Linkovi

Top priča SAD

Rezolucija o osudi genocida u Srebrenici i njegovog negiranja u Predstavničkom domu SAD-a

Rezolucijom se osuđuje i negiranje genocida od strane aktuelnih političara, uključujući Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH.

Zastupnica u američkom Predstavničkom domu Eddie Bernice Johnson uputila je u ovaj dom Rezoluciju o osudi genocida i drugih zločina nad Bošnjacima koje su počinile srpske snage u Srebrenici u julu 1995. godine.

Rezoluciju koja je 13. jula upućena na Komitet za oružane snage podržali su i njene stranačke kolege, zastupnici iz reda demokrata, Eliot Engel i James McGovern.

U Rezoluciji se navodi da su, počevši u aprilu 1992. godine, agresiju i etničko čišćenje počinile snage bosanskih Srba podržane od strane vojnih i paravojnih snaga iz Srbije. Preuzimanje kontrole nad okolnom teritorijom rezultiralo je masovnim prilivom Bošnjaka koji su tražili zaštitu u Srebrenici i okolini, koju je Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo “zaštićenom zonom” Rezolucijom 819 u aprilu 1993.

A woman leans on a grave stone in Potocari, near Srebrenica, Bosnia, July 11, 2020.
A woman leans on a grave stone in Potocari, near Srebrenica, Bosnia, July 11, 2020.

Navodi se i da je početkom 1995. pojačana blokada enklave, te da su snage bosanskih Srba uz podršku vojnih i paravojnih snaga iz Srbije oduzele kompletnom stanovništvu humanitarnu pomoć i onemogućile vanjsku komunikaciju i učinkovito smanjile mogućnost holandskog bataljona da odgovore na pogoršanu situaciju.

“Snage bosanskih Srba deportovale su žene, djecu i starije osobe autobusima, ali su više od 8.000 muškaraca i dječaka, uglavnom bošnjačkih, zadržali na zbirnim mjestima pod njihovom kontrolom, a zatim su pogubili zarobljenike i zakopali ih u masovne grobnice”.

Snage bosanskih Srba, u nadi da će prikriti dokaze o masakru u Srebrenici, nakon toga su premjestile tijela iz primarnih masovnih grobnica na mnoga sekundarna i tercijarna nalazišta razbacana po sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, a pod njihovim nadzorom, također piše u tekstu Rezolucije.

Dodaju i kako su Slobodan Milošević i jugoslovenska vlada direktno podržali etničko čiščenje, što je dovelo do raseljavanja više od 2 miliona osoba i preko sto hiljada ubijenih, desetine hiljada silovanih, mučenih i zlostavljanih, uključujući koncentracione logore na području Prijedora.

Rezolucija podsjeća i da je Radovan Karadžić osuđen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, te da su i on i Ratko Mladić osuđeni na doživotnu kaznu zatvora pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu te da su i haški tribunal kao i Međunarodni sud pravde presudili da se u Srebrenici dogodio genocid.

Former Bosnian Serb leader Radovan Karadzic enters the court room of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals in The Hague, Netherlands, Wednesday, March 20, 2019.
Former Bosnian Serb leader Radovan Karadzic enters the court room of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals in The Hague, Netherlands, Wednesday, March 20, 2019.

“Neki istaknuti zvaničnici Srbije i zvaničnici bosanskih Srba, uključujući aktuelnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, genocid u Srebrenici lažno označavaju 'izmišljenim mitom i najvećom obmanom 20 stoljeća', negiraju da je masakr u Srebrenici bio genocid ili na drugi način pokušavaju trivijalizirati opseg i značaj genocida“, navodi se.

Navodi se i kako ti zvaničnici tvrdili da postoji međunarodna “antisrpska zavjera”.

Mnogi u Republici Srpskoj, institucije, opštine, odaju počast i veličaju ratne zločince u pokušaju da ponovo napišu historiju, te da školski programi uče đake lažnim narativima o Srebrenici ili je izostavljaju.

Negiranje genocida u BiH ima globalne posljedice
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:30 0:00

“Neke nevladine organizacije u Srbiji posvećene ljudskim pravima i pravdi bile su od velike pomoći u dokumentovanju zločina koji su se dogodili tokom sukoba u Bosni i Hercegovini, kao i njihovih počinilaca, i neumorno su radili na poticanju srpskih zvaničnika i javnosti da priznaju zločine koje su počinile srpske snage tokom tog sukoba i podržale potragu za pravdom za ove zločine”.

