Linkovi

Najnovije

Rusija uputila oštre zahtjeve Zapadu uvezi NATO-a, Bijela kuća u kontaktu sa evropskim saveznicima

Zastave Rusije i SAD na aerodromu u Moskvi
Zastave Rusije i SAD na aerodromu u Moskvi

Rusija je saopštila u petak da želi pravno obavezujuće garancije da će NATO odustati od vojnih aktivnosti u centralnoj i istočnoj Evropi i da neće u članstvo primiti Ukrajinu i druge bivše sovjetske republike, u okviru ambicioznih zahtjeva o kojima želi da pregovara sa Zapadom. SAD i njihovi saveznici su već odbacili te zahtjeve.

Zahtjevi su dio bezbjednosnog paketa za koji Moskva kaže da je ključan za smirivanje napetosti koje su se dodatno zaoštrile nakon što su zapadne zemlje optužile Rusiju da se priprema za potencijalni novi napad na Ukrajinu, što Kremlj demantuje.

Međutim, gotovo je sigurno da će Amerika i njeni saveznici odbaciti ruski prijedlog, s obzirom na to da su više puta naglasili da se Rusija ne pita kada je riječ o proširenju NATO-a.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da bi tokom bezbjednosnih pregovora sa Moskvom u obzir morali da se uzmu stavovi Alijanse, te da bi uključivali Ukrajinu i druge partnere.

Zahtjevi Rusije upućeni Zapadu

Ključne tačke ruskog prijedloga, prema navodima novinske agencije RIA:

- Da se isključi mogućnost daljeg širenja NATO-a i članstva Ukrajine u Alijansi;

- Da se ne raspoređuju dodatne trupe i oružje izvan zemalja u kojima su bili u maju 1997. godine (prije članstva u NATO istočnoevropskih država), osim u iznimnim slučajevima uz pristanak Rusije i NATO članica;

- Da NATO obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, Kavkazu i centralnoj Aziji - Da se ne raspoređuju rakete srednjeg i kratkog dometa tamo gdje mogu da pogode teritoriju druge strane;

- Da se ne sprovode vježbe više od jedne brigade u usaglašenoj graničnoj zoni i da se redovno razmjenjuju informacije o vojnim vježbama;

- Da se potvrdi da se strane ne smatraju protivnicima i da se saglase da sve sporove rješavaju mirno i da se uzdrže od upotrebe sile;

- Da se ne stvaraju uslovi koje bi druga strana mogla da smatra prijetnjom;

- Da se uspostave veze za hitne kontakte.

Zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov prvi put je detaljno predstavio zahtjeve Moskve, a u obraćanju novinarima je poručio da Rusija i Zapad moraju da počnu sa čistih poziicija da bi obnovili odnose.

"Stav koji Sjedinjene Države i NATO zastupaju proteklih godina da agresivno pogoršavju bezbjednosnu situaciju je apsolutno neprihvatljiv i izuzetno opasan. Washington i njegovi NATO saveznici trebalo bi hitno da zaustave redovne neprijateljske akcije protiv naše zemlje, uključujući neplanirane vježbe, opasne manevre vojnih brodova i aviona, i zaustave vojni razvoj ukrajinske teritorije", rekao je Rjabkov.

U Washingtonu, portparolka Bijele kuće Jen Psaki rekla je da su Sjedinjene Države vidjele prijedlog Rusije o početku razgovora i da razgovaraju sa evropskim saveznicima i partnerima.

"Neće biti razgovora o evropskoj bezbjednosti bez naših evropskih saveznika i partnera. Nema kompromisa u pogledu ključnih principa evropske bezbjednosti, uključujući i to da sve zemlje imaju pravo da odlučuju o svojoj budućnosti i spoljnoj politici, bez miješanja spolja", naglasila je Psaki.

Ukrajina i Amerika tvrde da je Rusija rasporedila više od 90.000 vojnika blizu ukrajinske granice i je možda spremna za invaziju, što Moskva demantuje. Rusija navodi da je ugrožavaju sve tješnje veze NATO i Ukrajine, koja želi da postane članica, i mogućnost raspoređivanja NATO raketa na ukrajinskkoj teritoriji.

Psaki je rekla da Sjedinjene Države razgovaraju sa Rusijom decenijama, i da ne vidi razlog zašto to ne bi bio slučaj i u budućnosti da bi se smanjila nestabilnost, ali je ponovila da će to biti urađeno u partnestvu sa evropskim saveznicima.

Sam Greene, profesor ruske politike na Kraljevskom koledžu u Londonu, tvitovao je da predsjednik Vladimir Putin "povlači granicu oko post-sovjetskog prostora i stavlja znak da se "treba držati podalje" od njega.

"To nije sporazum, već objava. Međutim, to ne mora da znači da je to uvod u rat. To je opravdanje za Moskvu da i dalje bude u stanju pripravnosti, da bi poremetila Washington i druge. Pitanje je koliko dugo to može da se održi, prije nego što više ne bude efikasno", naveo je Greene.

Rjabkov je rekao novinarima da Rusija više nije sprema da podnosi aktuelnu situaciju i pozvao SAD da ozbiljno razmotre prijedlog, proslijeđen Washingtonu početkom nedjelje, i brzo konstruktivno odgovori.

Dodao je da je Moskva spremna da već u subotu započne razgovore, i predložio Ženevu kao moguće mesto razgovora.

See all News Updates of the Day

Mediji: Američki zvaničnici kažu da je Izrael izveo raketni udar na Iran

Mapa Irana (Foto: AP)
Mapa Irana (Foto: AP)

Izrael je u petak po lokalnom vremenu izveo raketni udar na lokaciju u Iranu, javili su američki mediji pozivajući se na neimenovane zvaničnike SAD.

U izvještajima mreža ABC, CBS i NPR nije objavljeno više detalja o lokaciji ili meti očiglednog raketnog udara.

Portparol izraelske vojske rekao je za Glas Amerike da nema komentar "u ovom trenutku" na tvrdnje američkih medija, oko sat vremena nakon što su se izvještaji pojavili.

Međutim, iranski zvaničnik u izjavi za Reuters kaže da su eksplozije koje su se čule u Isfahanu rezultat aktiviranja iranskih sistema protivvazdušne odbrane, kao i da na Iran nije izveden nikakav raketni napad.

Nekoliko iranskih nuklearnih lokacija nalazi se u provinciji Isfahan, uključujući Natanz, centralni dio iranskog programa obogaćivanja uranijuma. Iranska državna televizija javila je da nijedno nuklearno postrojenje nije oštećeno.

Isti medij objavio je da su na nebu iznad grada Isfahana uočena tri drona, poslije čega se aktivirao PVO sistem i uništio letjelice.

Agencija AP javila je da su komercijalni letovi počeli da skreću sa rute iznad zapadnog Irana. „Letovi iznad gradova Isfahana, Širaza i Teherana su obustavljeni”, javili su državni mediji.

Američka televizija NBC je, pozivajući se na izvore iz Pentagona, objavila da je Izrael ranije u četvrtak obavijestio SAD da će odgovoriti na napad Irana.

Izraelski zvaničnici su ranije danas obavijestili američke zvaničnike da stiže odgovor. Izraelska ambasada u Washingtonu odbila je da komentariše da li je Izrael izvršio napad na Iran. CIA je odbila da komentariše.

Iran je prošlog vikenda lansirao stotine bespilotnih letjelica i projektila tokom napada na Izrael. Teheran je tom operacijom odgovorio na napad na iranski konzulat u Siriji u kojem su ubijena dvojica generala Iranske revolucionarne garde.

Iran je za taj napad okrivio Izrael, koji nije preuzeo odgovornost.

Tokom iranskog napada, većina dronova i projektila oborena je prije nego što je stigla do izraelske teritorije.

Iranski ministar spoljnih poslova je u četvrtak rekao pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija da Izrael „mora biti primoran da zaustavi svaki dalji vojni avanturizam protiv naših interesa”.

Prethodno je Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, upozorio da je Bliski istok u „trenutku maksimalne opasnosti”. Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad 13. aprila.

Izraelski napad na Gazu počeo je nakon što je palestinska eksremistička grupa Hamas napala Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 i otevši 250 ljudi.

U izraelskoj ofanzivi koja je uslijedila ubijeno je više od 34.000 Palestinaca, prema podacima lokalnog ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas. Grupe koje podržava Iran objavile su podršku Palestincima, započevši napade iz Libana, Jemena i Iraka.

Amerika uvela nove sankcije Iranu zbog napada na Izrael

Američke sankcije usmerene su na iransku proizvodnju dronova. (Foto: AP/Patrick Semansky)
Američke sankcije usmerene su na iransku proizvodnju dronova. (Foto: AP/Patrick Semansky)

Sjedinjene Države su uvele nove sankcije Iranu koje ciljaju proizvodnju njegovih nenaoružanih letjelica poslije napada na Izrael, a predsjednik SAD Joe Biden rekao je da su lideri G7 posvećeni zajedničkom djelovanju kako bi povećali ekonomski pritisak na Teheran.

Biden je rekao da su Sjedinjene Države i saveznici pomogli Izraelu da se odbrani od napada raketama i dronovima 13. aprila i da sada pozivaju Iran na odgovornost novim sankcijama i kontrolom izvoza.

„Sankcije ciljaju lidere i entitete povezane sa Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC), iranskim Ministarstvom odbrane i programom raketa i bespilotnih letjelica iranske vlade koji su omogućili ovaj drski napad”, naveo je Biden u saopštenju.

„A naši saveznici i partneri imaju ili će izdati dodatne sankcije i mjere za ograničavanje iranskih destabilizujućih vojnih programa”, rekao je Biden.

U saopštenju američkog Sekretarijata finansija navodi se da su sankcije usmjerene na 16 pojedinaca i dva entiteta koji omogućavaju iransku proizvodnju bespilotnih letjelica, uključujući tipove motora koji pokreću dronove Shahed, koji su korišteni u napadu 13. aprila.

Trezor je rekao da će također odrediti pet kompanija u više jurisdikcija koje obezbjeđuju komponente za proizvodnju čelika iranskoj kompaniji Khouzestan Steel (KSC), jednom od najvećih iranskih proizvođača čelika, ili kupuju gotove čelične proizvode KSC.

Na meti su i tri podružnice iranskog proizvođača automobila Bahman Group, za koje se navodi da je novčano podržavala IRGC.

U saopštenju se navodi da Sekretarijat za trgovinu SAD također nameće nove kontrole kako bi Iranu ograničio pristup tehnologijama, kao što je osnovna komercijalna mikroelektronika.

Teheran je saopštio da je izveo napad 13. aprila u znak odmazde za pretpostavljeni izraelski napad na zgradu konzulat u Damasku u kojem su 1. aprila ubijena dva generala i još nekoliko osoba.

Izrael je najavio da će uzvratiti, dok je visoki komandant Iranske revolucionarne garde rekao u četvrtak da bi Iran mogao da preispita sopstvenu „nuklearnu doktrinu” poslije izraelskih prijetnji.

Istovremeno sa Amerikom i Velika Britanija je uvela sankcije protiv nekoliko iranskih vojnih organizacija, pojedinaca i entiteta uključenih u industriju bespilotnih letjelica i balističkih projektila. Britanija je saopštila da su ove sankcije obuhvatile Generalštab oružanih snaga i mornaricu Iranske garde, navodi se u zvaničnom obaveštenju.

„Koristimo ekonomske alate Ministarstva finansija da degradiramo i poremetimo ključne aspekte iranske zlonamjerne aktivnosti, uključujući njegov program bespilotnih letjelica i prihod koji režim generiše da podrži svoj terorizam”, rekla je u saopštenju američka sekretarica za finansije Janet Yellen.

„Nastavićemo da raspoređujemo naša ovlaštenja za sankcije kako bismo se suprotstavili Iranu daljim akcijama u narednim danima i nedjeljama”, dodale je ona.

Odluka SAD usledila je nakon što su ministri finansija i guverneri centralnih banaka G7, grupe čiji su članovi sedam najrazvijenijih industrijskih demokratija, poslije sastanka saopštili da će „osigurati blisku koordinaciju svake buduće mjere za smanjenje sposobnosti Irana da nabavi, proizvodi ili prenosi oružje za podršku destabilizovanju regionalnog aktivnosti”.

Lideri Evropske unije također su u srijedu odlučili da pojačaju sankcije Iranu nakon što je napad Teherana na Izrael izazvao zabrinutost zbog šireg sukoba na Bliskom istoku.

Nastavljeno suđenje Trumpu, izuzeto dvoje porotnika

Bivši predsjednik Donald Trump u sudnici u New Yorku. (Foto: Reuters/Jabin Botsford/Pool)
Bivši predsjednik Donald Trump u sudnici u New Yorku. (Foto: Reuters/Jabin Botsford/Pool)

U New Yorku je u četvrtak izborom porote nastavljeno suđenje bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu po krivičnoj optužnici, a sudija koji vodi slučaj izuzeo je dvoje porotnika koji su izabrani prethodnih dana.

To znači da je u poroti, u kojoj bi trebalo da bude 12 članova i šestero koji su im zamjena, ostalo samo petoro ljudi.

Jedan porotnik je izuzet nakon što su tužioci naveli da nije naveo da je u prošlosti imao probleme sa zakonom. Sudija ga ja izuzeo nakon dodatnog ispitivanja, ali nije naveo razlog za izuzeće.

Jedna porotnica je ranije u četvrtak izuzeta jer je navela da se osjećala zastrašenom nakon što su objavljeni neki aspekti njenog identiteta, rekao je sudija

U obraćanju sudu, porotnica je rekla da su je kontaktirali porodica, prijatelji i kolege nakon što su iz medijskih izvještaja zaključili da je u poroti.

"Ne vjerujem da u ovom trenutku mogu da budem fer i nepristrasna, i da ne dozvolim da spoljni faktori utiču na moju odluku u sudnici", rekla je porotnica, jedna od sedmoro koji su izabrani ove nedelje.

"Izgubili smo vjerovatno veoma dobrog porotnika", rekao je sudija Juan Merchan, nakon što je porotnica izuzeta, a medijima je naložio da se uzdržavaju od toga da objavljuju odgovore mogućih porotnika o tome gdje rade.

Odluka o izuzeću porotnika pokazuje koliko je veliki pritisak na prvom suđenju jednom američkom predsjedniku po krivičnoj optužnici.

Trump je kritikovao svjedoke, sudske zvaničnike uključene u slučaj i njihove porodice, zbog čega mu je Merčan uveo djelimičnu zabranu komentarisanja slučaja.

Jedan od tužilaca Christopher Conroy rekao je da je Trump već prekršio zabranu nedavnim objavama na društvenim mrežama o svom bivšem advokatu i potencijalnom svjedoku tužilaštva Michaelu Cohenu. U jednoj od objava je takođe rekao da prikriveni liberalni aktivisti lažu sudiju da bi bili u poroti.

Mnogi potencijalni porotnici nisu izabrani zato što su rekli da ne bi bili u mogućnosti da procijene da li je Trump, republikanski predsjednički kandidat, kriv ili nevin.

Advokati su u četvrtak nastavili da biraju porotnike koji će na kraju odlučivati o Trumpovoj sudbini na suđenju, samo nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora na kojima će mu rival ponovo biti aktuelni predsjednik Joe Biden.

Zadatak im je da pronađu Njujorčane koji mogu da budu fer prema Trumpu u gradu koji mahom podržava demokrate, a gdje je bivši predsjednik zaradio reputaciju biznismena i tajkuna za nekretnine.

Trump se izjasnio da nije kriv po 34 tačke optužnice da je falsifikovao dokumenta da prikrije isplate porno glumici Stormy Daniels da bi šutjela o navodnoj aferi.

Suđenje je počelo u ponedeljak, a među porotom su za sada jedna medicinska sestra, inženjer i dva advokata. Sudija je rekao da će identiteti 12 porotnika i šestoro ljudi koji bi ih mijenjali biti poznati samo Trumpu, njegovim advokatima i tužiocima.

Ako se ove nedjelje izaberu svi porotnici, u ponedeljak bi mogli da budu izneseni uvodni argumenti.

Ako bude proglašen krivim, Trump i dalje može da obavlja položaj predsjednika ali je polovina nezavisnih birača i 25 odsto republikanaca navelo da ne bi glasalo za njega ako bude osuđen, pokazala je nedavna anketa agencije Reutersa i Ipsosa.

Prema istoj anketi, 64 procenta ispitanika navelo je da su optužbe u slučaju u New Yorku "donekle ozbiljne".

Suđenje bi trebalo da traje 6 do 8 nedjelja i nije jedino s kojim je Trump suočen. Međutim, još se ne zna kada će početi suđenja u Georgiji i Washingtonu po optužbama za pokušaje da prekroji izbornu volju, niti na Floridi gdje je optužen za pogrešno rukovanje povjerljivim dokumentima.

Trump se izjasnio da nije kriv u sva tri slučaja za koje, bez iznošenja dokaza, tvrdi da su dio napora Bidenovih pristalica da poremete njegovu predizbornu kampanju.

Banjaluka: Kolektivno negiranje genocida u Srebrenici

Skup u Banjaluci povodom rezolucije o Srebrenici o kojoj će se u Ujedinjenim nacijama raspravljati idućeg mjeseca.
Skup u Banjaluci povodom rezolucije o Srebrenici o kojoj će se u Ujedinjenim nacijama raspravljati idućeg mjeseca.

Vlasti Republike Srpske na čelu sa predsjednikom Miloradom Dodikom provode četvrtak negirajući genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine, organizirajući događaje u Narodnoj skupštini i na ulicama Banjaluke.

Entitetski poslanici, javlja RTRS, prvo su usvojili izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine, a kojim se negira počinjeni genocid u Srebrenici.

Poslanici, suprotno utvrđenim sudskim činjenicama uključujući i presude Haškog tribunala, utvrdili su i zaključke u kojima se navodi kako je termin „genocid” za Srebrenicu netačan.

Poslanici također, prihvatajući izvještaj, zaključuju kako je maksimalan broj ubijenih Srebreničana do 3.000, umanjujući tako broj pogubljenih.

U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida u Srebrenici.

Nakon sjednice, organiziran je skup u centru Banjaluke kako bi političari i građani, koji su prema izvještajima stigli iz raznih krajeva entiteta Republika Srpska, usprotivili rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama i još jednom negirali počinjeni genocid.

„Nikada nećemo pristati na kojekakve lažne rezolucije”, rekao je u obraćanju Branimir Kojić, predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.

Skupu prisustvuje i Ana Brnabić, predjednica Narodne skupštine Srbije.

Banjalučki skup dolazi kao odgovor vlasti u entitetu Republika Srpska na predloženu rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.

Zvaničnici Republike Srpske i zvaničnica Srbije Ana Brnabić dolaze na skup „Srpska te zove”.
Zvaničnici Republike Srpske i zvaničnica Srbije Ana Brnabić dolaze na skup „Srpska te zove”.

Prije nekoliko dana, lokalne vlasti u Srebrenici donijele su odluku o promjeni naziva ulica, pa bi se Ulica Maršala Tita, trebala zvati Ulica Republike Srpske, a Trg Mihajla Bjelakovića trebao bi biti preimenovan u Trg Republike Srpske.

Ovih dana u sjedištu međunarodne organizacije u New Yorku održavaju se sastanci o rezoluciji koja bi se trebala razmatrati početkom maja.

Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije kaže za Glas Amerike kako je važno da se usvoji rezolucija o Srebrenici, jer je to registrirana historijska i pravna činjenica.

„Presuđen je čin genocida, a ovo je zakašnjelo međunarodno priznanje. Nisam iznenađen što Srbija lobira da se Rezolucija ne usvoji, ali sam šokiran retorikom u kojoj se pominje prijetnja miru. Međutim, to je operativni sistem po kojem rade Aleksandar Vučić i Milorad Dodik”, kaže Bassuener.

U New York su otputovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Željko Komšić.

„Nastavljamo aktivnosti s ciljem usvajanja rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici”, poručio je Bećirović putem društvene mreže Facebook.

Konsultacije su sazvale misije Njemačke i Ruande, zajedno sa stalnim misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Nizozemsk, Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i Sjedinjenih Država.

Glas Amerike je imao uvid nacrt rezolucije kojom se predviđa da 11. juli bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

„Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem, u cilju sprječavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti”, navedeno je u nacrtu rezolucije.

Memorijalni centar Potočari, 11. juli 2023.
Memorijalni centar Potočari, 11. juli 2023.

Zahvaljujući Rusiji, 2015. godine zaustavljena je rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija kojom bi se osudio genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine. U znak zahvalnosti tadašnjem ruskom ambasadoru u Vijeću sigurnosti Vitaliju Čurkinu koji je preminuo 2017. godine, u Istočnom Sarajevu mu je podignuta spomen ploča.

Negiranje genocida u Srebrenici konstantna je pojava u entitetu Republika Srpska, ali i susjednoj Srbiji. Genocid počinjen u Srebrenici ne priznaje ni Rusija.

Uporno negiranje genocida i odbijanje prihvatanja sudskih utvrđenih činjenica nagnalo je bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da 2021. godine, na kraju mandata, nametne zakone kojima se negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca tretira kao krivično djelo.

Uprkos tome, tužioci su mahom odbacuju takve prijave. Prema dostupnim podacima, samo je jedna optužnica podignuta nakon Inzovog nametanja izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Početkom ove godine, Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Vojina Pavlovića što je, kao predsjednik Upravnog odbora Udruženja Istočna Alternativa Republike Srpske, u Bratuncu 2023. godine veličao Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske osuđenog na doživotnu kaznu zatvora.

Memorijalni centar Srebrenica ipak je primijetio da je nakon Inzkovog djelovanja smanjeno negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločina. Izvještaj Memorijalnog centra je obuhvatio period maj 2022. - maj 2023. godine

Ratko Mladić u Haškoj sudnici, 8. juni 2021.
Ratko Mladić u Haškoj sudnici, 8. juni 2021.

Nakon što su pripadnici Vojske Republike Srpske predvođeni Mladićem ušli u Srebrenicu 11. jula 1995. godine, žene, djeca i starci nastojali su spas potražiti kod UNPROFOR-a u Potočarima, a plan vojno sposobnih muškaraca bio je da se kroz šumu probiju do Tuzle, koja bila pod kontrololom Armije Bosne i Hercegovine.

U narednim danima, srpske snage, provodeći plan genocida, strijeljale su više od 8.000 hiljada dječaka i muškaraca na različitim lokacijama na području Zvornika i Bratunca. Tačne informacije o grobnicama je preteško dobiti dok se traga za oko 1.000 žrtava genocida u Srebrenici.

Prema podacima Detektora, domaći, regionalni i međunarodni sudovi osudili su do sada 54 osobe za genocid u Srebrenici i druge zločine na ukupno 781 godinu zatvora.

Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih tokom rata Bosni i Hercegovini. Također na doživotnu kaznu zatvora osuđen je i Radovan Karadžić, ratni predsjednik entiteta Republika Srpska

Izvještaju je doprinijela Amina Bijelonja Muminović.

Firma iz Egipta nudi bijeg iz Gaze - 5.000 dolara po osobi

Mohamed Raed je organizovao prikupljanje novca za svoju šestočlanu porodicu, nakon što je agencija podigla ratne naknade za "koordinaciju" na 5.000 dolara po odraslom i 2.500 dolara po djetetu. "Čak i da ste imali novac, sve ste potrošili na rat". U Kairu, Egipat, 30. mart 2024.
Mohamed Raed je organizovao prikupljanje novca za svoju šestočlanu porodicu, nakon što je agencija podigla ratne naknade za "koordinaciju" na 5.000 dolara po odraslom i 2.500 dolara po djetetu. "Čak i da ste imali novac, sve ste potrošili na rat". U Kairu, Egipat, 30. mart 2024.

Iz svog doma u Kairu, Etemad Abu Tahoun sa užasom gleda - iz sata u sat - televizijske vijesti o razaranju u Gazi.

Njen jedini sin, 23-godišnji Momen, zarobljen je na palestinskoj teritoriji. Kratak, prekinut video poziv potvrdio je da je još uvijek živ - prije nego što je nestao signal.

Ona pokušava da prikupi dovoljno novca da plati bjekstvo svog sina.

"Pomoći ću mu da pobjegne od ubijanja", rekla je ona. "I njegovo prisustvo će mi biti podrška dok se krećem kroz izazove koji su pred nama."

Ali bjekstvo iz Gaze nije lako. Egipat je zatvorio prelaz Rafah za većinu Palestinaca, strahujući od egzodusa izbjeglica.

Otkako je u oktobru izbio rat između Izraela i Hamasa, Egipat je dozvolio samo jednoj turističkoj agenciji, po imenu Hala, da obavlja prekogranična putovanja iz Gaze u Egipat - u onome što naziva "koordinacijom".

Firma se nalazi u kancelariji matične kompanije, Organi, u Kairu.

Naknade za njihove usluge navodno su porasle 14 puta u odnosu na predratnu cijenu, na 5.000 dolara po odrasloj osobi i upola manje za djecu. To je daleko iznad mogućnosti većine Palestinaca - posebno onih koji su izgubili svoje domove i sredstva za život u ratu.

Mohamed Raed, palestinski student medicine koji živi u Kairu, prikuplja sredstva kako bi platio za šest raseljenih članova porodice da pobjegnu iz izbjegličkog kampa u Gazi.

"Ako želim da nastavim studije ovdje i uspijem u životu, želim da vidim to [zadovoljstvo] na licima i u očima moje porodice. Ako oni nisu ovdje sa mnom, sav moj trud, sve ono što uradim, sve je uzalud", rekao je on.

Iz agencije Hala nisu odgovorili na zahtjeve Glasa Amerike za komentar.

Agencija sada obavlja 40 odsto svih prelazaka iz Gaze u Egipat, prema Arapskoj organizaciji za ljudska prava sa sjedištem u Kairu. Direktor organizacije Ala Šalabi rekao je da optužbe za profiterstvo predstavljaju pokušaj da se skrene pažnja sa akcija Izraela - i pohvalio napore Egipta da pošalje pomoć u Gazu.

"Pohvaljujemo izuzetne napore ove zajednice i zemlje, koja se bori sa sopstvenim ekonomskim poteškoćama, za pružanje značajne podrške", rekao je Šalabi.

Uprkos protestima u Kairu koji pozivaju na promjenu politike, egipatska vlada saopštava da ne planira da otvori prelaz Rafah sa Gazom.

Hamada Elrasam doprinijela je pisanju ovog izvještaja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG