Trodnevni izbori koji su započeli u petak kako bi se Putinova 24-godišnja vladavina produžila na još šest godina održani su u strogo kontrolisanom okruženju u kojem nije bilo dozvoljeno javno kritikovati Putina ili njegov rat u Ukrajini.
Putinov najžešći politički neprijatelj, Aleksej Navalni, umro je prošlog mjeseca u arktičkom zatvoru, a drugi kritičari su ili u zatvoru ili u egzilu. No, uvažavajući posljednji politički zahtjev Navaljnog, dugački redovi birača pojavili su se na biračkim mjestima u većim gradovima tačno u podne kako bi dali simbolične, iako uzaludne glasove protiv Putina, 71.
Saradnici Putinovog glavnog kritičara Navalnog ohrabrili su ljude da učestvuju u protestu, koji je i sam Navalni podržao neposredno prije njegove iznenadne smrti u sibirskom zatvoru u februaru.
Novinska agencija Reuters izvijestila je o ostalim rezultatima, s komunističkim kandidatom Nikolajem Haritonovom na drugom mjestu sa nešto manje od 4% glasova, Vladislav Davankov treći, a ultranacionalist Leonid Sluckij četvrti.
„Izbori očigledno nisu slobodni ni pošteni s obzirom na to kako je Putin zatvorio političke protivnike i spriječio druge da se kandiduju protiv njega“, rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, prenosi Reuters.
Na protestu pod nazivom „Podne protiv Putina“, Rusi koji nisu zadovoljni Putinom otišli su na svoje lokalno biračko mjesto u podne da ili glasaju za jednog od tri kandidata koji se kandiduju protiv Putina, ili pokvare svoj glasački listić u znak protesta.
Pogledajte izvještaj Arash Arabasadija(na engleskom):
Drugi su u međuvremenu rekli da će pisati u ime Navalnog, čija je smrt prošlog mjeseca izazvala održavanje spomenika širom zemlje koje su ruske vlasti brzo uklonile.
Prijavljeno je i nekoliko desetina slučajeva vandalizma na biračkim mjestima.
Grupa OVD-Info, koja prati politička hapšenja u Rusiji, saopštila je da je u nedelju uhapšeno više od 50 ljudi u 14 gradova širom Rusije.
Čini se da su se slični protesti održavali u ruskim ambasadama širom svijeta. Na biračkim mjestima u ruskim diplomatskim predstavništvima u Australiji i Jermeniji, Kazahstanu i Japanu stotine Rusa je u podne stajalo u redu.
A u njemačkoj prijestolnici Berlinu, Navalnijeva udovica Julija Navalnaja, koja je nakon njegove smrti postala lice njegove kampanje, pojavila se u ruskoj ambasadi kako bi učestvovala u protestu, dok su ostali prisutni pljeskali i skandirali njeno ime.
„Aleksej se borio za vrlo jednostavne stvari: za slobodu govora, za poštene izbore, za demokratiju i naše pravo da živimo bez korupcije i rata“, rekla je Navalnaja u poruci na mitingu u Budimpešti 15. marta. „Putin nije Rusija . Rusija nije Putin.”
Ali uprkos pokazivanju protivljenja Putinu, dugogodišnji ruski lider gotovo je zagarantovan da će ponovo pobediti na izborima. Pod pretpostavkom da to učini, i ako završi taj šestogodišnji mandat, nadmašio bi Josifa Staljina i postao ruski lider s najdužim stažom u više od dva stoljeća.
Izbori se održavaju u pozadini tekućeg rata Rusije u Ukrajini, koji je sada u trećoj godini. Uoči izbora, Putin je prikazao rat kao egzistencijalnu borbu Rusije protiv Zapada.
Neke informacije u ovom izvještaju stigle su od Reutersa i Associated Pressa.