U zaključku, Rezolucijom osuđuje se genocid koji su počinile srpske snage u BiH, osuđuju se izjave, djela i politike koji dovode u pitanje genocid.

“Potiče se Vijeće za implementaciju mira (PIC) da da puna ovlaštenja Uredu visokog predstavnika Bosne i Hercegovine te potiče visokog predstavnika da koristi pune ovlasti kako bi osigurao da se Opći okvirni sporazum za mir u potpunosti provede i da pozove na okončanje historijskog revizionizma, što se posebno odnosi na genocid u Srebrenici”.

Zatim, ohrabruju se Sjedinjene Države da održe politiku koja podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te pozivaju svi politički lideri da prestanu koristiti retoriku podjela kako bi postigli kratkotrajne ciljeve.

“Apelujemo na sve političke lidere da pokažu hrabrost zalažući se za toleranciju, empatiju i međusobno poštovanje u svrhu njegovanja trajnog pomirenja, mira i prosperiteta za građane Bosne i Hercegovine”, navodi se u zaključcima dodajući kako ostaje zabrinutost da etničke tenzije koje izazivaju politički lideri mogu odvratiti od oporavka i pomirenja u Bosni i Hercegovini, pa čak i potaknuti novo nasilje s potencijalno smrtonosnim posljedicama.

See all News Updates of the Day

Bijela kuća: Izbori će biti održani 3. novembra

Predsjednik SAD-a je u četvrtak predložio odlaganje izbora, što su odmah odbacili demokratski i republikanski predstavnici u Kongresu, jedinom tijelu koje bi moglo donijeti takvu odluku. (Foto: AP)

„Održaćemo izbore 3. novembra na kojima će predsjednik pobijediti“, izjavio je Mark Medouz, šef kabineta Donalda Trampa, povodom tvrdnji američkog predsjednika da bi glasanje putem pošte moglo uticati na regularnost glasanja zbog čega je u javnosti postavio pitanje njihovog odlaganja.

Upitan da li je bilo neodgovorno da predsjednik Tramp predloži tako nešto Medouz je televiziji CBS odgovorio da je postavio pitanje da li će izborni rezultati biti poznati ukoliko se glasanje bude u potpunosti organizovano putem pošte.

“Ako bude tako – rezultata možda ne bude ni do prvog januara”, ukazao je Medouz.

Istovremeno, Džejson Miler, savjetnik u predsjedničkoj kampanji, rekao je televiziji Foks da će izbori biti održani 3. novembra jer, kako je ukazao, predsjednik Tramp to želi.

Predsjednik SAD-a je u četvrtak predložio odlaganje izbora, što su odmah odbacili demokratski i republikanski predstavnici u Kongresu, jedinom tijelu koje bi moglo donijeti takvu odluku.

Kritičari, ali i pojedini Trampovi saradnici odbacili su takvu inicijativu označivši je pokušajem da skrene pažnju sa lošeg ekonomskog stanja u kom se država nalazi. Pojedini pravni eksperti upozorili su, međutim, da bi konstantno ukazivanje na taj mogući problem moglo podriti povjerenje Trampovih pristalica u izborni proces.

Govoreći o istoj temi Asa Hačinson, republikanski guverner, rekao je televiziji CNN da bi izbori trebalo da budu održani na vrijeme – kao i da države treba da obezbjede da glasanje protekne regularno.

“Ne pomaže to što predsjednik glasno razmišlja i izražava zabrinutosti”, rekao je guverner Hačison.

Očekuje se da će usljed pandemije koronavirusa glasanje na predsjedničkim izborima 3. novembra biti organizovano putem pošte.

Zvaničnici zaduženi za sprovođenje izbornog procesa razrađuju sistem putem koga će biti moguće slanje desetina miliona glasačkih listića i njihovo ponovno slanje, nakon postupka glasanja, kako bi se mogli prebrojati.

Biden vodi u anketama, ali bi predizborna trka mogla da postane tijesna

Vjerovatni predsjednički kandidat demokrata Joe Biden i predsjednik SAD Donald Trump

Manje od 100 dana uoči predsjedničkih izbora u Americi, ankete pokazuju da  vjerovatni predsednički kandidat demokrata Joe Biden ima prednost u odnosu na aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa, u nekim istraživanjima i više od 10 odsto.

Međutim, ta prednost bi mogla da se smanji kako predizborna trka bude manje posmatrana kao referendum o radu predsjednika, a više kao izbor između njega i Bidena čiji će dosadašnji rad i prijedlozi tek biti predmet detaljnije analize.

Popularnost predsjednika Trumpa je opala tokom duge pandemije koronavirusa u SAD, duboke ekonomske recesije i građanskih nemira, a Biden ga optužuje da je "digao ruke od zemlje".

“Možete li da zamislite da kao predsjednik kažete - to nije moja odgovornost. Ne preuzimam odgovornost. I to bukvalno”, kaže Biden.

Uprkos padu popularnosti u anketama, Trumpove pristalice ukazuju da će se predsjednikove šanse popraviti ako SAD uspiju da uspore širenje koronavirusa ili razviju efikasnu vakcinu prije novembarskih izbora.

“Što je fokus više na pandemiji to je Biden u boljem položaju. Svako pitanje ili kombinacija pitanja koja pomjeraju taj fokus će vjerovatno nanijeti štetu Bidenu i pomoći Trumpu”, smatra konzervativni analitičar Patrick Basham.

Predsjednikove pristalice takođe vide priliku u tome što su protesti protiv rasne nepravde obilježeni nasiljem i smatraju da će Trumpova poruka o “redu i zakonu” imati odjeka dok se nemiri nastavljaju u nekoliko američkih gradova. Na drugoj strani, Biden poručuje da ne podržava apele demonstranata da se rasformiraju policijske snage i da se ukine njihovo finansiranje.

Kao umjereni političar, Biden je ipak iznio sveobuhvatne i skupe planove o zaštiti životne sredine i zdravstvenoj zaštiti. Republikanci ih kritikuju kao socijalističku ideju koja dovodi do smanjenja broja radnih mjesta, u nadi da će privući podršku nezavisnih birača.

Istovremeno, entuzijazam Trumpovih pristalica će vjerovatno ostati na visokom nivou zbog njegovog protivljenja abortusu, kontroli oružja i ilegalnoj imigraciji.

Za 77-godišnjeg Bidena, koji je poznat po verbalnim gafovima, prestojeće predsjedničke debate predstavljaju potencijalnu opasnost. Međutim, njegove pristalice kažu da će bivši potpredsjednik SAD biti spreman za Trumpove napade.

“On zna šta je njegov fokus, a to su ekonomija, zdravstvena zaštita, pandemija. Na to će se i fokusirati tokom debata”, ističe demokratski strateg Jared Leopold.

Mnoge ankete iz 2016. su netačno predvidjele da će Trump izgubiti od Hillary Clinton. Demokratski i republikanski stratezi se slažu da aktuelne ankete ni na koji način ne garantuju Bidenovu pobjedu u novembru.

Fauci optimista da će vakcina protiv COVID-19 biti dostupna za široku upotrebu

Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute for Allergy and Infectious Diseases, adjusts his face mask during a House Subcommittee on the Coronavirus crisis hearing, Friday, July 31, 2020 on Capitol Hill in Washington. (Kevin Dietsch/Pool via AP

Vodeći američki ekspert za zarazne bolesti doktor Anthony Fauci rekao je da bi Amerikanci, u razumnom roku, trebalo da imaju širok pristup vakcini protiv koronavirusa, jednom kada se utvrdi da je ona bezbjedna i efikasna. 

Fauci je tokom svjedočenja pred odborom Predstavničkog doma, koji istražuje federalni odgovor na pandemiju, izrazio "oprezni" optimizam da će vakcina biti dostupna, naročito do naredne godine.

“Vjerujem da će, na kraju, tokom određenog vremenskog perioda 2021. godine, Amerikanci moći da je dobiju", rekao je Fauci i dodao da će postojati spisak onih koji su prioritet za ranu vakcinaciju.

“Mislim da je neće svi dobiti odmah", objasnio je Fauci, ali i naglasio da se "na kraju, u razumnom roku, planira da vakcinu dobiju svi Amerikanci kojima je potrebna".

Doktor Fauci, rekao je i da se 250.000 ljudi prijavilo na webistetu Nacionalnih instituta za zdravlje da učestvuje u kliničkim testovima eksperimentalne vakcine, koji su ključni za utvrđivanje njene bezbjednosti i efikasnosti.

Testovi prve vakcine, u kojima učestvuje 30.000 ljudi, počeli su ove nedjelje, a američka vlada planira istraživanja dodatnih vakcina svakog mjeseca tokom jeseni.

U Kongresu svjedoče i direktor Centara za kontrolu i prevenciju bolesti Robert Redfield i glavni vladin zvaničnik zadužen za testiranje Brett Giroir​.

U trenutku kada je po svemu sudeći izgubljen ranije postignuti napredak u borbi protiv koronavirusa, a situacija u zemlji sve neizvjesnija, Fauci, Redfield i Giroir zatražili su od Amerikanaca da ponovo poštuju osnovne preventivne mjere kao što su držanje fizičke distance i nošenje maski.

Pododbor Predstavničkog doma, pred kojim svjedoče vodeći američki zdravstveni zvaničnici, podijeljen je u pogledu pitanja kako otvoriti škole i radnje, što je odraz i podjela u samom američkom društvu.

Članovi pododbora iz Demokratske i Republikanske stranke sukobili su se na početku pretresa u pogledu nacionalne strategije Trumpove administracije za odgovor na pandemiju.

"Pristup administracije koji obuhvata prebacivanje odgovornosti na države, ignorisanja eksperata i prebrzo otvaranje produžio je širenje virusa i rezultirao hiljadama smrtnih slučajeva koji su mogli da budu spriječeni", rekao je predsjedavajući, demokrata James Clyburn i ocijenio da je Trumpov odgovor na koronavirus "među najgorima u svijetu".

Međutim, vodeći republikanski član pododbora Steve Scalise odbacio je te optužbe kao politički motivisane i ustvrdio da je Trumpova administracija donijela efikasne planove za škole, poslodavce, staračke domove i za razvoj vakcine.

Emergency Medical Technicians (EMT) arrive with a patient while a funeral car begins to depart at North Shore Medical Center where the coronavirus disease (COVID-19) patients are treated, in Miami, Florida, U.S. July 14, 2020. REUTERS/Maria Alejandra Card
Emergency Medical Technicians (EMT) arrive with a patient while a funeral car begins to depart at North Shore Medical Center where the coronavirus disease (COVID-19) patients are treated, in Miami, Florida, U.S. July 14, 2020. REUTERS/Maria Alejandra Card

Novi rast broja zaraženih na jugu i zapadu SAD umanjio je nade da će biti brzog povratka u normalu. Na Floridi je u petak zabilježen najveći dnevni rast broja novih žrtava - 257. I dalje ima problema sa testiranjem širom zemlje, a u trci za vakcinu još nema velikog napretka.

Faucijeva poruka javnosti prethodnih dana je da Amerikanci ne mogu sebi da priušte da ignorišu COVID-19 i da moraju da nose maske, drže fizičku distancu i izbjegavaju gužve i zatvorene prostore kao što su barovi. Na tim mjerama insistiraju i Redfield i Giroir, iako su manje zastupljeni u javnosti.

Faucijeva upornost izazvala je nezadovoljstvo pojedinih pristalica predsjednika Trumpa koji traže da Fauci bude otpušten. Međutim, veteran borbi protiv side i ebole ostaje pri svojoj poruci, dok istovremeno izbjegava otvoreni sukob sa Trumpovom administracijom, navodi AP.

U intervjuu za tu agenciju, ranije ove nedjelje, Fauci je rekao da je "uznemiren" zbog otvorenog protivljenja građana u nekim dijelovima zemlje da nose maske.

“Postoje osnovne mjere koje morate da poštujete - jedna je nošenje maski", poručio je vodeći ekspert za zarazne bolesti.

Zdravstveni eksperti kažu da nošenje maski pomaže da se spriječi da zaražena osoba, koja još nema simptome, prenese bolest na druge. Postoje i određeni dokazi da maske pružaju neku zaštitu od zaraze.

Healthcare workers push a patient into a less intensive unit from the Covid-19 Unit at United Memorial Medical Center in Houston, Texas on July 2, 2020.
Healthcare workers push a patient into a less intensive unit from the Covid-19 Unit at United Memorial Medical Center in Houston, Texas on July 2, 2020.

Fauci je rekao i da je zabrinut što Amerika nije slijedila primjer azijskih i evropskih zemalja koje su takođe bile teško pogođene pandemijom.

Druge zemlje, koje su zatvorile svoje ekonomije, suzbile su nekontrolisano širenje virusa i imaju relativno mali broj novozaraženih, iako se i dalje suočavaju sa izbijanjem lokalnih žarišta.

Sjedinjene Države su takođe uspjele da iskontrolišu početno širenje, ali broj novooboljelih u zemlji nikada nije spušten na tako mali nivo. Zbog izbijanja novih žarišta u dijelovima zemlje, prethodnih nedjelja se dnevno registruje 60.000 do 70.000 novozaraženih.

Rast broja slučajeva poklopio se sa otvaranjem ekonomija i povratkom društvenim okupljanjima, naročito među mladima. Raste i broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva.

Od izbijanja pandemije, od koronavirusa se zarazilo gotovo 4,5 miliona Amerikanaca, a više od 150 hiljada je preminulo.

Trump sugeriše odlaganje izbora, republikanci odbacuju tu ideju

Predsjednik Donald Trump

Predsjednik SAD Donald Trump u četvrtak je pokrenuo mogućnost odlaganja predsjedničkih izbora u novembru i iznio neosnovane optužbe da će povećano glasanje poštom rezultirati izbornom prevarom, prenosi agencija AP.

Datumi predsjedničkih izbora - utorak poslije prvog ponedjeljka u novembru svake četiri godine - utvrđeni su federalnim zakonom, koji može da mijenja samo Kongres.

U Ustavu nema odredbi o odlaganju predsjedničke inauguracije, zakazane za 20. januar 2021. godine. Trump je u četvrtak tweetovao: „Sa opštim glasanjem poštom, izbori 2020. će biti na najneprecizniji i najnepošteniji u historiji. Biće velika sramota za SAD. Odložiti izbore dok ljudi ne budu mogli da ispravno i bezbjedno glasaju???”

Republikanski lideri u Kongresu odbacili su Trumpovu ideju.

„Nikada u istoriji nije bilo situacije da nismo održali izbore i trebalo bi da održimo i ove”, poručio je na konferenciji za novinare lider republikanaca u Predstavničkom domu i Trumpov saveznik Kevin McCarthy.

Lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell je u jednom televizijskom intervjuu rekao da su se izbori u SAD uvijek održavali na vrijeme, kroz ratove i ekonomske padove.

„Izaći ćemo na kraj sa ovom situacijom kakva god da je i održati izbore 3. novembra, kao što je i planirano”, rekao je on.

Nema dokaza o izbornim neregularnostima kroz glasanje poštom, čak ni u državama u kojima se glasa samo na taj način, navodi AP.

Glasanje na američkim predsjedničkim izborima bit će veliki izazov zbog koronavirusa
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:42 0:00

Pet država, u kojima se već isključivo glasa poštom, navode da primjenjuju neophodne mjere da bi se osiguralo da strani akteri ne mogu da poremete glasanje. Eksperti ocjenjuju da su svi oblici izborne prevare rijetki, uključujući i glasanje van biračkog mesta.

Portparol Trumpove kampanje Hogan Gidley ukazao je na odlaganje u prebrojavanju glasova na primarnim izborima u New Yorku.

„Predsjednik je samo pokrenuo pitanje haosa koji demokrate izazivaju insistiranjem na glasanju poštom. Koriste koronavirus da bi pokušali da uvedu opšte glasanje poštom, što znači da se svakom registrovanom biraču šalje glasački listić, bez obzira na to da li su to tražili”, saopštio je on.

Trump sve više dovodi u pitanje regularnost izbora u novembru i očekivano povećano glasanje poštom zbog pandemije koronavirusa.

Predsjednik, koji u anketama zaostaje za kandidatom demokrata Joeom Bidenom, je u nedavnom intervjuu kablovskoj mreži Fox News odbio da se obaveže da će priznati rezultate izbora. Slično je zaprijetio i prije izbora 2016. godine.

„Vidjet ću. Neću jednostavno reći 'da' ili 'ne'. Nisam ni prošli put”, rekao je Trump.

Prošlog mjeseca je pristalicama u Arizoni rekao da će, po njegovom mišljenju, ovogodišnji izbori „biti najkorumpiraniji u istoriji naše zemlje”.

U aprilu, Trump je odbacio mogućnost promjene datuma izbora.

„Zašto bih to uradio? 3. novembar je dobar broj. Radujem se izborima”, rekao je američki lider.

Sekretar za pravosuđe William Barr rekao je tokom svjedočenja u Kongresu, ove nedjelje, da postoji „veliki rizik” da će glasanje poštom dovesti do „masovne” izborne prevare.

William Barr
William Barr

Međutim, poručio je da „nema razloga da misli” da će izbori biti namješteni.

Federalni agenti započinju povlačenje iz Portlanda

Federal officers advance on members of the "Wall of Moms" group during a Black Lives Matter protest at the Mark O. Hatfield United States Courthouse Wednesday, July 29, 2020, in Portland, Ore. (AP Photo/Marcio Jose Sanchez)

Guvernerka sjeveroistočne američke države Oregon, Kate Brown, rekla je da će federalne snage započeti napuštanje grada Portlanda u četvrtak, nakon sporazuma koji je postignut između lokalnih i federalnih zvaničnika.

Federalna vlada poručivala je da je raspoređivanje u Portlandu bilo neophodno kako bi se ponovo uspostavio mir, uz optuživanje lokalnih lidera zbog toga što su dozvolili da aktuelni protesti ugroze federalnu imovinu, uključujući i sudnicu.

Brownova je među liderima koji su kritikovali prisustvo federalnih agenata. U srijedu je rekla da su oni "djelovali kao okupacione snage" i da su "donijeli nasilje".

Gradonačelnik Portlanda Ted Wheeler je rekao: "Njihovo prisustvo je dovelo do pojačanog nasilja i vandalizama u našem gradskom jezgru".

Chad Wolf​, v.d. sekretara za unutrašnje poslove, nije iznio nikakav vremenski raspored povlačenja, ali je rekao da će državni i lokalni organi reda započeti preuzimanje obezbjeđivanja ulica i imovine oko federalnog vlasništva.

"Sekretarijat će nastaviti da održava naše trenutno, uvećano prisustvo saveznih organa reda u Portlandu, sve dok se ne uvjerimo da savezni sud Hetfield više neće biti napadan, kao i sva ostala federalna imovina i da će palata pravde u Portlandu ostati bezbjedna. To je bila naša misija i cilj otkako su počele nasilne, kriminalne aktivnosti", rekao je Wolf.

Savezne snage poslate su u najveći grad u Oregonu kako bi štitile federalni sud nakon više nedjelja demonstracija, od kojih su neke bile nasilne, a koje su izazvane smrću Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu.

A bloodied demonstrator is arrested by federal police during a Black Lives Matter protest at the Mark O. Hatfield United States Courthouse, July 27, 2020, in Portland, Ore.
A bloodied demonstrator is arrested by federal police during a Black Lives Matter protest at the Mark O. Hatfield United States Courthouse, July 27, 2020, in Portland, Ore.

Vremenom su protesti eskalirali, a neki demonstranti su gađali zgradu suda kamenicama, pirotehničkim sredstvima i koristili laserske pokazivače. Federalni agenti su odgovorili suzavcem, pendrecima i hapšenjima.

Federalna vlada objavila je da šalje federalne agente u gradove Cleveland, Detroit i Milwaukee i kao dio napora da se suzbije nasilje i kriminal. Program je već obuhvatio slanje agenata u Chicago, Kansas City, Missouri i Albuquerque u Novom Meksiku ovog mjeseca.

Lideri u nekim gradovima usprotivili su se federalnom prisustvu, ukazujući na primjer Portlanda, dok su im drugi poželjeli dobrodošlicu u partnerstvu sa njihovim lokalnim čuvarima reda.

Gradonačelnik Clevelanda Frank Jackson rekao je u srijedu da je njegov grad iskusio rast nasilnog kriminala, posebno onog uz upotrebu oružja, "i treba nam pomoć naših federalnih partnera kako bi nam pomogli da to stavimo pod kontrolu".

Mike Duggan​, gradonačelnik Detroita, rekao je da grad nije tražio federalnu pomoć, ali da je policija Detroita spremna da nastavi rad sa federalnim agentima na sprovođenju federalnih zakona koji ciljaju na trgovinu oružjem i nasilje bandi.

"Vjerujemo da ne postoji zakonska osnova za intervenciju Sekretarijata za unutrašnje poslove na protestima u Detroitu danas, ili za bilo kakvo pojačano prisustvo agenata Sekretarijata za unutrašnje poslove u našoj zajednici. Današnje saopštenje čini se da poštuje takvu poziciju", navodi Duggan.

Lolani i državni lider zauzeli su sličnu poziciju po pitanju Milwaukeea, uz članove Kongresa, guvernera Milwaukeea i gradonačelnika koji su poslali zajedničko pismo taržeći pojašnjenje koliko će trajati raspoređivanje, koliko će agenata biti angažovano, koje će mjere biti preduzete i ko je odgovoran za nadzor njihovih akcija.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG