Roskomnadzor je poslao više od 60 obavještenja putem e-pošte tražeći da se sadržaj u vezi sa istragama Navaljnog ukloni sa dvije najveće web stranice RFE-a za rusku publiku - Radio Liberty i Current Time - kao i sa sajtova RFE/RL na ruskom jeziku za ukrajinski Krim Poluostrvo, Kazahstan i Tadžikistan, kao i lokalna mesta za sibirske, Volga-Uralske i severozapadne regione Rusije.
Među sadržajem su bile istrage o korupciji u vezi sa "palatom" ruskog predsjednika Vladimira Putina u Crnom moru, biznismena Jevgenija Prigožina povezanog s Kremljom, ruskog pravoslavnog patrijarha Kirila i drugih visokih ličnosti u ruskim strukturama moći.
RFE/RL je dobio 24 sata da ukloni desetine članaka za koje Roskomnadzor kaže da predstavljaju kršenje ruskog antiekstremističkog i antiterorističkog zakonodavstva.
RFE/RL neće udovoljiti zahtjevu, koji je predsjednik RFE/RL Jamie Fly osudio kao čin "političke cenzure".
"RFE/RL neće dozvoliti Kremlju da diktira naše uređivačke odluke. Ovo je eklatantan čin političke cenzure od strane vlade kojoj očigledno prijete novinari koji samo izvještavaju istinu", rekao je Fly u izjavi.
Roskomnadzor je proteklih dana postavio slične zahtjeve za više od deset ruskih publikacija, uključujući novine Novaja gazeta.
Novaja gazeta je 3. februara saopštila da je postupila po zahtevu i uklonila materijale u vezi sa istragom Navaljnog o "Putinovoj palati", kao i izvještaj o poslovnim aktivnostima bivšeg zeta premijera Mihaila Mišustina.
Umjesto njih, novine su objavile saopštenje u kojem se navodi da su izvještaji obrisani na zahtjev Roskomnadzora. Nije dala više komentara.
Taj potez uslijedio je samo četiri mjeseca nakon što je glavni urednik Novaje gazete Dmitrij Muratov bio koprimalac Nobelove nagrade za mir za 2021. za svoje "napore da zaštiti slobodu izražavanja".
Televizijski kanal Dožd saopštio je 1. februara da je i njemu naređeno da ukloni šest priloga, dok je radio stanica Eho Moskvy rekla da su ciljana 34 članka. Nekoliko drugih medija je reklo da su i oni dobili obavještenja.
Roskomnadzor je objasnio taj potez rekavši da je uslijedio nakon prošlogodišnje sudske odluke kojom su sve Navaljnijeve grupe i organizacije označene kao ekstremističke.
Navaljni, otvoreni kritičar Kremlja, uhapšen je u januaru prošle godine po povratku iz Njemačke, gdje je proveo pet mjeseci oporavljajući se od trovanja nervnim agensom za koje okrivljuje Kremlj - optužbe koje ruski zvaničnici odbacuju.
On trenutno služi zatvorsku kaznu od dvije i po godine zbog optužbi za pronevjeru za koje kaže da su izmišljene zbog njegovog političkog djelovanja.
Prošlog juna, Moskovski gradski sud proglasio je sve organizacije povezane s Navaljnijem ekstremističkim, sprječavajući ljude povezane s njim i njegovom mrežom regionalnih ureda širom Rusije da traže javne funkcije.
Presuda protiv njegovih organizacija takođe nosi moguće duže zatvorske kazne za aktiviste koji su sa njima radili.
Human Rights Watch (HRW) je u decembru rekao da su ruske vlasti "udvostručile svoje napore" u protekloj godini na suzbijanju sloboda na internetu, navodeći blokiranje alata koji se koriste za zaobilaženje cenzure, širenje "opresivnih" internetskih zakona i pritisak na tehnološke kompanije da pridržavati se "sve gušćih propisa".
Najnoviji potez dolazi usred sve većeg pritiska na RFE/RL i druge nezavisne medijske organizacije i novinare koje je rusko Ministarstvo pravde označilo kao "strane agente". Devet internetskih stranica RFE/RL na ruskom jeziku i 18 njegovih ruskih novinara označeni su kao "strani agenti".
Kompanija se trenutno suočava sa preko 13 miliona dolara procijenjenih kazni zbog odbijanja dodavanja oznake "strani agent" većini sadržaja za rusku publiku.
