Najnovije
Rusija uputila oštre zahtjeve Zapadu uvezi NATO-a, Bijela kuća u kontaktu sa evropskim saveznicima
Rusija je saopštila u petak da želi pravno obavezujuće garancije da će NATO odustati od vojnih aktivnosti u centralnoj i istočnoj Evropi i da neće u članstvo primiti Ukrajinu i druge bivše sovjetske republike, u okviru ambicioznih zahtjeva o kojima želi da pregovara sa Zapadom. SAD i njihovi saveznici su već odbacili te zahtjeve.
Zahtjevi su dio bezbjednosnog paketa za koji Moskva kaže da je ključan za smirivanje napetosti koje su se dodatno zaoštrile nakon što su zapadne zemlje optužile Rusiju da se priprema za potencijalni novi napad na Ukrajinu, što Kremlj demantuje.
Međutim, gotovo je sigurno da će Amerika i njeni saveznici odbaciti ruski prijedlog, s obzirom na to da su više puta naglasili da se Rusija ne pita kada je riječ o proširenju NATO-a.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da bi tokom bezbjednosnih pregovora sa Moskvom u obzir morali da se uzmu stavovi Alijanse, te da bi uključivali Ukrajinu i druge partnere.
Zahtjevi Rusije upućeni Zapadu
Ključne tačke ruskog prijedloga, prema navodima novinske agencije RIA:
- Da se isključi mogućnost daljeg širenja NATO-a i članstva Ukrajine u Alijansi;
- Da se ne raspoređuju dodatne trupe i oružje izvan zemalja u kojima su bili u maju 1997. godine (prije članstva u NATO istočnoevropskih država), osim u iznimnim slučajevima uz pristanak Rusije i NATO članica;
- Da NATO obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, Kavkazu i centralnoj Aziji - Da se ne raspoređuju rakete srednjeg i kratkog dometa tamo gdje mogu da pogode teritoriju druge strane;
- Da se ne sprovode vježbe više od jedne brigade u usaglašenoj graničnoj zoni i da se redovno razmjenjuju informacije o vojnim vježbama;
- Da se potvrdi da se strane ne smatraju protivnicima i da se saglase da sve sporove rješavaju mirno i da se uzdrže od upotrebe sile;
- Da se ne stvaraju uslovi koje bi druga strana mogla da smatra prijetnjom;
- Da se uspostave veze za hitne kontakte.
Zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov prvi put je detaljno predstavio zahtjeve Moskve, a u obraćanju novinarima je poručio da Rusija i Zapad moraju da počnu sa čistih poziicija da bi obnovili odnose.
"Stav koji Sjedinjene Države i NATO zastupaju proteklih godina da agresivno pogoršavju bezbjednosnu situaciju je apsolutno neprihvatljiv i izuzetno opasan. Washington i njegovi NATO saveznici trebalo bi hitno da zaustave redovne neprijateljske akcije protiv naše zemlje, uključujući neplanirane vježbe, opasne manevre vojnih brodova i aviona, i zaustave vojni razvoj ukrajinske teritorije", rekao je Rjabkov.
U Washingtonu, portparolka Bijele kuće Jen Psaki rekla je da su Sjedinjene Države vidjele prijedlog Rusije o početku razgovora i da razgovaraju sa evropskim saveznicima i partnerima.
"Neće biti razgovora o evropskoj bezbjednosti bez naših evropskih saveznika i partnera. Nema kompromisa u pogledu ključnih principa evropske bezbjednosti, uključujući i to da sve zemlje imaju pravo da odlučuju o svojoj budućnosti i spoljnoj politici, bez miješanja spolja", naglasila je Psaki.
Ukrajina i Amerika tvrde da je Rusija rasporedila više od 90.000 vojnika blizu ukrajinske granice i je možda spremna za invaziju, što Moskva demantuje. Rusija navodi da je ugrožavaju sve tješnje veze NATO i Ukrajine, koja želi da postane članica, i mogućnost raspoređivanja NATO raketa na ukrajinskkoj teritoriji.
Psaki je rekla da Sjedinjene Države razgovaraju sa Rusijom decenijama, i da ne vidi razlog zašto to ne bi bio slučaj i u budućnosti da bi se smanjila nestabilnost, ali je ponovila da će to biti urađeno u partnestvu sa evropskim saveznicima.
Sam Greene, profesor ruske politike na Kraljevskom koledžu u Londonu, tvitovao je da predsjednik Vladimir Putin "povlači granicu oko post-sovjetskog prostora i stavlja znak da se "treba držati podalje" od njega.
"To nije sporazum, već objava. Međutim, to ne mora da znači da je to uvod u rat. To je opravdanje za Moskvu da i dalje bude u stanju pripravnosti, da bi poremetila Washington i druge. Pitanje je koliko dugo to može da se održi, prije nego što više ne bude efikasno", naveo je Greene.
Rjabkov je rekao novinarima da Rusija više nije sprema da podnosi aktuelnu situaciju i pozvao SAD da ozbiljno razmotre prijedlog, proslijeđen Washingtonu početkom nedjelje, i brzo konstruktivno odgovori.
Dodao je da je Moskva spremna da već u subotu započne razgovore, i predložio Ženevu kao moguće mesto razgovora.
See all News Updates of the Day
Izraelski zračni napad pogodio centar Bejruta, kažu sigurnosni izvori
Snažan izraelski zračni napad ciljao je u subotu centar Bejruta, rekli su sigurnosni izvori, potresajući libanonsku prijestolnicu dok Izrael nastavlja ofanzivu protiv grupe Hezbollah koju podržava Iran.
Najmanje četiri osobe su ubijene, a 23 ranjene u napadu u bejrutskom naselju Basta, izvijestila je Hezbolahova televizija al-Manar, pozivajući se na ministarstvo zdravlja.
Libanska Nacionalna novinska agencija saopćila je rano u subotu da je napad rezultirao velikim brojem mrtvih i ozlijeđenih te da je uništena zgrada od osam spratova. Snimci koje je emitovala libanska stanica Al Jadeed pokazuju najmanje jednu uništenu zgradu i nekoliko drugih teško oštećenih oko nje.
Izrael je koristio bombe za uništavanje bunkera u napadu, ostavljajući dubok krater, navodi agencija. Bejrut je jako zaudarao na eksploziv nekoliko sati nakon napada.
Eksplozije su potresle glavni grad oko 4 sata ujutro, rekli su svjedoci Reutersa. Sigurnosni izvori rekli su da su u napadu bačene najmanje četiri bombe.
To je bio četvrti izraelski zračni napad ove sedmice usmjeren na centralno područje Bejruta, gdje je najveći dio izraelskih napada usmjeren na južna predgrađa koja kontroliše Hezbollah. U nedjelju je u izraelskom zračnom napadu ubijen medijski zvaničnik Hezbollaha u distriktu Ras al-Nabaa u centralnom Bejrutu.
Izrael je ubio nekoliko vođa svog dugogodišnjeg neprijatelja Hezbollaha, najvažnijeg saveznika Teherana u regionu, u zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta.
Izrael je pokrenuo veliku ofanzivu protiv Hezbollaha u Libanu u septembru, nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava izazvanih ratom u Gazi, udarajući po širokim područjima Libana vazdušnim napadima i slanjem trupa na jug.
Sukob je počeo kada je Hezbollah otvorio vatru u znak solidarnosti sa svojim palestinskim saveznikom Hamasom nakon što je 7. oktobra 2023. pokrenuo napad na južni Izrael.
U tom napadu, Hamasovi militanti ubili su 1.200 ljudi i zarobili oko 250 talaca, što je izazvalo rat u Gazi. Izrael kaže da vjeruje da Hamas još uvijek drži 101 taoca, uključujući 35 za koje vojska kaže da su mrtvi.
U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi poginulo je više od 44.000 ljudi, prema teritorijalnom ministarstvu zdravlja, koje u svom broju ne pravi razliku između boraca i civila.
Hamas u Gazi i Hezbollah u Libanu su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zapadne zemlje označile kao terorističke grupe.
Američki posrednik otputovao je ove sedmice u Liban i Izrael u nastojanju da osigura prekid vatre. Izaslanik, Amos Hochstein, ukazao je da je postignut napredak nakon sastanaka u Bejrutu u utorak i srijedu, prije nego što je otišao na sastanak s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i ministrom odbrane Israelom Katzom.
Sjevernokorejske trupe gomilaju se u Rusiji. "Uskoro" ulaze u rat u Ukrajini, kaže šef Pentagona
Sjedinjene Države očekuju da će hiljade sjevernokorejskih vojnika koji se gomilaju u Rusiji "uskoro" ući u borbu protiv Ukrajine, izjavio je u subotu šef Pentagona Lloyd Austin.
Vjeruje se da se oko 10.000 sjevernokorejskih vojnika nalazi u ruskoj pograničnoj regiji Kursk, rekao je Ostin, gdje su "integrisani u ruske formacije".
"Na osnovu onoga o čemu su obučeni, načina na koji su integrisani u ruske formacije, u potpunosti očekujem da ću ih uskoro vidjeti u borbama", rekao je Austin novinarima tokom zaustavljanja u pacifičkoj državi Fidži.
Austin je rekao da "nije vidio značajnije izvještaje" o tome da su sjevernokorejske trupe "aktivno uključene u borbu" do danas.
Zvaničnici južnokorejske vlade i istraživačka grupa u četvrtak su rekli da je Rusija Pjongjangu dostavila naftu, protivvazdušne rakete i ekonomsku pomoć u zamjenu za trupe.
Kijev je upozorio da je Moskva, zajedno sa sjevernokorejskim vojnicima, sada okupila snage od 50.000 vojnika da povrate dijelove pograničnog regiona koje su zauzele ukrajinske snage.
Ukrajina je preuzela dio Kurska u avgustu tokom munjevite ofanzive, iako su njene trupe bile malo razvučene u regionu Donjecka, koji je podnio teret skoro trogodišnjih borbi.
U Washingtonu se proširuju pozivi na ukidanje trgovinskog statusa Kine
Utjecajni članovi Kongresa, uključujući senatora koji je spreman da postane državni sekretar u dolazećoj Trumpovoj administraciji, snažno vrše pritisak da se povuku Trajni normalni trgovinski odnosi Kine sa SAD.
Uobičajeno poznat kao status „najpovoljnije nacije“, PNTR znači da se kineskoj robi koja se uvozi u Sjedinjene Države odobravaju najpovoljniji uslovi koje ta zemlja nudi kada primjenjuje carine i druga ograničenja.
Kina je dobila PNTR 2000. godine, dok se pripremala za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Od tada su neke od prednosti koje status daje uklonjene sankcijama koje je primijenila prva Trumpova administracija i povećane za vrijeme predsjedavanja Joea Bidena.
Nekoliko zemalja koje nisu PNTR
Potpuno uklanjanje PNTR-a izložilo bi čitav širok spektar kineskog izvoza u SAD – 427,2 milijarde dolara vrijedan 2023. – još većim nametima. Carine koje su SAD nametnule na robu iz zemalja bez PNTR kreću se od najmanje 35% do čak 100%.
Trenutno postoje samo četiri zemlje u svijetu koje nemaju status PNTR-a sa SAD: Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja i Kuba. Sjeverna Koreja i Kuba nikada nisu imale status PNTR, dok je status PNTR Rusije i Bjelorusije ukinut nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, koju je omogućila Bjelorusija.
Ako se na robu iz Kine nametnu normalne carine koje nisu PNTR, a povećane carine koje su primjenjivale Trumpove i Bidenove administracije prema članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, prosječni porez na kineski uvoz mogao bi se približiti 60%. Tokom svoje kampanje ove godine, novoizabrani predsjednik Donald Trump predložio je uvođenje carine od 60 posto na kinesku robu, iako nije jasno kako je došao do te brojke.
Asertivnija politika
Ove sedmice je američko-kineska komisija za ekonomski i sigurnosni pregled izdala svoj godišnji izvještaj Kongresu. Među njegovim preporukama za promjenu odnosa SAD s Kinom bilo je i opoziv PNTR-a. Dvostranačko vijeće, koje izdaje godišnje izvještaje od 2002. godine, ranije nije jednoglasno pozivalo na opoziv PNTR-a.
U izvještaju se Kina optužuje da se "uključuje u prakse kao što su krađa intelektualnog vlasništva i manipulacija tržištem". U njemu se navodi da bi ukidanje PNTR-a poboljšalo utjecaj SAD u trgovinskim pregovorima i "da bi signaliziralo pomak ka asertivnijoj trgovinskoj politici koja ima za cilj zaštitu američkih industrija i radnika od ekonomske prisile".
Upitan za komentar ove priče, Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu, poslao je Glasu Amerike saopštenje u kojem kritikuje komisiju.
"[Američko-kineska komisija za ekonomsku i sigurnosnu reviziju] već dugo izdaje takozvane izvještaje o Kini, koji su puni dezinformacija i blaćenja, zasnovane na njenoj ukorijenjenoj pristrasnosti o Kini", rekao je Liu.
"Na PNTR-u, nakon sporazuma između Kine i SAD-a o pristupanju Kine WTO-u, SAD su 2001. objavile da će Kini dati Stalni status normalnih trgovinskih odnosa. Pokušaji da se trgovinski i ekonomski odnosi Kine i SAD-a povuku natrag u eru Hladnog rata krši pravila Svjetske trgovinske organizacije i samo će naštetiti zajedničkim interesima obje zemlje i poremetiti globalnu ekonomiju."
Zakonodavni napori
Izvještaj američko-kineske komisije za ekonomsku i sigurnosnu reviziju uslijedio je nakon predstavljanja zakona 14. novembra od strane predstavnika Johna Moolenaara, predsjedavajućeg Komisije za odabir Predstavničkog doma Komunističke partije Kine, kojim bi se službeno okončao status Kine PNTR.
Moolenaar je opisao davanje Kini PNTR kao eksperiment koji nije uspio, navodeći u izjavi da bi ukidanje "zaštitilo našu nacionalnu sigurnost, podržalo otpornost lanca nabavke i vratilo proizvodne poslove SAD-u i našim saveznicima".
U septembru je sličan zakon uveden u Senat. Jedan od ključnih sponzora bio je senator Floride Marko Rubio, koga je novoizabrani predsjednik Donald Trump predložio da bude državni sekretar u svojoj novoj administraciji.
Oba zakona uključuju jezik koji bi precizirao da se 100% carine primjenjuju na širok spektar proizvoda uvezenih iz Kine, uključujući potrošačku elektroniku, mašine, opremu za solarnu energiju i još mnogo toga.
Predviđanje ekonomskog rasta
Pristalice eliminacije kineskog statusa PNTR tvrde da bi to dovelo do povećanja proizvodnje u Sjedinjenim Državama, ekonomskog rasta i povećanja dobro plaćenih poslova.
Kada je u septembru objavljen senatski zakon o oduzimanju Kine od PNTR-a, senator Tom Cotton je rekao: “Ovo sveobuhvatno ukidanje statusa Kine PNTR-a i reforma trgovinskih odnosa SAD-a i Kine zaštitit će američke radnike, poboljšati našu nacionalnu sigurnost i okončati kineske komuniste, te utjecati na našu ekonomiju.”
U izjavi objavljenoj kada je predstavljen zakon o Moolenaaru, Michael Stumo, izvršni direktor zagovaračke organizacije Koalicija za prosperitetnu Ameriku, rekao je: „Jačanje američkih domaćih industrijskih kapaciteta je najvažnije za rast ekonomije, stvaranje dobro plaćenih radnih mjesta i očuvanje budućnosti naše nacije . ... Kongresna ukidanja statusa Kine [PNTR] je neophodan korak da se osigura američki prosperitet i nezavisnost."
Predviđanje katastrofe
S druge strane argumenta, mnogi ekonomisti i organizacije za zagovaranje trgovine kažu da bi veliki skokovi carina na kinesku robu bili ekonomski katastrofalni za SAD.
Marcus Noland, izvršni potpredsjednik i direktor studija na Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju, rekao je za Glas Amerike da kada su on i njegove kolege modelirali rezultate opoziva PNTR-a, nalazi su bili upravo suprotni od onoga što zagovornici politike očekuju. Utvrdili su sporiji privredni rast, više cijene i negativan utjecaj na proizvodnju.
“Oduzimanje statusa trajniT normalnih trgovinskih odnosa od Kine čini suprotno od onoga što bi zagovornici željeli”, rekao je Noland. “To zapravo ne doprinosi industrijskom preporodu u Sjedinjenim Državama. Upravo suprotno. Ono što se dešava je da povećanjem carina na Kinu... činite industrijske inpute u Sjedinjenim Državama mnogo skupljima.
„I tako Sjedinjene Države postaju lokacija sa visokim troškovima proizvodnje za mnoge proizvođače i gube konkurentnost u tom sektoru“, rekao je.
Vremenom bi ekonomski rast i nivoi proizvodnje ponovo počeli da rastu, a porast cijena bi donekle opao, ali se nikada ne vraćaju na istu dugoročnu putanju, pokazali su nalazi.
"Nanosite trajnu štetu", rekao je Noland.
Američko Kinesko poslovno vijeće, ili USCBC, koje radi na produbljivanju trgovinskih veza između dvije najveće svjetske ekonomije, također se protivi planu.
„Opozivanje statusa Trajnih normalnih trgovinskih odnosa za Kinu bi značajno štetilo američkoj ekonomiji, potrošačima i preduzećima tako što bi podiglo cijene, uklonilo stotine hiljada radnih mjesta i otežalo američkim kompanijama da se takmiče na globalnom nivou“, predsjednik USCBC Craig Allen navodi se u izjavi poslanoj e-poštom Glasu Amerike.
“Svaka politika koja utječe na odnose SAD i Kine trebala bi biti usmjerena na postizanje specifičnih ciljeva, rješavanje nepoštenih kineskih tržišnih praksi i koordinaciju sa saveznicima i partnerima SAD-a, umjesto stvaranja jednostranog okvira koji ne postiže nijedan od ovih ciljeva”, dodao je Allen.
Maloljetnici bez pratnje u opasnosti prilikom ilegalnih prelazaka iz Meksika u SAD
Južni Teksas i dalje je jedna od najboljih destinacija za migrante mlađe od 18 godina koji ulaze u Sjedinjene Države bez dokumenata ili odraslih pratilaca. Iako je došlo do smanjenja broja prelazaka, opasnosti s kojima se ova djeca suočavaju i dalje su razlog za zabrinutost.
Građani Ukrajine pozdravljaju dozvolu za korištenje dalekometnih raketa, a neki misle da je došla prekasno
Mnogi Ukrajinci pozdravljaju odluku SAD da dopusti Ukrajini da izvrši udar duboko u rusku teritoriju. Ali na ulicama glavnog grada Ukrajine, mnogi takođe kažu da smatraju da je odluka pomalo i prekasna.
