Linkovi

Top priča SAD

Rezolucija o osudi genocida u Srebrenici i njegovog negiranja u Predstavničkom domu SAD-a

Rezolucijom se osuđuje i negiranje genocida od strane aktuelnih političara, uključujući Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH.

Zastupnica u američkom Predstavničkom domu Eddie Bernice Johnson uputila je u ovaj dom Rezoluciju o osudi genocida i drugih zločina nad Bošnjacima koje su počinile srpske snage u Srebrenici u julu 1995. godine.

Rezoluciju koja je 13. jula upućena na Komitet za oružane snage podržali su i njene stranačke kolege, zastupnici iz reda demokrata, Eliot Engel i James McGovern.

U Rezoluciji se navodi da su, počevši u aprilu 1992. godine, agresiju i etničko čišćenje počinile snage bosanskih Srba podržane od strane vojnih i paravojnih snaga iz Srbije. Preuzimanje kontrole nad okolnom teritorijom rezultiralo je masovnim prilivom Bošnjaka koji su tražili zaštitu u Srebrenici i okolini, koju je Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo “zaštićenom zonom” Rezolucijom 819 u aprilu 1993.

A woman leans on a grave stone in Potocari, near Srebrenica, Bosnia, July 11, 2020.
A woman leans on a grave stone in Potocari, near Srebrenica, Bosnia, July 11, 2020.

Navodi se i da je početkom 1995. pojačana blokada enklave, te da su snage bosanskih Srba uz podršku vojnih i paravojnih snaga iz Srbije oduzele kompletnom stanovništvu humanitarnu pomoć i onemogućile vanjsku komunikaciju i učinkovito smanjile mogućnost holandskog bataljona da odgovore na pogoršanu situaciju.

“Snage bosanskih Srba deportovale su žene, djecu i starije osobe autobusima, ali su više od 8.000 muškaraca i dječaka, uglavnom bošnjačkih, zadržali na zbirnim mjestima pod njihovom kontrolom, a zatim su pogubili zarobljenike i zakopali ih u masovne grobnice”.

Snage bosanskih Srba, u nadi da će prikriti dokaze o masakru u Srebrenici, nakon toga su premjestile tijela iz primarnih masovnih grobnica na mnoga sekundarna i tercijarna nalazišta razbacana po sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, a pod njihovim nadzorom, također piše u tekstu Rezolucije.

Dodaju i kako su Slobodan Milošević i jugoslovenska vlada direktno podržali etničko čiščenje, što je dovelo do raseljavanja više od 2 miliona osoba i preko sto hiljada ubijenih, desetine hiljada silovanih, mučenih i zlostavljanih, uključujući koncentracione logore na području Prijedora.

Rezolucija podsjeća i da je Radovan Karadžić osuđen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, te da su i on i Ratko Mladić osuđeni na doživotnu kaznu zatvora pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu te da su i haški tribunal kao i Međunarodni sud pravde presudili da se u Srebrenici dogodio genocid.

Former Bosnian Serb leader Radovan Karadzic enters the court room of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals in The Hague, Netherlands, Wednesday, March 20, 2019.
Former Bosnian Serb leader Radovan Karadzic enters the court room of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals in The Hague, Netherlands, Wednesday, March 20, 2019.

“Neki istaknuti zvaničnici Srbije i zvaničnici bosanskih Srba, uključujući aktuelnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, genocid u Srebrenici lažno označavaju 'izmišljenim mitom i najvećom obmanom 20 stoljeća', negiraju da je masakr u Srebrenici bio genocid ili na drugi način pokušavaju trivijalizirati opseg i značaj genocida“, navodi se.

Navodi se i kako ti zvaničnici tvrdili da postoji međunarodna “antisrpska zavjera”.

Mnogi u Republici Srpskoj, institucije, opštine, odaju počast i veličaju ratne zločince u pokušaju da ponovo napišu historiju, te da školski programi uče đake lažnim narativima o Srebrenici ili je izostavljaju.

Negiranje genocida u BiH ima globalne posljedice
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:30 0:00

“Neke nevladine organizacije u Srbiji posvećene ljudskim pravima i pravdi bile su od velike pomoći u dokumentovanju zločina koji su se dogodili tokom sukoba u Bosni i Hercegovini, kao i njihovih počinilaca, i neumorno su radili na poticanju srpskih zvaničnika i javnosti da priznaju zločine koje su počinile srpske snage tokom tog sukoba i podržale potragu za pravdom za ove zločine”.

U zaključku, Rezolucijom osuđuje se genocid koji su počinile srpske snage u BiH, osuđuju se izjave, djela i politike koji dovode u pitanje genocid.

“Potiče se Vijeće za implementaciju mira (PIC) da da puna ovlaštenja Uredu visokog predstavnika Bosne i Hercegovine te potiče visokog predstavnika da koristi pune ovlasti kako bi osigurao da se Opći okvirni sporazum za mir u potpunosti provede i da pozove na okončanje historijskog revizionizma, što se posebno odnosi na genocid u Srebrenici”.

Zatim, ohrabruju se Sjedinjene Države da održe politiku koja podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te pozivaju svi politički lideri da prestanu koristiti retoriku podjela kako bi postigli kratkotrajne ciljeve.

“Apelujemo na sve političke lidere da pokažu hrabrost zalažući se za toleranciju, empatiju i međusobno poštovanje u svrhu njegovanja trajnog pomirenja, mira i prosperiteta za građane Bosne i Hercegovine”, navodi se u zaključcima dodajući kako ostaje zabrinutost da etničke tenzije koje izazivaju politički lideri mogu odvratiti od oporavka i pomirenja u Bosni i Hercegovini, pa čak i potaknuti novo nasilje s potencijalno smrtonosnim posljedicama.

See all News Updates of the Day

Predsjednička debata zakazana za četvrtak ima nova pravila

FILE - This combination of Sept. 29, 2020, file photos show President Donald Trump, left, and former Vice President Joe Biden during the first presidential debate at Case Western University and Cleveland Clinic, in Cleveland, Ohio.

Druga i posljednja debata pred američke predsjedničke izbore čini se da će se odigrati sa novim pravilima koja treba da spriječe kandidate da se nadvikuju.

Predsjednik Donald Trump izrazio je nezadovoljstvo ukupnom postavkom, rekavši novinarima u ponedjeljak da će, iako misli da je "to vrlo nepravedno", biti dio događaja u četvrtak u Nashvilleu, Tennessee.

"Učestvovaću, ali vrlo je nepravedno što su promijenili teme i veoma je nepravedno što opet imamo voditelja koji je potpuno pristrasan", rekao je Trump.

Kristen Welker, uvaženi izvještač NBC-a iz Bijele kuće, moderiraće raspravom i odabrao je da pita Trumpa i njegovog demokratskog izazivača Joea Bidena o borbi protiv COVID-19, američkim porodicama, rasnom pitanju u Americi, klimatskim promjenama, nacionalnoj bezbjednosti i vodstvu.

Trumpova kampanja je ranije u ponedjeljak saopštila da bi debata trebalo da bude više usredsređena na međunarodna pitanja.

Bidenova kampanja je saopštila da Trump pokušava da izbjegne raspravu o tome kako se njegova administracija nosila sa pandemijom koronavirusa i da su se obje strane dogovorile puste moderatore da odaberu teme za debate.

"Kao i obično, predjsednika više brinu pravila rasprave, nego da se naciji u krizi pruža pomoć koja joj je potrebna", rekao je Bidenov portparol TJ Ducklo.

Format debate u četvrtak biće segmenti od 15 minuta za različite teme, tokom kojih će svaki kandidat imati dva minuta za govor, nakon čega će uslijediti otvorena diskusija.

U prvoj predsjedničkoj debati krajem septembra, Trump je više puta prekinuo Bidena, koji je u jednom trenutku odgovorio: "Hoćeš li ušutiti, čovječe?"

Komisija se obavezala da će sprovesti promjene kako bi se olakšala sadržajna rasprava, a u ponedjeljak je najavila da će tokom dvominutnog ekskluzivnog perioda samo jednom kandidatu biti uključen mikrofon.

"Obje kampanje ove nedjelje potvrdile su svoj pristanak na dvominutno, neprekidano pravilo", navodi se u saopštenju. "Komisija danas najavljuje da će, radi sprovođenja ovog dogovorenog pravila, kandidat koji će jedini imati uključen mikrofon tokom ovih dvominutnih period biti kandidat koji ima riječ po pravilima".

Komisija je saopštila da nijedna kampanja možda nije u potpunosti zadovoljna pravilima, ali da vjeruje da akcije "postižu pravi balans i da su u interesu američkog naroda".

Predsjednički kandidati prvi put su raspravljali krajem septembra, a trebalo bi da imaju još jedan duel početkom ovog mjeseca. Ali Trump je bio pozitivan na COVID-19 i kada je nestranačka Komisija za predsjedničke rasprave odlučila da kandidati učestvuju daljinski, predsjednik se povukao.

Predsjednička utrka ulazi u završnu fazu

Predsjednička utrka ulazi u završnu fazu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:01 0:00

Trump i Biden u finišu kampanje u državama koje bi da preokrenu u svoju korist

Trump - Biden

Predsjednik Donald Tramp i demokrata Joe Biden nastavili su kampanju u državama čije glasove žele da preokrenu u svoju korist, dvije nedjelje pred izbore 3. novembra.

Trump je u nedjelju dan počeo u Nevadi, posjetom crkvi, a potom je održao predizborni miting u Carson Cityju. Nijedan republikanac od 2004. nije osvojio Nevadu.

Na mitingu su bile hiljade Trumpovih pristalica, većina nije nosila masku, iako je u Nevadi u subotu prijavljeno više od 1.000 novozaraženih koronavirusom.

Predsjednik je upozorio da bi Biden nastavio zatvaranje ekonomije zbog virusa i kritikovao svog protivnika zato što je rekao da bi "vjerovao naučnicima".

"Vjerovaće naučnicima. Da sam ih ja slušao, zemlja bi bila u masivnoj depresiji", rekao je Trump.

Biden, koji je katolik, dan je počeo odlaskom na misu u Delawareu, a potom je održao predizborni miting u Severnoj Karolini - koju demokrate nisu osvojile na predsjedničkim izborima od 2008.

Na predizbornom mitingu u Duramu, demokrata se fokusirao na reforme u pravosuđu kako bi se iskorijenio sistemski rasizam i ojačao položaj crnaca u SAD.

Takođe je kritikovao Trumpa koji je na jednom od mitnga rekao da se situacija sa pandemijom poboljšava.

"Što bi moj deda rekao, ovaj čovek je sigurno lud kad misli da se situacija poboljšava. Poboljšava? Pogoršava se", rekao je Biden.

Prema podacima Centara za prevenciju i kontrolu bolesti, u SAD je u nedjelju registrovano više od 53 hiljade novozaraženih koronavirusom.

Ankete pokazuju da je Biden u stabilnoj prednosti na nivou cijelih SAD, ali da je njegova prednost manja u državama čiji glasovi mogu da odluče izbore.

Takođe, ankete pokazuju da je Biden u prednosti u još jednoj kategoriji, novcu.

Trump je u subotu popodne uspio da sakupi 12 miliona dolara tokom organizovanog skupljanja sredstava za kampanju u Newport Beachu.

Međutim, u protekla četiri mjeseca, Biden je sakupio više od milijardu dolara, što je ogromna suma novca koja mu je dala prednost nad Trumpom.

U simultanim TV prijenosima, Trump i Biden iznijeli različita mišljenja o odgovoru SAD na koronavirus

Trump i Biden se složili u jednom: U pitanju su historijski izbori za SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00

Predsjednički kandidat demokrata Joe Biden u četvrtak je kritikovao ono što ne nazvao "paničnim" odgovorom predsjednika Donalda Trumpa na pandemiju koronavirusa, dok je Trump branio način na koji se odnosio prema krizi u kojoj je preminulo više od 217.000 Amerikanaca.

Rivali su razgovarali u simultanom TV prijenosu, u debati koja se emitovala na odvojenim televizijskim mrežama, pošto je rasprava prvobitno zakazana za četvrtak otkazana nakon što je Trump dobio COVID19, bolest izazvanu koronavirusom.

Obračun na podijeljenom ekranu predstavljao je oštar podsjetnik na mnoge načine na koje je sezona kampanje promijenjena pandemijom koja je navela više od 18 miliona ljudi da glasaju više od dvije nedjelje prije izbornog dana 3. novembra.

Biden je, obraćajući se biračima u Filadelfiji preko ABC-a, optužio republikanskog predsjednika za prikrivanje koliko je smrtonosan virus koji je zarazio skoro osam miliona ljudi u Sjedinjenim Državama.

"Rekao je da nikome nije rekao jer se plaši da će Amerikanci paničiti", rekao je Biden. "Amerikanci ne paniče. On se uspaničio".

Događaj u ružičnjaku

Trump je branio kako svoj odgovor na pandemiju, tako i sopstveno lično ponašanje, uključujući organizovanje događaja u ružičnjaku Bijele kuće, gdje je malo ljudi nosilo maske ili praktikovalo socijalno distanciranje, što je rezultiralo time da su mnogi od prisutnih bili zaraženi bolešću.

"Hej, ja sam predsjednik - moram da vidim ljude, ne mogu da budem u podrumu", rekao je Trump na NBC-u pred publikom na otvorenom u Majamiju, implicitno kritikujući Bidena što je mjesece proveo van izvan kampanje, dok je pandemija bjesnila.

Trump nije odgovorio na pitanja o tome kada je posljednji put testiran negativno prije nego što je dobio virus, rekavši da se ne sjeća tačno.

