Najnovije
Republikanci u Senatu iznijeli svoj prijedlog reforme policije
Reforma američke policije bila je u centru pažnje u Kongresu u srijedu, gdje su senatski republikanci iznijeli predlog kojim se policija poziva na veću odgovornost za svoje postupke na ulicama Amerike, dok su demokrate u Predstavničkom domu iznijele svoju dalekosežniju mjeru da se ograniče policijski zloupotrebe.
Neizvjesno je da li će podijeljeni članovi Kongresa doći do kompromisnog rješenja manje od pet mjeseci prije predsjedničkih i kongresnih izbora u novembru. Međutim, debatu o ovom zakonskom prijedlogu prati osjećanje hitnosti, neuobičajeno za vašingtonsku politiku, poslije kontroverznih policijskih akcija u kojima su, još jednom, afroamerički muškarci nastradali u policijskom pritvoru.
O zakonu se raspravlja dok od istočne do zapadne obale traju protesti zbog smrti Georgea Floyda u Minneapolisu 25. maja. Poslije tog događaja, prošlog petka, bijelac, policajac u Atlanti je ubio crnca, Rayshard Brooksa, na parkingu restorana brze hrane.
Senatski republikanci koje predvodi Tim Scott, jedini crnac među republikancima u Senatu, poziva na nove standarde u izvještajima o policijskoj primjeni smrtonosne sile a takođe predlaže da se smanji federalno finansiranje za državne i lokalne policije koje se ne povinuju tim novim zahtjevima.
Republikanski prijedlog predviđa da državne i lokalne vlade podnose izvještaje Sekretarijatu za pravosuđe o upotrebi sudskih naloga kojima se policiji dozvoljava da bez najava ili kucanja na vrata vrši racije i upada u kuće osumnjičenih. Takođe bi se otežalo kvalifikovanje za federalnu pomoć ako policijske agencije ne zabrane upotrebu "kragne" - zahvata oko vrata - osim ako upotreba smrtonosne sile nije dozvoljena.
Kao i demokrate, republikanci žele da se formira komisija o socijalnom statusu crnačkih muškaraca i dječaka, kako bi se poručili neki dubinski uzroci krivičnih djela koja se čine u manjinskim zajednicama. Dvostranačka komisija bi sastavljala izvještaj o okolnostima koje utiču na živote afroameričkih muškaraca, kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita i sistem krivičnog pravosuđa.
Senat, u kome većinu imaju republikanci, mogao bi da glasa o toj mjeri već sljedeće nedjelje.
Šta predlažu demokrate
Za to vrijeme, Predstavnički dom u kome većinu imaju demokrate, predaje svoju dalekosežniju mjeru kojom bi se zabranila primena "kragne", ograničio imunitet za policajce da bi ljudi koji smatraju da su žrtve policijskih prijestupa mogli da ih tuže za odštetu, kao i kraj izdavanja sudskih naloga o policijskim akcijama bez kucanja prilikom racija u federalnim slučajevima koji se odnose na narkotike.
Predsjednik Donald Trump u utorak je potpisao uredbu o stvaranju baze podataka policijskih prestupa. Obećao je "veliki trenutak" ukoliko zakonodavci budu reagovali da usvoje zakon i rekao da je "spreman da radi sa Kongresom na dodatnim mjerama."
Međutim, takođe je istakao da podržava policiju navodeći da "Amerikanci žele red i mir."
Trumpova uredba obuhvata i veću razmjenu informacija kako bi se pratili policajci protiv kojih postoje žalbe zbog prekomjerne upotrebe sile, kao i osnivanje službi koje bi se bavile mentalnim zdravljem, te problemima vezanim za narkomaniju i beskućništvo.
Rafael Mangual iz konzervativnog Instituta Manhattan kaže da je to korak u pravom smjeru.
"Nije posebno dalekosežan, što i ne bi trebalo da bude. Mislim da bi sve dalekosežne promjene politike trebalo da usvoji Kongres. Međutim, mislim da je ovo odluka u pravom smjeru, a to je bolja obuka i veća jasnoća u vezi sa podacima o neprimjerenom ponašanju policajaca."
Na senatskom pretresu u utorak, jedan od najistaknutijih republikanaca, senator Lindsey Graham iz Južne Karoline, djelovao je otvoreno prema ideji da se ograniči takozvani "kvalifikovani imunitet" - doktrina koja vladine radnike štiti od suvišnih i neozbiljnih parnica ali i štiti pripadnike policije od tužbi ljudi koji smatraju da su im prekršena građanska prava.
“Ne želimo da odvraćamo ljude od želje da postanu policajci, ali želimo i da postoji njihova odgovornost", kazao je on. "Ideja kvalifikovanog imuniteta je intrigantna. Ne želim da policajci ostanu bez kuće zbog sudskih parnica ali želim da ljudi dobro razmisle o tome kako će organizovati i obučavati policijske snage. Jer tek onda dođe do promjena, kada ljudi osjete posljedice loših politika."
Predsjednik Trump, međutim, kaže da neće razmotriti nikakve promjene pravne zaštite policajaca od tužbi.
See all News Updates of the Day
Mladi - glavna snaga evropske krajnje desnice
Čini se kako podrška krajnjoj desnici među mladim biračima raste u nekoliko evropskih zemalja – ne samo u Njemačkoj, gdje se stranka AfD nada da će osigurati još jednu pobjedu na predstojećim državnim izborima. Više detalja donosi Henry Ridgwell
Analitičar: Harris bolja, debata će imati mali uticaj kod još neopredijeljenih birača
Kamala Harris bila je nadmoćna u debati sa Donaldom Trumpom, i moguće je da će joj debata donijeti manji broj glasova još neodlučnih birača, ocijenio je u razgovoru za Glas Amerike Joe Young, profesor na Univerzitetu Kentakija i direktor Paterson škole za diplomatiju i međunarodnu trgovinu.
Kako kaže, poslije debate je imao dva osnovna utiska.
"Jasno je da je prva debata bila potpuna katastrofa za demokrate i Kamala Harris je od samog početka uspjela da pridobije podršku i obavi posao koji se od nje očekivao, mislim da je to bilo potpuno jasno. Drugo, uspjela je da se podvuče Trumpu pod kožu i dovede ga u defanzivni položaj gdje je govorio neke prilično nevjerovatne i nerazumljive stvari... i to mu je nanijelo štetu", smatra Young
Glas Amerike: Neki republikanski komentatori kažu da je Kamala Harris trebalo da se predstavi naciji, i da je umjesto toga trošila vrijeme napadajući Trumpa. Da li mislite da je uspjela da postigne obje stvari, jer Amerikanci dobro znaju Donalda Trumpa ali su željeli da saznaju više toga o politici za koju se zalaže Harris.
Young: Mislim da je, iskreno, bila efikasnija kada ga je napadala, a on bi svaki put progutao mamac i prelazio u defanzivu. Imao je prilike kada je mogao da je napadne povodom nekih nepopularnih politika Bidenove administracije, kao što su Afganistan, ili inflacija i ekonomija. Međutim, on bi odlutao od teme i počeo da govori o broju ljudi koji dolazi na njegove mitinge, i iznosi čudne teorije zavjere. Tako da Harris možda nije uspjela da se predstavi biračima toliko koliko je željela ali se opet, ukupno, smatra da je ostvarila pobjedu jer je navela Trumpa da luta od tema, i govori neke fantastično nerazumne stvari.
Glas Amerike: Kao što ste rekli, postoji konsenzus da je Harris pobijedila u debati, što pokazuju i različite ankete sa biračima poslije. Međutim, ovi izbori su veoma tijesni, da li mislite da će se ta pobjeda u debati pretočiti u prave glasove još neopredijeljenih birača?
Young: Istorijski gledano, debate nisu imale veći uticaj na izbore. Ali kao što smo vidjeli, nedavna debata Bidena i Trumpa je imala ogroman efekat. Postoji još jedna debata za koju se smatra da je imala veoma veliki uticaj na izbore, kada je Džon F. Kenedi uživo debatovao sa Ričardom Niksonom. Mnogi vjeruju da je ta debata uticala da Kenedi pobijedi. Većina akademske literature kaže da debate imaju samo marginalan uticaj. Znamo da je Trumpova baza birača tako čvrsta da debata vjerovatno uopšte ne utiče na njih. Ali kod ljudi koji su je gledali, a koji su još neopredijeljeni, mislim da postoji razumna šansa da je imala značaj, kod manjeg broja.
Neke od nevjerovatnih tvrdnji o tome kako imigranti jedu pse i mačke, i bombastične tvrdnje kako će demokrate da unište zemlju, da pokušavaju da ubijaju bebe, siguran sam da su takve stvari odbile neke umjerene glasače i mogle bi da imaju efekat. To svakako ne znači da će pet odsto Amerikanaca preko noći da promijeni odluku za koga glasa, ali bi moglo da pomogne Harris kod manjeg broja birača.
Glas Amerike: Na ovoj debati moderatori su nekoliko puta provjeravali činjenice i ispravljali Trumpa, što nije bio slučaj na prethodnoj debati koju je organizovao CNN. Trumpov štab se žalio zbog toga i doživjeli su to kao pristrasnost moderatora. Demokrate sa druge strane kažu da se Trump više provjerava zato što iznosi više neistina i netačnosti. Koliko je važna provjera činjenica za vrijeme debata u realnom vremenu? Takođe, dokazano je da Donald Trump iznosi netačne činjenice na skupovima i debatama ali to izgleda uopšte ne utiče na njegove birače. Kako to objašnjavate?
Young: Ne mislim da provjera činjenica ima uticaja na ljude koji iskreno podržavaju Trumpa. Ali da budemo pošteni prema Trumpu, Kamala Harris je takođe iznijela neke netačne izjave. Vjerujem da je provera činjenica i ispravljanje oba kandidata kada kažu nešto veoma netačno - razumna, i Trump je očigledno iznosio više netačnih stvari, tako da nisam protiv provjere u realnom vremenu, ali kao što sam rekao, to vjerovatno ništa ne mijenja kod njegovih glasača. Mislim da je to pobjeda za istinu i činjenice, ali nisam siguran da mnogo toga mijenja.
Glas Amerike: Šta mislite o dijelu debate koji se odnosio na spoljnu politiku. Kako su tu prošli Harris i Trump?
Young: Zanimljivo, a to je možda slično mnogim ranijim debatama, nije bilo mnogo govora o spoljnoj politici. Volio bih da je bilo zanimljivijih rasprava u odnosu na, recimo, rat Izraela protiv Hamasa ili rat u Ukrajini. Mislim da su ti razgovori zaista ključni za međunarodnu sigurnost, a te teme će biti važne i za unutrašnju američku politiku. Postoji razlika između kandidata, posebno kada je riječ o Ukrajini i Rusiji, ali Trump je to minimalizovao, rekao da zapravo nema mnogo razlika, “imamo istu politiku ali jedina razlika je da sam ja dobar prijatelj sa Putinom i mogu ovo da riješim”. Međutim, nije bilo sadržajne debate u sferi spoljne politike.
Glas Amerike: Donald Trump je pomenuo mađarskog premijera Viktora Orbana kao svog saveznika. Kako vidite taj izbor državnika koga je pomenuo, od svih svjetskih lidera?
Young: Jedna od globalnih stvari koje se dešavaju je žalosno i zastrašujuće nazadovanje demokratije, i Orban na mnogo načina to oličava, na isti način kao i Putin. I ako su to vaši primjeri velikih lideri, to je tužna izjava. Nije ništa novo otkriveno o Trumpu ali je očigledno da njemu nije toliko stalo do demokratije kao što bi trebalo da bude jednom predsjedniku.
Glas Amerike: Poslije debate, Taylor Swift, možda najveća muzička zvijezda na svijetu u ovom trenutku, podržala je Kamalu Harris. Da li mislite da ta podrška ima ogroman značaj, imajući u vidu da su žene i mladi u Americi već naklonjeni Kamali Harris. Pojedini komentatori su primijetili da je Harris potrebno da privuče glasove muškaraca da bi pobijedila u ključnim državama.
Young: Ja sam veliki fan Taylor Swift. Ona je vjerovatno navela više mladih žena da sviraju gitaru od bilo koje druge osobe na svijetu. Činjenica da je podržala jednog kandidata vjerovatno ima uticaj kod određenog, manjeg broja. Neće uticati na MAGA birače, Trumpove tvrdokorne pristalice. Ali ako može da navede mlade da glasaju, posebno mlade kojima je stalo do reproduktivnih prava i drugih pitanja, kao što znam da je Swift stalo, onda bi moglo da ima manji uticaj.
Glas Amerike: Da li vjerujete da će biti još jedne debate poslije ove?
Young: Mislim da je junska debata bila potpuna katastrofa za demokrate i Bidena, a onda su demokrate solidno pobijedile na ovoj debate. Mislim da je veoma mala šansa da će republikanci željeti da imaju još jednu debatu. Mislim da će je samo vidjeti kao potencijalnu opasnost da izgube još glasova.
Inflacija u SAD dostigla trogodišnji minimum. Federalne rezerve spremaju se da smanje kamatne stope
Porast inflacije u SAD nakon pandemije dodatno je popustio prošlog mjeseca jer je rast cijena u odnosu na prethodnu godinu dostigao trogodišnji minimum, otvarajući put Federalnim rezervama da smanje kamatne stope sljedeće sedmice.
Izvještaj Ministarstva rada od srijede pokazao je da su potrošačke cijene u avgustu porasle za 2,5 posto u odnosu na godinu ranije. Bio je to peti uzastopni godišnji pad i najmanji takav rast od februara 2021. Od jula do avgusta cijene su porasle samo 0,2%.
Isključujući nestabilne troškove hrane i energije, takozvane osnovne cijene porasle su za 3,2% u avgustu u odnosu na 12 mjeseci ranije, kao i u julu. Na mjesečnoj osnovi, osnovne cijene porasle su prošlog mjeseca za 0,3%, što je porast u odnosu na julski porast od 0,2%. Ekonomisti pomno prate osnovne cijene, koje obično pružaju bolje čitanje budućih trendova inflacije.
Mjesecima je slabljenje inflacije postepeno olakšavalo američkim potrošačima, pogođenim skokovima cijena koji su izbili prije tri godine, posebno za hranu, plin, stanarinu i druge potrepštine. Inflacija je dostigla vrhunac sredinom 2022. godine od 9,1%, što je najveća stopa u četiri decenije.
Zvaničnici Fed-a su signalizirali da su sve sigurniji da se inflacija vraća na cilj od 2% i sada prebacuju svoj fokus na podršku tržištu rada, koje se stalno hladi. Kao rezultat toga, kreatori politike spremni su da počnu smanjivati svoju ključnu stopu sa 23-godišnjeg maksimuma u nadi da će podstaći rast i zapošljavanje.
Skromno smanjenje za četvrtinu poena se očekuje sljedeće sedmice. S vremenom bi niz smanjenja stopa trebao smanjiti troškove zaduživanja u cijeloj privredi, uključujući hipoteke, auto kredite i kreditne kartice.
Najnoviji podaci o inflaciji mogli bi se ubaciti u predsjedničku utrku u njenim posljednjim sedmicama. Bivši predsjednik Donald Trump okrivio je potpredsjednicu Kamalu Harris za skok inflacije, koji je izbio početkom 2021. godine kada su se globalni lanci snabdijevanja zaustavili, uzrokujući ozbiljne nestašice dijelova i radne snage.
Harris je predložila subvencije za kupce kuća i graditelje u nastojanju da ublaži troškove stanovanja i podržava saveznu zabranu povećanja cijena namirnica. Trump je rekao da će povećati proizvodnju energije kako bi pokušao smanjiti ukupnu inflaciju.
Ključni razlog zašto se inflacija ponovo smanjila u avgustu je taj što su cijene gasa pale za oko 10 centi po galonu prošlog mjeseca, prema Upravi za inflaciju energije, na nacionalni prosjek od oko 3,29 dolara.
Ekonomisti također očekuju da će vladine mjere cijena namirnica i stanarina rasti sporije. Iako su cijene hrane otprilike 20 posto skuplje nego prije pandemije, jedva su se pomakle u protekloj godini.
Još jedan potencijalni pokretač sporije inflacije je da su troškovi zakupa novih stanova počeli da se hlade kako je niz novoizgrađenih stanova završen.
Prema brokerskoj agenciji za nekretnine Redfin, srednja renta za novi zakup porasla je samo 0,9% u avgustu u odnosu na godinu ranije, na 1.645 dolara mjesečno. Ali vladina mjera uključuje sve kirije, uključujući i one za ljude koji su u svojim stanovima mjesecima ili godinama. Potrebno je vrijeme da se usporavanje novih zakupnina pojavi u vladinim podacima. U julu su troškovi zakupa porasli za 5,1% u odnosu na godinu dana ranije, prema državnom indeksu potrošačkih cijena.
Plate Amerikanaca također rastu sporije - u prosjeku oko 3,5% godišnje, i dalje solidnim tempom - što smanjuje inflatorne pritiske. Prije dvije godine, rast plata bio je iznad 5%, nivo koji može natjerati kompanije da naglo podignu cijene kako bi pokrili svoje veće troškove rada.
U govoru visokog profila prošlog mjeseca, predsjednik Fed-a Jerome Powell istakao je da inflacija dolazi pod kontrolu i sugerirao da tržište rada vjerovatno neće biti izvor inflatornog pritiska.
Potrošači su pokretali privredu u posljednje tri godine. Ali oni se sve više okreću dugovima kako bi održali svoju potrošnju i kreditne kartice, što izaziva zabrinutost da će uskoro morati obuzdati svoju potrošnju. Smanjena potrošnja potrošača mogla bi dovesti do toga da veći broj poslodavaca zamrzne svoje zapošljavanje ili čak ugasi radna mjesta.
Vjerovatni novi ambasador SAD u BiH pred Komitetom za vanjske poslove: Koristiću sva sredstva za odbranu BiH i američkih interesa u njoj
Douglas Jones, prijedlog američkog predsjednika Joe Bidena svjedočio je pred senatskim komitetom za vanjske poslove, od čije potvrde zavisi njegov budući angažman u Bosni i Hercegovini.
"Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal", rekao je Jones pred komitetom, "ali on je često ugrožen, prije svega korupcijom."
Jones je u uvodnom petominutnom obraćanju pred komitetom američkog Senata rekao da će koristiti sva sredstva, uključujući i potporu Bonskim ovlaštenjima Visokog predstavnika u BiH, kako bi zaštitio euroatlanske integracije Bosne i Hercegovine koje vidi kao jedini put naprijed te američka višegodišnja ulaganja u BiH.
Prema riječima ambasadora Jonesa, Bosna i Hercegovina je ključni dio plana SAD za mir u Evropi i najavio je da će se, ako njegova uloga ambasadora bude potvrđena, suprostaviti malignim i destabilizirijaćim utjecajima iz Rusije i Kine koji prijete da "rastrgaju BiH".
Na saslušanju, američka senatorka Jeanne Shaheen, članica komiteta, aktivna u pitanjima koja se tiču u Bosne i Hercegovine, ovu zemlju nazvala je krhkom demokratijom ali za nju posebnom,i imala je dva pitanja za potencijalnog ambasadora Jonesa.
Prvo se odnosi na slučaj da Vijeće sigurnosti ne produži mandat Misiji EUFOR-a Althea koja je angažovana u Bosni i Hercegovini na očuvanju mira. Željela je da zna da li će NATO u takvom slučaju popuniti nastali vakuum.
Jones je odgovorio da je EUFOR misija kritična za Bosnu i Hercegovinu i da je važno da njen mandat bude obnovljen pred UN-om. Nije želio spekulirati da li će se to desiti, ali je rekao da su SAD jasne u svojoj posvećenosto zaštite teritorije BiH, a i da je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg potvrdio da NATO savez neće dozvoliti eventualni sigurnosni vakuum u BiH, u slučaju da EUFOR misija ne dobije novi mandat.
Drugo pitanje senatorke Shaheen ticalo se Milorada Dodika i njegovih prijetnji secesijom. Pitala je ima li ambasador plan da zaustavi takve korake.
Jones je odgovorio da je važno nastaviti sa pritiscima i sankcijama na Dodika i njemu slične koji ugrožavaju mir te da će koristiti sve poluge koje su mu na raspolaganju da teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine ostane netaknut.
Douglas Jones otkrio je i podatak da se sa suprugom Karen upoznao upravo u Bosni i Hercegovini prilikom njegove ranije službe u američkoj ambasadi u Sarajevu.
SAD: Sjećanje na napade od 11. septembra, sa žrtvama u fokusu, protkano politikom
Amerikanci odaju počast žrtvama terorističkih napada 11. septembra 2001. Na komemoraciji u Njujorku, na mjestu rušenja Svjetskog trgovinskog centra, zajedno su stajali predsjednik Joe Biden, bivši predsjednik Donald Trump i potpredsjednica Kamala Harris.
11. septembar - datum kada je u napadima otetim avionima ubijeno skoro 3.000 ljudi 2001. - svake četiri godine pada u jeku sezone predsjedničkih izbora, a ovaj put dolazi u posebno istaknutom trenutku.
Nekadašnji senatori i rivali u predsjedničkoj kampanji John McCain i Barack Obama uložili su vidljiv napor da ostave politiku po strani na godišnjicu 2008. godine. Zajedno su posjetili nultu tačku kako bi odali počast i položili cvijeće u reflektirajući bazen na ono što je tada još uvijek bilo jama.
Bez obzira na kalendar kampanje, organizatori jubilarnih svečanosti dugo su se trudili da zadrže fokus na žrtvama. Godinama su političari bili samo posmatrači na obredu, a mikrofon je umjesto toga išao rođacima koji su naglas čitali imena žrtava.
“Okruženi ste ljudima koji osjećaju tugu, osjećaju se ponosni ili tužni – o čemu se radi tog dana i šta su vam ovi voljeni značili. Nije politički”, rekla je Melissa Tarasiewicz, koja je izgubila oca, njujorškog vatrogasca Allana Tarasiewicza.
Predsjednik Joe Biden, posljednjeg 11. septembra svog mandata i vjerovatno poluvjekovne političke karijere, ide s Harris na ceremonije u New York, Pennsylvaniju i Pentagon, tri mjesta na kojima su se komercijalni avioni srušili nakon što su ih pperativci Al Qaide preuzeli 11. septembra 2001.
Zvaničnici su kasnije zaključili da je letjelica koja se srušila u blizini ruralnog Shanksvillea u Pensilvaniji krenula prema Washingtonu. Srušio se nakon što su članovi posade i putnici pokušali od otmičara da preuzmu kontrolu.
U napadima je ubijeno 2.977 ljudi, a na hiljade ožalošćenih rođaka i preživjelih je sa ožiljcima. Avioni su urezali rupu u Pentagon, američko vojno sjedište, i srušili kule bliznakinje trgovačkog centra, koje su bile među najvišim zgradama na svijetu.
Katastrofa je također promijenila američku vanjsku politiku, domaću sigurnosnu praksu i način razmišljanja mnogih Amerikanaca koji se ranije nisu osjećali ranjivima na napade stranih ekstremista.
Efekti su se širili širom svijeta i kroz generacije dok su SAD odgovorile vodeći "Globalni rat protiv terorizma", koji je uključivao invazije na Afganistan i Irak. U tim operacijama poginule su stotine hiljada Afganistanaca i Iračana i hiljade američkih vojnika, a Afganistan je postao mjesto najdužeg rata Sjedinjenih Država.
Kako složeno naslijeđe 11. septembra nastavlja da se razvija, zajednice širom zemlje razvile su tradiciju sjećanja koja se kreće od polaganja vijenaca do isticanja zastava, od marševa do policijskih radio poruka. Volonterski projekti obilježavaju i godišnjicu, koju je Kongres nazvao i Dan patriota i Nacionalni dan službe i sjećanja.
Na nultom mjestu, predsjednici i drugi zvaničnici čitali su pjesme, dijelove Deklaracije nezavisnosti i druge tekstove tokom prvih nekoliko godišnjica.
Ali to se završilo nakon što su Nacionalni memorijal i muzej 11. septembra 2012. godine odlučili ograničiti ceremoniju na rođake koji čitaju imena žrtava. Tadašnji gradonačelnik Michael Bloomberg bio je predsjednik odbora u to vrijeme i još uvijek je.
Političari i kandidati još uvijek mogu prisustvovati događaju. Mnogi to rade, posebno Njujorčani koji su bili na dužnosti tokom napada, kao što je bivša državna sekretarka Hillary Clinton, koja je tada bila američka senatorica.
Ona i Trump preklapali su se na početku sjećanja na 11. septembar 2016. i to je postalo teško poglavlje u narativu godišnje predsjedničke kampanje.
Clinton, tada demokratska kandidatkinja, iznenada je napustila ceremoniju, spotakla se dok je čekala svoju povorku, a kasnije je otkrila da joj je nekoliko dana ranije dijagnosticirana upala pluća. Epizoda je izazvala novu pažnju na njeno zdravlje, koje je Trump dovodio u pitanje mjesecima.
Svakako, članovi porodica žrtava povremeno šalju vlastite političke poruke na ceremoniji, gdje čitaoci uglavnom daju kratke primjedbe nakon što završe svoj skup imena.
Neki rođaci su koristili forum da se žale na podjele Amerikanaca, pozivaju lidere da daju prioritet nacionalnoj sigurnosti, priznaju žrtve rata protiv terorizma, žale se da zvaničnici politiziraju 11. septembar, pa čak i kritikuju pojedinačne službenike.
Ali većina čitalaca se drži poklona i ličnih razmišljanja. Sve češće dolaze od djece i mladih koji su rođeni nakon što su u napadima ubijeni roditelj, baka i djed, tetka ili ujak.
„Iako te nikada nisam upoznala, osjećam se kao da te poznajem oduvijek“, rekla je Anabela Sančez prošle godine o svom dedi, Edvardu Džozefu Papi. “Uvijek ćemo te se sjećati i poštovati, svaki dan".
"Volimo te, deda Edi."
