Linkovi

Najnovije

Republikanska konvencija: Trump pohvalio zdravstvene radnike, pa pozdravio grupu ljudi koja je bila zatvorena u inostranstvu

President Donald Trump and Vice President Mike Pence stand on stage during the first day of the 2020 Republican National Convention in Charlotte, N.C., Monday, Aug. 24, 2020. (AP Photo/Andrew Harnik)
President Donald Trump and Vice President Mike Pence stand on stage during the first day of the 2020 Republican National Convention in Charlotte, N.C., Monday, Aug. 24, 2020. (AP Photo/Andrew Harnik)

Američki predsjednik Donald Trump zauzeo je centralno mjesto na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji u ponedjeljak naveče i odmah je nagovijestio da je njegovo postupanje u borbi sa pandemijom koronavirusa i posljedicama ekonomske krize najvažnije u osvajanju drugog mandata.

Tokom prve večeri prikazivanja Republikanske konvencije na nacionalnoj televiziji, Trump je prikazan kako pozdravlja zdravstvene radnike u Bijeloj kući koji su - suprotno mišljenjima mnogih Amerikanaca - pohvalili njegovo rukovođenje pandemijom koronavirusa.

"Vi ste nevjerovatna grupa", rekao je Trump nekolicini zdravstvenih radnika i dvojici COVID-19 preživjelih, koji su se oporavili od zarazne bolesti, koja je, prema podacima sveučilišta Johns Hopkins, u SAD-u usmrtila više od 177.000 ljudi, najviše od bilo koje nacije na svijetu.

"Moramo natjerati ovaj kineski virus da nestane", rekao je Trump grupi u Istočnoj sobi Bijele kuće, očito priznajući da je nemilosrdni virus, takođe, prijetnja njegovom ponovnom izboru u drugi mandat. Ni jedna od grupa nije nosila masku za lice niti se socijalno distancirala od ostalih kako su savjetovali zdravstveni stručnjaci.

Kasnije, u Diplomatskoj sobi, Trump je pozdravio desetine ljudi koji su bili zatvoreni u inostranstvu, a svi su pušteni nakon američkih diplomatskih napora tokom Trumpovog predsjedanja.

Michael White, koji je bio zatvoren dvije godine u Iranu, rekao je Trumpu: „Uspjeli ste me izvući iz tog zatvora. To je bilo nevjerojatno."

Demokrate su objavili oglas kojim se rugaju Republikanskoj konvenciji baš kao što su i republikanci priređivali kontra događaje prošle sedmice dok su se demokrati sastajali.

"Dobrodošli u RNC, republikanski nacionalni haos", kaže pripovjedač u spotu od 30 sekundi, koji započinje scenom u središtu Charlottea. "Budući da se Trump susreće s COVID momentom uništavajući posao nekompentencijama i smrtonosno lošim upravljanjem, studenti i nastavnici prepušteni su sami sebi, nezaposleni ostaju bez sredstava za život, bake i djedovi ostavljeni su da umiru sami, a ekonomija je prepuštena propadanju."

Parada republikanaca, koji većinom govore iz praznog Mellon Auditoriuma nedaleko od Bijele kuće, pohvalila je Trumpa i pozvala na njegov ponovni izbor.

Njegov najstariji sin, Donald Trump Jr., opisao je demokratskog protivnika njegovog oca, bivšeg potpredsjednika Joea Bidena na izborima 3. novembra, kao "čudovište iz Loch Ness močvare", aludirajući na federalnu Vladu, i prijetnju američkoj demokratiji.

Mlađi Trump nazvao je demokrate strankom "nereda, pljačke i vandalizma" tokom protesta protiv rasne nepravde u SAD-u.

"Trumpova Amerika je zemlja prilika", izjavio je.

Za predsjednika Trumpa, četiri dana Republikanske konvencije su presudna, prilika je to da preko televizijske pokrivenosti uvjeri dovoljno američkih birača da zaslužuje još jedan četverogodišnji mandat dok nacionalne ankete često pokazuju da birači ne odobravaju njegov performans kao glavnog šefa države u zadnje tri i po godine.

U.S. Senator Tim Scott (R-SC) speaks to the largely virtual 2020 Republican National Convention in a live address from the Mellon Auditorium in Washington, U.S., August 24, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque
U.S. Senator Tim Scott (R-SC) speaks to the largely virtual 2020 Republican National Convention in a live address from the Mellon Auditorium in Washington, U.S., August 24, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque

Mnogi glasači izrazili su svoje nezadovoljstvo zbog haotičnog Trumpovog predsjedavanja i njegovog neujednačenog odgovora na pandemiju koronavirusa. Drugi su se umorili od hiljada njegovih tweetova s oštrim komentarima usmjerenim na bilo koga s kim se ne slaže ili ko ga napadne.

Imao je deset sedmica da iznese svoj slučaj prije održavanja izbora, ali ankete pokazuju da Biden vodi u prosjeku sa 7,6 procentnih bodova, prema zbirci anketa na web stranici Real Clear Politics. Međutim, Bidenova ivica je nešto tanja u nekoliko ključnih država bojišnica koje bi se još jednom mogle pokazati odlučujućim na izborima.

Samo su dva američka predsjednika izgubila na takmičenjima za ponovni izbor nakon jednog mandata u posljednje četiri decenije.

Trump je 2016. godine izgubio nacionalne glasove od demokratske kandidatkinje Hillary Clinton s gotovo tri miliona glasova, ali je osvojio izbore tijesnim osvajanjem tri države - Pennsylvanije, Michigana i Wisconsina - koje su obično osvajale demokrate. Međutim, ankete pokazuju da Biden vodi u sve tri države.

Američki predsjednik izabran je putem kolegijuma elektora, indirektnom državnom obliku demokratije, gdje ukupni nacionalni ishod određuje pobjednik u svakoj od 50 država, a ne nacionalni glas.

Ranije tokom dana, više od 300 delegata koji su se okupili u Charlotteu u Sjevernoj Karolini zbog poslovnog dijela konvencije renominovali su Trumpa i potpredsjednika Mikea Pencea u drugi četverogodišnji mandat, američki lider se nedugo nakon toga pojavio i zahvalio stranačkim kolegama. Trump je izbore 3. novembra nazvao "najvažnijim izborima u istoriji naše zemlje".

Ustvrdio je da je jedini način kojim ga demokrate mogu pobijediti pristupanje nepoštenim izborima i korištenje glasačkih listića koji se šalju biračima.

"Pokušavaju ukrasti izbore", izjavio je Trump bez dokaza. "Pretpostavimo da ih ne šalju po republikanskim naseljima."

Trumpove posjete zdravstvenim radnicima i oslobođenim zatvorenicima obilježile su prvu od četiri izravne večeri na kojima planira govoriti uglavnom putem virtualne konvencije, s fokusom smjenjivanja od Charlottea do Washingtona, a kulminacija je planirana u četvrtak govorom o prihvatanju renominacije u Bijeloj kući.

Senator Tim Scott iz Južne Karoline, usamljeni crni republikanac u američkom Senatu, i Nikki Haley, Amerikanka indijskog porijekla i bivša američka ambasadorica pri Ujedinjenim narodima, takođe, su govorili u njegovo ime.

Former U.S. Ambassador to the United Nations Nikki Haley puts her hand over her heart as she speaks to the largely virtual 2020 Republican National Convention in a live address from Washington, U.S., August 24, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque
Former U.S. Ambassador to the United Nations Nikki Haley puts her hand over her heart as she speaks to the largely virtual 2020 Republican National Convention in a live address from Washington, U.S., August 24, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque

Trump, kao predsjednik, je glasni zagovornik prava vlasništva nad oružjem koje je sankcionirano Drugim amandmanom američkog Ustava.

Međutim, kako mnogi demokrati pozivaju na ograničenje vlasništva nad oružjem, republikanci su to pitanje postavili u prvi plan s kontroverznim govornicima, Markom i Patricijom McCloskey, bračnim parom iz St. Louisa, Missouri, koji je prijetio oružjem prosvjednicima Black Lives Matter, koji su prolazili ispred njihovog ljetnikovac u junu, tokom demonstracija protiv rasne nepravde.

McCloskeyevi su rekli kako su se osjećali ugoženo od strane prosvjednika, ali tužitelj u St. Louisu optužio je oboje za nezakonitu upotrebu oružja.

Mark McCloskey je rekao, "Donald Trump će zaštititi vaše bogom dano pravo da zaštitite svoje domove i porodice." Njegova supruga je rekla: "Vaša porodica neće biti sigurna sa planom radikalnih demokrata."

Mark McCloskey of St. Louis, Missouri, who confronted protestors outside his home while holding a weapon, speaks by video feed during the largely virtual 2020 Republican National Convention broadcast from Washington, U.S. August 24, 2020. 2020 Republican
Mark McCloskey of St. Louis, Missouri, who confronted protestors outside his home while holding a weapon, speaks by video feed during the largely virtual 2020 Republican National Convention broadcast from Washington, U.S. August 24, 2020. 2020 Republican

Demokrati su prošli sedmice svoju konvenciju proveli u potpunosti virtualno, sa zbirkom snimljenih, ali i prezentacija uživo, kako bi spriječili širenje koronavirusa.

Republikanski delegati u Charlotteu bili su podvrgnuti redovnom pregledu temperature i svakodnevnom testiranju na COVID-19. Svi su morali biti testirani prije nego što su napustili svoje države, a tokom događanja u ponedjeljak nosili su uređaje koji će omogućiti praćenje kontakata. Na konvenciji o reimenovanju Trumpa okupilo se ukupno 336 delegata.

Veličina skupova Republikanaca je ograničena, samo ne toliko kao što je slučaj sa Demokratama. Obe stranačke konvencije ostale su bez hiljade delegata koji su punili arene i stadione na četverogodišnjim konvencijama prethodnih godina.

Biden je, prihvativši predsjedničku nominaciju svoje stranke prošle sedmice, tvrdio da je Trump stvorio "sezonu tame u Americi" u kojoj nije uspio kontrolisati neumoljivu pandemiju, dok su milioni radnika izgubili posao. "Izabraćemo nadu umjesto strahova, činjenice umjesto fikcije, pravičnost umjesto privilegiranja", rekao je Biden.

Trump je tvrdio da su "demokrate održale najmračniju i najgrublju i najsumorniju konvenciju u istoriji Amerike". Optužio ih je da "napadaju Ameriku kao rasističku i užasnu zemlju koja se mora iskupiti".

Ali nije gubio vrijeme da napadne Bidena nakon što su delegati glasali za njegovu renominaciju.

Kao što je to često činio u posljednje vrijeme, Trump je napadao svog demokratskog protivnika kao marionetu radikalne ljevice, upozoravajući da će, ukoliko bivši potpredsjednik bude izabran u novembru, "Vaš američki san biti mrtav."

Republikanci svoju konvenciju ocjenjuju kao "Poštovanje priče o Velikoj Americi". Trumpova kampanja istakla je da će svaka noć uključivati opaske političkih lidera kao i "svakodnevnih Amerikanaca čije su priče ispunjene nadom i patriotizmom".

Sva trojica živih bivših demokratskih predsjednika - Jimmy Carter, Bill Clinton i Barack Obama - zajedno s Johnom Kerryjem nominovanim 2004. godine i Hillary Clinton, nominovanom 2016. godine, govorili su u ime Bidena na Demokratskoj konvenciji. Ali, ni bivši republikanski predsjednik George W. Bush, niti nominovani iz 2012. godine, Mitt Romney, koji je sada senator Utahe i Trumpov kritičar, nisu na rasporedu Republikanske konvencije.

Više od dvije desetine bivših republikanskih zakonodavaca najavilo je svoju podršku Bidenu od kada je počela Republikanska konvencija.

See all News Updates of the Day

update

Biden poželio dobrodošlicu Trumpu. Novoizabrani predsjednik cijeni miran prenos vlasti

Susret Trumpa i Bidena u Bijeloj kući, 13. novembar 2024.
Susret Trumpa i Bidena u Bijeloj kući, 13. novembar 2024.

Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici, sastali su se u Bijeloj kući nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.

Kratko su razgovarali prije sastanka koji održavaju iza zatvorenih vrata Ovalne sobe. Biden, koji je započeo konverzaciju, založio se za nesmentani prenos političke vlasti.

„Izabrani predsjedniče i bivši predsjedniče, dobrodošli i čestitam”, rekao je Biden Trumpu pred reporterima koji su pratili događaj, na čemu mu se izabrani predsjednik zahvalio.

„Nadam se, kao što smo rekli, nesmetanom prenosu. Pobrinućemo se da obezbijedimo sve što vam je potrebno. Imaćemo priliku da, o nekim od detalja, porazgovaramo danas... Dobrodošli”, bile su Bidenove riječi.

Trump je pomenuo da su okolnosti u politici teške, zahvališi Bidenu za iskazanu spremnost da se izvrši transfer vlasti.

„Često se u njoj ne dešavaju najljepše stvari. Ali, danas to nije slučaj i veoma sam zahvalan na tome. Tranzicija će proteći najlakše moguće i to veoma cijenim”, prenio je Trump Bidenu u kratkotrajnom razgovoru prije njihovog susreta iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.

„Nema na čemu”, uzvratio mu je Biden.

Bidenova pozivnica važila i za Trumpovu suprugu, buduću prvu damu Melaniju Trump, koja međutim nije došla u Bijelu kuću.

Bidenov i Trumpov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.

Tako je Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, boravio u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.

„On vjeruje u norme, institucije i miran transfer vlasti”, izjavila je u utorak predstavnica za medije Bijele kuće Karine Jean-Pierre o odluci odlazećeg predsjednika.

Biden je ranije naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.

Tokom prethodnih godina Biden i Trump su razmjenjivali oštre kritike. Zastupaju različite stavove o ključnim političkim pitanjima koja obuhvataju ekonomiju, bezbjednost, migracije, kao i spoljnu politiku.

Biden je u javnosti Trumpa predstavljao kao prijetnju demokratiji, a Trump Bidena nesposobnim da obavlja predsjedničku funkciju.

Gaza i Ukrajina kao prvi ciljevi Trumpove vanjske politike
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Prenos vlasti treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.

Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.

Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.

Njemačka održava izbore u februaru. Strahuje se da politička previranja ugrožavaju pomoć Ukrajini

Njemački kancelar Olaf Scholz na pozornici tokom predizbornog sastanka za evropske izbore Socijaldemokratske partije (SPD) u Leipzigu, u istočnoj Njemačkoj, 1. juna 2024.
Njemački kancelar Olaf Scholz na pozornici tokom predizbornog sastanka za evropske izbore Socijaldemokratske partije (SPD) u Leipzigu, u istočnoj Njemačkoj, 1. juna 2024.

Glavne političke stranke Njemačke složile su se da održe opće izbore u februaru nakon kolapsa vlade vladajuće koalicije ranije ovog mjeseca.

Glasanje bi moglo imati velike implikacije na ukrajinsku vojnu pomoć – u trenucima dok se Evropa priprema za drugi mandat novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa.

Nijemci će izaći na birališta 23. februara nakon raspada trostranačke koalicione vlade prošle sedmice. Kancelar Olaf Scholz rekao je da će se ponovo kandidovati kao kandidat socijaldemokrata.

Ali glavni opozicioni demokršćani imaju veliku prednost u anketama. Njihov vođa, Friedrich Merz, zalagao se za brže izbore.

„Dozvolite mi da podsjetim sve da nemamo savezni budžet za 2025. godinu”, rekao je Merz.

Trostranačka vladajuća koalicija raspala se nakon neslaganja oko podizanja novog duga za finansiranje budžeta za 2025. godinu, uključujući pružanje vojne pomoći Ukrajini.

Berlin je drugi najveći donator vojne pomoći Kijevu nakon Sjedinjenih Država, izdvojivši oko 11 milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022. Odlazeća vlada planirala je smanjiti tu pomoć na nešto više od četiri milijarde dolara sljedeće godine.

„Loš je trenutak za Ukrajinu, loš je za Evropu. To znači da će Njemačka biti zaokupljena sobom nekoliko mjeseci prije nego što budemo imali novu vladu”, kaže Mattia Nelles iz Njemačko-ukrajinskog biroa.

Izbori će se održati samo nekoliko sedmica nakon inauguracije Donalda Trumpa za sljedećeg američkog predsjednika.

„Najgori slučaj kojeg se mnogi plaše u Berlinu i Kijevu, nova Trumpova administracija koja preuzima vlast u januaru, a zatim smanjuje ili ukida pomoć Ukrajini, prisilit će njemačku vladu, Scholzovu vladu sa sadašnjim parlamentom, da poveća finansiranje Ukrajine”, rekao je Nelles.

Također nije jasno šta bi predstojeći Trumpov mandat moao značiti za širu evropsku sigurnost – uključujući raspoređivanje američkih snaga i opreme, poput raketnih sistema dugog dometa Tomahawk, kaže analitičarka Marina Miron.

„Ono što bi se još moglo preokrenuti je postavljanje [američkih] Tomahawksa u Njemačku. Dakle, imamo prilično situaciju u kojoj bi, recimo, Trump mogao slijediti antiglobalističku agendu i natjerati zemlje NATO-a da ulože više svog BDP-a u odbranu”, kaže Miron iz King's koledža u Londonu.

Evropa je zamrznula oko 200 milijardi dolara ruske imovine nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Kamata se koristi za finansiranje oružja za Kijev. Neki tvrde da je vrijeme da se u potpunosti zaplijeni imovina.

„Evropa sjedi na ratnoj blagajni od 200 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine. I mislim da će dolazeća Trumpova administracija potaknuti Evropljane da idu dalje. I to je dobrodošla vijest sa ukrajinske strane – da ne daju samo zajmove i kredite na osnovu zamrznute ruske imovine, već da krenu u konfiskuciju imovine. I to je svakako nešto što mnogi u Njemačkoj također podržavaju”, kaže Nelles.

Kancelar Scholz je nadgledao nemačke napore da okonča oslanjanje na jeftinu rusku energiju. Ali analitičari kažu da je to dovelo do inflacije i potkopalo povjerenje u najveću evropsku ekonomiju.

U isto vrijeme, analitičari kažu da se Njemačka bori da prevaziđe decenije nedovoljnog ulaganja u svoje oružane snage – nešto što će sljedeća vlada morati riješiti.

Blinken obećao jaču podršku Ukrajini do Trumpovog ulaska u Bijelu kuću

Blinken tokom konferencije za novinare u NATO sjedištu u Briselu.
Blinken tokom konferencije za novinare u NATO sjedištu u Briselu.

Američki državni sekretar Antony Blinken uvjeravao je NATO u srijedu da će Bidenova administracija pojačati svoju podršku Ukrajini u periodu prije povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika i da će u to vrijeme pokušati ojačati savez.

Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu, Blinken je također rekao da raspoređivanje sjevernokorejskih trupa da pomognu Rusiji u ratu u Ukrajini „zahtijeva čvrst odgovor”.

Novoizabrani predsjednik Trump, koji je doveo u pitanje američku vojnu podršku Ukrajini, kaže da će brzo okončati ruski rat, ali ne govori kako, izazivajući zabrinutost među saveznicima SAD-a da bi mogao pokušati natjerati Kijev da prihvati mir pod uslovima Moskve.

Biden napušta funkciju 20. januara.

Blinken je nakon sastanka s Rutteom u sjedištu Alijanse rekao da su razgovarali o tekućoj podršci Ukrajini, dok ruske snage ostvaruju dobitke na istočnim linijama fronta, te o poslu koji NATO mora obaviti na jačanju svoje odbrambene industrijske baze.

Odlazeća američka administracija bi „nastavila da podupire sve što radimo za Ukrajinu” kako bi osigurala da se može efikasno boriti sljedeće godine ili pregovarati o miru s Rusijom sa pozicije snage, rekao je on.

Biden će „iskoristiti svaki dan da nastavi da radi ono što smo radili u protekle četiri godine, a to je jačanje ovog saveza”, rekao je Blinken.

Govoreći o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa za podršku Rusiji, Blinken je rekao novinarima da su odnosi Moskve i Pjongjanga „dvosmjerna ulica” i da postoji „duboka zabrinutost oko toga šta Rusija radi ili može da radi na jačanju kapaciteta Sjeverne Koreje”, uključujući njen nuklearni kapacitet.

Rutte je rekao da „Rusija nije pobijedila” u Ukrajini, koju je napala u februaru 2022.

„Očigledno je da moramo učiniti više kako bismo bili sigurni da Ukrajina može ostati u borbi i biti u stanju da što više odbije ruske napade i spriječi (predsjednika Vladimira) Putina da bude uspješan u Ukrajini”, rekao je.

Demokrate u Senatu žure da potvrde imenovanja sudija prije nego što Trump preuzme dužnost

Ilustracija - Sudijski čekići i knjige na polici
Ilustracija - Sudijski čekići i knjige na polici

Demokratska većina u američkom Senatu započela je „pohod” kako bi potvrdila što je moguće više novih federalnih sudija koje je imenovao predsjednik Joe Biden.

Demokrate to rade kako ne bi propustili priliku da popune upražnjena mjesta koja bi republikanac i novoizabrani predsjednik Donald Trump mogao da uptopuni nakon što preuzme dužnost 20. januara sljedeće godine.

Pošto se republikanci spremaju da preuzmu kontrolu nad tim domom 3. januara, Senat je održao glasanje o jednoj od Bidenovih kandidatkinji za pravosuđe - bivšoj tužiteljici April Perry - prvi put od pobjede Trumpa na predsjedničkim izborima 5. novembra. Senat je glasao 51-44 za to da ona postane sutkinja Okružnog suda u Illinoisu.

Biden je objavio imena ukupno još 30 kandidata za sudije koji čekaju na potvrdu Senata. Šesnaest ih je već razmotrio Odbor za pravosuđe i oni čekaju konačnu potvrdu pred punim sastavom Senata. Još 14 kandidata čeka na reviziju Odbora.

Ustav SAD-a daje Senatu ovlaštenje da potvrdi predsjednikove kandidate za doživotna mjesta u federalnom pravosuđu.

„Uradićemo onoliko koliko možemo”, rekao je lider demokratske većine u Senatu Chuck Schumer u saopštenju.

Trump je izvršio 234 imenovanja sudija tokom svoje prve četiri godine na funkciji, što je drugi najveći učinak nekog predsjednika u jednom mandatu, i uspio je da imenujući tri nova lica pomjeri pravosuđe udesno – uključujući stvaranje konzervativne većine od 6:3 u Vrhovnom sudu SAD.

Biden je imenovao mnoštvo liberalnih sudija. Od početka njegovog predsjedničkog mandata 2021. godine, Senat je potvrdio 214 Bidenovih kandidata, uključujući liberalnog sutkinju Vrhovnog suda Ketanji Brown Jackson. Oko dvije trećine su bile žene, a isti udio imali su i pripadnici rasnih manjina.

Demokrate u Senatu su pod pritiskom da brzo potvrde preostale nominovane, kao i sva nova Bidenova imenovanja koja bi mogao da sprovede u završnim nedjeljama svog predsjedničkog mandata.

Koliko će kandidata demokrate u Senatu moći da potvrde, ostaje da se vidi. Trump je u objavi na društvenim mrežama pozvao Senat da prestane da odobrava Bidenove kandidate, rekavši: „Demokrate žele da proture svoje sudije.”

Milijarder Elon Musk, koji je podržao Trumpa, napisao je u utorak na društvenim mrežama da su „aktivistički” kandidati za sudije "loši za zemlju".

Mike Davis, Trumpov saveznik u konzervativnoj pravosudnoj grupi Član III Project, u drugom postu je pozvao republikance u Senatu da odbiju sva imenovanja sudija do januara.

„Američki narod je glasao za monumentalnu promjenu”, napisao je Davis na društvenim mrežama prošle nedjelje. „Zaustavite Senat.”

Kancelarija aktuelnog republikanskog lidera u Senatu Mitcha McConnella odbila je da da komentar. On se dosljedno suprotstavljao Bidenovim kandidatima i, kao tadašnji lider većine, bio je ključan u potvrđivanju Trumpovih prethodnih kandidata.

Trumpovi izabranici u pravosuđu bili su uključeni u velike odluke koje su konzervativci pozdravili, uključujući presude Vrhovnog suda kojima se poništava zaštita prava na abortus, proširuju prava na oružje, odbacuju odluke zasnovane na zaštiti rasne raznolikosti i ograničavaju moći federalnih regulatornih agencija.

Za potvrdu kandidata za sudije potrebna je prosta većina. Demokrate trenutno imaju tanku većinu od 51 prema 49, što znači da ne mogu sebi da priušte bilo kakav prebijeg ili izostanak sa glasanja ako se republikanci pojave u punoj snazi da se suprotstave Bidenovim kandidatima tokom postizborne sednice.

Senator iz Zapadne Virginije Joe Manchih, nezavisni član poslaničkog kluba demokrata, rekao je da neće glasati ni za jednog kandidata koji ne dobije barem jedan glas republikanaca. Zakoni koji se moraju usvojiti, kao što je zakon o potrošnji, da bi se spriječilo zatvaranje vlade, takođe mogu oduzeti dragoceno vreme tokom sednice.

Bidenovi saveznici su rekli da bi mu napor da potvrdi svoje preostale kandidate omogućio da se nadogradi sopstveno naslijeđe koje se ogleda u pomaganju u diversifikaciji u federalnim sudovima gdje dugo dominiraju sudije bijelci.

Radislav Krstić traži puštanje na slobodu prihvatajući presude Tribunala u Hagu

Radislav Krstić
Radislav Krstić

Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, ponovo je zatražio od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu.

Krstićeva Odbrana podnijela je u junu zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, a Sud je krajem oktobra donio odluku da zahtjev Odbrane, kao i Krstićevo pismo u kojem priznaje krivicu, bude javno objavljen.

U zahtjevu koji je uložio advokat Vladimir Petrović navodi se da je Krstić, ukoliko njegov zahtjev bude odobren, spreman prihvatiti sve uvjete za rano puštanje koje Sud postavi.

U pismu Krstić pohvaljuje usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici kojom je 11. juli određen kao dan sjećanja na žrtve genocida i navodi da podržava Rezoluciju.

“Prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995., da sam pomogao i podržao genocid tako što sam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid”, rekao je Krstić u pismu.

Krstić piše da je pomagao i podržao zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara, da je učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena, djece i starijih iz Srebrenice, kako navodi, znajući da su civili izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima.

Navodi da je znao da Glavni štab VRS-a nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa i “da sam znao da će upotreba snaga pod mojom komandom značajno doprinijeti da se izvrši egzekucija bošnjačkih zarobljenika”.

“Želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oproštaj”, navodi Krstić objašnjavajući da će to uraditi ako dopuste porodice žrtava.

Krstić je u Haškom tribunalu 2004. osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen u Poljsku da odsluži ostatak kazne.

Do sada je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam odbio, a među zadnjima je takav zahtjev upućen početkom godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG