Najvažnije
Republikanska konvencija: Trump pohvalio zdravstvene radnike, pa pozdravio grupu ljudi koja je bila zatvorena u inostranstvu
Američki predsjednik Donald Trump zauzeo je centralno mjesto na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji u ponedjeljak naveče i odmah je nagovijestio da je njegovo postupanje u borbi sa pandemijom koronavirusa i posljedicama ekonomske krize najvažnije u osvajanju drugog mandata.
Tokom prve večeri prikazivanja Republikanske konvencije na nacionalnoj televiziji, Trump je prikazan kako pozdravlja zdravstvene radnike u Bijeloj kući koji su - suprotno mišljenjima mnogih Amerikanaca - pohvalili njegovo rukovođenje pandemijom koronavirusa.
"Vi ste nevjerovatna grupa", rekao je Trump nekolicini zdravstvenih radnika i dvojici COVID-19 preživjelih, koji su se oporavili od zarazne bolesti, koja je, prema podacima sveučilišta Johns Hopkins, u SAD-u usmrtila više od 177.000 ljudi, najviše od bilo koje nacije na svijetu.
"Moramo natjerati ovaj kineski virus da nestane", rekao je Trump grupi u Istočnoj sobi Bijele kuće, očito priznajući da je nemilosrdni virus, takođe, prijetnja njegovom ponovnom izboru u drugi mandat. Ni jedna od grupa nije nosila masku za lice niti se socijalno distancirala od ostalih kako su savjetovali zdravstveni stručnjaci.
Kasnije, u Diplomatskoj sobi, Trump je pozdravio desetine ljudi koji su bili zatvoreni u inostranstvu, a svi su pušteni nakon američkih diplomatskih napora tokom Trumpovog predsjedanja.
Michael White, koji je bio zatvoren dvije godine u Iranu, rekao je Trumpu: „Uspjeli ste me izvući iz tog zatvora. To je bilo nevjerojatno."
Demokrate su objavili oglas kojim se rugaju Republikanskoj konvenciji baš kao što su i republikanci priređivali kontra događaje prošle sedmice dok su se demokrati sastajali.
"Dobrodošli u RNC, republikanski nacionalni haos", kaže pripovjedač u spotu od 30 sekundi, koji započinje scenom u središtu Charlottea. "Budući da se Trump susreće s COVID momentom uništavajući posao nekompentencijama i smrtonosno lošim upravljanjem, studenti i nastavnici prepušteni su sami sebi, nezaposleni ostaju bez sredstava za život, bake i djedovi ostavljeni su da umiru sami, a ekonomija je prepuštena propadanju."
Parada republikanaca, koji većinom govore iz praznog Mellon Auditoriuma nedaleko od Bijele kuće, pohvalila je Trumpa i pozvala na njegov ponovni izbor.
Njegov najstariji sin, Donald Trump Jr., opisao je demokratskog protivnika njegovog oca, bivšeg potpredsjednika Joea Bidena na izborima 3. novembra, kao "čudovište iz Loch Ness močvare", aludirajući na federalnu Vladu, i prijetnju američkoj demokratiji.
Mlađi Trump nazvao je demokrate strankom "nereda, pljačke i vandalizma" tokom protesta protiv rasne nepravde u SAD-u.
"Trumpova Amerika je zemlja prilika", izjavio je.
Za predsjednika Trumpa, četiri dana Republikanske konvencije su presudna, prilika je to da preko televizijske pokrivenosti uvjeri dovoljno američkih birača da zaslužuje još jedan četverogodišnji mandat dok nacionalne ankete često pokazuju da birači ne odobravaju njegov performans kao glavnog šefa države u zadnje tri i po godine.
Mnogi glasači izrazili su svoje nezadovoljstvo zbog haotičnog Trumpovog predsjedavanja i njegovog neujednačenog odgovora na pandemiju koronavirusa. Drugi su se umorili od hiljada njegovih tweetova s oštrim komentarima usmjerenim na bilo koga s kim se ne slaže ili ko ga napadne.
Imao je deset sedmica da iznese svoj slučaj prije održavanja izbora, ali ankete pokazuju da Biden vodi u prosjeku sa 7,6 procentnih bodova, prema zbirci anketa na web stranici Real Clear Politics. Međutim, Bidenova ivica je nešto tanja u nekoliko ključnih država bojišnica koje bi se još jednom mogle pokazati odlučujućim na izborima.
Samo su dva američka predsjednika izgubila na takmičenjima za ponovni izbor nakon jednog mandata u posljednje četiri decenije.
Trump je 2016. godine izgubio nacionalne glasove od demokratske kandidatkinje Hillary Clinton s gotovo tri miliona glasova, ali je osvojio izbore tijesnim osvajanjem tri države - Pennsylvanije, Michigana i Wisconsina - koje su obično osvajale demokrate. Međutim, ankete pokazuju da Biden vodi u sve tri države.
Američki predsjednik izabran je putem kolegijuma elektora, indirektnom državnom obliku demokratije, gdje ukupni nacionalni ishod određuje pobjednik u svakoj od 50 država, a ne nacionalni glas.
Ranije tokom dana, više od 300 delegata koji su se okupili u Charlotteu u Sjevernoj Karolini zbog poslovnog dijela konvencije renominovali su Trumpa i potpredsjednika Mikea Pencea u drugi četverogodišnji mandat, američki lider se nedugo nakon toga pojavio i zahvalio stranačkim kolegama. Trump je izbore 3. novembra nazvao "najvažnijim izborima u istoriji naše zemlje".
Ustvrdio je da je jedini način kojim ga demokrate mogu pobijediti pristupanje nepoštenim izborima i korištenje glasačkih listića koji se šalju biračima.
"Pokušavaju ukrasti izbore", izjavio je Trump bez dokaza. "Pretpostavimo da ih ne šalju po republikanskim naseljima."
Trumpove posjete zdravstvenim radnicima i oslobođenim zatvorenicima obilježile su prvu od četiri izravne večeri na kojima planira govoriti uglavnom putem virtualne konvencije, s fokusom smjenjivanja od Charlottea do Washingtona, a kulminacija je planirana u četvrtak govorom o prihvatanju renominacije u Bijeloj kući.
Senator Tim Scott iz Južne Karoline, usamljeni crni republikanac u američkom Senatu, i Nikki Haley, Amerikanka indijskog porijekla i bivša američka ambasadorica pri Ujedinjenim narodima, takođe, su govorili u njegovo ime.
Trump, kao predsjednik, je glasni zagovornik prava vlasništva nad oružjem koje je sankcionirano Drugim amandmanom američkog Ustava.
Međutim, kako mnogi demokrati pozivaju na ograničenje vlasništva nad oružjem, republikanci su to pitanje postavili u prvi plan s kontroverznim govornicima, Markom i Patricijom McCloskey, bračnim parom iz St. Louisa, Missouri, koji je prijetio oružjem prosvjednicima Black Lives Matter, koji su prolazili ispred njihovog ljetnikovac u junu, tokom demonstracija protiv rasne nepravde.
McCloskeyevi su rekli kako su se osjećali ugoženo od strane prosvjednika, ali tužitelj u St. Louisu optužio je oboje za nezakonitu upotrebu oružja.
Mark McCloskey je rekao, "Donald Trump će zaštititi vaše bogom dano pravo da zaštitite svoje domove i porodice." Njegova supruga je rekla: "Vaša porodica neće biti sigurna sa planom radikalnih demokrata."
Demokrati su prošli sedmice svoju konvenciju proveli u potpunosti virtualno, sa zbirkom snimljenih, ali i prezentacija uživo, kako bi spriječili širenje koronavirusa.
Republikanski delegati u Charlotteu bili su podvrgnuti redovnom pregledu temperature i svakodnevnom testiranju na COVID-19. Svi su morali biti testirani prije nego što su napustili svoje države, a tokom događanja u ponedjeljak nosili su uređaje koji će omogućiti praćenje kontakata. Na konvenciji o reimenovanju Trumpa okupilo se ukupno 336 delegata.
Veličina skupova Republikanaca je ograničena, samo ne toliko kao što je slučaj sa Demokratama. Obe stranačke konvencije ostale su bez hiljade delegata koji su punili arene i stadione na četverogodišnjim konvencijama prethodnih godina.
Biden je, prihvativši predsjedničku nominaciju svoje stranke prošle sedmice, tvrdio da je Trump stvorio "sezonu tame u Americi" u kojoj nije uspio kontrolisati neumoljivu pandemiju, dok su milioni radnika izgubili posao. "Izabraćemo nadu umjesto strahova, činjenice umjesto fikcije, pravičnost umjesto privilegiranja", rekao je Biden.
Trump je tvrdio da su "demokrate održale najmračniju i najgrublju i najsumorniju konvenciju u istoriji Amerike". Optužio ih je da "napadaju Ameriku kao rasističku i užasnu zemlju koja se mora iskupiti".
Ali nije gubio vrijeme da napadne Bidena nakon što su delegati glasali za njegovu renominaciju.
Kao što je to često činio u posljednje vrijeme, Trump je napadao svog demokratskog protivnika kao marionetu radikalne ljevice, upozoravajući da će, ukoliko bivši potpredsjednik bude izabran u novembru, "Vaš američki san biti mrtav."
Republikanci svoju konvenciju ocjenjuju kao "Poštovanje priče o Velikoj Americi". Trumpova kampanja istakla je da će svaka noć uključivati opaske političkih lidera kao i "svakodnevnih Amerikanaca čije su priče ispunjene nadom i patriotizmom".
Sva trojica živih bivših demokratskih predsjednika - Jimmy Carter, Bill Clinton i Barack Obama - zajedno s Johnom Kerryjem nominovanim 2004. godine i Hillary Clinton, nominovanom 2016. godine, govorili su u ime Bidena na Demokratskoj konvenciji. Ali, ni bivši republikanski predsjednik George W. Bush, niti nominovani iz 2012. godine, Mitt Romney, koji je sada senator Utahe i Trumpov kritičar, nisu na rasporedu Republikanske konvencije.
Više od dvije desetine bivših republikanskih zakonodavaca najavilo je svoju podršku Bidenu od kada je počela Republikanska konvencija.
See all News Updates of the Day
SAD: Moguća zabrana pilule za abortus
Očekuje se da će federalni sudija uskoro odlučiti o sudbini pilule koja izaziva abortusa. Pilula o kojoj se radi, mifepriston, na tržištu je već 20 godina, ali protivnici prava na abortus kažu da nije sigurna.
Žena koju ćemo zvati Sara, živi u Teksasu. Kaže da ima stabilan posao, karijeru i dvije diplome.
Pošto su hirurški abortusi ilegalni u Teksasu, Sara je kontaktirala prijateljicu da bi dobila potrebne pilule i obavila medicinski abortus.
“To je bila kombinacija mifepristona i misoprostola, koji je 98 odsto efikasan", kaže Sara.
Međutim, o budućoj upotrebi jedne od tih pilula odlučivaće konzervativni federalni sudija u Teksasu kojeg je imenovao bivši predsjednik Donald Trump.
Ispred sudnice, okupili su se predstavnici obje strane. Ljekari i medicinske grupe iz Saveza za hipokratovu medicinu, koji se protivi abortusu, podnijeli su tužbu sa zahtjevom da se mifepriston ukloni sa tržišta. Oni tvrde da je pilula prvobitno odobrena bez dokaza da je sigurna.
Ingrid Skop, ljekarka kaže da izgleda da je proces politizovan od samog početka. "Kada je pilula odobrena 2000. godine, Federalna agencija za hranu i lijekove prekršila je nekoliko sopstvenih pravila."
Prošle godine, Vrhovni sud Sjedinjenih Država poništio je 50 godina staru odluku u slučaju Ro protiv Vejda koja je garantovala žensko pravo na abortus. Administracija predsjednika Bidena odgovorila je pružanjem većeg pristupa nehirurškim abortusima, tako što je apotekama dozvoljeno da prodaju više mifepristona i misoprostola.
Prije odluke Vrhovnog suda, Institut Gatmaher, grupa koja podržava prava na abortus, ustanovila je da se više od polovine svih abortusa obavlja pilulama, a ne hirurški.
Kada se uzmu zajedno, lijekovi koje je Sara koristila su skoro 100 odsto efikasni za okončanje trudnoće do 10 nedelja. Međutim, neki protivnici abortusa tvrde da ljekari ponekad moraju da spašavaju život ženama ugroženim zbog uzimanja tih pilula.
Kristan Hokins, iz organizacije Studenti za život Amerike tvrdi da pristalice zabrane abortusa znaju da "postoje značajni, realni rizici povezani sa hemijskim tabletama za abortus."
Bez obzira šta sudija odluči u ovom slučaju, druga pilula misoprostol, i dalje bi bila legalna. Međutim, stručnjaci kažu da je manje efikasna kada se uzima sama.
Aktivistkinja Džanda Rejker osjeća se veoma obeshrabreno. "Kao da smo se vratili u prošlost. Žene Amerike moraju da protestuju. Mladi birači moraju da izađu i promijene stvari.”
Džuli Sims, stanovnica Teksasa ističe da je bilo veoma zanimljivo čuti obje strane. "Zapravo sam se osjećala kao da smo čuli tri strane, jer smo čuli i farmaceutski ugao.”
Bez obzira šta sudija odluči, slučaj neće uskoro biti završen. Da bi zabrana lijeka koji je odobrila federalna agencija bila primjenjena, potrebno je više godina. Stručnjaci kažu da bi obje strane mogle da se žale, jedna zbog djelimične zabrane, a druga zbog pridržavanja postojećeg zakona, pa bi o cijelom slučaju na kraju mogao da odlučuje Vrhovni sud.
Biden širi mrežu na summitu Nove demokratije dok raste zabrinutost zbog Rusije i Kine
Sjedinjene Američke Države u utorak otvaraju svoj drugi Samit za demokratiju s pogledom na ostatak svijeta, tražeći ujedinjeni front protiv autoritarizma dok Rusija napada Ukrajinu i dok Kina pokreće diplomatsku ofanzivu.
Predsjednik Joe Biden preuzeo je dužnost obećavajući da će zagovarati demokratiju, a u svojoj prvoj godini poentirao je na inauguracijskom samitu, koji je nastojao reafirmirati američko vodstvo.
Ovog puta, u znak zabrinutosti da je prvo izdanje bilo previše fokusirano na SAD, Biden je pozvao ko-domaćine na svakom kontinentu - predsjednike Zambije, Kostarike i Južne Koreje i premijera Holandije.
Ukupno je pozvao 121 lidera na trodnevni, uglavnom virtuelni samit - osam više nego 2021.
Samit dolazi u trenutku kada prijetnje demokratiji evoluiraju "od onoga što se smatralo važnim pitanjem, premda kao prijetnja koja se sporo razvija, u ono koje je sada važno i izuzetno hitno", rekao je Marti Flacks, direktor inicijative za ljudska prava u Centar za strateške i međunarodne studije.
Na sesijama će se okupiti predstavnici civilnog društva koji će razgovarati o nizu izazova za demokratiju, uključujući tehnologiju nadzora, koju Sjedinjene Države vide kao rastuću prijetnju dok Kina ostvaruje brzi tehnološki napredak.
"U nedostatku neriješene akcije Kongresa u tom prostoru, važno je da se administracija bilateralno angažuje sa drugim zemljama, kao i sa kompanijama na dobrovoljnim akcijama koje se mogu preduzeti u međuvremenu", rekao je Flacks.
Izbjegavanje Turske, Mađarske
Samit će biti otvoren u utorak virtuelnim razgovorom o miru u Ukrajini s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Ne samo poruka, već i ambijent će biti upečatljiv kontrast u odnosu na prvi samit na kojem je Zelenski, sada ratni lider u vojnim uniformama, bio glatko obrijan i nosio oštro crno odijelo.
Iako je Biden održao svoje predizborno obećanje na samitu demokratije, razočarao je neke aktiviste za ljudska prava ublaživši svoja ranija obećanja da će se kloniti autokratskih lidera.
Biden je prošle godine posjetio i Saudijsku Arabiju, priznajući ulogu kraljevstva na naftnim tržištima, i Egipat, domaćina klimatskog samita i američkog partnera u regionalnoj sigurnosti, a sve više je radio s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom o Ukrajini.
Nijedna od te tri zemlje nije pozvana na samit, što je nepovratna kritika, posebno Erdoğana, koji se suočava sa reizborom 14. maja nakon dvije decenije na vlasti u kojoj ga optužuju za puzeći autoritarizam.
Jedinstveno među državama Evropske unije, Biden nije pozvao Mađarsku, gdje je premijer Viktor Orban prošle godine osvojio četvrti mandat, ali je optužen da je odstupio od liberalnih vrijednosti pritiskajući štampu, osuđujući neevropske izbjeglice i blagonaklono govoreći o Moskvi.
Američki partneri koji se izbjegavaju na samitu uključuju Singapur, čiji se izbori općenito smatraju slobodnim, ali koji ograničava slobodno okupljanje i regulira medije, i Bangladeš, gdje je stotine uhapšeno prema Zakonu o digitalnoj sigurnosti.
Američki State Department odbio je raspravljati o kriterijima za uključivanje na samit.
"Međutim, ponavljamo da za samit želimo da budemo inkluzivni i reprezentativni za regionalno i socioekonomski raznoliku grupu zemalja", rekao je glasnogovornik State Departmenta. "Ne tražimo da definišemo koje zemlje jesu, a koje nisu demokratije."
Sve veći američki partner Indija, proglašena najvećom svjetskom demokratijom, nalazi se na listi prisutnih nekoliko dana nakon što je opozicioni lider Rahul Gandhi izbačen iz parlamenta, što je posljednji korak premijera Narendre Modija koji je uzbunio grupe za ljudska prava.
Indijski susjed i najveći rival Pakistan, gdje je Imran Khan prošle godine svrgnut s mjesta premijera i kasnije optužen, također je na listi.
Pozvano više afričkih nacija
Od zemalja koje su dobile pozive nakon što su zadržane 2021. godine, pet je u Africi, uključujući Tanzaniju, gdje je predsjednik Samia Suluhu Hassan obećao da će obnoviti konkurentsku politiku, i Obalu Slonovače, gdje su se tenzije smanjile pošto su izbori 2021. također prošli mirno kao Gambija, Mauritanija i Mozambik.
U Latinskoj Americi, Biden po prvi put poziva Honduras, koji je dobio pohvale za bolje vođenje izbora 2021. godine, uprkos upornom nasilju i nedavnom odbacivanju tajvanskih veza s Kinom.
Samit dolazi kada se Sjedinjene Države fokusiraju na Afriku, gdje i Kina i Rusija napreduju.
Potpredsjednica Kamala Harris putuje ove sedmice u Ganu, Tanzaniju i Zambiju — čijeg predsjednika Hakaindea Hichilema Washington smatra uzorom za demokratiju i održava svoje događaje kao sudomaćin samita.
Freedom House, istraživačka grupa koju podržavaju SAD, u svom najnovijem godišnjem izvještaju uočila je sveukupno pogoršanje globalne demokratije, ali i sve veći broj svijetlih tačaka.
Katie LaRoque, koordinatorica grupe za samit, rekla je da, iako jedan sastanak sam po sebi nije odlučujući, skup daje priliku za jedinstvo.
Demokratije mogu "koordinirati promjene politike koje mogu sadržavati raširenu autoritarnu agresiju", rekla je ona.
Spasioci pohrlili u Mississippi nakon razornog tornada
Spasioci i volonteri pohrlili su u nedjelju u južnu američku državu Mississippi kako bi pomogli u velikom čišćenju nakon što je snažan tornado kasno u petak poharao jednu od najsiromašnijih regija u zemlji, usmrtivši najmanje 26 ljudi, uključujući jednu u susjednoj Alabami.
Tornado je sravnio domove i poslovne prostore u prizoru potpune devastacije.
Stotine ljudi ostalo je bez krova nad glavom u Mississippiju zbog tornada, iako je ista vremenska fronta izazvala nove žestoke oluje dalje na istoku u državi Georgiji, a dva su tigra nakratko pobjegla iz svojih nastambi u safari parku.
Američki predsjednik Joe Biden objavio je rano u nedjelju deklaraciju o katastrofi za četiri okruga Mississippija Carroll, Humphreys, Monroe i Sharkey. Gradovi Rolling Fork i Silver City bili su posebno teško pogođeni tornadom u petak.
Deklaracijom se oslobađa novac za pomoć ljudima u procesu oporavka, a uključuje i bespovratna sredstva i zajmove.
Ministar domovinske sigurnosti Alejandro Mayorkas i upraviteljica Federalne agencije za upravljanje u izvanrednim situacijama Deanne Criswell uputili su se u nedjelju u Mississippi kako bi pomogli u procjeni štete i nadgledali napore savezne vlade u pružanju pomoći.
Pogledajte povezani videozapis Arasha Arabasadija:
Gradonačelnik Eldridge Walker iz Rolling Forka, grada u kojem je živjelo 2000 ljudi, rekao je: "Okrug Sharkey, Mississippi, jedan je od najsiromašnijih okruga u državi Mississippi, ali još uvijek smo otporni. Uvjeren sam da ćemo vratimo se i izgradimo ovu zajednicu veću i bolju za naše obitelji i to je ono čemu se nadamo i to je ono što želimo učiniti."
“Nastavite moliti za nas”, dodao je. "Pred nama je dug put i svakako zahvaljujemo svima na njihovim molitvama i na svemu što će učiniti ili mogu učiniti za ovu zajednicu."
Nacionalna meteorološka služba u Jacksonu, Mississippi, glavnom gradu države, rekla je da je na temelju prvih podataka tornado koji je pogodio državu dobio preliminarnu ocjenu EF-4, što znači da je imao najveće udare vjetra između 265 i 320 kilometara na sat. Na temelju izvještaja o oluji i radarskih podataka, tornado je bio na tlu više od sat vremena i prešao je najmanje 274 kilometra.
"Ne znam kako je iko preživio", rekao je Rodney Porter, koji živi 32 kilometra južno od Rolling Forka. Kad je oluja pogodila petak navečer, rekao je da se odmah odvezao tamo kako bi pomogao. Rekao je da je stigao i zatekao "potpunu devastaciju" i rekao da je osjetio miris prirodnog plina i čuo ljude kako vrište upomoć u mraku.
Kuće su nestale, naslagane su na kuće s vozilima na njima, rekao je.
Guverner Mississippija Tate Reeves proglasio je vanredno stanje, ali je obećao pomoć u obnovi dok je promatrao štetu u regiji širokih prostranstava polja pamuka, kukuruza i soje i ribnjaka za uzgoj somova. Razgovarao je s Bidenom, koji je također razgovarao s izaslanstvom državnog Kongresa.
Dio materijala u ovom izvještaju došao je od The Associated Pressa.
Biden upozorava Iran nakon smrtonosnog napada u Siriji
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će Sjedinjene Države odgovoriti "snažno" kako bi zaštitile Amerikance nakon što je američka vojska rekla da je izvela zračne napade u istočnoj Siriji kao odgovor na sumnjivi napad koji podržava Iran.
Govoreći tokom državne posjete Kanadi u petak, Biden je rekao da Sjedinjene Države "ne traže sukob s Iranom, ali su spremne djelovati snažno kako bi zaštitile naš narod".
"Upravo to se dogodilo sinoć", dodao je.
Američka vojska je saopćila da je izvela više "preciznih" zračnih napada tokom noći u četvrtak na ciljeve u istočnoj Siriji kao odgovor na napad dronom u kojem je ubijen američki izvođač.
Portparol Ministarstva odbrane Patrick Ryder rekao je novinarima u Pentagonu u petak da je namjera operacije bila da se "pošalje vrlo jasna poruka da ćemo ozbiljno shvatiti zaštitu našeg osoblja i da ćemo brzo i odlučno odgovoriti ako budu ugroženi".
On je udare opisao kao "proporcionalnu i namjernu akciju s ciljem ograničavanja rizika od eskalacije kako bi se žrtve svele na minimum".
Sirijska opservatorija za ljudska prava, grupa sa sjedištem u Britaniji koja prati rat u Siriji, saopćila je da je 14 ljudi ubijeno u američkim udarima u Siriji.
U petak su američki zvaničnici rekli da je više dronova lansirano u Green Village na sjeveroistoku Sirije, gdje su također smještene američke trupe. Zvaničnici su rekli da u tim napadima nije bilo povrijeđenih.
U saopćenju, američki ministar odbrane Lloyd Austin opisao je udare na objekte koje koriste grupe povezane s iranskim Korpusom garde islamske revolucije.
"Zračni napadi su izvedeni kao odgovor na današnji napad, kao i niz nedavnih napada na koalicione snage u Siriji od strane grupa povezanih s IRGC", rekao je Austin.
"Nijedna grupa neće nekažnjeno udarati naše trupe," dodao je on.
Dron je udario u objekat za održavanje u bazi u Hasaki u Siriji u 13.38 sati po lokalnom vremenu, navodi Pentagonu
U napadu je ranjeno još šest Amerikanaca, uključujući pet pripadnika američke vojske. Dvojica ranjenih pripadnika su zbrinuta na licu mjesta, dok su trojica i američki izvođač medicinski evakuisani u koalicione medicinske ustanove u Iraku, navodi se u saopštenju američke vojske.
Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u istočnoj Siriji kako bi pomogli snagama sirijskih Kurda da spriječe ponovno oživljavanje terorističke grupe Islamska država.
Predsjedavajući Združenog generalštaba general Mark Milley, najviši američki vojni oficir i šef američke Centralne komande, koja nadgleda američke vojne operacije na Bliskom istoku, upozorio je zakonodavce na odvojenim saslušanjima u četvrtak da Iran nastavlja da destabilizuje Bliski istok kroz svoje podrška terorističkim grupama i „proxy” snagama.
Iranski opunomoćenici napali su američke trupe u Iraku i Siriji 78 puta koristeći bespilotne letjelice i rakete od januara 2021. godine, izjavio je komandant CENTCOM-a, general Erik Kurilla.
"Ovo je bio još jedan u nizu napada na naše trupe i partnerske snage", rekao je Kurilla kasno u četvrtak.
"Uvijek ćemo poduzeti sve potrebne mjere da odbranimo naš narod i uvijek ćemo odgovoriti u vrijeme i na mjestu koje odaberemo. Predviđeni smo za skalabilne opcije u slučaju bilo kakvih dodatnih iranskih napada", dodao je.
Neke informacije korištene u izvještaju dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Ukrajina spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je vojska spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa, ali joj je potrebna pomoć evropskih susjeda.
"Ako Evropa čeka", upozorio je Zelenski evropske lidere u četvrtak, "zlo će možda imati vremena da se pregrupiše i pripremi za godine rata".
U video obraćanju, dostavljenom iz voza, Zelenski je pozvao lidere da prošire i ubrzaju svoje isporuke oružja i municije Ukrajini kako bi ih koristili u svojoj kampanji za suzbijanje ruske invazije.
Evropski lideri potpisali su u četvrtak sporazum vrijedan dvije milijarde dolara, koji su ranije ove nedjelje podržali ministri spoljnih poslova i odbrane EU, pozivajući i na slanje municije iz postojećih zaliha, i na to da zemlje EU rade zajedno na izdavanju novih narudžbi za više metaka.
Pošto je pokušaj Rusije da zauzme Bahmut zaustavljen, dugo očekivana kontraofanziva će početi "vrlo brzo", rekao je u četvrtak najviši komandant ukrajinskih kopnenih snaga.
Ukrajinski general-pukovnik Oleksandr Sirski rekao je na društvenoj mreži Telegram da plaćenici ruske grupe Wagner, često osuđenici regrutovani iz zatvora, "gube značajnu snagu" u pokušaju da preuzmu kontrolu nad Bahmutom.
Pošto su najprije razmišljala o povlačenju iz grada na istoku, Ukrajina je zadržala svoje trupe na položaju, a istovremeno je poslala i pojačanje.
"Vrlo brzo ćemo iskoristiti ovu priliku, kao što smo to činili u prošlosti u blizini Kijeva, Harkova, Balaklije i Kupijanska", rekao je on, navodeći gradove koje je Ukrajina branila ili preuzela nazad od ruske kontrole.
Sirski je bio jedan od najviših komandanata koji stoje iza ukrajinske strategije prošle godine u prvim nedeljama rata koji je odbio napad Rusije na Kijev, ukrajinsku prijestolnicu, i naterao moskovske snage na povlačenje do druge polovine 2022.
Britansko ministarstvo odbrane je u srijedu saopštilo da su ukrajinske snage pokrenule lokalni kontranapad zapadno od Bahmuta koji će vjerovatno ublažiti pritisak na glavnu rutu koja se koristi za snabdijevanje kijevskih snaga unutar grada.
Ministarstvo je saopštilo da i dalje postoji prijetnja da bi ukrajinske snage u Bahmutu mogle da budu opkoljene, ali da postoji "realna mogućnost da ruski napad na grad izgubi ograničeni zamah koji je bio dobio".
Linije fronta rata u istočnoj Ukrajini su u velikoj mjeri na istom mjestu posljednjih mjeseci, pri čemu nijedna strana nije uspjela da zauzme značajnu novu teritoriju, iako obje imaju ogroman broj žrtava.
Moskva nije komentarisala ukrajinske tvrdnje da gubi zamah u Bahmutu, ali Jevgenij Prigožin, šef plaćenika Wagner grupe, poslednjih dana pesimistički upozorava na ukrajinski kontranapad.
Ranije ove nedelje, Prigožin je objavio pismo ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu, upozoravajući da Ukrajina pokušava da odsječe snage Wagnera od redovnih ruskih trupa i zahtijeva od Šojgua da preduzme akciju kako bi to spriječio. Prigožin je rekao da će biti "negativnih posljedica" ako ne uspije.
Zelenski je u četvrtak nastavio obilazak oblasti na liniji fronta, posjetivši Hersonsku oblast na jugu dan poslije susreta sa trupama u blizini Bahmuta.
Na snimku se vidi kako se sastaje sa stanovnicima u Posadu Pokrovske, bombardovanom selu na bivšoj liniji fronta u Hersonu, ponovo zauzetom u posljednjem velikom napredovanju Ukrajine prošle godine.
"Sve ćemo obnoviti, sve ćemo obnoviti. Kao i svaki grad i selo koji su stradali od okupatora", napisao je on.