Trump, koji je agresivno prekidao Bidena tokom haotične debate prije dvije nedjelje, održao je sada ratoboran ton, često sparingujući sa moderatorkom Savanom Gutri. Rekao je da je "čuo različite priče" o efikasnosti maski, iako su stručnjaci za javno zdravstvo njegove vlastite administracije rekli da je njihovo nošenje ključno za zaustavljanje širenja virusa.

Predsjednik je odbio da osudi QAnon, lažnu teoriju zavjere prema kojoj su demokrate dio globalnog pedofilskog prstena. Prvo je pohvalio svoje pristalice zbog protivljenja pedofiliji, nakon čega je rekao da ne zna ništa o pokretu.

Trump je takođe izbjegao pitanja o istrazi New York Timesa o dvije decenije njegovih poreskih prijava, koje je odbio da iznese javno uprkos višedecenijskom presedanu za predsjedničke kandidate.

Čini se da je potvrdio novinski izveštaj prema kom ima oko 400 miliona dolara lično garantovanim zajmovima, tvrdeći da je taj iznos "kikiriki" u poređenju sa njegovom vrijednošću.

Takođe nije porekao Timesov izvještaj da je tokom prve godine u Bijeloj kući platio samo 750 dolara federalnog poreza na dohodak, iako je u jednom trenutku rekao da su brojevi lista "pogrešni".

Navala na rano glasanje

Druga predsjednička debata prvobitno je bila zakazana za četvrtak uveče, ali se Trump povukao iz toga nakon što su organizatori odlučili da ga pretvore u virtuelni događaj nakon što je kod njega dijagnostikovan COVID19, prije dvije nedjelje.

Završna debata i dalje stoji zakazana za 22. oktobar u Nešvilu u državi Tenesi.

Trump, koji je proveo tri dana u vojnoj bolnici, ali se od tada vratio u kampanju, pokušava da promijeni dinamiku trke. Ankete Reutersa i Ipsosa pokazuju da Biden ima značajno vođstvo na nacionalnom nivou, iako je njegova prednost u državama koje predstavljaju glavno bojno bolje manje izražena.

U Sjevernoj Karolini, državi koja je visoko konkurentna, formirali su se dugački redovi kada je započelo lično glasanje, koje će biti duže od dve nedjelje, nakon rekordne izlaznosti u Džordžiji i Teksasu ranije tokom nedjelje.

Do sada je oko 18,3 miliona Amerikanaca glasalo lično ili poštom, što predstavlja 12,9 odsto od ukupnog broja prebrojanih glasova na opštim izborima 2016. godine, prema američkom izbornom projektu na Univerzitetu na Floridi.

Birači pokušavaju da izbjegnu stajanje u redovima na dan izbora kako bi bili bezbjedni, dok zaraza koronavirusom i broj hospitalizacija nastavljaju da rastu, ali i da osiguraju da će se njihovi glasački listići računati.

Mnogi su zabrinuti da će Trump osporiti brojne glasačke listiće poslate putem pošte, nakon njegovih ponavljanih tvrdnji bez dokaza da je bilo prevara.

Bitka za Vrhovni sud

Saslušanja u Senatu za potvrdu imenovanja Amyi coney Barrett, Trumpove kandidatkinje za upražnjeno mjestu u Vrhovnom sudu, podstakla su pažljive odgovore oba kandidata u debati.

Republikanci forsiraju postavljenje Beretove prije izbora, nakon što su 2016. odbili kandidata za sudiju kog je nominovao bivši demokratski predsednik Barak Obama, rekavši da je to bilo neprimjereno u izbornoj godini.

Biden je rekao da nije "ljubitelj" ideje koju su neke demokrate promovisale i koja podrazumijeva povećanje broja sudija, kako bi se suprotstavile onome što smatraju ukradenim mjestom u sudu.

Ali on je odbio da to isključi nakon što ga je moderator Džordž Stepanopulost pritisnuo, rekavši: "Zavisi kako će ovo ispasti".

Trump nije rekao da li bi volio da se poništi pravo na abortus, što je ishod za koji mnogi pravnici vjeruju da je vjerovatniji sa konzervativnom Beretovom u sudu.

"Mislim da će donijeti sjajnu odluku", rekao je. "Nisam joj rekao kakvu odluku da donese".

SAD: Nastavlja se trend gubitka poslova

Red za traženje posla, Omaha, Nebraska (Foto: AP)

Broj Amerikanaca koji su se prijavili za olakšice za nezaposlene porastao je prošle nedelje najviše za dva mjeseca, na 898 hiljada, što je pokazatelj da se poslovi i dalje gube što je prepreka za privredni oporavak usljed recesije u pandemiji.

Najnoviji izvještaj Sekretarijata za rad, kao i neki drugi skoriji podaci, pokazuju da zapošljavanje opada. I dalje nije otvoreno još 10,7 miliona radnih mjesta od 22 miliona, koliko je izgubljeno tokom pandemije od početka proleća.

Website za traženje posla "Indeed" navodi se broj oglasa od prošle nedjelje nije promijenio, i da je za 17 odsto manji nego prošle godine. Mnogi poslodavci još nisu sigurni u svoje poslove ili u privredu generalno, kako bi počeli da zapošljavaju. Oglasi za posao su se ponovo objavljivani redovno tokom ljeta, ali je to usporeno u posljednja dva mjeseca.

"Dalji oporavak je za sada zastao. Zapošljavanje u vrijeme praznika je sporo, a mnoge firme moraju da naprave ozbiljne promjene da prežive hladnije mjesece", kaže En Elizabet Konkel, ekonomista u Indeed.

Recesija je neproporcionalno pogodila uslužne delatnosti, posebno restorane, hotele, turističke agencije i organizovanje zabavnih događaja. Šteta koju je pretrpela ova industrija, ostavila je milione ljudi bez posla, vjerovatno na duži period dok ih ponovo ne vrate na posao, ili oni promijene profesiju .

Prema državnoj statistici u četvrtak, zahtjevi za pomoć nezaposlenima porasli su za 53 hiljade prošle nedjelje, ali je opao broj ljudi koji prima pomoć za 1, 2 miliona, na 10 miliona. To bi moglo da znači da su neki ljudi koji su primali pomoć, vraćeni na posao.

To isto pokazuje da je moguće da je više ljudi iskoristilo državnu pomoć, koja uglavnom ističe poslije šest mjeseci, i prebacili su se na programe pomoći na dodatna tri mjeseca. Ti programi su osnovani uz finansijsku pomoć koju je Kongres izglasao na proljeće.

Broj ljudi koji je primao pomoć u septembru, prema posljednjim podacima, skočio je sa 800 hijada na 2, 8 miliona. Vladini podaci takođe navode da se 373 hiljade ljudi prijavilo za pomoć nezaposlenima u jednom drugom programu, koji je prvi put obezbijedio pomoć namijenjenu za samozaposlene, ljude koji rade na ugovor i honorarne poslove.

Skoro svi ljudi koji primaju pomoć za nezaposlene, samo dobijaju redovna sredstva od saveznih država, jer je federalni dodatak od 300 dolara prestao u gotovo svim državama. Pomoć od 600 dolara nedjeljno je tokom ljeta prekinuta.

Ekonomisti upozoravaju da će bez dalje pomoći, porodice širom zemlje imati probleme da plate račune, kiriju i hranu, ali i da izbjegnu da ostanu bez krova nad glavom.

Obustavljanje pomoći će natjerati mnoge nezaposlene da manje troše, što će oslabiti ekonomiju. Dejstvo može biti i odloženo, jer je jedan dio pomoći otišao u štednju, a jedan na otplatu dugova, prema istraživanju Banke federalnih rezervi New Yorka.

Prema tim podacima, krajem juna, četvrtina nezaposlenih štedela je pomoć, a polovina time plaćala dugove. Samo 28 odsto novca je potrošeno.

Više od trećine jednokratne pomoći od 1200 dolara, takođe je ušteđena, trećina je takođe data za dugove. Amerikanci sada više štede, nego prije pandemije, što značu da će ljudi biti u mogućnosti da plaćaju račune iz ušteđevine, makar sada.

Obustavljanje federalnog plaćanja takođe je pokazalo koliko su dramatično nejednake olakšice za nezaposlene u državama. U Arizoni, na primjer, maksimalno se nedeljno može dobiti 240 dolara, dok u susjednoj Kaliforniji može 450. U Tenesiju i Floridi, maksimum je samo 275 dolara. U Nju Džersiju pak, isplaćuje se 713 dolara.

Neki od najmanjih iznosa koji se isplaćuju su u državama u kojima Afroamerikanci čine najveći dio primalaca pomoći. U Misisipiju, njih je 54 odsto, prema fondaciji Century. Maksimalno se izdvaja 235 dolara nedeljno. Afroamerikanci najčešće rade u restoranima, prodavnicama, hotelima i drugim granama koje su pretrpjele velike gubitke poslova.

U Južnoj Karolini, više od trećine nezaposlenih su Afroamerikanci, koji maksimalno mogu da računaju na 326 dolara.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG