Izdvojeno
Prosvjetni radnici u RS: Omalovažavanje našeg rada u pandemiji je sramno i ponižavajuće
Pored svih izazova i problema sa kojima su se suočili u pandemijskoj godini, prosvjetni radnici u RS, kako kažu, osjećaju se postiđeno i nemoćno, jer su doživjeli da od strane najvišeg rukovodstva Republičkog pedagoškog zavoda (RPZ) njihov rad bude obezvrijeđen i doveden u pitanje.
Naime, nakon što je Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS zatražio da nastavnici isključivo dobrovoljno snimaju nastavu na daljinu pred televizijskim kamerama i da za to budu adekvatno plaćeni, direktor RPZ-a, Predrag Damjanović osvrnuo se na njihove plate i rad tokom pandemije.
„Niko od njih ne postavlja pitanje kako su od marta prošle godine izvodili nastavu, imali skraćene časove, bez dodatne, dopunske nastave, sekcija, a dobili su pune plate. Kako niko ne postavlja pitanje kako su dobili pune plate, a nisu radili u punom kapacitetu?“ rekao je Damjanović.
Članovi Samostalnog sindikata srednjih škola i članova Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS JU Gimnazije Banjaluka reagovali su saopštenjem u kojem traže reakciju najviših institucija, jer smatraju da je izjava direktora RPZ-a neistinita, sramna i ponižavajuća.
U razgovoru za Glas Amerike Branka Ljubojević, profesor srpskog jezika i književnosti u banjalučkoj Gimnaziji ističe da ovo, nažalost, nije prvi istup ovakvog tipa koji baca ljagu na poziv prosvjetnih radnika. Kako kaže, Damjanović bi prvi trebao da zna koliko rade prosvjetni radnici, jer se instituciji na čijem je čelu sedmično šalju kako pojedinčani, tako i ukupni izvještaji škola.
„Jedino mogu da se zapitam u kakvom kapacitetu pomenuti radi svoj posao. Da sam ja odgovorno lice u nekoj instituciji koja nadzire rad ustanova čiji radnici, kako je rekao, dobijaju platu, a ne rade posao za koji je dobijaju, dala bih ostavku, jer, očigledno, ni ja svoj posao ne radim“, kaže profesorica Ljubojević.
Ona je dodala da sve ovo dolazi od osobe čija se institucija za godinu dana niti jednom nije oglasila sa bilo kakvim planom, savjetodavnim ili radioničkim programom, te nije preradila niti jedan jedini nastavni plan i program.
Podsjetila je, takođe, da već godinu dana slušamo izjave kako je „sistem spremno odgovorio“ pandemijskim uslovima rada.
„Sistem nije ni spremno, niti na bilo koji drugi način odgovorio. Odgovorio je pojedinac. Onaj mali, nevažni, svima nevidljivi prosvjetni radnik, koji je danju spremao i slao materijale, a noću, na samostalno plaćenim obukama ,učio kako i gdje sve to da postavi, te kako da što bolje i zanimljivije opremi materijale“, kaže ona.
Izazovi rada u pandemiji
Na početku pandemije prosvjetni radnici iz RS u izjavama za Glas Amerike isticali su da nisu dobili jasne smjernice kako da realizuju online nastavu, tako da su bili prinuđeni da se snalaze kako znaju i umiju. Iako su posao obavljali od kuće, komunikacija sa svakim učenikom pojedinačno podrazumijevala je cjelodnevni rad.
„Bilo je nemoguće pregledati i prokomentarisati pojedinačne zadaće učenika na sedmičnom nivou zbog prevelikog broja učenika po profesoru. Imao sam osjećaj da radim non-stop, izuzev kad spavam“, rekao je tada za Glas Amerike Miroslav Vulić, profesor biologije u banjalučkoj Gimnaziji.
Mnogi od njih bili su prinuđeni i da jedan čas prezentuju u nekoliko minuta, i to ne samo učenicima, već kompletnoj javnosti putem medijskog servisa. Zato su sa nestrpljenjem čekali povratak u školske klupe.
Međutim, početak redovne nastave, s časovima skraćenim na 20 minuta, nije značio da se njihov posao završava u učionici. Sve što ne uspiju da urade na času, profesori u komunikaciji sa učenicima, putem raznih platformi, završavaju od kuće.
Profesor Branka Ljubojević dodaje da posao prosvjetnog radnika zahtijeva i mnogo više od edukacije, te da svakodnovne pružaju pomoć i obavljaju sve vrste komunikacije sa učenicima, koji tokom pandemije prolaze kroz vrlo ozbiljne probleme, ne samo ugroženosti fizičkog, već i psihičkog zdravlja.
„Jasno je da aktivnostima niti je bilo, niti ima kraja. I niko se ne žali. Radimo svoj posao, bavimo se svojim predmetima i svojom djecom, jer volimo i jedno i drugo. Ovaj poziv niko nije odabrao radi materijalne dobiti, već isključivo iz ljubavi“, kaže ona.
Rad prosvjetnih radnika je, prema njenim riječima, veoma zahtjevan i široko obuhvatan i u normalnim uslovima, a naročito u posljednjih godinu dana. Pored uobičajenih poslova, koji podrazumijeva pripremu za čas i realizaciju istog, te ispravljanje domaćih zadataka, neprestano su bili u komunikaciji sa učenicima i njihovim roditeljima, vodeći 24-satnu brigu o zdravlju i bezbjednosti svih učenika.
Iako se u većini evropskih zemalja nastava i dalje odvija na daljinu, prema procjenama nadležnih, u školama u RS-u nema žarišta, jer su djeca manje podložna težim oblicima oboljenja, međutim, našu sagovornicu pitali smo kako se profesori nose sa situacijom.
„Hvala Vam što pitate. Niko ne pita. Nosimo se kako znamo i umijemo. Obolijevamo, liječimo se, mijenjamo jedni druge, radimo i kad smo na bolovanju samo da ne gubimo još više nego što smo u startu izgubili. Letimo po školi sa po dvije maske i sklanjamo se jedni od drugih. Kupujemo nove telefone, jer su stari nefunkcionalni - prebukiranih memorija. Repariramo stare laptope, jer za nove nemamo, iako primamo „pune plate“...I onda vam kažu da ne radite punim kapacitetom i da niste zaradili platu od 1000 maraka“, priča ona.
Obrazovanje na margini društva
Činjenica da ovo nije prva ponižavajuća i degradirajuća izjava direktora RPZ-a, te da ni iz Ministarstva ne stižu ništa bolji stavovi, prema riječima profesorice Ljubojević, jasan su pokazatelj da je obrazovanje odavno na margini ovog društva. Kako kaže, posljedice svega toga već živimo, a kako će izgledati posljedice sadašnjeg trenutka, možemo samo da pretpostavimo.
„Mnogi ovih dana tvrde kako RPZ treba ukinuti, jer ionako nemamo koristi od njega. Moje mišljenje je drugačije. RPZ je važna institucija i vrlo svrsishodna u svim evropskim, ozbiljnim zemljama, koje vode računa o svojoj sadašnjosti, ali još više o svojoj budućnosti“, smatra ona, međutim, naglašava da je potrebno da se radi profesionalno, posvećeno, s poštovanjem i smislom.
„Dok god prosvjeta bude poligon zadovoljenja nezdravih i neosnovanih ambicija, upadaćemo u sve dublji mrak“, kaže Branka Ljubojević, koja dodaje da se nada da će im se u ovoj borbi pridružiti i kolege iz drugih škola i podići glas protiv ovakvih tretiranja i prozivanja.
Za sada su reagovali članovi Sindikalne organizacije JU Ugostiteljsko-ekonomska škola Prijedor, koji su u svom saopštenju istakli da je direktor RPZ-a duboko povrijedio dostojanstvo svakog radnika u prosvjeti.
„Očekujemo iskreno izvinjenje i kajanje zbog nepromišljenosti, jer u našim okolnostima, na ostavku poslije ovakvog blama, vjerovatno niko od rukovodilaca ne bi ni pomislio“, naveli su, između ostalog, u saopštenju.
Prosvjetni radnici nadaju se da će se nadležno Ministarstvo prosvjete i kulture RS, u čijem sastavu se nalazi i institucija kojom rukovodi Predrag Damjanović, oglasiti ovim povodom i preduzeti adekvatne mjere.
„Mi smo postupili po redu i zakonu, a vidjećemo kako će drugi postupiti“, zaključuje Branka Ljubojević.
See all News Updates of the Day
Vatrogasci Kalifornije 'bolje pripremljeni', usred ekstremne opasnosti od požara izazvanih vjetrom
Broj poginulih u šumskim požarima koji bjesne područjem Los Angelesa popeo se na najmanje 24 u nedjelju navečer, a dužnosnici su zabrinuti da će tragači pronaći još tijela u četvrtima koje su požari uništili.
Vatrogasci u južnoj Kaliforniji bore se da u ponedjeljak stave pod kontrolu više velikih požara u području Los Angelesa, jer prognoze upozoravaju na ponovni jak vjetar koji bi mogao uzrokovati "eksplozivni rast požara".
Očekuje se da će nova prijetnja vjetrom, uz najveću zabrinutost koja se dogodila u utorak, donijeti vjetrove od 80 km/h i udare do oko 110 km/h, upozorila je Nacionalna meteorološka služba.
Jaki vjetrovi i suhi uslovi u području koje nije primilo značajne padavine više od osam mjeseci pomogli su da se potpire požari u kojima su već poginule najmanje 24 osobe i nanijele su milijarde dolara štete otkako su počeli prije nedelju dana.
Od tri velika požara koji još uvijek gore u području Los Angelesa, Cal Fire je kasno u nedjelju rekao da je požar u Palisadesu obuzdan 13 posto i izgorjelo je 96 kvadratnih kilometara.
Osam smrtnih slučajeva pripisano je požaru Palisades u oblasti Pacific Palisades, rekli su zvaničnici.
Šesnaest smrtnih slučajeva bilo je u požaru Eaton, koji se nalazi dalje u unutrašnjosti u Sjevernoj Pasadeni i Altadeni, koji je bio 27% suzbijen i izgorjelo je skoro 60 kvadratnih kilometara.
Još jedan požar, Hurst Fire u oblasti Sylmar, obuzdan je 89 posto, rekao je Cal Fire, nakon što je izgorjelo više od tri kvadratna kilometra.
Požari su zajedno uništili više od 12.000 objekata.
Oko 100.000 ljudi ostalo je pod naredbom za evakuaciju kasno u nedjelju, a zvaničnici su rekli da ljudima neće biti dozvoljen povratak u područja rizična od požara dok su nova upozorenja o vjetru još na snazi.
Lokalni dužnosnici izrazili su bojazan da bi požari, šireći se, mogli ugroziti gusto naseljena područja i neke od ključnih gradskih znamenitosti, uključujući muzej J. Paul Getty, u kojem se nalaze poznata umjetnička djela, i Kalifornijsko sveučilište u Los Angelesu, jedno najboljih javnih sveučilišta u SAD-u.
Kalifornijski senator Adam Schiff rekao je za CNN da ga je vožnja kroz razorene zajednice “iskreno podsjetila na posjet ratnim zonama. Postoje cijeli kvartovi kojih više nema. Ovo još nismo vidjeli.”
Guverner Kalifornije Gavin Newsom rekao je za NBC-jev “Meet the Press” da bi šumski požari mogli biti najgora prirodna katastrofa u povijesti SAD-a, “samo u smislu troškova povezanih s njom, u smislu razmjera i opsega”.
Prema preliminarnoj procjeni AccuWeathera šteta i ekonomski gubici do sada su između 135 i 150 milijardi dolara. Štete su tako velike djelomično zato što je velik dio kuća koje su izgorjele do temelja među najskupljima u zemlji.
Newsom je pozvao na neovisnu provjeru načina na koji su požari bjesnili, a vatrogasci su se povremeno suočavali s nedostatkom vode za suzbijanje požara koji se brzo širio izvan kontrole.
Guverner je rekao da postavlja ista pitanja "koja postavljaju ljudi na ulicama, vičući: 'Što se dovraga dogodilo? Što se dogodilo s vodovodnim sustavom?'
Newsom je rekao da želi znati je li zaliha vode jednostavno bila preopterećena, "Ili su vjetrovi od 99 milja na sat bili odlučujući?"
“Svi mi želimo znati te odgovore, a ja jednostavno ne želim čekati jer me ljudi pitaju. Želim znati te činjenice”, rekao je. “Želim da budu objektivno utvrđene i neka se svađa izbjegne gdje god može. Ovdje se ne radi o upiranju prstom.”
U fotografijama: Razmjere razaranja požara u Kaliforniji
Newsom je u petak naredio državnim dužnosnicima da utvrde zašto rezervoar od 440 milijuna litara nije u funkciji i zašto su neki hidranti presušili.
Vatrogasci su se u subotu utrkivali kako bi stigli pred najveći i najrazorniji požar koji je gorio u Los Angelesu dok je mijenjao smjerove i proširio se za oko 400 hektara. Predviđa se da će se vjetrovi Santa Ana koji su potaknuli požare vratiti.
"Moramo biti agresivni vani", rekao je voditelj operacija kalifornijskog Ministarstva šumarstva i zaštite od požara (Cal Fire) Christian Litz novinarima na subotnjem brifingu.
Nacionalna meteorološka služba predvidjela je jačanje vjetra u noći sa subote na nedjelju ujutro u tom području i ponovno od ponedjeljka kasno do utorka ujutro, s trajnim vjetrovima do 48 km/h i naletima do 112 km/h.
Četiri aktivna požara u regiji Los Angelesa spalila su više od 16.000 hektara, a plamen je uništio više od 12.000 građevina. Oko 150.000 ljudi dobilo je naredbu da se evakuiraju iz svojih domova, a 700 ljudi našlo je utočište u devet skloništa. Uzroci sva četiri požara još se istražuju.
Dužnosnici su rekli da su dva požara obuzdana 90- i 76%, ali druga dva samo 11- i 15%. Požar Palisades, najveći i samo 11% obuzdan, prijeti da preskoči glavnu autocestu, Interstate 405, u gušće naseljeno područje.
Jim Hudson, zapovjednik Cal Fire incidenta, rekao je novinarima da vatrogasci imaju tri prioriteta: “Život, vaša imovina i stalna kontrola” plamena.
Vatrogasne ekipe iz Kalifornije i devet drugih država dio su tekućeg odgovora koji uključuje 1.354 vatrogasna vozila, 84 zrakoplova i više od 14.000 ljudi, uključujući novopristigle vatrogasce iz Meksika.
Neke informacije za ovo izvješće došle su iz Associated Pressa.
Izbjeglice u Turskoj oprezne oko povratka u Siriju
Nakon svrgavanja Bashara al-Assada, i usljed rastućeg neprijateljstva prema sirijskim izbgjelicama, Turska vidi priliku da kući vrati gotovo četiri miliona izbjeglica. Međutim, mnogi od njih u Turskoj su stvorili nove živote i kažu da bez garancija sigurnosti ili sredstava za život nisu spremni da se vrate. Priču donosi Dorian Jones.
Da li će Trump zadržati sankcije ruskom energetskom sektoru?
Nakon što je administracija Joea Bidena objavila da proširuje sankcije protiv energetskog sektora Rusije, što je novi korak u tome da se nanese udarac Moskvi zbog rata u Ukrajini, novoizabrani predsjednik Donald Trump sprema se da se vrati na funkciju, uz obećanje da će brzo okončati sukob.
Zvaničnici Bidenove administracije rekli su da će na kraju zavisiti od Trumpove administracije da li će zadržati ili ukinuti nove sankcije.
Trumpov tranzicioni tim nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar o sankcijama. Trump je novinarima u četvrtak rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin „želi da se sastane, a mi to dogovaramo”.
Trumpov dobar odnos sa Putinom bio je godinama ozbiljno pitanje. Novoizabrani republikanski predsjednik također nije saglasan sa nivoom pomoći Kijevu, obećavajući da će brzo preduzeti korake u cilju okončanja sukoba po povratku na funkciju 20. januara.
Trump je početkom nedjelje dodao novu dozu sumnje u buduću američku podršku Kijevu kada se činilo da se razumije Putinov stav da Ukrajina ne bi trebalo da bude dio NATO-a.
Novoizabrani predsjednik kritikovao je Bidenovu administraciju što je izrazila podršku eventualnom članstvu Kijeva u transatlantskoj vojnoj alijansi.
U slučaju da Trumpova administracija krene da ukine sankcije, prvo bi morala da obavijesti Kongres, koji bi imao mogućnost da glasa o neodobravanju takvog poteza, dodali su zvaničnici.
Bidenova administracija predstavila je u četvrtak novi paket vojne pomoći vredan 500 miliona dolara, dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao sa američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom.
Trump je izrazio zabrinutost zbog gubitka života tokom sukoba, i ponovio da se „ovaj rat nikada ne bi dogodio” da je on predsjednik.
Trump pošteđen zatvora, novčane ili uslovne kazne na kraju procesa u New Yorku
Novoizabrani predsjednik Donald Trump neće ići u zatvor, platiti novčanu ili biti na uslovnoj kazni po presudi u krivičnom procesu koji se protiv njega vodio u New Yorku, da je falsifikovao poslovnu dokumentaciju i tako prikrio isplate novca jednoj porno glumici da bi šutjela o navodnoj aferi.
Sudija Juan Merchan je Trumpu izrekao mjeru bezuslovnog oslobađanja, što znači da će mu presuda da je kriv biti trajno upisana u dosije, ali bez kazne kao što su zatvor, novčana ili uslovna kazna.
Odlukom sudije Merchana okončan je proces protiv Trumpa, desetak dana prije nego što položi zakletvu za drugi predsjednički mandat.
Trump je najavio da će se žaliti na presudu da je kriv. Izricanju kazne je prisustvovao virtuelno sa svojim advokatom.
"To je bio politički lov na vještice. To je urađeno da bi se nanijela šteta mojoj reputaciji da bih izgubio izbore i očigledno to nije dalo rezultate. U potpunosti sam nevin, nisam uradio ništa pogrešno", rekao je Trump, koji nije svjedočio tokom šestonedjeljnog suđenja prošle godine.
Sada kada mu je izrečena kazna može da se žali, što je proces koji bi mogao da traje godinama i da se odvija za vrijeme predsjedničkog mandata.
Trump je pokušavao da spriječi izricanje kazne pred inauguraciju 20. januara, ali je Vrhovni sud u četvrtak odbacio taj zahtjev.
Izricanje kazne, pred sudom u New Yorku, kulminacija je prvog krivičnog procesa ikada pokrenutog protiv jednog američkog predsjednika, bilo bivšeg ili aktuelnog.
Trump će biti prvi američki predsjednik u historiji koji će položaj preuzeti sa presudom za krivično djelo.
Okružni tužilac na Manhattanu Alvin Bragg, demokrata, podigao je optužnicu protiv Trumpa u martu 2023. godine, za falsifikovanje poslovne dokumentacije da bi zataškao isplatu od 130.000 dolara zvijezdi filmova za odrasle Stormy Daniels, da bi pred izbore 2016. godine šutjela o navodnom seksualnom odnosu sa Trumpom.
Trump je to negirao. Na izborima 2016. godine porazio je tadašnju demokratsku kandidatkinju Hillari Clinton.
Porota je na kraju suđenja, 30. maja, Trumpa proglasila krivim po sve 34 tačke optužnice.
Trumpovi protivnici pozivali su se na njegove pravne probleme da bi potkrijepili tvrdnje da je nepodoban za položaj predsjednika. Trump je međutim tvrdio da je slučaj u New Yorku - sa još tri krivične optužnice i civilnom tužbom za prevaru, klevetu i seksualno zlostavljanje - bio dio pokušaja njegovih protivnika da instrumentalizuju pravosuđe da bi ga spriječili da pobijedi na izborima.
Za slučaj u New Yorku smatralo se da je manje ozbiljan od ostale tri krivične optužnice - dvije za pokušaje da poništi rezultat izbora 2020. godine, koje je izgubio od Joea Bidena, i jednu za zadržavanje povjerljivih dokumenata nakon kraja prvog mandata. Trump se izjasnio da nije kriv po svim optužnicama.
Na kraju mu se samo sudilo po krivičnoj optužnici u New Yorku. Nakon pobjede na izborima 5. novembra, federalni tužioci odustali su od optužbi za miješanje u izbore i za nezakonito zadržavanje povjerljivih dokumenata, zbog politike Sekretarijata za pravosuđa da predsjednici ne mogu biti krivično gonjeni dok obavljaju tu funkciju.
Sudbina jedinog preostalog procesa, u Georgiji, za pokušaje da preinači rezultat izbora u toj državi, je neizvjesna nakon što je sud u decembru prošle godine diskvalifikovao glavnu tužiteljku u tom slučaju.
Trump kaže da će poništiti Bidenovu zabranu bušenja nafte u moru
Novoizabrani predsjednik Donald Trump kaže da će poništiti sveobuhvatnu novu zabranu bušenja nafte i plina u moru nakon što preuzme dužnost 20. januara. Predsjednik Joe Biden je 6. novembra najavio zabranu koja pokriva većinu američkih obalnih voda. Izvještava Veronica Balderas Iglesias.
