Linkovi

Izdvojeno

Prosvjetni radnici u RS: Omalovažavanje našeg rada u pandemiji je sramno i ponižavajuće

Gimnazija Banja Luka

Pored svih izazova i problema sa kojima su se suočili u pandemijskoj godini, prosvjetni radnici u RS, kako kažu, osjećaju se postiđeno i nemoćno, jer su doživjeli da od strane najvišeg rukovodstva Republičkog pedagoškog zavoda (RPZ) njihov rad bude obezvrijeđen i doveden u pitanje.

Naime, nakon što je Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS zatražio da nastavnici isključivo dobrovoljno snimaju nastavu na daljinu pred televizijskim kamerama i da za to budu adekvatno plaćeni, direktor RPZ-a, Predrag Damjanović osvrnuo se na njihove plate i rad tokom pandemije.

„Niko od njih ne postavlja pitanje kako su od marta prošle godine izvodili nastavu, imali skraćene časove, bez dodatne, dopunske nastave, sekcija, a dobili su pune plate. Kako niko ne postavlja pitanje kako su dobili pune plate, a nisu radili u punom kapacitetu?“ rekao je Damjanović.

Članovi Samostalnog sindikata srednjih škola i članova Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS JU Gimnazije Banjaluka reagovali su saopštenjem u kojem traže reakciju najviših institucija, jer smatraju da je izjava direktora RPZ-a neistinita, sramna i ponižavajuća.

U razgovoru za Glas Amerike Branka Ljubojević, profesor srpskog jezika i književnosti u banjalučkoj Gimnaziji ističe da ovo, nažalost, nije prvi istup ovakvog tipa koji baca ljagu na poziv prosvjetnih radnika. Kako kaže, Damjanović bi prvi trebao da zna koliko rade prosvjetni radnici, jer se instituciji na čijem je čelu sedmično šalju kako pojedinčani, tako i ukupni izvještaji škola.

„Jedino mogu da se zapitam u kakvom kapacitetu pomenuti radi svoj posao. Da sam ja odgovorno lice u nekoj instituciji koja nadzire rad ustanova čiji radnici, kako je rekao, dobijaju platu, a ne rade posao za koji je dobijaju, dala bih ostavku, jer, očigledno, ni ja svoj posao ne radim“, kaže profesorica Ljubojević.

Ona je dodala da sve ovo dolazi od osobe čija se institucija za godinu dana niti jednom nije oglasila sa bilo kakvim planom, savjetodavnim ili radioničkim programom, te nije preradila niti jedan jedini nastavni plan i program.

Podsjetila je, takođe, da već godinu dana slušamo izjave kako je „sistem spremno odgovorio“ pandemijskim uslovima rada.

„Sistem nije ni spremno, niti na bilo koji drugi način odgovorio. Odgovorio je pojedinac. Onaj mali, nevažni, svima nevidljivi prosvjetni radnik, koji je danju spremao i slao materijale, a noću, na samostalno plaćenim obukama ,učio kako i gdje sve to da postavi, te kako da što bolje i zanimljivije opremi materijale“, kaže ona.

Izazovi rada u pandemiji

Na početku pandemije prosvjetni radnici iz RS u izjavama za Glas Amerike isticali su da nisu dobili jasne smjernice kako da realizuju online nastavu, tako da su bili prinuđeni da se snalaze kako znaju i umiju. Iako su posao obavljali od kuće, komunikacija sa svakim učenikom pojedinačno podrazumijevala je cjelodnevni rad.

„Bilo je nemoguće pregledati i prokomentarisati pojedinačne zadaće učenika na sedmičnom nivou zbog prevelikog broja učenika po profesoru. Imao sam osjećaj da radim non-stop, izuzev kad spavam“, rekao je tada za Glas Amerike Miroslav Vulić, profesor biologije u banjalučkoj Gimnaziji.

Mnogi od njih bili su prinuđeni i da jedan čas prezentuju u nekoliko minuta, i to ne samo učenicima, već kompletnoj javnosti putem medijskog servisa. Zato su sa nestrpljenjem čekali povratak u školske klupe.

Međutim, početak redovne nastave, s časovima skraćenim na 20 minuta, nije značio da se njihov posao završava u učionici. Sve što ne uspiju da urade na času, profesori u komunikaciji sa učenicima, putem raznih platformi, završavaju od kuće.

Branka Ljubojević, profesorica srpskog jezika i književnosti, Gimnazija Banja Luka
Branka Ljubojević, profesorica srpskog jezika i književnosti, Gimnazija Banja Luka

Profesor Branka Ljubojević dodaje da posao prosvjetnog radnika zahtijeva i mnogo više od edukacije, te da svakodnovne pružaju pomoć i obavljaju sve vrste komunikacije sa učenicima, koji tokom pandemije prolaze kroz vrlo ozbiljne probleme, ne samo ugroženosti fizičkog, već i psihičkog zdravlja.

„Jasno je da aktivnostima niti je bilo, niti ima kraja. I niko se ne žali. Radimo svoj posao, bavimo se svojim predmetima i svojom djecom, jer volimo i jedno i drugo. Ovaj poziv niko nije odabrao radi materijalne dobiti, već isključivo iz ljubavi“, kaže ona.

Rad prosvjetnih radnika je, prema njenim riječima, veoma zahtjevan i široko obuhvatan i u normalnim uslovima, a naročito u posljednjih godinu dana. Pored uobičajenih poslova, koji podrazumijeva pripremu za čas i realizaciju istog, te ispravljanje domaćih zadataka, neprestano su bili u komunikaciji sa učenicima i njihovim roditeljima, vodeći 24-satnu brigu o zdravlju i bezbjednosti svih učenika.

Iako se u većini evropskih zemalja nastava i dalje odvija na daljinu, prema procjenama nadležnih, u školama u RS-u nema žarišta, jer su djeca manje podložna težim oblicima oboljenja, međutim, našu sagovornicu pitali smo kako se profesori nose sa situacijom.

„Hvala Vam što pitate. Niko ne pita. Nosimo se kako znamo i umijemo. Obolijevamo, liječimo se, mijenjamo jedni druge, radimo i kad smo na bolovanju samo da ne gubimo još više nego što smo u startu izgubili. Letimo po školi sa po dvije maske i sklanjamo se jedni od drugih. Kupujemo nove telefone, jer su stari nefunkcionalni - prebukiranih memorija. Repariramo stare laptope, jer za nove nemamo, iako primamo „pune plate“...I onda vam kažu da ne radite punim kapacitetom i da niste zaradili platu od 1000 maraka“, priča ona.

Obrazovanje na margini društva

Činjenica da ovo nije prva ponižavajuća i degradirajuća izjava direktora RPZ-a, te da ni iz Ministarstva ne stižu ništa bolji stavovi, prema riječima profesorice Ljubojević, jasan su pokazatelj da je obrazovanje odavno na margini ovog društva. Kako kaže, posljedice svega toga već živimo, a kako će izgledati posljedice sadašnjeg trenutka, možemo samo da pretpostavimo.

Gimnazija Banja Luka
Gimnazija Banja Luka

„Mnogi ovih dana tvrde kako RPZ treba ukinuti, jer ionako nemamo koristi od njega. Moje mišljenje je drugačije. RPZ je važna institucija i vrlo svrsishodna u svim evropskim, ozbiljnim zemljama, koje vode računa o svojoj sadašnjosti, ali još više o svojoj budućnosti“, smatra ona, međutim, naglašava da je potrebno da se radi profesionalno, posvećeno, s poštovanjem i smislom.

„Dok god prosvjeta bude poligon zadovoljenja nezdravih i neosnovanih ambicija, upadaćemo u sve dublji mrak“, kaže Branka Ljubojević, koja dodaje da se nada da će im se u ovoj borbi pridružiti i kolege iz drugih škola i podići glas protiv ovakvih tretiranja i prozivanja.

Za sada su reagovali članovi Sindikalne organizacije JU Ugostiteljsko-ekonomska škola Prijedor, koji su u svom saopštenju istakli da je direktor RPZ-a duboko povrijedio dostojanstvo svakog radnika u prosvjeti.

„Očekujemo iskreno izvinjenje i kajanje zbog nepromišljenosti, jer u našim okolnostima, na ostavku poslije ovakvog blama, vjerovatno niko od rukovodilaca ne bi ni pomislio“, naveli su, između ostalog, u saopštenju.

Prosvjetni radnici nadaju se da će se nadležno Ministarstvo prosvjete i kulture RS, u čijem sastavu se nalazi i institucija kojom rukovodi Predrag Damjanović, oglasiti ovim povodom i preduzeti adekvatne mjere.

„Mi smo postupili po redu i zakonu, a vidjećemo kako će drugi postupiti“, zaključuje Branka Ljubojević.

See all News Updates of the Day

Pentagon predstavio novi nuklearni bombarder

Pentagon predstavio novi nuklearni bombarder
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:01 0:00

U Sjedinjenim Državama predstavljen je novi stelt nuklearni bombarder poslije višegodišnje proizvodnje koja je držana u tajnosti. B-21 Rejder je prvi novi američki bombarder poslije više od 30 godina.

Blinken: Zapadne sankcije Rusiji uzimaju danak

FILE - U.S. Secretary of State Antony Blinken gestures during a press conference held as part of a NATO foreign ministers meeting in Bucharest, Romania, Nov. 30, 2022.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je u nedjelju da cijena zapadnih sankcija Rusiji raste iz dana u dan, što Moskvi otežava obnavljanje svog oružja kako bi napredovala u svom tekućem ratu s Ukrajinom.

Uz trgovinske kontrole koje su nametnule Sjedinjene Države i njihovi saveznici, Blinken je rekao da Rusija ne može uvoziti dijelove koji su joj potrebni za izradu više oružja kako bi zamijenili ono koje je uništeno na ratištima u Ukrajini ili ponekad napušteno kada su se snage Moskve povlačile pred ukrajinskim napretkom.

Prvi američki diplomat rekao je za CNN-ovu emisiju “Stanje Unije”: “Troškovi se gomilaju svaki dan. Teret na Rusiji svakim je danom sve teži.”

Rekao je da zapadni saveznici "konstantno traže" različite načine za dodatno pooštravanje sankcija kako bi potkopali rusku ekonomiju i njene ratne napore.

Blinken je optužio Rusiju da "pokušava pretvoriti zimu u oružje" svojim baražnim zračnim napadima posljednjih sedmica ciljajući na ukrajinske opskrbe strujom i vodom kako bi potkopala moral ukrajinskog naroda. “Ovo je doista barbarski.”

Britansko ministarstvo odbrane kaže da nedavna anketa pokazuje da potpora ruske javnosti ratu opada.

U nedjeljnom jutarnjem ažuriranju obavještajnih podataka, ministarstvo je reklo da je nezavisna ruska medijska kuća tvrdila da pristup podacima koje je prikupila ruska Federalna služba za zaštitu pokazuje da 55% Rusa podržava mirovne pregovore s Ukrajinom, dok samo 25% kaže da podržava nastavak rata. U aprilu je objavljeno da oko 80% Rusa podupire invaziju na Ukrajinu.

U međuvremenu, šef ruske energetike, zamjenik premijera Alexander Novak, izjavio je u nedjelju da Moskva neće prodavati naftu koja podliježe zapadnom ograničenju cijena čak i ako bude morala smanjiti proizvodnju.

Novak je gornju cijenu od 60 dolara po barelu koju su u petak uvele Grupa sedam vodećih industrijaliziranih zemalja i Australija nazvao velikim uplitanjem u svjetsku trgovinu energijom, radnjom koja bi mogla dovesti do manjka opskrbe.

"Radimo na mehanizmima zabrane korištenja instrumenta price cap-a, bez obzira na postavljenu razinu, jer bi takvo uplitanje moglo dodatno destabilizirati tržište", rekao je Novak.

"Naftu i naftne derivate prodavat ćemo samo onim zemljama koje će s nama raditi pod tržišnim uvjetima, čak i ako moramo malo smanjiti proizvodnju", dodao je.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy nazvao je ograničenje cijena premalim, ali SAD su ga braniole

"Mislimo da je broj od 60 dolara po barelu prikladan" kako bi se uravnotežilo ograničavanje mogućnosti Moskve da profitira i osiguranje da ponuda zadovoljava potražnju, rekao je u petak John Kirby, koordinator za strateške komunikacije američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, dodajući da se gornja granica može prilagoditi.

Ograničenje koje je predložila američka ministrica financija Janet Yellen ima za cilj smanjiti zaradu Rusije od nafte, koja podržava njezinu vojsku i invaziju na Ukrajinu.

Ograničenje cijena stupa na snagu u ponedjeljak, što se podudara s embargom Europske unije na većinu ruskih isporuka nafte. Neizvjesno je kako će sve to utjecati na tržišta nafte, koja se kreću između straha od gubitka ruske ponude i slabljenja potražnje uzrokovane zaostajanjem globalne ekonomije. Rusija bi mogla uzvratiti zaustavljanjem isporuka, a Evropa bi se mogla boriti da zamijeni uvoz ruskog dizelskog goriva.

OPEC+, Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika, sastala se u nedjelju kako bi razmotrila svoje proizvodne ciljeve. Novinska agencija Reuters kaže da su joj četiri izvora iz OPEC+ rekla da neće biti promjena u planiranim isporukama nafte.

Sa svoje strane, Rusija je odbacila ograničenje cijena i zaprijetila da će isključiti naftni priključak koaliciji zapadnih zemalja koje su prihvatile ograničenje.

Ruska ambasada u Washingtonu saopćila je u subotu da će nastaviti pronalaziti kupce za svoju naftu, unatoč onome što je nazvalo "opasnim" pokušajima Zapada da uvede ograničenje cijena na izvoz svoje nafte.

"Ovakvi koraci neizbježno će rezultirati povećanjem neizvjesnosti i nametanjem viših troškova za sirovine potrošačima", navodi se.

Neke informacije u ovom izvještaju došle su od The Associated Pressa, Reutersa i Agence France-Pressea.

EU ograničava cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu

Naftni terminal u Rusiji (Foto: REUTERS/Natalya Chumakova)

EU je u petak postigla dogovor da ograniči cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, što je jedan od koraka u okviru zapadnih sankcija čiji cilj je da se preuredi stanje na globalnom tržištu i spriječi nagli rast cijena, te onemogući ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da finansira rat u Ukrajini.

Poslije niza pregovora, češko predsjedništvo EU tvitovalo je da su "ambasadori upravo postigli sporazum o ograničenju cijena za rusku naftu koja se prevozi pomorskim putem".

Odluka i dalje mora da bude zvanično odobrena, pismenom procedurom, ali se očekuje da će to biti urađeno.

Evropa je trebalo da utvrdi sniženu cijenu koje će ostale zemlje platiti do ponedjeljka kada na snagu stupi embargo EU na rusku naftu koja se isporučuje pomorskim putem i zabrana na osiguravanje tih zaliha.

Poljska je dugo spriječavala postizanje sporazuma, tražeći da cijena bude što je moguće niža. Poslije više od 24 sata rasprave, kada su druge članice EU signalizirale da će podržati dogovor, Varšava je konačno potpustila u petak.

"Smanjenje prihoda Rusije od energije je ključno za zaustavljanje ruske ratne mašine", rekla je estonska premijerka Kaja Kalas i dodala da je zadovoljna što je cijena nekoliko dolara niža u odnosu na ranije prijedloge.

Ocijenila je da za svaki dolar za koji je smanjena cijena, Rusija gubi dvije milijarde dolara za svoj ratni budžet.

"Nije tajna da smo željeli da cijena bude niža. Cijena između 30-40 dolara bi nanijela značajnu štetu Rusiji. Međutim, ovo je najbolji kompromis do kojeg smo mogli da dođemo", naglasila je Kalas.

Ograničenje je blizu trenutne cijene ruske sirove nafte, koja je nedavno pala na ispod 60 dolara po barelu. Pojedini smatraju da to nije dovoljno da bi se smanjio glavni izvor prihoda Rusije. Međutim, i dalje je riječ o velikom sniženju u odnosu na međunarodnu referentnu cijenu tipa brent koja je u petak iznosila 86,68 dolara po barelu.

Ipak bi mogla da bude dovoljno visoka za Moskvu da nastavi da prodaje naftu, dok istovremeno odbacuje ideju o ograničenju njene cijene.

Postoji veliki rizik od toga da globalno tržište izgubi velike količine sirove nafte od drugog po veličini svjetskog proizvođača. To bi moglo da dovede do rasta cijena benzina širom svijeta, dok se Evropa već suočava sa energetskom krizom i protestima zbog povećanja troškova života. Zemlje u razvoju još su više podložne posljedicama promjena cijena energenata.

Međutim, Zapad je pod sve većim pritiskom da targetiranjem jednog od glavnih izvora ruskih prihoda - nafte - smanji sredstva koja se ulivaju u Putinov ratni bužet i nanese štetu ruskoj ekonomiji dok traje rate u Ukrajini.

Portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je novinarima u petak da će "samo ograničenje smanjiti Putinovu sposobnost da profitira od prodaje nafte i da nastavi da koristi taj novac za finansiranje ratne mašine".

Kirby je pozdravio konsenzus EU i poručio da je ograničenje od 60 dolara po bareu "adekvatno".

Rusija dnevno izvozi oko 5 miliona barela nafte, a Putin je ranije rekao da neće prodavati pod ograničenom cijenom i da će uvesti uzvratne mjere zemljama koje to primjenjuju.

Rusija je međutim već preusmjerila veći dio svojih zaliha u Indiju, Kinu i druge azijske zemlje po sniženim cijenama zato što su je zapadni potrošači izbjegavali zbog embarga EU.

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Tempo ubrzanja kineske nuklearne ekspanzije mogao bi omogućiti Pekingu da ostvari zalihe od oko 1.500 bojevih glava do 2035. godine. Stoji u Pentagonovom godišnjem izvještaju Kongresu pod nazivom "Kineska vojna moć", koji je objavljen u utorak.

Escobar: Amerika će nastaviti provođenje sankcija u BiH

Arhiv - Gabriel Escobar

Rat u Ukrajini, kako se moglo vidjeti i na jučerašnjem samitu NATO saveza u Bukureštu, obnovio je međunarodni fokus na zemlje zapadnog Balkana, među njima i BiH. U još oštrijem fokusu se našla euroatlantska budućnost regiona koji se, kako se čini, još jednom suočava sa neizvjesnim putem pred sobom.

Upravo to je bila tema jutrošnjeg okruglog stola sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za pitanja Evrope i Euroazije kojeg je organiziralo Atlantsko vijeće u Washingtonu.

Escobar se, između ostalog, kada je u pitanju BiH, osvrnuo na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika, i izazova sa kojima se ta zemlja suočava.

Uprkos krizi u Ukrajini, Zapadni Balkan je i dalje područje ogromnih mogućnosti, ali je izazov za nas, kao i za EU, to što zemlje regiona nemaju dobre međusobne odnose, rekao je Gabriel Escobar.

On je istaknuo da su zemlje regiona već dio evropskih tokova, ali da je izazov to na koji ih način integrirati u euroatlantske strukture. Mogućnosti uveliko nadmašuju rizik kada je u pitanju angažman međunarodne zajednice na Zapadnom Balkanu, rekao je Escobar.

Postoji povećana urgentnost da se riješe problemi kako bi se region pokrenuo ka EU, a kriza u Ukrajini je još više naglasila koliko je to važno, rekao je Escobar.

„Problemi na Zapadnom Balkanu potiču sa domaćeg terena, problemi kao sto su otpor ka donošenju teških političkih odluka, otpor ka integraciji. Ti problemi postoje već duže vrijeme, ali je njihovo rješavanje u ovom trenutku postalo još hitnije. Rusija u budućnosti neće biti pouzdan partner, ali to ne znači da neće i dalje pokušavati zadržati svoje igrače na Zapadnom Balkanu. Sjedinjene Države stoga jačaju veze među demokratskim zemljama koje shvataju da se ne moraju oslanjati na Rusiju”, kaže Escobar.

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

On je istakao da nema druge opcije za šest zemalja Zapadnog Balkana nego da se pridruže EU, te da evropska integracija mora biti konačni cilj za sve njih.

„Ipak bih volio da vidim malo ubrzaniji proces po tom pitanju, kako bi zemlje možda dobile status promatrača ili ulaznog kandidata”, rekao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara, naglasivši da je Zapadni Balkan najbrže rastući region u Evropi.

Evropsko vijeće razmatra da BiH dodijeli status kandidata, ali se postavlja pitanje da li je to samo simboličan korak.

„Mislim da je bilo kakav signal da su te zemlje dobrodošle u Evropu važan, osobito sada, i mi to podržavamo, ali u isto vrijeme to ne bi trebao biti samo simboličan korak. Ali to nije zadatak Evrope, to je prvenstveno zadatak političkih lidera u BiH da ostvare taj cilj, iako trenutno u mnogim slučajevima ne vidim da to postoji među bh. liderstvom. Mi podržavamo korake koje je poduzeo visoki predstavnik i on to radi na odgovarajući način”, kaže Escobar.

Jedan od endemskih problema u BiH i regionu je korupcija. Na pitanje da li će Sjedinjene Države razmotriti dodatne sankcije, Escobar je odgovorio:

„Apsolutno, Sjedinjene Države će poduzeti dodatne korake ka sankcioniranju korumpiranih elemenata, i lista Ministarstva financija samo pokazuje dubinu korupcije. U BiH, kako smo vidjeli, pojedinci i političari su aktivno surađivali sa grupama organiziranog kriminala, i ljudi to moraju znati. Lideri moraju poduzeti akciju i ukloniti takve pojedince sa funkcija i iz stranaka. Sankcije su važno oružje, ali što je još važnije i teže, moramo vršiti pritisak na lokalne lidere da primijene reforme vladavine zakona, kako se zahtijeva, za ulazak u EU. Korupciija je najveći problem za region i činjenica je, što nisu samo naši već i podaci Transparency Internationala, da su stranke koje su najviše nacionalističke, također, i najkorumpiranije”, kaže Escobar.

On je naglasio da bi došlo do još većeg američkog investiranja u BiH i regionu ukoliko se riješi pitanje korupcije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG