Najnovije
Rezolucija o osudi genocida u Srebrenici i njegovog negiranja u Predstavničkom domu SAD-a
Rezolucijom se osuđuje i negiranje genocida od strane aktuelnih političara, uključujući Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH.
Zastupnica u američkom Predstavničkom domu Eddie Bernice Johnson uputila je u ovaj dom Rezoluciju o osudi genocida i drugih zločina nad Bošnjacima koje su počinile srpske snage u Srebrenici u julu 1995. godine.
Rezoluciju koja je 13. jula upućena na Komitet za oružane snage podržali su i njene stranačke kolege, zastupnici iz reda demokrata, Eliot Engel i James McGovern.
U Rezoluciji se navodi da su, počevši u aprilu 1992. godine, agresiju i etničko čišćenje počinile snage bosanskih Srba podržane od strane vojnih i paravojnih snaga iz Srbije. Preuzimanje kontrole nad okolnom teritorijom rezultiralo je masovnim prilivom Bošnjaka koji su tražili zaštitu u Srebrenici i okolini, koju je Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo “zaštićenom zonom” Rezolucijom 819 u aprilu 1993.
Navodi se i da je početkom 1995. pojačana blokada enklave, te da su snage bosanskih Srba uz podršku vojnih i paravojnih snaga iz Srbije oduzele kompletnom stanovništvu humanitarnu pomoć i onemogućile vanjsku komunikaciju i učinkovito smanjile mogućnost holandskog bataljona da odgovore na pogoršanu situaciju.
“Snage bosanskih Srba deportovale su žene, djecu i starije osobe autobusima, ali su više od 8.000 muškaraca i dječaka, uglavnom bošnjačkih, zadržali na zbirnim mjestima pod njihovom kontrolom, a zatim su pogubili zarobljenike i zakopali ih u masovne grobnice”.
Snage bosanskih Srba, u nadi da će prikriti dokaze o masakru u Srebrenici, nakon toga su premjestile tijela iz primarnih masovnih grobnica na mnoga sekundarna i tercijarna nalazišta razbacana po sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, a pod njihovim nadzorom, također piše u tekstu Rezolucije.
Dodaju i kako su Slobodan Milošević i jugoslovenska vlada direktno podržali etničko čiščenje, što je dovelo do raseljavanja više od 2 miliona osoba i preko sto hiljada ubijenih, desetine hiljada silovanih, mučenih i zlostavljanih, uključujući koncentracione logore na području Prijedora.
Rezolucija podsjeća i da je Radovan Karadžić osuđen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, te da su i on i Ratko Mladić osuđeni na doživotnu kaznu zatvora pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu te da su i haški tribunal kao i Međunarodni sud pravde presudili da se u Srebrenici dogodio genocid.
“Neki istaknuti zvaničnici Srbije i zvaničnici bosanskih Srba, uključujući aktuelnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, genocid u Srebrenici lažno označavaju 'izmišljenim mitom i najvećom obmanom 20 stoljeća', negiraju da je masakr u Srebrenici bio genocid ili na drugi način pokušavaju trivijalizirati opseg i značaj genocida“, navodi se.
Navodi se i kako ti zvaničnici tvrdili da postoji međunarodna “antisrpska zavjera”.
Mnogi u Republici Srpskoj, institucije, opštine, odaju počast i veličaju ratne zločince u pokušaju da ponovo napišu historiju, te da školski programi uče đake lažnim narativima o Srebrenici ili je izostavljaju.
“Neke nevladine organizacije u Srbiji posvećene ljudskim pravima i pravdi bile su od velike pomoći u dokumentovanju zločina koji su se dogodili tokom sukoba u Bosni i Hercegovini, kao i njihovih počinilaca, i neumorno su radili na poticanju srpskih zvaničnika i javnosti da priznaju zločine koje su počinile srpske snage tokom tog sukoba i podržale potragu za pravdom za ove zločine”.
U zaključku, Rezolucijom osuđuje se genocid koji su počinile srpske snage u BiH, osuđuju se izjave, djela i politike koji dovode u pitanje genocid.
“Potiče se Vijeće za implementaciju mira (PIC) da da puna ovlaštenja Uredu visokog predstavnika Bosne i Hercegovine te potiče visokog predstavnika da koristi pune ovlasti kako bi osigurao da se Opći okvirni sporazum za mir u potpunosti provede i da pozove na okončanje historijskog revizionizma, što se posebno odnosi na genocid u Srebrenici”.
Zatim, ohrabruju se Sjedinjene Države da održe politiku koja podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te pozivaju svi politički lideri da prestanu koristiti retoriku podjela kako bi postigli kratkotrajne ciljeve.
“Apelujemo na sve političke lidere da pokažu hrabrost zalažući se za toleranciju, empatiju i međusobno poštovanje u svrhu njegovanja trajnog pomirenja, mira i prosperiteta za građane Bosne i Hercegovine”, navodi se u zaključcima dodajući kako ostaje zabrinutost da etničke tenzije koje izazivaju politički lideri mogu odvratiti od oporavka i pomirenja u Bosni i Hercegovini, pa čak i potaknuti novo nasilje s potencijalno smrtonosnim posljedicama.
See all News Updates of the Day
SAD uvele nove sankcije ruskoj Gazprom banci
Ministarstvo finansija SAD-a objavilo je u četvrtak novi set sankcija usmjerenih na ruski finansijski sektor i njenu sposobnost da finansira svoj rat s Ukrajinom, pogađajući Gazprom banku, kao i mnoge druge međunarodno povezane finansijske institucije, entitete i pojedince.
U saopćenju objavljenom na web stranici, Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija navodi da sankcije uvode Gazprom banci - najvećoj ruskoj preostaloj nesankcioniranoj banci - plus više od 50 drugih ruskih banaka, više od 40 ruskih registara vrijednosnih papira i 15 ruskih finansijskih zvaničnika.
Ministarstvo finansija saopštilo je da je Gazprombank kanal za Rusiju za kupovinu vojne opreme za njen rat protiv Ukrajine, a ruska vlada takođe koristi banku za plaćanje svojih vojnika.
Australija, Kanada, Novi Zeland i Britanija ranije su sankcionisale Gazprom banku.
Sankcije znače da je blokirana sva imovina i interesi institucija, subjekata ili pojedinaca koji su na meti sankcija.
U saopćenju, američki ministar financija je rekao da će sankcije „još dalje umanjiti i degradirati rusku ratnu mašinu. Ova sveobuhvatna akcija će otežati Kremlju da izbjegne američke sankcije i da finansira i opremi svoju vojsku.”
U saopćenju objavljenom na web stranici Bijele kuće, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da su nove sankcije dio obećanja koje je predsjednik Joe Biden dao u septembru da će pružiti dodatnu pomoć i akcije kako bi „pomogao Ukrajini dok se nastavlja odupirati agresiji Rusije. ”
Očekuje se da će Bidenova administracija pojačati pomoć Ukrajini prije nego što predsjednik napusti funkciju. Novoizabrani predsjednik Donald Trump i vodeći republikanci sugerirali su da će smanjiti finansiranje Ukrajine nakon što Trump preuzme dužnost 20. januara.
Policijski izvještaj otkriva detalje optužbi za seksualno napastvovanje protiv kandidata za šefa Pentagona
Jedna žena je rekla policiji da ju je kandidat za novog šefa Pentagona Pete Hegseth (Pit Hegset) seksualno napastvovao, pošto joj je oteo telefon i spriječio je da izađe iz njegove hotelske sobe, pokazuje detaljni policijski izvještaj, objavljen u srijedu uveče.
Hegseth, voditelj Fox Newsa i kandidat novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da bude sekretar za odbranu, rekao je policiji da se seksualni odnos desio uz obostranu saglasnost i negirao da je prekršio zakon, pokazuje izvještaj.
Vijesti o optužbama pojavile su se prošle nedelje kada su lokalni zvaničnici objavili kratko saopštenje u kojem se potvrđuje da je jedna žena optužila Hegsetha za seksualno napastvovanje u oktobru 2017. godine, poslije događaja koji su organizovale žene Republikanske stranke u Montereju, Kaliforniji.
Hegsethov advokat nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Hegseth je ženi platio nepoznatu svotu novca 2023. godine kako bi je spriječio da ga tuži.
Policijski izvještaj od 22 strane daje prvi detaljan uvid u iskaz žene koja tvrdi da je napadnuta i u suprotnosti je sa Hegsethovom verzijom događaja. U izvještaju se navode i dijelovi policijskog intervjua sa navodnom žrtvom, medicinskom sestrom koja ju je pregledala, zaposlenima u hotelu, još jednoj učesnici događaja u Montereju i Hegsethom.
Ime žene nije objavljeno.
Portparol Trumpovog tranzicionog tima je rekao da "izvještaj potvrđuje ono što su Hegsethovi advokati govorili sve vrijeme: da je incident u potpunosti istražen i da nije podignuta optužnica jer je policija utvrdila da su optužbe lažne".
U izvještaju se, međutim, ne navodi da je policija utvrdila da su optužbe lažne. Policija je preporučila da se izvještaj proslijedi okružnom tužiocu u Montereju na dalje postupanje.
Šta kaže navodna žrtva da se desilo te noći?
Istražitelji su obaviješteni o navodnom seksualnom napadu, piše u izvještaju, kada ih je o tome obavijestila medicinska sestra jer je pacijentkinja tražila da se utvrdi da li je seksualno napastvovana.
Ona je medicinskom osoblju rekla da vjeruje da je napadnuta pet dana ranije, ali da se ne sjeća tačno šta se dogodilo. Rekla je da joj je možda neko nešto sipao u piće prije nego što je završila u hotelskoj sobi, gdje tvrdi da se napad dogodio.
Policija je uzela njenu haljinu i donji veš koji je nosila te noći, piše u izvještaju.
Partner navodne žrtve, koji je zajedno sa njom odsjedao u hotelu, rekao je policiji da se zabrinuo kada se ona nije pojavila u zajedničkoj hotelskoj sobi. Oko 2 ujutro je otišao do hotelskog bara, ali nije bila tamo. Nekoliko sati kasnije došla je u njihovu sobu i izvinila se, uz objašnjenje da je "vjerovatno negdje zaspala". Nekoliko dana poslije mu je rekla da je seksualno napastvovana.
Jedna žena, koja je učestvovala u organizaciji Federacije republikanskih žena Kalifornije na kojoj je Hegseth govorio, rekla je policiji da je vidjela kako se on nedolično ponaša te noći i da je ženama stavljao ruke na butine. Poslala je prijateljici SMS poruku da Hegseth odaje utisak "progonitelja", navodi se u izvještaju.
Grupa ljudi, uključujući Hegsetha i tu ženu, otišla je potom u hotelski bar i tada "stvari postaju mutne", kazala je žena policiji.
Rekla je da se sjeća da je popila piće u baru sa Hegsethom i drugima, kao i da se sa njim raspravljala pored hotelskog bazena - što je potvrdio i jedan od zaposlenih u hotelu koji je poslat da smiri situaciju i dao je izjavu policiji, navodi se.
Nedugo potom, kako je žena rekla policiji, našla se u hotelskoj sobi sa Hegsethom koji joj je oduzeo telefon i blokirao vrata od sobe da ne može da izađe.
Policiji je rekla i da se sjeća da je mnogo puta rekla "ne".
Sljedeća stvar koje se seća, prema njenom iskazu, je bila da leži na kauču ili krevetu sa Hegsethom koji je iznad nje, bez majice, dok vojne pločice na njegovom lančiću udaraju o nju. Hegseth je služio u Nacionalnoj gardi i stigao je do čina majora.
Pošto je Hegseth završio, navela je žena, pitala ga je da li je ona dobro. Policiji je rekla da se ne sjeća kako se vratila u svoju hotelsku sobu, i da je od tada imala noćne more i gubitak pamćenja.
Šta kaže Hegseth?
Hegseth je u vrijeme navodnog napada prolazio kroz razvod od druge žene, sa kojom ima troje djece. Ona je podnijela zahtjev za razvod braka pošto je on dobio dijete sa producentkinjom Fox Newsa kojom je sada oženjen, pokazuju sudski dokumenti i Hegsethove objave na društvenim mrežama. Njegov prvi brak se završio 2009. godine, takođe zbog njegovog nevjerstva, pokazuju sudska dokumenta.
Kandidat za sekretara za odbranu je rekao da je bio na zabavi u Montereju i da je pio samo pivo, da je bio pripit, ali ne i pijan.
Rekao je da je ženu upoznao u baru i da ga je povela za ruku do njegove hotelske sobe, što ga je iznenadilo jer nije imao namjeru da ima seks sa njom, piše u izvještaju.
Istražiteljima je kazao da se seksualni odnos koji je uslijedio desio uz obostranu saglasnost i da je više puta ženu pitao da li joj je prijatno.
Sljedećeg jutra, kako kaže, žena je pokazala "rane znake kajanja" i on je uvjerio da nikome neće ispričati za njihov susret.
Hegsethov advokat je rekao da je navodnoj žrtvi isplaćen novac u sklopu povjerljivog vansudskog poravnanja nekoliko godina poslije policijske istrage, jer je Hegseth brinuo da se ona sprema da ga tuži i da će ta tužba dovesti do njegovog otpuštanja sa Fox Newsa. Advokat nije rekao kolika je suma novca u pitanju.
SAD: Broj prijava za nezaposlene najniži u sedam mjeseci
Broj Amerikanaca koji su podnijeli nove zahtjeve za naknadu za nezaposlene pao je na najniži nivo u sedam mjeseci prošle sedmice, što ukazuje na to da se rast broja radnih mjesta vjerovatno vratio u novembru nakon što je prošlog mjeseca naglo usporio usred uragana i štrajkova.
Međutim, nezaposlenima je potrebno više vremena da nađu novi posao.
Izvještaj Ministarstva rada u četvrtak također je pokazao da je nezaposlenost porasla na nivoe posljednji put viđene krajem 2021. Labava tržišta rada drže otvorena vrata za treće smanjenje kamatne stope Federalnih rezervi sljedećeg mjeseca, uprkos nedavnom nedostatku napretka u smanjenju inflacije na cilj od 2%.
"Nema znakova početne recesije u ovim brojkama", rekao je Carl Weinberg, glavni ekonomista u High Frequency Economics. "Tržište rada omekšava, ali ne implodira."
Početni zahtjevi za državnu naknadu za nezaposlene pali su za 6.000 na sezonski prilagođenih 213.000 za sedmicu završenu 16. novembra, što je najniže očitanje od aprila. Ekonomisti koje je anketirao Reuters prognozirali su 220.000 zahtjeva za posljednju sedmicu.
Podaci su uključivali praznik Dana veterana, što je moglo uneti određenu volatilnost. Nekorigovana potraživanja su se prošle sedmice smanjila za 17.750 na 213.035. Broj prijava u Kaliforniji pao je za 4.657, skoro preokrenuvši prošlosedmični skok od 5.906.
Također je zabilježen značajan pad prijava u New Jerseyu, Ohaju, Georgiji, Teksasu i Indijani. U New Jerseyu i Teksasu prošle sedmice broj prijava raste, a za koje se okrivljuju otpuštanja u industriji obrazovnih usluga, kao i u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne pomoći.
Iako su ukupna potraživanja porasla početkom oktobra usljed poremećaja uzrokovanih uraganima Helene i Milton, kao i štrajkovima fabričkih radnika u Boeingu i još jednoj avio-kompaniji, otpuštanja su i dalje niska. To ublažava udar na tržište rada zbog sporog zapošljavanja.
Podaci o potraživanjima pokrivali su period tokom kojeg je vlada anketirala preduzeća koja nisu u poljoprivredi u novembarskom izvještaju o zapošljavanju. Potraživanja su značajno opala između sedmica istraživanja u oktobru i novembru.
Dolar se malo promijenio u odnosu na korpu valuta.
Vladini podaci od utorka potvrdili su da su Helene, Milton i štrajkovi iz zračne luke uzrokovali veliki dio naglog usporavanja rasta radnih mjesta u oktobru.
Državni izvještaj o zapošljavanju i nezaposlenosti također je pokazao da tržište rada stalno usporava. Ekonomisti su procijenili da su štrajkovi i oluje vjerovatno oduzeli između 100.000 i 125.000 radnih mjesta sa platnih spiskova prošlog mjeseca.
Platni spiskovi koji nisu u poljoprivredi porasli su za oskudnih 12.000 radnih mjesta u oktobru, što je najmanji porast od decembra 2020. godine, nakon povećanja za 223.000 u septembru.
Štrajk Boeinga okončan je početkom ovog mjeseca nakon što su radnici prihvatili novi ugovor, dok je obnova u toku u područjima koja su razorena uraganima. To stvara bazu od najmanje 100.000 radnih mjesta za novembarske platne spiskove.
Podaci sljedeće sedmice o popisu nezaposlenih mogli bi ponuditi više jasnoće o stanju na tržištu rada u novembru.
Broj ljudi koji su primali beneficije nakon početne sedmice pomoći, zamjene za zapošljavanje, porastao je za 36.000 na sezonski prilagođenih 1.908 miliona tokom sedmice koja se završava 9. novembra, pokazuje izvještaj o potraživanjima. Takozvana kontinuirana potraživanja potaknuta su odsustvima vezanim za Boeing i uraganima.
Izvještaj o zapošljavanju za novembar mogao bi odrediti hoće li Fed ponovo smanjiti stope u decembru. Američka centralna banka je ranije ovog mjeseca snizila kamatne stope za 25 baznih poena, snizivši referentnu kamatnu stopu na raspon od 4,50%-4,75%.
Fed je započeo svoj ciklus ublažavanja politike sa neuobičajeno velikim smanjenjem stope od pola procentnog poena u septembru, svojim prvim smanjenjem troškova zaduživanja od 2020.
Povisio je stope za 525 baznih poena 2022. i 2023. kako bi obuzdao porast inflacije.
Međunarodni krivični sud naložio hapšenje izraelskog lidera Netanyahua, bivšeg ministra Gallanta i vođe Hamasa Al-Masrija
Sudije Međunarodnog krivičnog suda izdale su naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg šefa odbrane, kao i lidera Hamasa Ibrahima Al-Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
Taj potez uslijedio je nakon što je tužilac ICC-a Karim Khan 20. maja objavio da traži naloge za hapšenje zbog navodnih zločina povezanih s napadima Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i odgovorom izraelske vojske u Gazi.
Izrael je odbacio nadležnost suda sa sjedištem u Hagu i negira ratne zločine u Gazi.
ICC je rekao da nije potrebno prihvatanje nadležnosti suda u Izraelu.
Izrael je ranije objavio da je ubio Al-Masrija, poznatog i kao Mohammed Deif, u zračnom napadu, ali Hamas to nije ni potvrdio ni demantovao.
Ova odluka pretvara Netanyahua i ostale u osumnjičene na međunarodnoj sceni i vjerovatno će ih dodatno izolirati i zakomplicirati napore u pregovorima o prekidu vatre kako bi se okončao 13-mjesečni sukob.
Ali njegove praktične implikacije mogle bi biti ograničene jer Izrael i njegov glavni saveznik, Sjedinjene Države, nisu članovi suda, a nekoliko Hamasovih dužnosnika je kasnije ubijeno u sukobu.
Netanyahu i drugi izraelski lideri osudili su zahtjev glavnog tužioca ICC-a Karima Khana za izdavanje naloga kao sramotan i antisemitski.
Predsjednik SAD-a Joe Biden također je osudio tužioca i izrazio podršku pravu Izraela da se brani od Hamasa. Hamas je također odbacio zahtjev.
29. godišnjica potpisivanja Dejtonskog sporazuma
Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Dejtonski mirovni sporazum je potpisan prije 29 godina, 21. novembra 1995. godine u američkoj zračnoj bazi Wright-Patterson u blizini grada Dayton.
Time je nakon skoro četiri godine, okončan rat u BiH.
Dejtonski sporazum nastao je tokom konferencije koja je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine.
Bosna i Hercegovina se na osnovu ovog Sporazuma sastoji od dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, i Brčko distrikta.
Sporazum je službeno potpisan u Parizu, 14. decembra 1995., a potpisali su ga tadašnji predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske- Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.
Aneksi sporazuma potpisani su samo na engleskom jeziku.
Originalni primjerak Dejtonskog sporazuma izgubljen je u Predsjedništvu BiH, a u Bosnu i Hercegovinu ga je donio lično Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, kao njegov potpisnik.
Nestanak dokumenta prijavio je u februaru 2008. tadašnji član Predsjedništva Željko Komšić. Originalni primjerak Dejtonskog sporazuma još nije pronađen.
Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma se slavi u entitetu Republika Srpska i neradni je dan, što nije slučaj u entitetu Federacija BiH.
Bosna i Hercegovina nema državni zakon o praznicima.
