Linkovi

Top priča BiH

Prosvjetni radnici u RS: Omalovažavanje našeg rada u pandemiji je sramno i ponižavajuće

Gimnazija Banja Luka

Pored svih izazova i problema sa kojima su se suočili u pandemijskoj godini, prosvjetni radnici u RS, kako kažu, osjećaju se postiđeno i nemoćno, jer su doživjeli da od strane najvišeg rukovodstva Republičkog pedagoškog zavoda (RPZ) njihov rad bude obezvrijeđen i doveden u pitanje.

Naime, nakon što je Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS zatražio da nastavnici isključivo dobrovoljno snimaju nastavu na daljinu pred televizijskim kamerama i da za to budu adekvatno plaćeni, direktor RPZ-a, Predrag Damjanović osvrnuo se na njihove plate i rad tokom pandemije.

„Niko od njih ne postavlja pitanje kako su od marta prošle godine izvodili nastavu, imali skraćene časove, bez dodatne, dopunske nastave, sekcija, a dobili su pune plate. Kako niko ne postavlja pitanje kako su dobili pune plate, a nisu radili u punom kapacitetu?“ rekao je Damjanović.

Članovi Samostalnog sindikata srednjih škola i članova Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS JU Gimnazije Banjaluka reagovali su saopštenjem u kojem traže reakciju najviših institucija, jer smatraju da je izjava direktora RPZ-a neistinita, sramna i ponižavajuća.

U razgovoru za Glas Amerike Branka Ljubojević, profesor srpskog jezika i književnosti u banjalučkoj Gimnaziji ističe da ovo, nažalost, nije prvi istup ovakvog tipa koji baca ljagu na poziv prosvjetnih radnika. Kako kaže, Damjanović bi prvi trebao da zna koliko rade prosvjetni radnici, jer se instituciji na čijem je čelu sedmično šalju kako pojedinčani, tako i ukupni izvještaji škola.

„Jedino mogu da se zapitam u kakvom kapacitetu pomenuti radi svoj posao. Da sam ja odgovorno lice u nekoj instituciji koja nadzire rad ustanova čiji radnici, kako je rekao, dobijaju platu, a ne rade posao za koji je dobijaju, dala bih ostavku, jer, očigledno, ni ja svoj posao ne radim“, kaže profesorica Ljubojević.

Ona je dodala da sve ovo dolazi od osobe čija se institucija za godinu dana niti jednom nije oglasila sa bilo kakvim planom, savjetodavnim ili radioničkim programom, te nije preradila niti jedan jedini nastavni plan i program.

Podsjetila je, takođe, da već godinu dana slušamo izjave kako je „sistem spremno odgovorio“ pandemijskim uslovima rada.

„Sistem nije ni spremno, niti na bilo koji drugi način odgovorio. Odgovorio je pojedinac. Onaj mali, nevažni, svima nevidljivi prosvjetni radnik, koji je danju spremao i slao materijale, a noću, na samostalno plaćenim obukama ,učio kako i gdje sve to da postavi, te kako da što bolje i zanimljivije opremi materijale“, kaže ona.

Izazovi rada u pandemiji

Na početku pandemije prosvjetni radnici iz RS u izjavama za Glas Amerike isticali su da nisu dobili jasne smjernice kako da realizuju online nastavu, tako da su bili prinuđeni da se snalaze kako znaju i umiju. Iako su posao obavljali od kuće, komunikacija sa svakim učenikom pojedinačno podrazumijevala je cjelodnevni rad.

„Bilo je nemoguće pregledati i prokomentarisati pojedinačne zadaće učenika na sedmičnom nivou zbog prevelikog broja učenika po profesoru. Imao sam osjećaj da radim non-stop, izuzev kad spavam“, rekao je tada za Glas Amerike Miroslav Vulić, profesor biologije u banjalučkoj Gimnaziji.

Mnogi od njih bili su prinuđeni i da jedan čas prezentuju u nekoliko minuta, i to ne samo učenicima, već kompletnoj javnosti putem medijskog servisa. Zato su sa nestrpljenjem čekali povratak u školske klupe.

Međutim, početak redovne nastave, s časovima skraćenim na 20 minuta, nije značio da se njihov posao završava u učionici. Sve što ne uspiju da urade na času, profesori u komunikaciji sa učenicima, putem raznih platformi, završavaju od kuće.

Branka Ljubojević, profesorica srpskog jezika i književnosti, Gimnazija Banja Luka
Branka Ljubojević, profesorica srpskog jezika i književnosti, Gimnazija Banja Luka

Profesor Branka Ljubojević dodaje da posao prosvjetnog radnika zahtijeva i mnogo više od edukacije, te da svakodnovne pružaju pomoć i obavljaju sve vrste komunikacije sa učenicima, koji tokom pandemije prolaze kroz vrlo ozbiljne probleme, ne samo ugroženosti fizičkog, već i psihičkog zdravlja.

„Jasno je da aktivnostima niti je bilo, niti ima kraja. I niko se ne žali. Radimo svoj posao, bavimo se svojim predmetima i svojom djecom, jer volimo i jedno i drugo. Ovaj poziv niko nije odabrao radi materijalne dobiti, već isključivo iz ljubavi“, kaže ona.

Rad prosvjetnih radnika je, prema njenim riječima, veoma zahtjevan i široko obuhvatan i u normalnim uslovima, a naročito u posljednjih godinu dana. Pored uobičajenih poslova, koji podrazumijeva pripremu za čas i realizaciju istog, te ispravljanje domaćih zadataka, neprestano su bili u komunikaciji sa učenicima i njihovim roditeljima, vodeći 24-satnu brigu o zdravlju i bezbjednosti svih učenika.

Iako se u većini evropskih zemalja nastava i dalje odvija na daljinu, prema procjenama nadležnih, u školama u RS-u nema žarišta, jer su djeca manje podložna težim oblicima oboljenja, međutim, našu sagovornicu pitali smo kako se profesori nose sa situacijom.

„Hvala Vam što pitate. Niko ne pita. Nosimo se kako znamo i umijemo. Obolijevamo, liječimo se, mijenjamo jedni druge, radimo i kad smo na bolovanju samo da ne gubimo još više nego što smo u startu izgubili. Letimo po školi sa po dvije maske i sklanjamo se jedni od drugih. Kupujemo nove telefone, jer su stari nefunkcionalni - prebukiranih memorija. Repariramo stare laptope, jer za nove nemamo, iako primamo „pune plate“...I onda vam kažu da ne radite punim kapacitetom i da niste zaradili platu od 1000 maraka“, priča ona.

Obrazovanje na margini društva

Činjenica da ovo nije prva ponižavajuća i degradirajuća izjava direktora RPZ-a, te da ni iz Ministarstva ne stižu ništa bolji stavovi, prema riječima profesorice Ljubojević, jasan su pokazatelj da je obrazovanje odavno na margini ovog društva. Kako kaže, posljedice svega toga već živimo, a kako će izgledati posljedice sadašnjeg trenutka, možemo samo da pretpostavimo.

Gimnazija Banja Luka
Gimnazija Banja Luka

„Mnogi ovih dana tvrde kako RPZ treba ukinuti, jer ionako nemamo koristi od njega. Moje mišljenje je drugačije. RPZ je važna institucija i vrlo svrsishodna u svim evropskim, ozbiljnim zemljama, koje vode računa o svojoj sadašnjosti, ali još više o svojoj budućnosti“, smatra ona, međutim, naglašava da je potrebno da se radi profesionalno, posvećeno, s poštovanjem i smislom.

„Dok god prosvjeta bude poligon zadovoljenja nezdravih i neosnovanih ambicija, upadaćemo u sve dublji mrak“, kaže Branka Ljubojević, koja dodaje da se nada da će im se u ovoj borbi pridružiti i kolege iz drugih škola i podići glas protiv ovakvih tretiranja i prozivanja.

Za sada su reagovali članovi Sindikalne organizacije JU Ugostiteljsko-ekonomska škola Prijedor, koji su u svom saopštenju istakli da je direktor RPZ-a duboko povrijedio dostojanstvo svakog radnika u prosvjeti.

„Očekujemo iskreno izvinjenje i kajanje zbog nepromišljenosti, jer u našim okolnostima, na ostavku poslije ovakvog blama, vjerovatno niko od rukovodilaca ne bi ni pomislio“, naveli su, između ostalog, u saopštenju.

Prosvjetni radnici nadaju se da će se nadležno Ministarstvo prosvjete i kulture RS, u čijem sastavu se nalazi i institucija kojom rukovodi Predrag Damjanović, oglasiti ovim povodom i preduzeti adekvatne mjere.

„Mi smo postupili po redu i zakonu, a vidjećemo kako će drugi postupiti“, zaključuje Branka Ljubojević.

See all News Updates of the Day

Wilson: Dodikova retorika je igranje vatrom

Wilson: Dodikova retorika je igranje vatrom
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:04 0:00

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić optužen u predmetu visoke korupcije

Bosnia and Herzegovina -- Selmo Cikotic, Bosnian security minister, Sarajevo, December 29, 2020.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo je u petak, 26. novembra detalje optužnice protiv Selme Cikotića, ministra sigurnosti BiH, protiv kojeg je 25.novembra podignuta optužnica.

On se tereti, kako se navodi u saopštenju za javnost, da je u razdoblju od 2009. do 2011. godine, obavljajući funkciju ministra obrane BiH, zloupotrijebio službeni položaj državnog ministra tako što je nezakonito pogodovao kupcu na štetu ministarstva kojim je rukovodio, tokom plana izvoza i prodaje viškova zastarjelog naoružanja, streljiva i vojne opreme.

“U optužnici se navodi da je optuženi potpuno nezakonito i mimo zakonske procedure, bez obavještavanja svojih zamjenika, kao i Predsjedništva BiH, vršio izmjene ugovora, nakon čega je preduzeću"Scout" d.o.o. Zagreb, umjesto zastarjelog naouružanja i municije, koje je bilo predviđeno za otpis i prodaju kako bi se smanjili troškovi čuvanja i održavanja, izmjenama ugovora izvozio oružje i municiju većeg kvaliteta i potražnje na tržištu, pa je na taj način oštetio budžet od oko 9,7 miliona maraka, kao i drugima pribavio imovinsku korist u višemilionskom iznosu”, ističe se u saopštenju za javnost iz Tužilaštva BiH.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su u martu 2019. godine po naredbama Suda BiH i Tužilaštva BiH, izvršili pretres računara koji se nalazio u prostorijama Ministarstva odbrane BiH.

Kako je tada saopšteno, pretres je izvršen s ciljem utvrđivanja sadržaja datoteka koje bi mogle poslužiti kao trag ili dokaz u vezi sa krivičnim djelom iz člana 220. stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“.

Cikotić je od 2006. do 2010. godine bio je ministar odbrane BiH, a u julu 2020. godine je izabran za ministra sigurnosti BiH, nakon što je dotadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić podnio ostavku.

Američke čestitke za Dan državnosti BiH

Zastave BiH ispred Vijeća ministara i Parlamenta BiH

Dan državnosti građanima Bosne i Hercegovine čestitali su američki predsjednik Joe Biden i državni sekretar Antony Blinken.

"Sretan Dan državnosti! Kao što je Predsjednik SAD naveo u svojoj poruci upućenoj Predsjedništvu, "Na ovaj svečani dan, znajte da SAD stoje uz vas u podršci demokratskim reformama, posvećenosti vladavini prava i suverenitetu i terirorijalnom integritetu. ", navedeno je u objavi Ambasade SAD u BiH.

Na web stranici State Departmenta objavljena je i čestitka američkog državnog sekretara.

"U ime Sjedinjenih Američkih Država čestitam narodu Bosne i Hercegovine na proslavi Dana državnosti.

Bosna i Hercegovina je zemlja puna potencijala. Vaša povijest uključuje duga razdoblja sklada i mira, ali i vremena velikih tragedija. Vaš Dan državnosti trenutak je za sve čelnike i građane da ostave po strani politički rub i potaknu povjerenje, kompromis i pomirenje. Sjedinjene Američke Države ostaju nepokolebljiv partner i prijatelj u pomaganju da se unaprijedi svjetlija budućnost za sve u Bosni i Hercegovini.

Na ovaj poseban dan svim građanima Bosne i Hercegovine želim sigurnu, sigurnu i prosperitetnu budućnost." navedeno je u objavi koju potpisuje Antony Blinken.

Historijsko i pravno uporište Dana državnosti

25. novembar je Dan državnosti Bosne i Hercegovine, praznik koji svoje historijsko uporište ima u partizanskom zasijedanju ZAVNOBIH-a iz 1943. godine.

Odlukom na ovom zasijedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva zajednica u kojoj će svi narodi imati ista prava.

Pravno uporište Dan državnosti ima u činjenici da Parlament BiH nije donio zakon o državnim praznicima, pa tako ovaj praznik ima pravni kontinuitet iz vremena Republike Bosne i Hercegovine.

Uprkos tome vlasti entiteta Republika Srpska ne slave ovaj dan.

Schmidt u Washingtonu: Konsultacije sa SAD pred zajedničke odluke

Schmidt u SAD: U mojoj ladici su instrumenti i znam kako da je otvorim
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH je u Washingtonu, gdje se sastaje na najvišim američkim diplomatama. Schmidt u intervjuu za Glas Amerike govori o ciljevima boravka u SAD, te sumira iskustva svog, kratkog ali dinamičnog, diplomatskog angažmana u Bosni i Hercegovini.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.

Glas Amerike: Visoki predstavniče Schmidt, koja je svrha vaše posjete Sjedinjenim Državama i šta vjerujete da ste do sada postigli?

Schmidt: Veoma je važno da se sastanem sa jednim od ključnih partnera implementacije Daytonskog sporazuma, da se informišem o stanju u BiH, i da se konsultujem o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa mojom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.

Glas Amerike: Ali imate puno Amerikanaca u BiH. Imate američkog ambasadora, imate svog zamjenika, Michaela Scanlona, ambasadora OSCE-a, a nedavno je bilo dosta posjeta zvaničnika iz DC-a - Palmera, Escobara i Cholleta. S kim ste još trebali razgovarati u Sjedinjenim Državama?

Schmidt: Mislim da je veoma važno vidjeti ljude u State Departmentu na vodećem nivou, na primjer Karen Donfried, koja je odgovorna za Evropu. Upoznaću ljude u NSC-u (Vijeće za nacionalnu sigurnost). Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gdje neki ljudi - ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari - imaju ideju da se svijet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktuelnu situaciju pozivajući se na Dayton.

Schmidt: Instrumenti su u mojim rukama

Glas Amerike: Šta mislite kada kažete prilagoditi?

Schmidt: Moramo priznati da se Dayton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost je da BiH nekako obezbijedi članstvo u Evropskoj uniji i koji bi sljedeći koraci trebali biti. Dakle, ne radi se samo o sastancima u Washingtonu D.C., već i u Briselu i drugim glavnim gradovima kao što je London.

Glas Amerike: U svom nedavnom izvještaju upućenom generalnom sekretaru UN-a, tvrdite da je BiH u najopasnijem položaju od rata. Spominjete potencijalnu 'nepopravljivu štetu' ako se stvari nastave. Jesam li u pravu?

Schmidt: To je tačno. Ne mislim na vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u cjelini. Neki ne prisustvuju nijednoj sednici parlamenta, vlade, predsjedništva. Dakle, oni ne donose nikakve odluke. Na primjer, nemamo budžet. Postoji samo privremeni budžet. Ova disfunkcionalnost se prelijeva u destruktivnu situaciju. Država neće moći djelovati ako im ne pomognemo da se vrate za sto.

Glas Amerike: Pogledao sam akcije koje ste preduzeli, a ima ih jako malo. Napisali ste pismo Vijeću ministara. Izrazili ste javnu podršku Upravnom odboru Centralne banke da nastavi sa radom. Dakle, s obzirom na hitnu situaciju, i s obzirom da je vaš posao da podržavate Dayton, kako objašnjavate nedostatak konkretne akcije?

Christian Schmidt: " ... u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice."
Christian Schmidt: " ... u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice."

Schmidt: Mislim da postoje pitanja na kojima sam radio, posebno na slučaju Centralne banke, koja su razrađena nekako tihim, zakulisnim radom. Preferiram to, jer ova zemlja mora sama da donosi odluke.

Moj stav, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, je da to nije ono što bi budućnost trebala biti. Oklijevam da iskoristim takozvane bonske ovlasti. Imam puno zahtjeva samo da nekoga smijenim sa pozicije. To je korišteno ranije. To se može uraditi samo pomoću 'štapa i mrkve'. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamjena zakona koji ne ispunjavaju zahtjeve Daytonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje. Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da je otvorim. Niko ne bi trebao pogrešno shvatiti da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak.

Schmidt: Vojska RS neće biti formirana

Glas Amerike: Mnogi ljudi kažu da se duže vrijeme ne radi ništa osim što se priča, a situacija se samo pogoršava. Spomenuli ste promjenu zakona, ali ako se zakoni svakako ne poštuju, šta onda da radite? Ima dosta primjera u BiH da je Ustavni sud donio odluku, a ona se ne provodi. Problem nije zakon. Problem je implementacija.

Schmidt: Zbog toga sam napisao u svom izvještaju Ujedinjenim nacijama da vidim vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje. Radije bih razmislio da li postoje stvari koje bismo mogli izmijeniti u konstrukciji Daytona. Daytonska konstrukcija ima veoma sofisticirane kontrole i ravnoteže. A ideja je bila da te kontrole i ravnoteže garantuju uticaj tri naroda i dva entiteta, i da onda mogu da rade zajedno. Sada vidimo da kontrole i ravnoteže vode ka blokadi.

Glas Amerike: Dayton se oslanja na dvije komponente kako bi bio uspješan. Imate civilnu komponentu za koju ste zaduženi da implementirate, a zatim imate vojnu komponentu za koju je EU trenutno odgovorna kroz operaciju Althea. Zvaničnici Pentagona su izjavili da operaciji Althea nedostaje oko 4.300 vojnika da bi bila vjerodostojna kao snaga za odvraćanje. Postojala je nada da će EU malo povećati broj vojnika, ali u svom izvještaju navodite da procjena toga da li bi se to trebalo dogoditi trebala doći tek ako Republika Srpska počne da formira svoje jedinice. Da li je tačno da biste čekali da oni preduzmu nezakonitu akciju i počnu da formiraju paravojne jedinice?

Schmidt: Mislim da je dobra vijest da zajedno možemo riješiti mogućnost jednostranog raspuštanja vojske. Vojska Republike Srpske neće biti formirana. Posljedice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu. Nakon što sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a prošle sedmice, rekao bih da se ne radi o povećanju prisustva, već o prisustvu koje se može smatrati opredjeljenjem međunarodne zajednice da doprinese implementaciji Daytona. To znači da treba postojati saradnja između Evropske unije i NATO-a. NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakomplikuju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije „Berlin plus“ mogu povećati svoje prisustvo. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije.

Novinar Glasa Amerike Ajdin Muratović prilikom intervjua sa Visokim predstavnikom za BiH
Novinar Glasa Amerike Ajdin Muratović prilikom intervjua sa Visokim predstavnikom za BiH

Glas Amerike: Mnogi analitičari, posebno američki, smatraju da Evropljani imaju čisto jednodimenzionalni pristup. Mnogi su zabrinuti da se greške iz 1990-ih ponavljaju i da Evropljani ništa nisu naučili.

Schmidt: Ja sam Evropljanin, ali sam neko ko je veoma posvećen tome da ne postoje samo mrkve, već i štapovi. Moramo razmišljati o prelazinim koracima da zadržimo zamah, kao i da nemamo samo jednodimenzionalni pogled, jer je ovaj region od strateškog interesa. Ako bi došlo do raspada, to bi se odjednom odrazilo na cijelo susjedstvo. Evropa i Zapad imaju strateški interes da ovaj region održe stabilnim.

Schmidt: Ovi nije više "samo balkanska retorika"

Glas Amerike: Dakle, da rezimiramo, sada gradite strategiju razumijevanja u glavnim gradovima širom Evrope i ovdje u Sjedinjenim Državama da dođe do promjene mentaliteta?

Schmidt: Trebao bih biti pošten posrednik ne samo između ljudi u BiH, već i međunarodne zajednice. Neki od njih se nisu fokusirali na ovu regiju. Moj posao je da pružim više razumijevanja.

Glas Amerike: Dolazite iz moćne zemlje. Bili ste član Bundestaga više od 30 godina. Imate impresivnu biografiju? Angela Merkel vas podržava. Milorad Dodik, s druge strane, ima manje ljudi nego što je Njemačka nedavno primila migranata, ne može finansirati svoj budžet osim da traži od međunarodne zajednice i međunarodnih institucija kredite ili proda obveznice. Za razliku od, na primjer Lukašenka, on nema vojni ili obavještajni aparat. Pa ipak, on "gazi" preko međunarodne zajednice i to već duže vrijeme. Gotovo svakodnevno, ne poštuje vas i vašu instituciju? Kako na to reagujete?

Schmidt: Mislim da moramo shvatiti da više nije moguće samo reći: 'OK, ovo je samo balkanska retorika'. Zbog toga veoma intenzivno tražim zajedničku aktivnost. Izgubio je veliku podršku građana. Postoje neke glasine, ne mogu to dokazati, da će se nadležni baviti pitanjima vezanim za korupciju. Moramo djelovati, a to nije bio slučaj u posljednjih 10 godina. Moramo ga obeshrabriti da to može biti uspješan način. Nadam se i vjerujem da se to može obuzdati, ali potrebna nam je odlučna akcija, ne samo za mene, već i podrška međunarodne zajednice. To je ono na čemu radim.

Glas Amerike: Jedno od pitanja sa kojima se OHR morao pozabaviti je nedostatak kredibiliteta zbog ovog nedostatka aktivnosti tokom više godina. Republika Srpska, također, tvrdi da je svaka odluka koju donesete nelegitimna i da nemate mandat. Ali i u Federaciji, postoji nedostatak povjerenja prema vama zbog vaših odnosa u Bundestagu s drugim članovima EPP-a, uključujući HDZ u Hrvatskoj. Dakle, postoji nedostatak povjerenja u vas od strane većine aktera u BiH. Kako to prevazići?

Schmidt: Poštujem sve izabrane ljude u BiH, ali ću se osvrnuti na austrijskog cara Franza Josepha koji je rekao, 'Dobro sam vladao ako je sav moj narod nezadovoljan sa mnom.'

Visoki predstavnik za BiH u Bijeloj kući: Podrška Schmidtu, OHR-u i mandatu

ARHIVA - Kristijan Šmit, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu u Berlinu, 3. januara 2018.

SAD snažno podržavaju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, njegovu kancelariju i njen mandat da nadgleda civilnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ovo je saopšteno je iz Bijele kuće poslije sastanka savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džejka Salivena i visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost i visoki predstavnik za BiH naglasili su zajedničku posvećenost očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, a razgovarali su i o važnosti funkcionalnih institucija, koje pružaju usluge građanima, osiguranju stabilnosti i vladavine zakona, kao i pružanju osnove za mir i ekonomske prilike za sve ljude u Bosni i Hercegovini.

Saliven i Šmit takođe su se složili da je neophodno suprotstaviti se korupciji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG