Linkovi

Mnogi Rusi ne znaju da je Navalni umro


Građani u bioskopu u Sankt Peterburgu prate TV prenos godišnjeg obraćanja ruskog predsjednika Vladimira Putina federalnoj skupštini (Foto: REUTERS/Anton Vaganov)
Građani u bioskopu u Sankt Peterburgu prate TV prenos godišnjeg obraćanja ruskog predsjednika Vladimira Putina federalnoj skupštini (Foto: REUTERS/Anton Vaganov)

Hiljade Rusa su ranije ovog mjeseca satima stajale na hladnoći da odaju poštu opozicionom političaru Alekseju Navalnom posle njegove sahrane. Uzvikivali su anti-ratne slogane i pokrivali njegov grob sa toliko cvijeća da nije mogao da se vidi.

To je bio jedan od najvećih iskaza protivljenja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu od kako je izvršio invaziju na Ukrajinu, a dogodio se samo nekoliko nedelja uoči izbora na kojima je njegova pobjeda gotovo sigurna. Međutim, Rusi to nisu mogli da vide na televiziji.

Na jednom od glavnih državnih TV kanala, voditelj je na početku kritikovao Zapad i NATO. Na drugom kanalu, program je počeo pričom o prednostima tramvaja domaće proizvodnje. Emitovani su i uobičajeni pozitivni izvještaji o Putinu.

Od kako je došao na vlast prije gotovo četvrt vijeka, Putin je eliminisao gotovo sve nezavisne medije i opozicione glasove u Rusiji. Taj proces intenziviran je posle invazije na Ukrajinu, i kontrola Kremlja nad medijima je sada apsolutna.

Sahranjen ruski opozicionar Aleksej Navalni
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:03 0:00

Državni mediji pozdravljaju svaku pobjedu na ratištu, posljedice ekonomskih sankcija pretvaraju u pozitivne priče i ignorišu smrt desetina hiljada ruskih vojnika u Ukrajini.

Neki Rusi se informišu iz stranih izvora ili na društvenim mrežama, zaobilazeći državne restrikcije. Međutim, većina zavisi od državne televizije koja ih preplavljuje stavom Kremlja o svijetu. Vremenom, nestaje i želja građana da taj stav dovode u pitanje.

"Propaganda je kao droga za koju mi ne smeta da uzimam. Ako se probudim ujutro i čujem da su stvari loše u našoj zemlji, kako ću se osjećati? Kako će se milioni osjećati? Propaganda je neophodno za održavanje duha ljudi", kaže 50-godišnja Viktorija sa Krima, koji je pod ruskom okupacijom.

Putinova neispunjena obećanja

Kada se Putin prvi put obratio Rusima kao novi predsjednik, posljednjeg dana 1999-godine, obećao je svijetli put poslije haotičnih godina nakon raspada Sovjetskog Saveza.

"Država će čvrsto štititi slobodu govora, savjesti i masovnih medija", poručio je tada Putin.

Samo nešto više od godinu dana kasnije, prekršio je to obećanje: Kremlj je neutralisao svog glavnog kritičara u medijima, nezavisni TV kanal NTV. Zatim je počeo da goni tajkune koji su ga kontrolisali.

U decenijama poslije toga, više ruskih novinara - među kojima je i istraživačka novinarka Ana Politkovskaja - je ubijeno ili zatvoreno, a ruski parlament je usvojio zakone kojima se strogo ograničava sloboda medija.

Obračun sa medijima se intenzivirao prije dvije godine, nakon pune invazije na Ukrajinu.

Usvojeni su novi zakoni prema kojima je diskreditacija ruske vojske krivično djelo, dok bi svi koji šire "lažne informacije" o ratu mogli da budu osuđeni na zatvorsku kaznu do 15 godina. Gotovo preko noći, svi nezavisni mediji su obustavili rad ili napustili zemlju. Kremlj je blokirao pristup nezavisnim medijima i nekim društvenim mrežama, a dvoje novinara sa američkim državljanstvom - Evan Gerškovič i Alsu Kurmaševa - su uhapšeni.

"Putinov režim je zasnovan na propagandi i strahu. I propaganda ima najvažniju ulogu zato što ljudi žive u informacionom mjehuru", kaže Marina Ovsjanikova, bivša novinarka na državnoj televiziji koja je napustila posao na jednom od vodećih državnih TV kanala nakon što je uživo na televiziji protestovala protiv rata.

Medijske "instrukcije" iz Kremlja

Zvaničnici Kremlja redovno se sastaju sa direktorima TV stanica kojima daju "specijalne instrukcije o tome šta se može reći u programu", kaže Ovsjanikova.

Svakog dana, na TV stanicama se emituje kombinacija bombastičnih govora, prijetnji i polu istina. Gledaocima se govori da Zapad želi da uništi njihovu zemlji, da ih sankcije samo jačaju i da Rusija pobjeđuje u ratu.

Cilj Kremlja je da iskorijeni svu opoziciju kako bi građani ostali "inertni i poslušni", kaže Sem Grin, direktor u Centru za analizu evropske politike u Vašingtonu.

Koliko Kremlj kontroliše medije pokazuje i činjenica da mnogi Rusi nisu znali da je Navalni umro u arktičkoj zatvorskoj koloniji, iako je to bila udarna vijest na Zapadu.

Svaki peti Rus naveo je da nije čuo za njegovu smrt, prema podacima nezavisnog ruskog istraživačkog Levada centra. Polovina je navela da samo donekle zna o tome.

Najupečatljiviji događaj za Ruse u februaru, prema anketi, bilo je rusko osvajanje ukrajinskog grada Avdejevka.

Naglašavanjem vojnih pobjeda, Kremlj je usredsređen na stvaranje "osjećaja radosti" uoči izbora, kaže Džejd Mekglin, ekspertkinja za rusku propagandu na Kraljevskom koledžu u Londonu.

Antiratnim kandidatima je zabranjeno da učestvuju na izborima, i Putin nema značajne rivale. Putin ne vodi kampanju javno, ali često se prikazuje kako obilazi zemlju - divi se zabačenim uzgajivačima paradajza ili posjećuje fabrike oružja.

Ideja da Rusija cvjeta pod Putinom je snažna poruka za ljude kojima je životni standard opao od početka rata, dok sankcije dovode do povećanja cijena hrane i drugih proizvoda.

Zbog rata, ubrzano radi ruska vojna industrija, što primjećuju i stanovnici Krima poput Viktorije.

"Ako mi kažu da ima novih radnih mjesta, treba li da budem srećna ili tužna? Da li je to propaganda ili istina", pita se ona.

Trunke istine

Ruska propaganda je "sofisticirana i višeslojna", kaže Frensis Skar, novinar koji analizira rusku televiziju za BBC. Ima "otvorenih laži", ali ruski državni mediji često "uzimaju trunke istine i masovno to preuveličavaju", objašnjava Frensis.

Na primjer, stopa nezaposlenosti je rekordno niska, ali mediji ne objašavaju da je jedan od razloga to što su desetine hiljada Rusa poslate da se bore u Ukrajinu ili su napustile zemlju.

Mnogi Rusi to znaju, ali je ideja da je Rusija prosperitetna - iako je to suprotno onome što vide svojim očima - i dalje privlačna.

"Moć Rusije se istorijski mjeri kroz moć države, a ne kvalitet života ljudi", kaže Mekglin.

Uoči izbora, državna TV prenosi nacionalističke teme, i gledaocima poručuje da im je patritoska dužnost da glasaju. Kremlj, kako smatraju eksperti, brine da Rusi možda neće izaći u velikom broju da glasaju.

Na društvenim mrežama se objavljuju video snimci - koji nisu direktno povezani sa Kremljom - čiji cilj je da se bore protiv apatije, naročito među mladim biračima.

U jednom videu, žena kritikuje svog muža što ne glasa.

"Kakve ima veze? Zar neće biti izabran bez nas", pita se muž. Međutim, žena ga upozorava: ako ne glasa, njihovo dijete bi moglo da ostane bez dječjeg dodatka.

Kremlj želi veliki odziv birača, da li dodatno legitimizovao Putina koji bi ostao na vlasti do najmanje 2030. godine, ističu eksperti.

Nezavisni ruski mediji

Građani mogu da zaobiđu vladine restrikcije korištenjem specijalnih llinkova za strane sajtove ili privatnih mreža za pristup internetu.

Međutim, pitanje je da li mnogi Rusi - naročito oni koji žive u Putinovim konzervativnim područjima - žele da čuju vijesti, prenesene jezikom liberalnog Zapada.

Da bi se "probili do ljudi koji nisu polagali cvijeće na Navalnijev grob, moraće da se sastanu sa tim gledaocima tamo gdje žive i s njima govore jezikom koji razumiju", smatra Grin. To znači da se uspostavi balans između kritike Putinovog režima i državnog ponosa.

Čak i oni koje tješi propaganda iz Kemlja mogli bi da žude za istinskim izborom na biralištima.

"Ne vidim opoziciju u savremenoj Rusiji. Ne planiram da glasam na izborima", kaže Viktorija i ukazuje na to da svi Putinovi rivali imaju odobrenje Kremlja.

XS
SM
MD
LG