu za međunarodne poslove.

“Ono što sam kolektivno čuo od svih je taj uvid u to koliko je važno da Rusija ne pobijedi, a ideja je da, ako Rusija nauči lekciju da joj široko rasprostranjena upotreba vojne sile nešto dobije, Europa neće biti stabilna ili sigurna u budućnost i stoga Rusija ne smije pobijediti, Ukrajina mora pobijediti”, rekao je za Glas Amerike.

Značajan pomak

Jezik NATO-ovog strateškog koncepta sugerira značajan pomak u njegovom jedinstvu i osjećaju hitnosti u suparništvu velikih sila, rekla je Stacie Goddard, profesorica političkih znanosti na Wellesley Collegeu. Istaknula je upozorenje saveza na produbljivanje rusko-kineskog partnerstva kao izazov postojećem poretku.

"Naravno, ovo su samo riječi, ali i novost i jasnoća retorike su upečatljivi", rekla je za VOA.

Peking vojno ne podupire ruski rat u Ukrajini, ali kineski čelnik Xi Jinping izjavio je potporu Moskvi oko pitanja "suverenosti i sigurnosti". Zemlja nastavlja kupovati ogromne količine ruske nafte, plina i ugljena.

"Ovo se smatra iznimno prijetećim, ne samo za Sjedinjene Države, već i za Europu", rekao je za Glas Amerike Robert Daly, direktor Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države u Centru Woodrow Wilson.

Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je novinarima u utorak da saveznici imaju "sve veću zabrinutost zbog kineske nepoštene trgovinske prakse, upotrebe prisilnog rada, krađe intelektualnog vlasništva i njihovih maltretiranja i prisilnih aktivnosti, ne samo u Indo-Pacifiku, već i širom svijeta."

NATO-ov strateški koncept je procjena sigurnosnih izazova i usmjerava političke i vojne aktivnosti saveza. Posljednji je usvojen na NATO summitu u Lisabonu 2010. godine, a ironično je uključivao riječi: “NATO ne predstavlja prijetnju Rusiji. Naprotiv: želimo vidjeti istinsko strateško partnerstvo između NATO-a i Rusije.”

NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Švedska i Finska

Biden je pohvalio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je u utorak odustao od svojih prigovora na kandidature Švedske i Finske za pridruživanje savezu.

"Želim vam posebno zahvaliti za ono što ste učinili na sastavljanju situacije u vezi s Finskom i Švedskom, i za sav nevjerojatan posao koji radite kako biste pokušali izvući žito iz Ukrajine", rekao je Biden Erdoğanu tijekom jednoga dana -jedan sastanak na marginama summita.

President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

S obzirom na to da je Ankara ukinula svoj veto na članstvo u NATO-u za Finsku i Švedsku, administracija je dala podršku potencijalnoj prodaji američkih borbenih zrakoplova F-16 Turskoj.

Kako NATO namjerava proširiti članstvo, summit je također bio usredotočen na jačanje partnerstava sa zemljama koje nisu članice NATO-a. Na summitu sudjeluju čelnici Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda.

"Predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a", rekao je Stoltenberg. “Dobija suprotno od onoga što želi. On želi manje NATO-a. Predsjednik Putin dobiva više NATO-a ulaskom Švedske i Finske u naš savez.”

NATO-ov Strateški koncept također navodi da su klimatske promjene “definirajući izazov našeg vremena”.

Chris Hannas iz Glasa Amerike i Henry Ridgwell iz Madrida pridonijeli su ovoj priči.

NATO: Rusija "najznačajnija i direktna prijetnja"

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski govori, putem video linka, na samitu NATO-a u Madridu (Foto: AP /Manu Fernandez)

NATO je proglasio Rusiju "najznačajnijom i direktnom prijetnjom" po mir i bezbjednosti članica alijanse, na samitu u Madridu na kojem lideri raspravljaju o, kako je naveo generalni sekretar, najvećoj bezbjednosnoj krizi od Drugog svjetskog rata.

NATO je takođe obećao da će "povećati političku i praktičnu podršku" Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije.

Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je NATO zato što nije još više podržao njegovu zemlju, a zatražio je i više oružja da porazi ruske snage.

Ruska invazija na susjednu zemlju primorala je NATO da u istočnoj Evropi rasporedi najviše trupa i oružja od Hladnog rata, te podstakla Finsku i Švedsku da odustanu od dugogodišnjeg neutralnog statusa i pridruže se alijansi, podsjeća agencija AP.

"Rat predsjednika (Vladimira) Putina srušio je mir u Evropi i doveo do najveće bezbjednosne krize u Evropi od Drugog svjetskog rata", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Alijansa je obećala veću podršku za Ukrajinu, koja je od NATO članica već dobila vojnu i civilnu pomoć vrijednu više milijardi dolara. Međutim, Zelenski je istakao da se politika otvorenih vrata za nove članice, po svemu sudeći, ne odnosi na njegovu zemlju.

"Politika otvorenih vrata NATO-a ne bi trebalo da podsjeća na stare okretaljke u Kijevskom metrou, koje su otvorene ali se zatvaraju kada im se približite dok ne platite. Zar Ukrajina nije platila dovoljno?, upitao je Zelenski lidere 30 članica NATO-a na samitu u Madridu.

Zatražio je modernije artiljerijske sisteme i drugo oružje i upozorio lidere da ili obezbijede Ukrajini pomoć koja joj je potrebna da porazi Rusiiju ili "se suoči sa dugim ratom između Rusije i vas".

"Pitanje je ko je sljedeći? Moldavija? Ili baltičke zemlje? Ili Poljska? Odgovor je: sve one. Odvraćamo Rusiju da bi je spriječili da uništi nas i vas", naglasio je ukrajinski predsjednik.

Priznao je da su mali izgledi za skoro članstvo Ukrajine u NATO, koji dozvoljava svojim članicama da naoružavaju Kijev, bez izazivanja direktnog konflikta sa nuklearno naoružanom Rusijom.

Prema NATO ugovoru, napad na bilo koju članicu smatrao bi se napadom na sve i izazvao bi vojni odgovor cijele alijanse.

Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će na samitu u Madridu biti poslata "nepogrešiva poruka da je NATO snažan i ujedinjen".

"Jačamo napore. Dokazujemo da je NATO sada potrebniji nego ikada ranije", poručio je Biden. Takođe je najavio veliko povećanje američkog vojnog prisustva u Evropi, uključujući i stalnu američku bazu u Poljskoj, još dva ratna razarača u Španiji i letjelica F35 u Velikoj Britaniji.

Rat u Ukrajini je doveo do najvećeg pojačanja NATO snaga u istočnoj Evropi, i očekuje se da lideri na samitu u Madridu usaglase veliko povećanje snaga za brzo reagovanje, sa 40.000 na 300.000 trupa, do naredne godine.

Stoltenberg je ocijenio da je to dio "najveće izmjene kolektivne odbrane od kraja Hladnog rata".

Samit je otvoren sa jednim riješenim problemom, nakon što je Turska u utorak pristala da odustane od protivljenja članstvu Švedske i Finske kojima je u srijedu upućena formalna pozivnica.

NATO Samit: SAD povećavaju prisustvo u Evropi

US President Joe Biden (R) speaks with Netherland's Prime Minister Mark Rutte (2nd R), Turkish President Recep Tayyip Erdogan (L) and Foreign minister Mevlut Çavusoglu (3rd L) at the NATO summit in Madrid, June 29, 2022.

Čelnici NATO-a okupljaju se u Madridu, u Španjolskoj, na summitu koji će uključivati raspravu o potpori Ukrajini i tome kako će se savez prilagoditi suočavanju s trenutnim i budućim izazovima.

Očekuje se da će čelnici pristati na jačanje potpore Ukrajini dok se brani od ruske invazije. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy obraća se summitu putem videa.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da u vrijeme kada je ruski predsjednik Vladimir Putin "srušio mir u Europi i napao same principe poretka utemeljenog na pravilima", Sjedinjene Države i njihovi saveznici "dokazuju da je NATO sada potrebniji nego ikad".

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima kako će skup biti "povijesni i transformativni summit za naš savez", dodajući da dolazi usred "najozbiljnije sigurnosne krize s kojom smo se suočili od Drugog svjetskog rata".

Workers paste posters announcing the NATO Summit outside the Madrid Fair in Madrid, June 27, 2022.
Workers paste posters announcing the NATO Summit outside the Madrid Fair in Madrid, June 27, 2022.

Ruski napad također utječe na dugoročne planove NATO-a, s novim strateškim konceptom koji uključuje ono što je savez nazvao "promijenjenim sigurnosnim okruženjem". Vodeći sporazum također će se baviti drugim izazovima, uključujući Kinu.

Kratkoročno, NATO jača svoju spremnost da odgovori na vanjske prijetnje, uključujući povećanje broja vojnika pod izravnim zapovjedništvom NATO-a i prethodno postavljanje više teškog naoružanja i logističkih resursa.

"Danas najavljujem da će Sjedinjene Države pojačati položaj naših snaga u Evropi kako bi odgovorile na promijenjeno sigurnosno okruženje, kao i jačanje naše kolektivne sigurnosti", rekao je Biden. "Ranije ove godine, povukli smo 20.000 dodatnih američkih snaga u Europu kako bismo ojačali naše linije kao odgovor na agresivni potez Rusije, čime smo ukupan broj naših snaga u Europi povećali na 100.000. Nastavit ćemo prilagođavati svoje držanje na temelju prijetnje u bliskoj konzultaciji s naši saveznici."

Biden je rekao da Sjedinjene Države šalju dodatne pomorske razarače koji će biti stacionirani u Španjolskoj, uspostavljajući stalno sjedište za 5. armijski korpus SAD-a u Poljskoj, dodajući rotirajuću brigadu od 3.000 vojnika i 2.000 drugog osoblja sa sjedištem u Rumunjskoj, te šalju dva dodatna F-35 borbena aviona u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Budući da NATO poziva Švedsku i Finsku da se pridruže savezu, summit će također uključivati razgovore o jačanju partnerstava sa zemljama koje nisu članice NATO-a. Na summitu sudjeluju čelnici Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda.

"Predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a", rekao je Stoltenberg. "On dobiva suprotno od onoga što želi. On želi manje NATO-a. Predsjednik Putin dobiva više NATO-a ulaskom Švedske i Finske u naš savez."

Ostala područja rasprave uključuju terorizam, cyber napade i klimatske promjene.

Dopisnica VOA-e iz Bijele kuće Anita Powell pridonijela je ovoj priči.

SAD: Ne stišavaju se reakcije na odluku Vrhovnog suda da ukine presedan o pravu na abortus

SAD: Ne stišavaju se reakcije na odluku Vrhovnog suda da ukine presedan o pravu na abortus
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:15 0:00

Ne stišavaju se reakcije na odluku Vrhovnog suda SAD prema kojoj je poništen sudski presedan star skoro pola vijeka, a koji se odnosi na pravo na abortus. Poništavanjem presedana abortus nije izričito zabranjen ali i o njemu, kao i prije presedana, sada ponovo odlučuju savezne države.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG