Linkovi

Poslije 3 mjeseca rata, Rusija i dalje "zaglavljena" u Ukrajini


ARHIVA: Ruski tenk gori u Harkovu, drugom najvećem gradu u Ukrajini, 27. februara 2022.
ARHIVA: Ruski tenk gori u Harkovu, drugom najvećem gradu u Ukrajini, 27. februara 2022.

Kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, nadala se da će osvojiti zemlju u kratkom ratu koji će trajati samo nekoliko dana ili nedelja. Mnogi zapadni analitičari su isto mislili.

Međutim, kako se navršilo tri mjeseca od početka konflikta, Moskva je po svemu sudeći zaglavljena u produženom, isrcpljujućem ratu kome se ne nazire kraj, a postigla je malo uspjeha na terenu.

Moćne snage ruskog predsjednika Vladimira Putina nisu ostvarile brzu pobjedu, niti našle put da se Kremlju omogući da kontroliše veći dio Ukrajine i instalira marionetsku vladu.

Umjesto toga, ruski vojnici su bili zaglavljeni u predgrađima Kijeva i drugih velikih gradova gdje su naišli na snažan otpor Ukrajinaca. Konvoji ruskih tenkova su djelovali zaglavljeno na dugim dionicama autoputeva.

Nešto više od mjesec dana posle početka invazije, Rusija je u suštini priznala da brza operacija nije uspjela i povukla vojnike iz područja oko Kijeva, proglasivši da fokus premješta na istočni, industrijski regon Donbas, gdje se separatisti koje podržava Moskva bore sa ukrajinskim vojnicima od 2014.

Međutim, i ofanziva na istoku je po svemu sudeći takođe usporena, kako se zapadno oružje uliva u Ukrajinu da bi se ojačala njena vojska.

Ruska artiljerija i avioni neumorno gađaju ukrajinske položaje, u nastojanju da probiju odbranu izgrađenu tokom separastičkog konflikta. Postigli su samo mali napredak, što je pokazatelj i nedovoljnog broja ruskih vojnika i jačine ukrajinskog otpora. Rusija je nedavno izgubila stotine vojnika i desetine vozila u pokušaju da pređe jednu rijeku i izgradi mostobran.

“Rusi i dalje znatno zaostaju u odnosu na to gdje verujemo da su željeli da budu kada su započeli nove vojne aktivnosti u istočnom dijelu zemlje", ocenio je u petak Džon Kirbi, portparol Pentagona, dodajući da svakog dana u Donbasu mali gradovi i sela prelaze iz ruske pod ukrajinsku kontrolu i obrnuto.

U drugim dijelovima Ukrajine, ruski vojnici su metodično gađali zapadne isporuke oružja, municije i skladišta goriva, i ključnu infrastrukturu, u nadi da će tako vojno i ekonomski oslabiti Kijev.

Ali u tim operacijama, ruske snage su takođe nemilosrdno gađale gradove i neke od njih držale pod opsadom. U najnovijem slučaju koji pokazuje žrtve rata, 200 tijela je nađeno u srušenoj zgradi u Mariupolju, saopštile su u utorak ukrajinske vlasti.

Kremlj, po svemu sudeći, i dalje gaji ambiciozni cilj da se Ukrajina odsiječe od crnomorske obale sve do rumunske granice, čime bi Moskva dobila kopneni koridor do separatističke regije Transnistrije u Moldaviji, gdje su stacionirani ruski vojnici. Međutim, Rusija po svemu sudeći zna da taj cilj nije trenutno moguće ostvariti uz njene ograničene snage.

“Mislim da polako uviđaju da neće moći da ostvare sve, i svakako ne iz jednog pokušaja", kaže Džastin Kramp, bivši britanski vojnik koji je sada direktor strateške savjetodavne firme Sibilin.

Zbog gubitaka koje je pretrpjela, Moskva je prinuđena da se sve više oslanja na brzo sastavljene jedinice u Donbasu koje mogu da postignu samo mali napredak, rekao je.

“To je konstantna promjena smjera ka manjim ciljevima koje Rusija može da ostvari", smatra Kramp. “A mislim da su svoju strategiju smanjili da bi je bolje uskladili sa stvarnim kapacitetima na terenu."

Dvojica visokih ruskih zvaničnika su u utorak po svemu sudeći priznala da je napredak sporiji nego što se očekivalo. Sekretar ruskog Savjeta bezbjednosti Nikolaj Patrušev izjavio je da "ne juri nikakve rokove", a ministar odbrane Sergej Šojgu da je tempo operacija namjerno takav da bi se omogućilo civilima da se evakuišu, iako su ruske snage u više navrata gađale civilne mete.

Mnogi u Ukrajini i na Zapadu su vjerovali da će Putin potrošiti više resursa na Donbas da bi ostvario ubedljivu pobjedu do 9. maja, Dana pobjede, kada Moskva slavi poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Rusija je rat lažno nazvala kampanjom "denacifikacije Ukrajine" - zemlje koja ima demokratski izabranog jevrejskog predsjednika koji želi tješnje veze sa Zapadom.

ARHIVA - Mali broj posetilaca u tržnom centru Gum u Moskvi, 4. marta 2022. Tri meseca od početka invazije, obični Rusi osećaju posledice rata i finansijski i emotivno.
ARHIVA - Mali broj posetilaca u tržnom centru Gum u Moskvi, 4. marta 2022. Tri meseca od početka invazije, obični Rusi osećaju posledice rata i finansijski i emotivno.

Umjesto velike kampanje, međutim, Kremlj se opredijelio za taktičke mini-ofanzive kojima stalno nastoji da opkoli ukrajinske vojnike.

“Rusko rukovodstvo traži od vojnih komandanata da pokažu bar neke rezultate, i njima ne preostaje ništa drugo do da šalju nove vojnike u krvavi okršaj", kaže Mikola Sunhorovski, vojni ekspert u think tanku Razumkov centar u Kijevu.

Mnogi na Zapadu su očekivali i da Putin uvede masovnu mobilizaciju vojske, a britanski sekretar odbrane Ben Valas rekao je da bi to mogao da uradi na Dan pobjede. To se nije dogodilo, a Rusija nastavlja da se oslanja na ograničene vojne snage koje očigledno nisu dovoljne.

Masovna mobilizacija bi vjerovatno izazvala nezadovoljstvo u Rusiji, podstakla antiratno raspoloženje i nosila političke rizike. Režim se opredijelio za ograničenije opcije, a ruski poslanici izradili su prijedlog zakona da se podigne sadašnja starosna granica od 40 godina za one koji se prijavljuju da služe u vojsci.

Nedostatak resursa se vidio prošle nedelje u naglom ruskom povlačenju iz oblasti blizu Harkova, drugog najvećeg grada u Ukrajini, koji je bombardovan od početka rata. Neki od tih vojnika su, po svemu sudeći, preraspoređeni u Donbas, ali to nije bilo dovoljno da se promijeni stanje u regionu.

“Morali su da prorijede trupe oko Harkova jednostavno zato što su pokušali da suviše toga postignu sa premalo vojnika", kaže Filips O’Brajen, profesor strateških studija na Univerzitetu Sent Endruz u Škotskoj.

Sukobi u Donbasu su sve više artiljerijski okršaji i "mogli bi da traju tako još dugo bez mnogo kretanja na frontu", kaže.

Ukrajina, u međuvremenu, nastavlja da dobija zapadno oružje, uključujući američke dronove i haubice, poljske tenkove i drugu tešku opremu koja se odmah šalje na front.

Ukrajinski plan je jednostavan - izmoriti ruske snage narednih mjeseci što je duže moguće, dobiti vrijeme za prijem zapadnog oružja i obuku kako da se koristi a onda pokretanje kontraofanzive na jugoistoku", kaže Sunhorovski, vojni ekspert iz Kijeva.

On kaže da se Ukrajina nada da će dobiti još moćnije zapadno oružje, kao što su raketne rampe, protivbrodske projektile, i snažnije oružje protivvazdušne odbrane.

Predstavnici ruske tvrde struje upozoravaju da Moskva ne može da pobijedi ako ne sprovede veliku mobilizaciju i koncentriše sve resurse na odlučni napad. Igor Strelkov, bivši bezbjednosni zvaničnik koji je predvodio separatiste 2014. kritikovao je, kako kaže, "neodlučnost Kremlja", navodeći da ona može da vodi ka porazu.

Ukrajinske vlasti su sve smjelije zbog sporog tempa ruske ofanzive i sve veće zapadne podrške. Predsjednik Volodimir Zelenski je prošle nedelje potvrdio da bi potiskivanje Rusa na položaje prije invazije predstavljalo pobjedu, ali su neki savjetnici proglasili još ambicioznije ciljeve.

Savjetnik Mihajlo Podoljak kaže da Ukrajinu ne zanima prekid vatre "sve dok Rusija ne bude spremna da potpuno oslobodi okupirane teritorije", što je smjelo saopštenje koje po svemu sudeći pokazuje nadu da Ukrajina povrati Donbas i Krim.

Rusija, za to vrijeme, po svemu sudeći pokušava da iscrpi Ukrajinu metodično gađajući zalihe goriva i infrastrukturu. Kremlj se možda takođe nada da će se pažnja Zapada preusmjeriti na neku drugu stranu.

“Njihova nada je da ćemo potpuno izgubiti interesovanje za sukob u Ukrajini do ljeta", kaže Kramp. “Računaju na to da će zapadna publika izgubiti interesovanje kao što je bio slučaj sa Afganistanom prošle godine. Rusija smatra da joj vrijeme ide u prilog."

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG