Linkovi

Top priča BiH

Prosvjetni radnici u RS: Omalovažavanje našeg rada u pandemiji je sramno i ponižavajuće

Gimnazija Banja Luka

Pored svih izazova i problema sa kojima su se suočili u pandemijskoj godini, prosvjetni radnici u RS, kako kažu, osjećaju se postiđeno i nemoćno, jer su doživjeli da od strane najvišeg rukovodstva Republičkog pedagoškog zavoda (RPZ) njihov rad bude obezvrijeđen i doveden u pitanje.

Naime, nakon što je Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS zatražio da nastavnici isključivo dobrovoljno snimaju nastavu na daljinu pred televizijskim kamerama i da za to budu adekvatno plaćeni, direktor RPZ-a, Predrag Damjanović osvrnuo se na njihove plate i rad tokom pandemije.

„Niko od njih ne postavlja pitanje kako su od marta prošle godine izvodili nastavu, imali skraćene časove, bez dodatne, dopunske nastave, sekcija, a dobili su pune plate. Kako niko ne postavlja pitanje kako su dobili pune plate, a nisu radili u punom kapacitetu?“ rekao je Damjanović.

Članovi Samostalnog sindikata srednjih škola i članova Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS JU Gimnazije Banjaluka reagovali su saopštenjem u kojem traže reakciju najviših institucija, jer smatraju da je izjava direktora RPZ-a neistinita, sramna i ponižavajuća.

U razgovoru za Glas Amerike Branka Ljubojević, profesor srpskog jezika i književnosti u banjalučkoj Gimnaziji ističe da ovo, nažalost, nije prvi istup ovakvog tipa koji baca ljagu na poziv prosvjetnih radnika. Kako kaže, Damjanović bi prvi trebao da zna koliko rade prosvjetni radnici, jer se instituciji na čijem je čelu sedmično šalju kako pojedinčani, tako i ukupni izvještaji škola.

„Jedino mogu da se zapitam u kakvom kapacitetu pomenuti radi svoj posao. Da sam ja odgovorno lice u nekoj instituciji koja nadzire rad ustanova čiji radnici, kako je rekao, dobijaju platu, a ne rade posao za koji je dobijaju, dala bih ostavku, jer, očigledno, ni ja svoj posao ne radim“, kaže profesorica Ljubojević.

Ona je dodala da sve ovo dolazi od osobe čija se institucija za godinu dana niti jednom nije oglasila sa bilo kakvim planom, savjetodavnim ili radioničkim programom, te nije preradila niti jedan jedini nastavni plan i program.

Podsjetila je, takođe, da već godinu dana slušamo izjave kako je „sistem spremno odgovorio“ pandemijskim uslovima rada.

„Sistem nije ni spremno, niti na bilo koji drugi način odgovorio. Odgovorio je pojedinac. Onaj mali, nevažni, svima nevidljivi prosvjetni radnik, koji je danju spremao i slao materijale, a noću, na samostalno plaćenim obukama ,učio kako i gdje sve to da postavi, te kako da što bolje i zanimljivije opremi materijale“, kaže ona.

Izazovi rada u pandemiji

Na početku pandemije prosvjetni radnici iz RS u izjavama za Glas Amerike isticali su da nisu dobili jasne smjernice kako da realizuju online nastavu, tako da su bili prinuđeni da se snalaze kako znaju i umiju. Iako su posao obavljali od kuće, komunikacija sa svakim učenikom pojedinačno podrazumijevala je cjelodnevni rad.

„Bilo je nemoguće pregledati i prokomentarisati pojedinačne zadaće učenika na sedmičnom nivou zbog prevelikog broja učenika po profesoru. Imao sam osjećaj da radim non-stop, izuzev kad spavam“, rekao je tada za Glas Amerike Miroslav Vulić, profesor biologije u banjalučkoj Gimnaziji.

Mnogi od njih bili su prinuđeni i da jedan čas prezentuju u nekoliko minuta, i to ne samo učenicima, već kompletnoj javnosti putem medijskog servisa. Zato su sa nestrpljenjem čekali povratak u školske klupe.

Međutim, početak redovne nastave, s časovima skraćenim na 20 minuta, nije značio da se njihov posao završava u učionici. Sve što ne uspiju da urade na času, profesori u komunikaciji sa učenicima, putem raznih platformi, završavaju od kuće.

Branka Ljubojević, profesorica srpskog jezika i književnosti, Gimnazija Banja Luka
Branka Ljubojević, profesorica srpskog jezika i književnosti, Gimnazija Banja Luka

Profesor Branka Ljubojević dodaje da posao prosvjetnog radnika zahtijeva i mnogo više od edukacije, te da svakodnovne pružaju pomoć i obavljaju sve vrste komunikacije sa učenicima, koji tokom pandemije prolaze kroz vrlo ozbiljne probleme, ne samo ugroženosti fizičkog, već i psihičkog zdravlja.

„Jasno je da aktivnostima niti je bilo, niti ima kraja. I niko se ne žali. Radimo svoj posao, bavimo se svojim predmetima i svojom djecom, jer volimo i jedno i drugo. Ovaj poziv niko nije odabrao radi materijalne dobiti, već isključivo iz ljubavi“, kaže ona.

Rad prosvjetnih radnika je, prema njenim riječima, veoma zahtjevan i široko obuhvatan i u normalnim uslovima, a naročito u posljednjih godinu dana. Pored uobičajenih poslova, koji podrazumijeva pripremu za čas i realizaciju istog, te ispravljanje domaćih zadataka, neprestano su bili u komunikaciji sa učenicima i njihovim roditeljima, vodeći 24-satnu brigu o zdravlju i bezbjednosti svih učenika.

Iako se u većini evropskih zemalja nastava i dalje odvija na daljinu, prema procjenama nadležnih, u školama u RS-u nema žarišta, jer su djeca manje podložna težim oblicima oboljenja, međutim, našu sagovornicu pitali smo kako se profesori nose sa situacijom.

„Hvala Vam što pitate. Niko ne pita. Nosimo se kako znamo i umijemo. Obolijevamo, liječimo se, mijenjamo jedni druge, radimo i kad smo na bolovanju samo da ne gubimo još više nego što smo u startu izgubili. Letimo po školi sa po dvije maske i sklanjamo se jedni od drugih. Kupujemo nove telefone, jer su stari nefunkcionalni - prebukiranih memorija. Repariramo stare laptope, jer za nove nemamo, iako primamo „pune plate“...I onda vam kažu da ne radite punim kapacitetom i da niste zaradili platu od 1000 maraka“, priča ona.

Obrazovanje na margini društva

Činjenica da ovo nije prva ponižavajuća i degradirajuća izjava direktora RPZ-a, te da ni iz Ministarstva ne stižu ništa bolji stavovi, prema riječima profesorice Ljubojević, jasan su pokazatelj da je obrazovanje odavno na margini ovog društva. Kako kaže, posljedice svega toga već živimo, a kako će izgledati posljedice sadašnjeg trenutka, možemo samo da pretpostavimo.

Gimnazija Banja Luka
Gimnazija Banja Luka

„Mnogi ovih dana tvrde kako RPZ treba ukinuti, jer ionako nemamo koristi od njega. Moje mišljenje je drugačije. RPZ je važna institucija i vrlo svrsishodna u svim evropskim, ozbiljnim zemljama, koje vode računa o svojoj sadašnjosti, ali još više o svojoj budućnosti“, smatra ona, međutim, naglašava da je potrebno da se radi profesionalno, posvećeno, s poštovanjem i smislom.

„Dok god prosvjeta bude poligon zadovoljenja nezdravih i neosnovanih ambicija, upadaćemo u sve dublji mrak“, kaže Branka Ljubojević, koja dodaje da se nada da će im se u ovoj borbi pridružiti i kolege iz drugih škola i podići glas protiv ovakvih tretiranja i prozivanja.

Za sada su reagovali članovi Sindikalne organizacije JU Ugostiteljsko-ekonomska škola Prijedor, koji su u svom saopštenju istakli da je direktor RPZ-a duboko povrijedio dostojanstvo svakog radnika u prosvjeti.

„Očekujemo iskreno izvinjenje i kajanje zbog nepromišljenosti, jer u našim okolnostima, na ostavku poslije ovakvog blama, vjerovatno niko od rukovodilaca ne bi ni pomislio“, naveli su, između ostalog, u saopštenju.

Prosvjetni radnici nadaju se da će se nadležno Ministarstvo prosvjete i kulture RS, u čijem sastavu se nalazi i institucija kojom rukovodi Predrag Damjanović, oglasiti ovim povodom i preduzeti adekvatne mjere.

„Mi smo postupili po redu i zakonu, a vidjećemo kako će drugi postupiti“, zaključuje Branka Ljubojević.

See all News Updates of the Day

Analiza: Poslije decenije odbijanja, treba li nametnuti zakon o negiranju genocida?

Zračni prikaz Memorijalnog centra u Potočarima kod Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 6. jula 2020.

Nakon posljednjeg od nekoliko neuspješnih pokušaja tokom više od jedne decenije da se usvoji zakon kojim bi se zabranilo i kaznilo negiranje genocida počinjenog u Srebrenici, žrtve, stručnjaci i predlagači izmjena zakona sada glasnije nego prije postavljaju pitanje – vrijedi li ponovo pokušavati izglasati zakon o zabrani negiranja genocida ili je njegovo nametanje u ovom trenutku jedino rješenje?

Piše: Nejra Džaferagić

Na posljednjoj održanoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, delegati iz reda srpskog i hrvatskog naroda bili su protiv usvajanja izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, čime je propao posljednji u nizu pokušaja da se zabrani negiranje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici.

Pokušaji da se usvoje izmjene ili novi zakon traju duže od deset godina i uprkos upozorenjima Evropske unije (EU) da negiranje genocida postaje sve učestalije te ultimatumu visokog predstavnika da se negiranje zakonom mora zabraniti, prijedlozi nikada nisu imali dovoljno glasova da prođu proceduru u Parlamentu BiH.

Državni delegat Denis Bećirović nekoliko je puta insistirao na usvajanju zakona, ali on sada kaže da su poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) propustili priliku da se zakon usvoji u Parlamentu.

Očigledno je da su oni sada potpuno trasirali put da međunarodna zajednica i visoki predstavnik takav zakon ‘uspostave’”, kaže on.

Žrtve genocida u Srebrenici već nekoliko godina pozivaju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka da nametne zakon. On je ranije tražio od domaćih političara da usvoje zakonski osnov za zabranu negiranja genocida, ali rok za to je prošao.

Zbog toga je i delegat u Domu naroda Zlatko Miletić, jedan od predlagača posljednjeg prijedloga za izmjene zakona, pozvao Inzka da nametne zakon nakon što Parlament BiH ponovo nije uspio izglasati izmjene zakona.

Visoki predstavnici u BiH prestali su nametati zakone i već dugo pozivaju domaće političare da sami preuzmu odgovornost, ali svi koji se zalažu za zabranu negiranja genocida smatraju da dugogodišnji pokušaji pokazuju kako se o ovom pitanju neće uspjeti postići dogovor unutar države.

Dosadašnji pokušaji odnosili su se na usvajanje potpuno novog zakona o zabrani negiranja, opravdavanja ili veličanja genocida, holokausta i ratnih zločina, ili usvajanje izmjena i dodavanje odredbi u postojeći Krivični zakon BiH, objašnjava Lejla Gačanica, istraživačica i autorica publikacije “Nazivanje ratnih zločina pravim imenom”.

Prva inicijativa se odnosila na izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH u 2009. godini. Ali Gačanica kaže da su odgovori tada bili da je suviše rano, da društvo, država i politika nisu dovoljno “zreli”, da se još čekaju rezultati rada krivičnih sudova za ratne zločine.

Usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida predlagano je 2011. i 2016., a izmjene Krivičnog zakona ponovo 2017. godine.

“Ali tada smo već shvatili da dobijanje zakonske regulacije nije stvar zrelosti države i društva, već isključivo političke volje”, kaže Gačanica.

Bećirović i Miletić su, na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH održanoj 8. aprila 2021. godine, predložili izmjenu i dopunu Krivičnog zakona BiH po hitnom postupku. Za izmjenu i dopunu zakona ovaj put je glasalo šest, dok je protiv bilo sedam, a jedan delegat je bio suzdržan.

Među onima koji su bili protiv izmjene i dopune ovog zakona našao se i glas zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH Dragana Čovića i glasovi delegata iz reda hrvatskog i srpskog naroda, osim Mladena Bosića, koji je bio suzdržan.

Za delegatkinju Marinu Pendeš iz HDZ-a, koja je glasala protiv izmjena i dopuna zakona, važno je ko predlaže zakon. Ona kaže kako nikada neće podržati osobe koje predlažu izmjenu zakona kojim se sprečava raspirivanje mržnje “a sami podstiču mržnju”.

Osvrćući se na objašnjenja izmjena koje su predložili Bećirović i Miletić – da će zakon donijeti satisfakciju svim žrtvama, hrvatskim, srpskim i ostalim majkama – te Miletićeve stavove da će se boriti protiv mržnje i onih koji negiraju genocid, ona kaže kako smatra da će to spriječiti različita politička stajališta. Bećirovićev prijedlog smatra licemjernim.

On napada, licemjerno se ponaša, i to nema veze s negiranjem genocida, to je laž obična”, smatra Pendeš.

Muškarci plaču pored tabuta člana svoje porodice tokom masovne dženaze u Potočarima kod Srebrenice, u Bosni i Hercegovini, 11. jula 2020.
Muškarci plaču pored tabuta člana svoje porodice tokom masovne dženaze u Potočarima kod Srebrenice, u Bosni i Hercegovini, 11. jula 2020.

“Makar da ostavimo mrtve na miru”

Miletić objašnjava da bi se izmjenama i dopunama mijenjala svega tri člana Krivičnog zakona – prvi koji govori o definisanju mržnje, drugi koji predviđa kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina za svakoga ko javno poriče ili opravdava genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine utvrđene pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde (ICJ),

Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY/MKSJ) ili domaćeg suda, te treći koji se odnosi i na zabranu glorifikacije ratnih zločinaca.

Izmjenama zakona predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora za dodjeljivanje priznanja, nagrade i privilegija presuđenim ratnim zločincima ili za donošenje odluke o davanju imena ulicama i drugim javnim mjestima po pravosnažno osuđenim ratnim zločincima.

Također je navedeno da onaj ko počini ova krivična djela zloupotrebom položaja ili ovlaštenja kaznit će se zatvorom u trajanju od jedne do deset godina.

Nisu te promjene zakona velike, one su minimalne. Bez obzira na tu činjenicu, oni jednostavno neće o tome da razgovaraju”, kaže Miletić i dodaje kako su ovakve izmjene odbijene drugi put.

Miletić kaže da je krajnje vrijeme da se ovakav zakon usvoji zbog žrtava genocida – “makar da ih ostavimo mrtve na miru”.

Za Muniru Subašić, predsjednicu Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, nova odluka je dodatno iznenađenje jer je, kako kaže, upravo Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, pomogao majkama Srebrenice pri izgradnji mezarja u Potočarima.

On je bio ministar finansija, on je nas oslobodio poreza i dao donaciju od 5.000 maraka, pomogao nam da izvršimo anketu da mezarje bude u Potočarima, a ne tamo u Kladnju, gdje je naša vlast odredila”, kaže Subašić i dodaje kako neusvajanjem zakona političari “i dalje šalju poruku nama da nema pomirenja, da nema ljudskosti”.

BIRN BiH nije mogao dobiti komentar Čovića o njegovom glasanju o izmjenama zakona.

U prošlogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o BiH, skrenuta je pažnja kako politički lideri u BiH i dalje osporavaju sudski utvrđene činjenice o ratnim zločinima i veličaju njihove počinioce.

Revizionizam i poricanje proturječe najosnovnijim evropskim vrijednostima”, navodi se u Izvještaju.

Kada se političari u BiH naredni put javno opredijele za EU integracije, kaže Gačanica, “možda da se prisjetimo da ti isti političari zadržavaju društvo u stanju zamrznutog konflikta, prakticiraju veličanje ili negiranje ratnih zločina i zločinaca, a sve suprotno porukama koje nam stižu iz EU direktno upozoravajući na nedopuštenost ovakvih praksi”.

Žena se moli na groblju, uoči masovnog sprovoda u Potočarima blizu Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 11. srpnja 2020.
Žena se moli na groblju, uoči masovnog sprovoda u Potočarima blizu Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 11. srpnja 2020.

Neizvjesno nametanje zakona

Visoki predstavnik je još 2019., prilikom obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici, najavio da će se zalagati da se u Parlamentu BiH donese zakon o negiranju genocida.

Iduće godine ćemo sigurno imati takav zakon na 25. godišnjicu genocida”, rekao je tada Inzko.

Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) danas kažu kako žale što je Dom naroda BiH propustio priliku da usvoji izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje se odnose na poricanje genocida, što je bio zajednički prijedlog dvojice delegata.

Usvajanjem ovog zakona, parlamentarci u BiH pokazali bi spremnost i odlučnost da zlo ostave u prošlosti i da se fokusiraju na stvaranje atmosfere koja pogoduje pomirenju i izgradnji bolje, neopterećene budućnosti za sve građane BiH”, kazao je Inzko.

On je u novembru dao novi rok do jula 2021. godine uz napomenu da je spreman da nametne Zakon ako ne bude usvojen u Parlamentu.

U Srebrenici je u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka, a prognano je preko 40.000 žena, djece i staraca. Do sada je pred Sudom BiH i Haškim tribunalom za ove zločine osuđeno 40 osoba, na oko 700 godina zatvora i četiri doživotne kazne. Ovim presudama utvrđeno je da se u Srebrenici desio genocid, a do istog zaključka došao je Međunarodni sud pravde odlučujući o tužbi BiH protiv Srbije.

State Department: Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet BiH

ARHIVA - Zgrada State Departmenta u Wašingtonu (Foto: AFP/Alastair Pike)

Sjedinjene Države saopštile su da podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hecegovine, čije je poštovanje zacrtano Dejtonskim mirovnim sporazumom.

To je poručeno je iz američkog State Departmenta u pisanom odgovoru na upit Glasa Amerike da prokomentariše medijske izvještaje o navodnom non-paperu u kojem se predlaže prekrajanje granica na Balkanu, između ostalog i u BiH.

Portparol State Departmenta naveo je da "Sjedinjene Države duboko cijene svoje dugotrajno partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom i da ostaju posvećene zajedničkom cilju demokratske, inkluzivne i prosperitetne BiH na putu ka punoj euro-atlantskoj integraciji".

"Sjedinjene Države snažno podržavaju put ka članstvu u Evropskoj uniji svih aspiranata na Zapadnom Balkanu. Vjerujemo da je budućnost Zapadnog Balkana nesumnjivo u Evropskoj uniji. Proces proširenje promoviše dugoročan mir, stabilnost i prosperitet širom regiona", zaključuje se u odgovoru State Departmenta Glasu Amerike.

BiH: Bijela kuga ugrožava budućnost

BiH: Bijela kuga ugrožava budućnost
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Ambasada SAD za RSE: Nijedan entitet nema budućnost izvan BiH

Ambasada SAD u Sarajevu

Odgovor ambasade SAD u BiH na javni istup Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH od 13. aprila. Dodik je od 2017. pod sankcijama američke vlade zbog kršenja Dejtonskog sporazuma.

"Svako djelovanje usmjereno na razgradnju Bosne i Hercegovine (BiH) predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Što se tiče statusa BiH, tu nisu bitna mišljenja o istom, nego činjenice i međunarodno pravo. Teritorijalni integritet i suverenitet BiH garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom. Niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje niti jednom od dva entiteta", navodi se u odgovoru Ambasade Sjedinjenih Američkih Država za Radio Slobodna Evropa (RSE) na upit o ocjeni koju je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, iznio u Istočnom Sarajevu, 13. aprila.

Dodik je kazao kako bi se složio s Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država "da entiteti nemaju perspektive mimo BiH, jer da nema BiH, entiteti više ne bi bili entiteti, već samostalne države".

U odgovoru Ambasade SAD-a se ističe kako je stav Sjedinjenih Američkih Država po pitanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i budućnosti BiH kao jedinstvene države koja je predodređena za članstvo u euroatlantskoj zajednici dobro poznat "i ostaje nepromijenjen".

"Nijedan entitet nema budućnost izvan BiH. Kontinuiranom retorikom je lako, iako je cijena toga visoka, pokušati odvratiti pažnju građana od osnovnih reformi koje je moguće provesti, a koje treba da poboljšaju ekonomiju, riješe problem sveprisutne korupcije koja građanima otima njihovu budućnost, te osiguraju slobodnije i poštenije izbore", ističe se u odgovoru Ambasade SAD-a za RSE.

Ambasade Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kao i specijalni predstavnik Evropske unije (EU) u Sarajevu, izrazili su 11. marta svoje opredjeljenje za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine (BiH) kao jedinstvene, suverene države s dva entiteta, koji nemaju pravo na otcjepljenje od BiH.

U zajedničkoj izjavi istaknuli su da su upoznati sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), te pozivaju sve institucije vlasti da se fokusiraju na reforme neophodne za ekonomski oporavak i napredak na putu ka EU, a ne na izjave koje unose podjele.

"Put naprijed za BiH je jasno formulisan u Mišljenju Evropske unije (EU) i Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i to je ono na šta treba da se fokusiraju institucije koje traže okončanje međunarodne supervizije. U međuvremenu, nastavljamo pružati podršku i visokom predstavniku i EUFOR-u", navodi se u zajedničkom saopštenju.

Skupština Republike Srpske je 10.marta usvojila 10 zaključaka u kojima se, između ostalog, poziva na ukidanje visokog predstavnika i na preispitivanje odluka svih ranijih visokih predstavnika u BiH "donesenih izvan mandata utvrđenog Aneksom 10".

U zaključcima se navodi i "da je vrijeme da BiH sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom, a ako to ne bude na dnevnom redu u skorije vrijeme, treba pokrenuti razgovore o mirnom razlazu".

Zaključke je predložio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na čiju inicijativu je i održana posebna sjednica Skupštine RS. Opozicione stranke su napustile sjednicu.

Milorad Dodik na posebnoj sjednici NSRS
Milorad Dodik na posebnoj sjednici NSRS

Predstavnici ambasada u zajedničkoj izjavi su podsjetili da svaku odluku o eventualnom zatvaranju OHR-a donosi Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), a do tada, visoki predstavnik nastavlja sa ključnom ulogom u provedbi civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma, u skladu sa svojim mandatom i ovlaštenjima koja mu je dala međunarodna zajednica.

"Po svim navedenim pitanjima, visoki predstavnik blisko sarađuje sa domaćim akterima, uključujući predstavnike RS-a. Pozivamo sve strane u BiH, na svim nivoima vlasti, da održavaju konstruktivnu atmosferu i ulažu napore u ostvarenje bolje budućnosti za sve građane", zaključuje se u zajedničkom saopštenju predstavnika pet ambasada i EU u BiH.

Visoki predstavnik za BiH je međunarodni predstavnik Ujedinjenih nacija koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

On je konačni je tumač Aneksa 10 (Sporazum o civilnom sprovođenju) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti UN-a svojom rezolucijom, a po preporuci Vijeća za sprovođenje mira.

Zadatak visokog predstavnika je, između ostalog, da nadgleda sprovođenje mirovnog rješenja, održava kontakte sa strankama radi promovisanja njihovog potpunog pridržavanja civilnih aspekata mirovnog sporazuma, periodično izvještava Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresovane vlade, o napretku sprovođenja mirovnog sporazuma.

U Prijedoru propalo 1300 vakcina. Čuvane u "pogrešnom" zamrzivaču

Do sada je u BiH, putem COVAX mehanizma, donacija i entitetske nabavke, stiglo oko 182.000 vakcina protiv korona virusa. Nove vakcine iz COVAX mehanizma očekuju se od 22. ili 23. aprila do juna.

Okružno javno tužilaštvo Prijedor formiralo je na osnovu medijskih napisa predmet o propadanju određene količine vakcina u Prijedoru, rekao je glavni tužilac tog tužilaštva Mladen Mitrović.

Direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislav Zeljković izjavio je u srijedu, 14. aprila, da Dom zdravlja Prijedor vakcine protiv korona virusa, koje više nisu za upotrebu, "nije čuvao u hladnjaku koji im je osigurao Institut, već u zamrzivaču koji su osigurali vlastitim sredstvima".

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković naložio je ministru zdravlja i socijalne zaštite Alenu Šeraniću i gradonačelniku Prijedora Daliboru Pavloviću da se pod hitno ispita zbog čega je i kako došlo do propadanja 1.300 doza vakcine Sputnik V, namijenjene za revakcinaciju u Domu zdravlja u tom gradu.

Višković je zatražio da gradonačelnik Prijedora poduzme sve neophodne radnje kako bi bili sankcionirani odgovorni za štetu koja je prouzrokovana uništavanjem 1.300 doza vakcine, s obzirom na to da je Dom zdravlja u nadležnosti grada Prijedora.

"U situaciji kada se Republika Srpska bori da zaštiti zdravlje svojih građana, omogući i ubrza isporuku plaćenih vakcina za potrebe stanovništva u Republici Srpskoj, ne smije se i ne može dozvoliti da se neodgovornim ponašanjem i postupcima pojedinaca ugrožava imunizacija u Republici Srpskoj i ugrozi zaštita zdravlja građana", saopćeno je iz Vlade RS-a.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da slučaj propadanja vakcina u Prijedoru treba da bude opomena da to ne smije da se dešava - ni sada ni u budućnosti jer građani ne smiju da trpe te da je vakcine teško nabaviti.

"Tražimo odgovornost od Doma zdravlja i od jedinice lokalne samouprave da se uključe u rješenje ovog pitanja", rekao je Šeranić novinarima u Trebinju.

Vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Prijedor Slobodan Javor izjavio je jučer da je u ovom gradu privremeno obustavljeno davanje druge komponente vakcine Sputnik V, budući da je zbog nestanka električne energije u više navrata došlo do prekida hladnog lanca vakcine.

"Došlo je do poremećaja u temperaturi u zamrzivaču u odnosu na temperaturu koja je predviđena za čuvanje vakcina", rekao je Javor na konferenciji za novinare.

Milica Otković, načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Prijedor, na konferenciji za novinare je poručila da su vakcine koje su u ponedjeljak, 12. aprila date građanima "potpuno sigurne", te da su bile u režimu hladnog lanca.

"Što se tiče naših sugrađana, nema nikakve potrebe da budu zabrinuti. Ostali građani koji čekaju svoju drugu komponentu Sputnjik V vakcine biće naknadno obaviješteni o datumu, odnosno biće pozvani lično kao i za prvi put i mogu reći da nema razloga za brigu. Bez obzira na to što dolazi do isteka roka od 21 dan, biće vakcinisani u terminu koji je predviđen", rekla je Otković.

U Prijedoru, gradu u entitetu Republika Srpska, gdje prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine živi oko 112.000 stanovnika, za vakcinaciju je prijavljeno oko 2.200 građana iznad 65 godina, 1.500 je primilo prvu dozu, a drugu je u ponedjeljak, kada je počela revakcinacija, primilo njih 140.

U Republici Srpskoj, prema podacima Instituta za javno zdravlje ustupljenim Radiju Slobodna Evropa (RSE), prijavljeno je oko 25.000 osoba starijih od 65 godina za vakcinaciju.

Prema planu vakcinacije u bh. entitetu Republika Srpska, prvo je počelo vakcinisanje prioritetnih grupa, među kojima su medicinski radnici, osobe u domovima za stare, te stariji od 65 godina.

Od ukupnog broja prijavljenih, do sada je vakcinisano oko 13.000 osoba koje pripadaju ovoj kategoriji stanovništva.

Do sada je, prema navodima Instituta, vakcinisano oko 26.000 građana RS među kojima su zdravstveni radnici, korisnici i radnici u staračkim domovima, roditelji djece sa poteškoćama u razvoju i građani stariji od 65 godina.

Republika Srpska je izdvojila 7,5 miliona eura za nabavku 200.000 ruskih vakcina. Nabavka je povjerena banjalučkoj firmi Krajinagroup, kroz pregovarački postupak bez objave obavještenja. Od tada je u RS stiglo 42.000 vakcina Sputnik V.

Do sada je u BiH, putem COVAX mehanizma, donacija i entitetske nabavke, stiglo oko 182.000 vakcina protiv korona virusa. Nove vakcine iz COVAX mehanizma očekuju se od 22. ili 23. aprila do juna.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG