Linkovi

Najnovije

Republikanci u Senatu iznijeli svoj prijedlog reforme policije

Senator iz Južne Karoline Tim Scott sa kolegama iz Senata na pres konferenciji o republikanskom prijedlogu reforme policije, na Capitol Hillu 17. juna 2020.
Senator iz Južne Karoline Tim Scott sa kolegama iz Senata na pres konferenciji o republikanskom prijedlogu reforme policije, na Capitol Hillu 17. juna 2020.

Reforma američke policije bila je u centru pažnje u Kongresu u srijedu, gdje su senatski republikanci iznijeli predlog kojim se policija poziva na veću odgovornost za svoje postupke na ulicama Amerike, dok su demokrate u Predstavničkom domu iznijele svoju dalekosežniju mjeru da se ograniče policijski zloupotrebe.

Neizvjesno je da li će podijeljeni članovi Kongresa doći do kompromisnog rješenja manje od pet mjeseci prije predsjedničkih i kongresnih izbora u novembru. Međutim, debatu o ovom zakonskom prijedlogu prati osjećanje hitnosti, neuobičajeno za vašingtonsku politiku, poslije kontroverznih policijskih akcija u kojima su, još jednom, afroamerički muškarci nastradali u policijskom pritvoru.

Protesti zbog rasizma i policijske brutalnosti u Seattleu 16. juna 2020.
Protesti zbog rasizma i policijske brutalnosti u Seattleu 16. juna 2020.

O zakonu se raspravlja dok od istočne do zapadne obale traju protesti zbog smrti Georgea Floyda u Minneapolisu 25. maja. Poslije tog događaja, prošlog petka, bijelac, policajac u Atlanti je ubio crnca, Rayshard Brooksa, na parkingu restorana brze hrane.

Senatski republikanci koje predvodi Tim Scott​, jedini crnac među republikancima u Senatu, poziva na nove standarde u izvještajima o policijskoj primjeni smrtonosne sile a takođe predlaže da se smanji federalno finansiranje za državne i lokalne policije koje se ne povinuju tim novim zahtjevima.

Republikanski prijedlog predviđa da državne i lokalne vlade podnose izvještaje Sekretarijatu za pravosuđe o upotrebi sudskih naloga kojima se policiji dozvoljava da bez najava ili kucanja na vrata vrši racije i upada u kuće osumnjičenih. Takođe bi se otežalo kvalifikovanje za federalnu pomoć ako policijske agencije ne zabrane upotrebu "kragne" - zahvata oko vrata - osim ako upotreba smrtonosne sile nije dozvoljena.

Kao i demokrate, republikanci žele da se formira komisija o socijalnom statusu crnačkih muškaraca i dječaka, kako bi se poručili neki dubinski uzroci krivičnih djela koja se čine u manjinskim zajednicama. Dvostranačka komisija bi sastavljala izvještaj o okolnostima koje utiču na živote afroameričkih muškaraca, kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita i sistem krivičnog pravosuđa.

Senat, u kome većinu imaju republikanci, mogao bi da glasa o toj mjeri već sljedeće nedjelje.

Šta predlažu demokrate

Za to vrijeme, Predstavnički dom u kome većinu imaju demokrate, predaje svoju dalekosežniju mjeru kojom bi se zabranila primena "kragne", ograničio imunitet za policajce da bi ljudi koji smatraju da su žrtve policijskih prijestupa mogli da ih tuže za odštetu, kao i kraj izdavanja sudskih naloga o policijskim akcijama bez kucanja prilikom racija u federalnim slučajevima koji se odnose na narkotike.

Predsjednik Donald Trump u utorak je potpisao uredbu o stvaranju baze podataka policijskih prestupa. Obećao je "veliki trenutak" ukoliko zakonodavci budu reagovali da usvoje zakon i rekao da je "spreman da radi sa Kongresom na dodatnim mjerama."

Međutim, takođe je istakao da podržava policiju navodeći da "Amerikanci žele red i mir."

Trumpova uredba obuhvata i veću razmjenu informacija kako bi se pratili policajci protiv kojih postoje žalbe zbog prekomjerne upotrebe sile, kao i osnivanje službi koje bi se bavile mentalnim zdravljem, te problemima vezanim za narkomaniju i beskućništvo.

Rafael Mangual iz konzervativnog Instituta Manhattan kaže da je to korak u pravom smjeru.

"Nije posebno dalekosežan, što i ne bi trebalo da bude. Mislim da bi sve dalekosežne promjene politike trebalo da usvoji Kongres. Međutim, mislim da je ovo odluka u pravom smjeru, a to je bolja obuka i veća jasnoća u vezi sa podacima o neprimjerenom ponašanju policajaca."

Na senatskom pretresu u utorak, jedan od najistaknutijih republikanaca, senator Lindsey Graham iz Južne Karoline, djelovao je otvoreno prema ideji da se ograniči takozvani "kvalifikovani imunitet" - doktrina koja vladine radnike štiti od suvišnih i neozbiljnih parnica ali i štiti pripadnike policije od tužbi ljudi koji smatraju da su im prekršena građanska prava.

“Ne želimo da odvraćamo ljude od želje da postanu policajci, ali želimo i da postoji njihova odgovornost", kazao je on. "Ideja kvalifikovanog imuniteta je intrigantna. Ne želim da policajci ostanu bez kuće zbog sudskih parnica ali želim da ljudi dobro razmisle o tome kako će organizovati i obučavati policijske snage. Jer tek onda dođe do promjena, kada ljudi osjete posljedice loših politika."

Predsjednik Trump, međutim, kaže da neće razmotriti nikakve promjene pravne zaštite policajaca od tužbi.

See all News Updates of the Day

update

Spasilački timovi tragaju za srušenim helikopterom u kojem se nalazio predsjednik Irana i drugi zvaničnici

Spasilački tim radi traga za srušenim helikopterom u kojem je bio iranski predsjednik Ebrahim Raisi, u Varzakanu, provincija Istočni Azerbejdžan, Iran, 19. maja 2024.
Spasilački tim radi traga za srušenim helikopterom u kojem je bio iranski predsjednik Ebrahim Raisi, u Varzakanu, provincija Istočni Azerbejdžan, Iran, 19. maja 2024.

Iran kaže da je u toku potraga za helikopterom koji se srušio u nedjelju na sjeverozapadu zemlje dok je prevozio predsjednika Ebrahima Raisija.

Ni IRNA ni državna TV nisu dale nikakve informacije o Raisijevom stanju.

Iranski državni mediji objavili su da se helikopter srušio po lošem vremenu u blizini Jolfe u iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan.

Rekli su da su u helikopteru letjeli predsjednik Raisi, ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian i još dva zvaničnika s događaja neposredno preko granice s Azerbejdžanom, gdje su se sastali s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Aliyevim kako bi otvorili hidroelektrične komplekse.

Mapa - Jolfa, grad u iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan.
Mapa - Jolfa, grad u iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan.

Iranski mediji navode da je srušeni helikopter bio jedan od tri koja su prevozila iranske zvaničnike sa događaja, gdje su svečano otvorili hidroelektrične projekte Khoda Afarin i Giz Galasi duž rijeke Aras koja označava granicu između Irana i Azerbejdžana.

Iranski državni mediji izvijestili su u subotu da će Raisi otputovati u pograničnu regiju na ceremoniju svečanosti.

Na fotografiji koju je dostavilo Predsjedništvo Irana vidi se iranski predsjednik Ebrahim Raisi na lokaciji Giz Galasi, treće brane koju su zajedno izgradili Iran i Azerbejdžan na rijeci Aras, 19. maj 2024.
Na fotografiji koju je dostavilo Predsjedništvo Irana vidi se iranski predsjednik Ebrahim Raisi na lokaciji Giz Galasi, treće brane koju su zajedno izgradili Iran i Azerbejdžan na rijeci Aras, 19. maj 2024.

Nakon nesreće, Aliyev je objavio izjavu na platformi X, rekavši da je duboko uznemiren vijestima o padu Raisijevog helikoptera i da se molio, kao i da je Azerbejdžan spreman ponuditi pomoć kao "prijatelj i bratska zemlja".

Iranski mediji navode da spasioci pokušavaju doći do mjesta nesreće pješice zbog magle koja je ograničava vidljivost u tom području.

Na ovoj fotografiji koju je objavila Islamska republika novinska agencija IRNA 19. maja 2024, prikazuje se helikopter u kojem se nalazi iranski predsjednik Ebrahim Raisi kako polijeće na iransku granicu s Azerbejdžanom nakon otvaranja brane Qiz Qalasi, u Arasu.
Na ovoj fotografiji koju je objavila Islamska republika novinska agencija IRNA 19. maja 2024, prikazuje se helikopter u kojem se nalazi iranski predsjednik Ebrahim Raisi kako polijeće na iransku granicu s Azerbejdžanom nakon otvaranja brane Qiz Qalasi, u Arasu.

Iranski ustav kaže da ako predsjednik umre ili postane nesposoban, predsjednika privremeno zamjenjuje prvi potpredsjednik, ulogu koju trenutno ima Mohammad Mokhber, dok se ne održe novi predsjednički izbori u roku od 50 dana.

Uloga predsjednika je podređena iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Ali Khameneiju, koji zadržava svoju konačnu vlast nad poslovima u zemlji.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi i predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev posjećuju branu Giz Galasi na granici Azerbejdžana i Irana, 19. maja 2024.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi i predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev posjećuju branu Giz Galasi na granici Azerbejdžana i Irana, 19. maja 2024.

U intervjuu za perzijski servis Glasa Amerike u nedjelju, njemački neovisni iranski novinar i istraživač Reza Talebi rekao je da bi Raisija, ako bi poginuo, iranski islamistički vladari mogli proglasiti mučenikom koji je umro kao rezultat loše igre njihovih glavnih vanjskih neprijatelja, Izraela i Sjedinjenih Država. Nema dokaza o prljavoj igri.

Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da Washington pomno prati izvještaje o padu iranskog helikoptera.

"U ovom trenutku nemamo daljnjih komentara", rekao je glasnogovornik.

Payam Yazdian, Farhad Poulavi i Masood Farahmand iz perzijske službe Glasa Amerike i šef azerbajdžanske službe Glasa Amerike Asgar Azgarov doprinijeli su ovom izvještaju.

Ukrajina se sprema za "teške borbe". Može li zaustaviti napredovanje ruskih snaga?

Ukrajinski vojnici na frontu u Harkovskoj oblasti (Foto: REUTERS/Inna Varenytsia)
Ukrajinski vojnici na frontu u Harkovskoj oblasti (Foto: REUTERS/Inna Varenytsia)

Ruske snage proširuju napade na ukrajinska pogranična naselja blizu sjeveroistočnog grada Harkova, otvarajući novi front u ratu.

Glavnokomandujući ukrajinskih oružanih snaga Oleksandr Sirski u petak je upozorio na "teške borbe" na tom frontu i da se "neprijatelj" za to priprema.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je tokom posjete Kini rekao da Rusija uspostavlja "tampon zonu" na sjeveroistoku Ukrajine da bi, kako je naveo, zaštitila svoja pogranična područja od ukrajinskih napada, prenosi agencija Reuters.

Mobilne jedinice ruske vojske pokušavaju da osvoje ukrajinska sela 30 kilometara sjeverno od grada Harkova. Ukrajina ispaljuje rakete iz pograničnog područja na rusku teritoriju. Moskva tvrdi da je u jednom napadu u nedelju, na stambenu zgradu u Belgorodu, poginulo sedmoro.

"Postoji više razloga zašto bi Rusija pokušala nešto da uradi u tom području. Očigledno, da uspostavi tampon zonu ali i da testira odbranu i utvrdi šta se tu događa. Međutim, imajući u vidu način na koji su postavljeni i broj vojnika koji imaju – možda 30 do 40 hiljada sa ne previše opreme – a koji napadaju u malim pješadijskim grupama, to zaista ne sugeriše da pokušavaju da opkole Harkov ili nešto slično tome", ocjenjuje analitičar Patrick Barry, analitičar na Univerzitetu Bath.

Putin je u petak naveo da ruske snage trenutno ne planiraju da osvoje Harkov.

Ukrajinski predsjednik u četvrtak je posjetio Harkov, nakon što je otkazao sva putovanja u inostranstvo. Kijev kaže da je odbrambenim potezima uspio da uspori napredovanje ruskih snaga.

"Rusija trenutno ima najmanje pet ili šest puta više municije", kaže Barry.

Ukrajinske snage i dalje čekaju da stigne većina oružja iz američkog paketa pomoći vrijednog 60 milijardi dolara, koji je konačno usvojen prošlog mjeseca poslije polugodišnjeg odlaganja.

"Američa pomoć je ključna tako da je pauza u isporuci oružja nažalost imala značajan uticaj na situaciju na frontu, što sada vidimo”, ističe Serhi Rahmanjin, član ukrajinskog parlamentarnog odbora za nacionalnu bezbjednost.

Ukrajina kaže da ruski borbeni avioni i rakete mogu da napadnu položaje ukrajinskih snaga priije dolaska pješadije. Kijev je više puta tražio dodatne protivvazdušne sisteme. Prošlog mjeseca, usvojen je zakon o mobilizaciji da bi se riješio problem nedovoljnog broja vojnika.

"Naredna tri mjeseca biće najvažnija za Ukrajinu. Rusi trenutno imaju šansu. Smanjila se moć ukrajinskih oružanih snaga i Rusi to osjećaju. Nagomilali su značajne resurse – oružje, municiju, ljudstvo i sada pokušavaju da iskoriste maksimum rezervi. Pokušavaju da iscrpe naše snage na cijelom frontu", upozorava Rahmanjin.

Sada se postavlja pitanje da li Ukrajina i njeni zapadni saveznici mogu da preokrenu situaciju u ratu.

"Čini se da su sve manje šanse da srednjeročno vrate značajnu teritoriju. Osim ako ne bude velike promjene u zapadnoj podršci – velikih resursa i dugoročne strategije o tome šta je uspjeh. Ništa se od toga ne očekuje u ovom trenutku, zbog čega mislim da bi Ukrajina trebalo da ostane u odbrambenoj poziciji i zadrži ono što ima", smatra Barry.

Analitičari ocjenjuju da je Rusija obnovila vojnu snagu proteklih šest mjeseci uz pomoć Kine, Irana i Sjeverne Koreje, što otežava bilo kakvu ukrajinsku ofanzivu u budućnosti.

Policija tvrdi da nije povrijedila uhapšene na Columbiji, nalazi ljekara pokazuju suprotno

Hapšenje propalestinskih demonstranata na Univerzitetu Columbia 30. aprila 2024. (Marco Postigo Storel via AP)
Hapšenje propalestinskih demonstranata na Univerzitetu Columbia 30. aprila 2024. (Marco Postigo Storel via AP)

Poslije hapšenja na propalestinskim studentskim protestima na Univerzitetu Columbia u New Yorku, gradonačelnik Eric Adams i policijski zvaničnici više puta su ponovili da nije bilo povrijeđenih, niti nasilnih sukoba, kao i da je primijenjena minimalna sila.

Ali, najmanje devetero od 46 uhapšenih demonstranata, koji su zauzeli zgradu Hamilton Hall 30. aprila, zadobilo je povrede koje nisu ogrebotine i modrice - pokazuju ljekarski izvještaji i fotografije demonstranata.

Dokumenta pokazuju prelom očne duplje, potres mozga, pokidane ligamente članka, posjekotine, i povrede zglobova i šaka usljed nošenja tesnih plastičnih lisica.

Najmanje troje ih je završilo u bolnici iste večeri kada su uhapšeni.

Svih 46 demonstranata, koji su uhapšeni u Hamilton Hallu, dobilo je prekršajne prijave. Policija je intervenisala nakon što je direktorica Columbije Minouche Shafik zatražila intervenciju zbog upada u zgradu.

Reuters je informacije o povredama studenata dostavio i Columbiji i kancelariji gradonačelnika, i niko od njih nije osporio navode. Gradonačelnik i policija tvrde da su policajci ponašali profesionalno.

I drugi demonstranti, koji su na Columbiji tražili da univerzitet prekine finansijske veze sa Izraelom, kažu da su povrijeđeni i da su njihove povrede dokumentovali ljekari volonteri na terenu. Neki su završili i u klinikama.

"Oborili su me na zemlju i kada sam okrenuo glavu da vidim da li nekome od mojih kolega treba pomoć, policajac me je šutnuo u oko i pao sam dole, zujalo mi je u ušima", kaže 25-godišnji Christopher Holmes koji je na master studijama. "Nekoliko sekundi kasnije, policajac mi je udario glavu o pod."

Oko mu je bilo otečeno danima poslije i prijatelji su ga odveli u bolnicu na Manhattanu. Nalazi ljekara pokazuju da mu je očna duplja bila slomljena i da je imao potres mozga.

Kayla Mamelak, portparolka gradonačelnika, nije odgovorila na pitanje kada je gradonačelnik saznao da su demonstranti povrijeđeni prilikom intervencije policije. Na press konferenciji 1. maja, Adams je rekao da su hapšenja bila "organizovana, mirna i da nije bilo povrijeđenih".

U policiji nisu osporili navode studenata o povredama, a neimenovani portparol je u pisanom odgovoru istakao da je odgovor policije bio "brz, profesionalan i efikasan".

Niko još nije pristao da objavi nemontirane snimke sa policijskih kamera koje nose na uniformama. U noći kada su demonstranti hapšeni, policija je otjerala novinare sa kampusa, a ostalim studentima je naređeno da budu u svojim sobama.

Portparol Columbije nije Reutersu poslao odgovore na pitanja u dogovorenom roku, a potom nije odgovarao na pozive i imejlove.

Nekoliko demonstranata svjedočilo je da su sjedeli u Hamilton Hallu, sa rukama podignutim u vis, a da je policija u tu zgradu ubacila šok bombu prije nego što je upala u zgradu.

Gabriel Yancy, 24-godišnji asistent u laboratoriji za neuro-nauku na Columbiji, koji je dobio otkaz zbog učešća u protestu, rekao je da su policajci obarali neke demonstrante na zemlju, stali nogama na najmanje troje njih, i najmanje jednog šutnuli u torzo.

Aidan Parisi, 27-godišnji student socijalnog rada, kaže da je policija "gazila po ljudima, gurala ih i bacala na sve strane", dok su demonstranti vikali: "Nismo naoružani!".

Nekoliko studenata je svjedočilo da su im policajci klečali na leđima. U New Yorku je policijski zahvat kolenom zabranjen.

Gideon Oliver, advokat nekolicine uhapšenih studenata, učestvovao je u donošenju propisa koji njujorškoj policiji zabranjuje upotrebu prekomjerne sile prema demonstrantima.

"I sada je došao trenutak da grad i policija deeskaliraju i da prekinu sa upotrebom taktika koje bi navodno trebalo da umire demonstrante", kazao je Oliver.

Protesti na Columbiji u aprilu bili su okidač za demonstracije koji su se proširili širom Amerike, od Kalifornije do Massachusettsa.

Demonstranti na univerzitetima tražili su prekid vatre u Gazi, prekid saradnje sa izraelskim kompanijama i amnestiju za privedene studente. Jevrejski studenti na brojnim univerzitetima naveli su da su protesti antisemitski i da se plaše da dolaze u kampuse.

Na Columbiji je propalestinski kamp postojao više nedjelja, a nadležni su više puta upozoravali okupljenje da se raziđu jer krše pravila fakulteta. Krajem aprila, grupa demonstranata je nasilno okupirala jednu od zgrada na kampusu, poslije čega je uprava fakulteta pozvala policiju da interveniše.

U policijski akcijama na kampusima širom Amerike uhapšeno je ukupno više od 2.000 ljudi, pokazuju zvanični policijski podaci.

Kao posljedica protesta, uprave neke fakulteta pristale su da u narednom periodu razgovaraju sa predstavnicima propalestinskih demonstranata o njihovim zahtjevima, a pojedine obrazovne institucije otkazale su svečane ceremonije predviđene za kraj školske godine.

Najnoviji sukob na Bliskom istoku počeo je 7. oktobra napadom Hamasa, organizacije koju SAD, EU i Velika Britanija smatraju za terorističku, na jug Izraela, gde je ubijeno 1.200, a kidnapovano više od 250 ljudi. U izraelskoj ofanzivi od tada je ubijeno više od 35.000 Palestinaca, prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti pod kontrolom Hamasa.

Fenomen Caitlin Clark: Rekordno interesovanje za žensku američku košarku

Caitlin Clark na debitantskom nastupu u WNBA, 14. maja 2024. (Foto: AP/Jessica Hill)
Caitlin Clark na debitantskom nastupu u WNBA, 14. maja 2024. (Foto: AP/Jessica Hill)

Televizijski prenos utakmice ženske NBA košarkaške lige (WNBA) između timova Connecticut Sun i Indiana Fever oborio je rekord gledanosti za WNBA na televizijskoj mreži ESPN sa 2,1 miliona gledatelja.

Bila je to prva utakmica sezone za košarkašicu Caitlin Clark (22), koju je Indiana izabrala na ovogodišnjem draftu i koja je u do sada nezabilježenim parametrima povećala interesovanje za žensku košarku u SAD.

Ovogodišnji WNBA draft je imao najveću gledanost ikada, a četiri tima iz najjače američke ženske košarkaške lige su već premjestila svoje utakmice u veće sportske dvorane kako bi mogli da zadovolje potražnju za ulaznicama - sve zbog Clark.

Iz tima Altanta Dream su u četvrtak saopštili da će mečeve protiv Indiane 21. juna i 26. augusta umjesto u dvorani koja prima 3.500 posjetilaca igrati u State Farm Areni, u kojoj igra muška NBA ekipa Atlanta i koja ima kapacitet više od 17.000 mjesta.

Caitlin Clark na svojoj profesionalnoj košarkaškoj utakmici, 14. maja 2024.
Caitlin Clark na svojoj profesionalnoj košarkaškoj utakmici, 14. maja 2024.

Clark je prošle godine postavila rekord svih vremena za univerzitetsku košarku (NCAA), kada je čak 18,9 miliona gledatelja pratilo utakmicu za nacionalnog šampiona SAD, u kojoj je njena Iowa poražena od Južne Karoline.

Dvije sezone zaredom ju je agencija AP proglašavala najboljom univerzitetskom košarkašicom, a između ostalog, drži i rekord po broju postignutih poena tokom univerzitetske karijere.

Indiana je u prvoj utakmici ove WNBA sezone poražena od Connecticuta 92-71, a Clark je imala prosječan nastup, sa 20 poena, uz šut iz igre 5-15, te čak deset izgubljenih lopti. Prve poene je postigla tek u drugoj četvrtini. Za tri poena – što je inače njeno najjače oružje - šutirala je 4-11.

"Razočarana sam, niko ne voli da gubi, to je tako", izjavila je ona poslije debitantskog nastupa. "Ali ne može se sebi previše zamjerati zbog jedne utakmice."

Dosadašnji rekord gledanosti na ESPN kanalima imala je utakmica Connecticuta i Phoenix Mercuryja iz maja 2004. godine, kada je debitantsku sezonu igrala Diana Taurasi, još jedna zvijezda američke ženske košarke. Taj meč je posmatralo 1,5 miliona ljudi.

ESPN prava na prenose WNBA utakmica ima od 2003. godine, a prije toga, najviše gledatelja – 2,44 miliona - je posmatralo timove Los Angeles Sparksa i Houston Cometsa, 2001. godine.

Osim gledatelje, debitantski nastup Clark je privukao i kladioničare. Kladionica Cezar je objavila da je zaprimila šest puta više opklada na njenu prvu utakmicu nego na utakmicu između New York Libertyja i Las Vegas Acesa koja je prošle godine odlučivala o šampionu WNBA.

Kladionica Bet MGM je objavila da su za meč Connecticut-Indiana imali najviše opklada u historiji kada je riječ o utakmicama WNBA, bez objavljivanja preciznih brojeva.

U tekstu su korištene informacije agencija AP i Reuters.

Manje smrtonosnih predoziranja u Americi u prošloj godini, eksperti oprezni

Narkan, verzija lijeka protiv predoziranja Nalaksone. (Foto: AP/Arhiva/Mark Schiefelbein)
Narkan, verzija lijeka protiv predoziranja Nalaksone. (Foto: AP/Arhiva/Mark Schiefelbein)

Broj smrtonosnih predoziranja u SAD opao je prošle godine, pokazuju novi podaci Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Oko 107.500 ljudi umrlo je od predoziranja u SAD prošle godine, uključujući američke državljane i nedržavljane koji su bili u zemlji u vrijeme kada su umrli, procjenjuje CDC. To je 3% manje u odnosu na 2022. godinu, kada je bilo procijenjenih 111.000 smrtnih slučajeva.

Zvaničnici ove agencije napomenuli su da su podaci privremeni i da bi se mogli promijeniti nakon detaljnije analize, ali da i dalje očekuju pad kada budu uvrštene konačne brojke. To bi bio tek drugi pad na godišnjem nivou od početka aktuelne nacionalne epidemije smrti od prekomjerne upotrebe droga prije više od tri decenije.

Stručnjaci su reagovali oprezno. Jedan je opisao pad kao relativno mali i rekao da ga umjesto kao smanjenje treba posmatrati kao izravnavanje u odnosu na godine u kojima je bilježen rast smrtnih slučajeva. Drugi je primijetio da je posljednji put kada je došlo do pada - 2018. - broj smrtnih slučajeva od droge skočio u godinama koje su uslijedile.

Verzija smrotnosnog opioida fentanila u bojama.
Verzija smrotnosnog opioida fentanila u bojama.

"Svaki pad je ohrabrujući", rekao je Brandon Marshall, istraživač sa Univerziteta Brown koji proučava trendove predoziranja. "Ali mislim da je svakako preuranjeno slaviti ili donositi bilo kakve opsežne zaključke o tome kuda bismo dugoročno mogli krenuti sa ovom krizom."

Također je prerano da se zna šta je podstaklo pad, kažu Marshall i drugi stručnjaci. Objašnjenja bi mogla uključivati promjene u nabavci, proširenje prevencije predoziranja i liječenja ovisnosti, te mračnu mogućnost da je epidemija ubila toliko ljudi da sada u suštini ima manje ljudi za ubijanje.

Glavna medicinska zvaničnica CDC-a, doktorica Debra Houry, nazvala je pad "ohrabrujućom viješću" i pohvalila napore da se smanji broj umrlih, ali je napomenula da "još uvijek postoje porodice i prijatelji koji gube svoje voljene zbog predoziranja u zapanjujućim brojkama".

Epidemija predoziranja drogama, koja je ubila više od milion ljudi od 1999. godine, imala je mnogo posljedica. Na primjer, studija objavljena prošle sedmice u listu "JAMA Psychiatry" procijenila je da je više od 321.000 djece u SAD izgubilo roditelja zbog fatalnog predoziranja drogom od 2011. do 2021. godine.

"Toj djeci je potrebna podrška" jer su i sama pod većim rizikom u smislu mentalnog zdravlja i poremećaja upotrebe droga, kaže dr. Nora Volkow, direktorica Nacionalnog instituta za zloupotrebu droga, koji je pomogao u sprovođenju studije. "To nije samo gubitak osobe. Tu su i implikacije koje gubitak ima za porodicu koja je ostala."

Lijekovi protiv bolova na recept nekada su bili glavni uzročnik epidemije predoziranja u zemlji, ali ih je prije mnogo godina zamenio heroin, a nedavno i ilegalni fentanil. Taj opasan i moćan opioid razvijen je za liječenje intenzivne boli uzrokovane bolestima kao što je rak, ali se sve više miješao sa drugim lijekovima na tržištu snabdevanja nelegalnim drogama.

Godinama se fentanil najviše ubrizgavao, ali se sve češće puši ili miješa sa drugim sastojcima u falsifikovane pilule.

Studija objavljena prošle sedmice pokazala je da su zapljene pilula koje sadrže fentanil u drastičnom porastu, skočivši sa 44 miliona u 2022. na više od 115 miliona prošle godine.

Moguće je da zapljene ukazuju na to da ukupna ponuda tableta sa fentanilom brzo raste, a ne nužno da policija smanjuje dostupnost nedozvoljenih droga, rekao je jedan od autora studije, dr. Daniel Ciccarone sa Kalifornijskog univerziteta u San Franciscu.

On napominje da pad broja predoziranja nije ujednačen. Sve osim dvije države u istočnom dijelu SAD zabilježile su pad, ali većina zapadnih država se suočava sa porastom. Alaska, Washington i Oregon su zabilježili porast od po 27%.

Ciccarone kaže da bi razlog za to mogla da bude činjenica da se mnoge istočne države suočavaju sa problemom fentanila već deceniju, dok je tek nedavno stigao do država na zapadu SAD.

Ipak, neki istraživači kažu da postoje razlozi za optimizam. Moguće je da pušenje fentanila nije toliko smrtonosno kao ubrizgavanje, ali naučnici još uvijek istražuju to pitanje.

U međuvremenu, sve više novca postaje dostupno za liječenje ovisnosti i sprečavanje predoziranja, kroz državno finansiranje i zakonske nagodbe sa proizvođačima lijekova, velikim distributerima i apoteakama, napomenuo je Ciccarone: "Nadam se da je 2023. početak prekretnice."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG