Linkovi

Top priča SAD

Republikanska konvencija: Trump pohvalio zdravstvene radnike, pa pozdravio grupu ljudi koja je bila zatvorena u inostranstvu

President Donald Trump and Vice President Mike Pence stand on stage during the first day of the 2020 Republican National Convention in Charlotte, N.C., Monday, Aug. 24, 2020. (AP Photo/Andrew Harnik)

Američki predsjednik Donald Trump zauzeo je centralno mjesto na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji u ponedjeljak naveče i odmah je nagovijestio da je njegovo postupanje u borbi sa pandemijom koronavirusa i posljedicama ekonomske krize najvažnije u osvajanju drugog mandata.

Tokom prve večeri prikazivanja Republikanske konvencije na nacionalnoj televiziji, Trump je prikazan kako pozdravlja zdravstvene radnike u Bijeloj kući koji su - suprotno mišljenjima mnogih Amerikanaca - pohvalili njegovo rukovođenje pandemijom koronavirusa.

"Vi ste nevjerovatna grupa", rekao je Trump nekolicini zdravstvenih radnika i dvojici COVID-19 preživjelih, koji su se oporavili od zarazne bolesti, koja je, prema podacima sveučilišta Johns Hopkins, u SAD-u usmrtila više od 177.000 ljudi, najviše od bilo koje nacije na svijetu.

"Moramo natjerati ovaj kineski virus da nestane", rekao je Trump grupi u Istočnoj sobi Bijele kuće, očito priznajući da je nemilosrdni virus, takođe, prijetnja njegovom ponovnom izboru u drugi mandat. Ni jedna od grupa nije nosila masku za lice niti se socijalno distancirala od ostalih kako su savjetovali zdravstveni stručnjaci.

Kasnije, u Diplomatskoj sobi, Trump je pozdravio desetine ljudi koji su bili zatvoreni u inostranstvu, a svi su pušteni nakon američkih diplomatskih napora tokom Trumpovog predsjedanja.

Michael White, koji je bio zatvoren dvije godine u Iranu, rekao je Trumpu: „Uspjeli ste me izvući iz tog zatvora. To je bilo nevjerojatno."

Demokrate su objavili oglas kojim se rugaju Republikanskoj konvenciji baš kao što su i republikanci priređivali kontra događaje prošle sedmice dok su se demokrati sastajali.

"Dobrodošli u RNC, republikanski nacionalni haos", kaže pripovjedač u spotu od 30 sekundi, koji započinje scenom u središtu Charlottea. "Budući da se Trump susreće s COVID momentom uništavajući posao nekompentencijama i smrtonosno lošim upravljanjem, studenti i nastavnici prepušteni su sami sebi, nezaposleni ostaju bez sredstava za život, bake i djedovi ostavljeni su da umiru sami, a ekonomija je prepuštena propadanju."

Parada republikanaca, koji većinom govore iz praznog Mellon Auditoriuma nedaleko od Bijele kuće, pohvalila je Trumpa i pozvala na njegov ponovni izbor.

Njegov najstariji sin, Donald Trump Jr., opisao je demokratskog protivnika njegovog oca, bivšeg potpredsjednika Joea Bidena na izborima 3. novembra, kao "čudovište iz Loch Ness močvare", aludirajući na federalnu Vladu, i prijetnju američkoj demokratiji.

Mlađi Trump nazvao je demokrate strankom "nereda, pljačke i vandalizma" tokom protesta protiv rasne nepravde u SAD-u.

"Trumpova Amerika je zemlja prilika", izjavio je.

Za predsjednika Trumpa, četiri dana Republikanske konvencije su presudna, prilika je to da preko televizijske pokrivenosti uvjeri dovoljno američkih birača da zaslužuje još jedan četverogodišnji mandat dok nacionalne ankete često pokazuju da birači ne odobravaju njegov performans kao glavnog šefa države u zadnje tri i po godine.

U.S. Senator Tim Scott (R-SC) speaks to the largely virtual 2020 Republican National Convention in a live address from the Mellon Auditorium in Washington, U.S., August 24, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque
U.S. Senator Tim Scott (R-SC) speaks to the largely virtual 2020 Republican National Convention in a live address from the Mellon Auditorium in Washington, U.S., August 24, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque

Mnogi glasači izrazili su svoje nezadovoljstvo zbog haotičnog Trumpovog predsjedavanja i njegovog neujednačenog odgovora na pandemiju koronavirusa. Drugi su se umorili od hiljada njegovih tweetova s oštrim komentarima usmjerenim na bilo koga s kim se ne slaže ili ko ga napadne.

Imao je deset sedmica da iznese svoj slučaj prije održavanja izbora, ali ankete pokazuju da Biden vodi u prosjeku sa 7,6 procentnih bodova, prema zbirci anketa na web stranici Real Clear Politics. Međutim, Bidenova ivica je nešto tanja u nekoliko ključnih država bojišnica koje bi se još jednom mogle pokazati odlučujućim na izborima.

Samo su dva američka predsjednika izgubila na takmičenjima za ponovni izbor nakon jednog mandata u posljednje četiri decenije.

Trump je 2016. godine izgubio nacionalne glasove od demokratske kandidatkinje Hillary Clinton s gotovo tri miliona glasova, ali je osvojio izbore tijesnim osvajanjem tri države - Pennsylvanije, Michigana i Wisconsina - koje su obično osvajale demokrate. Međutim, ankete pokazuju da Biden vodi u sve tri države.

Američki predsjednik izabran je putem kolegijuma elektora, indirektnom državnom obliku demokratije, gdje ukupni nacionalni ishod određuje pobjednik u svakoj od 50 država, a ne nacionalni glas.

Ranije tokom dana, više od 300 delegata koji su se okupili u Charlotteu u Sjevernoj Karolini zbog poslovnog dijela konvencije renominovali su Trumpa i potpredsjednika Mikea Pencea u drugi četverogodišnji mandat, američki lider se nedugo nakon toga pojavio i zahvalio stranačkim kolegama. Trump je izbore 3. novembra nazvao "najvažnijim izborima u istoriji naše zemlje".

Ustvrdio je da je jedini način kojim ga demokrate mogu pobijediti pristupanje nepoštenim izborima i korištenje glasačkih listića koji se šalju biračima.

"Pokušavaju ukrasti izbore", izjavio je Trump bez dokaza. "Pretpostavimo da ih ne šalju po republikanskim naseljima."

Trumpove posjete zdravstvenim radnicima i oslobođenim zatvorenicima obilježile su prvu od četiri izravne večeri na kojima planira govoriti uglavnom putem virtualne konvencije, s fokusom smjenjivanja od Charlottea do Washingtona, a kulminacija je planirana u četvrtak govorom o prihvatanju renominacije u Bijeloj kući.

Senator Tim Scott iz Južne Karoline, usamljeni crni republikanac u američkom Senatu, i Nikki Haley, Amerikanka indijskog porijekla i bivša američka ambasadorica pri Ujedinjenim narodima, takođe, su govorili u njegovo ime.

Former U.S. Ambassador to the United Nations Nikki Haley puts her hand over her heart as she speaks to the largely virtual 2020 Republican National Convention in a live address from Washington, U.S., August 24, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque
Former U.S. Ambassador to the United Nations Nikki Haley puts her hand over her heart as she speaks to the largely virtual 2020 Republican National Convention in a live address from Washington, U.S., August 24, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque

Trump, kao predsjednik, je glasni zagovornik prava vlasništva nad oružjem koje je sankcionirano Drugim amandmanom američkog Ustava.

Međutim, kako mnogi demokrati pozivaju na ograničenje vlasništva nad oružjem, republikanci su to pitanje postavili u prvi plan s kontroverznim govornicima, Markom i Patricijom McCloskey, bračnim parom iz St. Louisa, Missouri, koji je prijetio oružjem prosvjednicima Black Lives Matter, koji su prolazili ispred njihovog ljetnikovac u junu, tokom demonstracija protiv rasne nepravde.

McCloskeyevi su rekli kako su se osjećali ugoženo od strane prosvjednika, ali tužitelj u St. Louisu optužio je oboje za nezakonitu upotrebu oružja.

Mark McCloskey je rekao, "Donald Trump će zaštititi vaše bogom dano pravo da zaštitite svoje domove i porodice." Njegova supruga je rekla: "Vaša porodica neće biti sigurna sa planom radikalnih demokrata."

Mark McCloskey of St. Louis, Missouri, who confronted protestors outside his home while holding a weapon, speaks by video feed during the largely virtual 2020 Republican National Convention broadcast from Washington, U.S. August 24, 2020. 2020 Republican
Mark McCloskey of St. Louis, Missouri, who confronted protestors outside his home while holding a weapon, speaks by video feed during the largely virtual 2020 Republican National Convention broadcast from Washington, U.S. August 24, 2020. 2020 Republican

Demokrati su prošli sedmice svoju konvenciju proveli u potpunosti virtualno, sa zbirkom snimljenih, ali i prezentacija uživo, kako bi spriječili širenje koronavirusa.

Republikanski delegati u Charlotteu bili su podvrgnuti redovnom pregledu temperature i svakodnevnom testiranju na COVID-19. Svi su morali biti testirani prije nego što su napustili svoje države, a tokom događanja u ponedjeljak nosili su uređaje koji će omogućiti praćenje kontakata. Na konvenciji o reimenovanju Trumpa okupilo se ukupno 336 delegata.

Veličina skupova Republikanaca je ograničena, samo ne toliko kao što je slučaj sa Demokratama. Obe stranačke konvencije ostale su bez hiljade delegata koji su punili arene i stadione na četverogodišnjim konvencijama prethodnih godina.

Biden je, prihvativši predsjedničku nominaciju svoje stranke prošle sedmice, tvrdio da je Trump stvorio "sezonu tame u Americi" u kojoj nije uspio kontrolisati neumoljivu pandemiju, dok su milioni radnika izgubili posao. "Izabraćemo nadu umjesto strahova, činjenice umjesto fikcije, pravičnost umjesto privilegiranja", rekao je Biden.

Trump je tvrdio da su "demokrate održale najmračniju i najgrublju i najsumorniju konvenciju u istoriji Amerike". Optužio ih je da "napadaju Ameriku kao rasističku i užasnu zemlju koja se mora iskupiti".

Ali nije gubio vrijeme da napadne Bidena nakon što su delegati glasali za njegovu renominaciju.

Kao što je to često činio u posljednje vrijeme, Trump je napadao svog demokratskog protivnika kao marionetu radikalne ljevice, upozoravajući da će, ukoliko bivši potpredsjednik bude izabran u novembru, "Vaš američki san biti mrtav."

Republikanci svoju konvenciju ocjenjuju kao "Poštovanje priče o Velikoj Americi". Trumpova kampanja istakla je da će svaka noć uključivati opaske političkih lidera kao i "svakodnevnih Amerikanaca čije su priče ispunjene nadom i patriotizmom".

Sva trojica živih bivših demokratskih predsjednika - Jimmy Carter, Bill Clinton i Barack Obama - zajedno s Johnom Kerryjem nominovanim 2004. godine i Hillary Clinton, nominovanom 2016. godine, govorili su u ime Bidena na Demokratskoj konvenciji. Ali, ni bivši republikanski predsjednik George W. Bush, niti nominovani iz 2012. godine, Mitt Romney, koji je sada senator Utahe i Trumpov kritičar, nisu na rasporedu Republikanske konvencije.

Više od dvije desetine bivših republikanskih zakonodavaca najavilo je svoju podršku Bidenu od kada je počela Republikanska konvencija.

See all News Updates of the Day

Reakcije na presudu za ubistvo Georgea Floyda

Reakcija jednog čovjeka u Mineapolisu na vijest o presudi Dereku Chauvinu, 20. april 2021.

Okružni sud Hennepin, koji je tokom suđenja proteklih sedmica bio mjesto prosvjeda, nakon presude postao je mjesto proslave i iscjeljenja.

"Svi smo željeli sve tri tačke. I to smo dobili", rekla je Asia, stanovnica Minneapollisa. "I svi ovdje, kao što vidite, svi se osjećamo isto, bez obzira na to odakle dolazimo, kako izgledamo. Željeli smo da bude proglašen krivim, i to smo i dobili."

Chauvin je proglašen krivim za ubistvo drugog stepena, ubistvo trećeg stepena i ubistvo iz nehata drugog stepena.

Chauvin odlazi sa lisicama na rukama iz sudnice nakon saopštavanja presude, 20. april 2021.
Chauvin odlazi sa lisicama na rukama iz sudnice nakon saopštavanja presude, 20. april 2021.

Prema smjernicama Minnesote za određivanje kazne, Chauvin je suočen sa 12 i po godina zatvora, zato što nije prethodno osuđivan. Ali, tužioci bi mogli da zatraže dužu kaznu, do 40 godina, ako sudija Peter Cahill utvrdi da je bilo "otežavajućih okolnosti".

Na konferenciji za novinare poslije izricanja presude, Philonise, brata Floyda, izjavio je da je dobijao poruke iz svih dijelova svijeta. Reporterima je rekao da su sve sadržale isto: "Nećemo moći da dišemo dok vi ne možete da opet dišete. Danas, opet možemo da dišemo."

Advokat porodice Floyd Ben Crump i Philonise, brat Georgea Floyda, na konferenciji za novinare nakon što su saznali presudu protiv Dereka Chauvina, 20. april 2021.
Advokat porodice Floyd Ben Crump i Philonise, brat Georgea Floyda, na konferenciji za novinare nakon što su saznali presudu protiv Dereka Chauvina, 20. april 2021.

Drugi Floydov brat Terrence rekao je: "Ovo je ogromna stvar. Kakav dan da se bude član porodice Floyd."

Porodični advokat Ben Crump je izjavio da je presuda "pobjeda za one koji se bore za humanost umjesto nehumanosti, i pravdu umjesto nepravde".

Američki predsjednik Joe Biden nazvao je presudu protiv Chauvina "korakom naprijed" ali je rekao da je takva presuda "suviše rijetka u zemlji koja boluje od sistemskog rasizma".

Predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris govore u Bijeloj kući o presudi kojom Chauvin proglašen krivim, 20. april 2021.
Predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris govore u Bijeloj kući o presudi kojom Chauvin proglašen krivim, 20. april 2021.

"Ovo može da bude džinovski korak u maršu ka pravdi u Americi", izjavio je predsjednik.

Potpredsjednica Kamala Harris poručila je da nacija i dalje mora da radi na reformi sistema krivičnog pravosuđa. "Presuda u jednom slučaju nije isto što i jednaka pravda za sve", rekla je.

Na presudu se osvrnuo i bivši američki predsjednik Barack Obama, rekavši da je porota uradila dobru stvar, ali da prava pravda zahtijeva mnogo više.

"Michelle i ja šaljemo molitve porodici Floyd i stojimo uz sve one koji žele da osiguraju da će svaki Amerikanac dobiti potpuno pravedan tretman kakav je bio uskraćen Georgeu i drugima", saopštio je Obama zajedno sa svojom suprugom.

Bivša državna sekretarica Hillary Clinton je rekla: "Porodica Georgea Floyda i njegova zajednica zaslužili su da njegov ubica odgovara za to. Danas su dobili tu pravdu. Životi crnaca su važni, zauvijek."

Ljudi reaguju nakon osuđujuće presude Chauvinu, Minneapolis, 20. april 2021.
Ljudi reaguju nakon osuđujuće presude Chauvinu, Minneapolis, 20. april 2021.

Rekacija je stigla i iz Američke unije za građanske slobode. Kažu da je prvi put u historiji države Minnesote bijeli policajac proglašen krivim za ubistvo jednog crnca.

"Dok je današnja presuda mala pobjeda za pozivanje policije na odgovornost i mogla bi da pomogne ožalošćenoj zajednici da zaliječi svoje rane, sistem koji je dozvolio da George bude ubijen i dalje je u potpunosti netaknut", navodi se u saopštenju.

Chauvinu, koji se branio sa slobode, poslije izricanja presude ukinuta je kaucija i odveden je u zatvor.

Napuštanje Afganistana učiniće borbu protiv terorizma "izuzetno teškom"

Arhiv - Afganistanske trupe i američki vojnici zauzimaju borbene položaje nakon u dolini Arghandab sjeverno od Kandahara, Afganistan, 27. jula 2010.

Sjedinjene Države suočiće se sa značajnim preprekama ukoliko se budu morale vratiti u Afganistan - čak i nakratko - kako bi se suočile s novim ili rastućim prijetnjama terorizma, nakon što vojska dovrši planirano povlačenje snaga iz zemlje, rekao je najviši američki general zakonodavcima.

Upozorenje zapovjednika američkih snaga na Bliskom Istoku i dijelovima Južne Azije od utorka dolazi u vrijeme dok vojni planeri i dalje rade na tome kako vratiti kući svih 2.500 do 3.500 vojnika u Afganistanu počevši od sljedećeg mjeseca, čime bi završili dvije decenije rata.

"Ne želim se ponašati kao da nije riječ o ozbiljnoj situaciji. Ne stavljam ružičaste naočale i govorim da će to biti lako učiniti", rekao je zapovjednik američke Centralne komande (CENTCOM) Kenneth "Frank" McKenzie mlađi dok je članovima Odbora za oružane snage u Predstavničkom domu govorio o mogućoj potrebi za budućim protuterorističkim misijama.

"Trenutno istražujemo ovaj problem sa svim našim resursima kako bismo pronašli put da to učinimo na najinteligentniji, bezrizičan način", rekao je. "Biće izuzetno teško."

McKenzie je u utorak rekao zakonodavcima da mu je naređeno da ministru odbrane Lloydu Austinu dostavi sve opcije do kraja mjeseca.

I drugi zvaničnici, takođe, razmatraju potencijalna rješenja.

"Radi se na adaptaciji, prilagođavanju sigurnosnom okruženju i razmišljanju o tome kako nastaviti primjenjivati pritisak", rekla je zakonodavcima Amanda Dory, vršilac dužnosti zamjenika pomoćnika sekretara obrane za planove i strategiju.

"Ono što mogu reći o procesu donošenja odluke koju je predvodio predsjednik sa svojim timom za nacionalnu sigurnost je da je razmatran čitav niz scenarija za budućnost Afganistana", dodala je.

Nedostatak detalja, međutim, zabrinuo je demokratske i republikanske zakonodavce, ali i bivše dužnosnike, otkako je američki predsjednik Joe Biden prošle sedmice objavio svoju odluku da krene s povlačenjem iz Afganistana.

Najnovije američke obavještajne procjene upozoravaju da će bez prisustva američkih i koalicijskih trupa izgledi za mir u Afganistanu "i dalje ostati niski", te da bi bilo koji pad afganistanskih snaga sigurnosti mogao dati terorističkim grupama, poput al-Qaide i Islamske države, šansu za regeneraciju.

Američki i zapadni obavještajni službenici kažu da se al-Qaida svodi na svega nekoliko stotina boraca u Afganistanu, ali mnogi od njih i dalje su u dobrim odnosima s talibanima i, u nekim slučajevima, integrisani su u postojeću talibansku strukturu zapovijedanja i kontrole.

Takođe postoji i zabrinutost zbog Islamske države-Khorasan, poznate kao afganistanski pridruženi član grupaciji. Obavještajni službenici kažu da ima između 1.000 i 2.500 boraca i da je i dalje usmjerena na izvođenje terorističkih napada na Zapad.

Neki visoki zvaničnici, uključujući direktora CIA-e, izrazili su zabrinutost oko mogućnosti praćenja ovih grupa bez ikakvog prisustva na terenu.

"Sposobnost američke vlade da prikuplja i djeluje na prijetnje će se smanjiti. To je jednostavno činjenica", rekao je direktor CIA-e Bill Burns prošle sedmice, opisujući rizik kao značajan.

Richard Myers, penzionisani general s četiri zvjezdice, koji je služio kao predsjedavajući Udruženih načelnika štabova tokom ranih godina američkog rata u Afganistanu, rekao je da je to "legitimna zabrinutost", iako postoje načini za nadoknađivanje nedostatka obavještajnih informacija.

"Nadam se da smo razmišljali o tome i napravili druge planove kako bismo bili sigurni da još uvijek imamo dovoljno obavještajnih informacija da znamo šta te grupe rade", rekao je Afganistanskom servisu Glasa Amerike. "Bez toga mislim da postoji velika vjerovatnoća da bi ovo mogla biti realna opasnost za ostatak svijeta."

Ipak, uprkos takvim strahovima, Bidenova administracija izrazila je povjerenje u ono što opisuje kao pristup "preko horizonta".

"Reorganizovaćemo naše sposobnosti za borbu protiv terorizma i značajne resurse u regiji kako bismo spriječili ponovno pojavljivanje terorista - prijetnji našoj domovini", rekao je Biden prošle sedmice kada je objavio svoju odluku. "Moj tim prerađuje našu nacionalnu strategiju za nadgledanje i sprječavanje značajnih terorističkih prijetnji, ne samo u Afganistanu, nego gdje god se mogu pojaviti."

U slučaju Afganistana, čini se da je to strategija koja isključuje upotrebu borbenih trupa.

"Ne postoje planovi da američka čizma ponovno stupi na teren u Afganistanu", rekao je u ponedjeljak novinarima sekretar za medije Pentagona John Kirby, odgovarajući na pitanje Glasa Amerike o suzbijanju potencijalnih terorističkih prijetnji domovini.

"Ne znam za razgovore s vladom u Kabulu o ponovnom uvođenju protuterorističkih snaga u Afganistan", rekao je. "Imamo snažne mogućnosti za borbu protiv terorizma širom svijeta... Ne postoji parcela zemlje koju ne bismo mogli pogoditi, ako je trebamo pogoditi."

Neki analitičari takvu procjenu nazivaju pretjerano optimističnom, napominjući da su Sjedinjene Države doživjele samo ograničeni uspjeh s takozvanim pristupom "whack-a-mole".

"Napori u borbi protiv terorizma, bez čizama na terenu, gubitak su propozicija", rekao je Bill Roggio, član Fondacije za odbranu demokratije, koji je detaljno proučavao američke napore u Afganistanu.

"Možda ćete povremeno biti u prilici da ubijete više vođe Al-Qaide i Islamske države, ali uspjesi će biti rijetki", rekao je. "Džihadisti već imaju sjedište u Afganistanu i njihov će uticaj rasti, a američke sposobnosti će se smanjivati."

Postoje i drugi izazovi, uključujući i neizvjesnost oko toga gdje će Sjedinjene Države moći pozicionirati sredstva za borbu protiv terorizma, poput bespilotnih letjelica, u slučaju da su potrebne.

"U ovom trenutku nemamo nijedan od tih sporazuma", rekao je McKenzie u utorak zakonodavcima, priznajući da su u toku diplomatski razgovori sa zemljama u regiji kako bi se osigurale potrebne dozvole.

"Pregledaćemo sve zemlje u regiji", rekao je. "Neke od njih mogu biti vrlo daleko."

Chauvin osuđen za ubistvo Floyda

Derek Chauvin

Bivši policajac iz Minneapolisa Derek Chauvin proglašen je krivim po svim tačkama optužnice za ubistvo Afroamerikanca Georgea Floyda u maju prošle godine.

Tu odluku je donijelo 12 članova porote nakon razmatranja iskaza 45 svjedoka, uključujući prolaznike, policajce i eksperte, uz višesatne video dokaze.

Porotnici su morali da donesu jednoglasnu odluku o svakoj od tri tačke optužnice protiv Chauvina - ubistvo drugog stepena, ubistvo trećeg stepena i ubistvo iz nehata drugog stepena.

Chauvinu, koji se branio sa slobode, poslije izricanja presude ukinuta je kaucija i odveden je u zatvor.

Prema smjernicama Minnesote za određivanje kazne, Chauvin je suočen sa 12 i po godina zatvora, zato što nije prethodno osuđivan. Međutim, tužioci bi mogli da zatraže dužu kaznu do 40 godina, ako sudija Peter Cahill utvrdi da je bilo "otežavajućih okolnosti".

Predsjednik SAD Joe Biden prethodno je rekao da se moli za "pravednu presudu" na suđenju Chauvinu.

"Upoznao sam Georgeovu porodicu", uključujući Floydovu kćerku i braću, rekao je Biden novinarima. "Mogu samo da zamislim pod kakvim su pritiskom i stresom i čekao sam dok porota ne počne sa vijećanjem i zvao sam ih."

Dodao je da ne bi javno govorio o telefonskom razgovoru, da član porodice to nije prvi objavio.

Prije presude, tokom jučerašnjeg dana, tužilački tim i odbrana iznijeli su završne riječi.

Steve Schleicher, predstavnik tužilačkog tima, završnim riječima je zatražio od porotnika da vjeruju svojim očima, dok je pustio video snimke privođenja Floyda tokom koga je preminuo.

"Ovo nije proces protiv policije koja treba hrabro da štiti i bude saosjećajna u u službi. George Floyd nikome nije bio prijetnja. Za suočavanje sa njim tog dana nije bila potrebna hrabrost - koja nije ni iskazana. Sve što je bilo potrebno bilo je malo saosjećanja - koje je takođe izostalo", poručio je tužilac.

On je porotnike podsjetio okolnosti pod kojima je Floyd preminuo.​

"George Foyd preminuo je 25. maja 2020. licem postavljenog nasuprot pločnika. Ležao je na ulici devet minuta i dvadeset devet sekundi. George Floyd se borio. Očajno je želio da udahne, da napravi dovoljno prostora u grudima - da bi disao. Ali bio je zarobljen. Sa jedne strane bio je pločnik, a da druge ljudi koji su ga držali", rekao je tužilac.

Branilac Chauvina Eric Nelson je rekao u završnom obraćanju da optužba nije slučaj dokazala van razumne sumnje i od porotnika je zatražio oslobađajuću presudu. Tvrdnja odbrane bila je da je Floyd dijelom preminuo zbog upotrebe droge.

Advokat branjenika iznio je tvrdnje da zahvat kojim se Chauvin koristio prilikom hapšenja Floyda nije zabranjen, pozivajući se na svjedočenje jednog od policajaca Johnnyja Mercila.

"Mercil je rekao da se zahvat koljenom može koristiti u određenim okolnostima. Može se koristiti u dužem vremenskom periodu, u zavisnosti od uzvratnog otpora. Kada osumnjičenom stavite lisice, ne mora nužno značiti da je vrijeme da se pomjerite nogu, jer ljudi sa lisicama na rukama i dalje mogu biti opasni po sebe i druge", rekao je Nelson.

Floydova smrt izazvala je proteste širom SAD i svijeta protiv policijske brutalnosti i rasne nejednakosti.

Biden poručio zakonodavcima da je otvoren za kompromis u vezi infrastrukturnog paketa

Predsjednik Joe Biden sastaje se s ministrom prometa Peteom Buttigiegom (lijevo) i članovima Kongresa kako bi razgovarali o njegovom planu poslova u Ovalnom uredu Bijele kuće u Washingtonu, 19. april 2021. godine.

"Spreman sam na kompromise", rekao je američki predsjednik Joe Biden grupi republikanaca i demokrata tokom sastanka u Ovalnom uredu Bijele kuće u ponedjeljak o svom prijedlogu za poslove i infrastrukturu vrijednom dvije hiljade milijardi dolara.

"Očito sam stavio puno toga u paket i mislim da bi sve to trebalo biti uključeno", rekao je predsjednik članovima Kongresa, koji su svi prethodno bili guverneri ili gradonačelnici.

Veliko je pitanje, priznao je Biden, "kako to platiti".

Sastanak u ponedjeljak bio je drugi put da je predsjednik zajedno ugostio grupu demokratskih i republikanskih poslanika u nadi da će izraditi zakone o američkoj infrastrukturi koji bi mogli biti podržani i u Zastupničkom domu i Senatu.

Neki republikanci kritiziraju predsjednikov američki plan poslova kao preskup i preširok, što nadilazi tradicionalnu definiciju infrastrukture. Opozicioni zakonodavci također su generalno protiv podizanja poreza na prihod korporacija sa 21% na 28%, kako Biden želi.

Iako bi Bidenov prijedlog od dvije hiljade milijardi dolara, kojem nedostaju pojedinosti, finansirao ceste i mostove, on uključuje i projekte za ublažavanje klimatskih promjena i proširenje pristupa kućnoj njezi i njezi u zajednici.

Predsjednik se suočava s pritiskom republikanaca, ali i progresivnog krila vlastite Demokratske stranke, koja smatra da neki Bidenovi prijedlozi ne idu dovoljno daleko.

Chicago
Chicago

Neki analitičari vide da se početni zakoni o poboljšanju infrastrukture i otvaranju radnih mjesta svode na samo 800 milijardi dolara ako se postigne dvostranački kompromis.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki ponovo je jasno dala do znanja u ponedjeljak, neposredno prije sastanka u Ovalnom uredu, da je administracija Bidena fleksibilna i da sve ne treba biti uključeno u jedan veliki početni paket.

"Predsjednikova suština je da jedina stvar koju ne možemo učiniti je da ne uložimo u infrastrukturu naše države, obnovimo ekonomiju i otvorimo milione radnih mjesta", rekla je Psaki novinarima tokom dnevnog brifinga za novinare. "To je jedini dio koji on ne želi da vidi da ne radimo kao zemlja i da to ne činimo, nadamo se, na bipartijski način."

Da bi se dogodio kompromis, "obje strane moraju željeti doći za stol", rekla je Michele Nellenback, potpredsjednica strateške inicijative u Dvostranačkom političkom centru.

"To možete raditi jedno po jedno", rekla je, predviđajući da će, uprkos razlikama između dvije strane, zakon biti usvojen, čak i ako se ove godine ne dogodi, za finansiranje projekata autoputeva, širokopojasnog pristupa Internetu i vodnih projekata. "Postoje elementi ovoga koji će proći."

Senat bi ove sedmice trebao razmotriti prijedlog za vodnu infrastrukturu u iznosu od 35 milijardi dolara, koji uživa široku dvostranačku podršku, ali je daleko manji od iznosa koji predsjednik želi potrošiti. Pomogao bi zamijeniti ostarjele vodovodne cijevi i ojačati sisteme otpadnih voda protiv prirodnih katastrofa.

SAD i Kina obećavaju hitne mjere za kontrolu klime

Zagađenje zraka u Pekingu, 11. mart 2021.

Kina i Sjedinjene Države, dva najveća zagađivača ugljikom na svijetu, postigli su novi dogovor o poduzimanju hitnih mjera za suzbijanje klimatskih promjena.

Dvije zemlje navele su u zajedničkoj izjavi kasno u subotu da su "predane međusobnoj suradnji" i sa drugim zemljama da se nose s klimatskom krizom "s ozbiljnošću i hitnošću koju ona zahtijeva".

Američki specijalni izaslanik za klimu John Kerry i njegov kineski kolega Xie Zhenhua postigli su sporazum tokom trodnevnih razgovora prošle sedmice u Šangaju, samo nekoliko dana prije virtualnog samita o tom pitanju na kojem je ove sedmice domaćin američki predsjednik Joe Biden.

Kerry je rekao u nedjelju novinarima u Seulu da smatra da je jezik dokumenta "jak" te da su se Kina i SAD složile oko "kritičnih elemenata o tome kamo moramo ići".

Ali Kerry, bivši američki državni sekretar i gubitnički demokratski kandidat za predsjednika 2004., dodao je: "U diplomatiji sam naučio da se ne osvrćete na riječi, već na djela. Svi moramo vidjeti što će se dogoditi".

Arhiv - John Kerry
Arhiv - John Kerry

Kina, najveći zagađivač ugljikom na svijetu i druga najgora, Sjedinjene Države, ispuštaju gotovo polovicu isparenja fosilnih goriva koja zagrijavaju atmosferu planete. Njihova suradnja bila bi presudna u borbi protiv zagađenja koje je stvorio čovjek.

SAD, najveće svjetsko gospodarstvo i Kina kao broj 2, trgovinski su suparnici širom svijeta i imaju sporne odnose oko ljudskih prava i kineskih teritorijalnih zahtjeva oko Tajvana, kojem Sjedinjene Države šalju oružje.

Kerry je istaknuo da je Kina najveći svjetski korisnik ugljena i razgovarao je o načinima za prelaz na druge oblike energije.

"Nikad nisam zazirao od izražavanja naših stavova koje dijele mnogi ljudi da je imperativ smanjivati ugljen svugdje", rekao je.

Su Wei, član kineskog pregovaračkog tima, rekao je u nedjelju državnoj televiziji CCTV da su dvije zemlje postigle konsenzus o budućoj suradnji u klimatskim pitanjima.

Biden je pozvao 40 svjetskih čelnika, uključujući kineskog predsjednika Xi Jinpinga, na klimatski samit u četvrtak i petak.

Očekuje se da će SAD i druge zemlje objaviti daljnje ciljeve za smanjenje emisije ugljika prije ili na samitu, te obećati financijsku pomoć za kontrolu klime siromašnijim zemaljama. Čini se malo vjerovatnim da će Kina postaviti nove ciljeve kontrole okoliša.

Kineski zamjenik ministra vanjskih poslova Le Yucheng rekao je u petak za Associated Press: "Za veliku zemlju s 1,4 milijarde ljudi ti se ciljevi ne postižu lako. Neke zemlje traže od Kine da ranije postigne ciljeve. Bojim se da to nije baš realno".

Arhiv - Le Yucheng
Arhiv - Le Yucheng

No, Xi je u petak rekao da je Kina ostala predana klimatskim ciljevima koje je najavio prošle godine, dodajući da klimatsko pitanje ne bi trebalo biti "pregovarački čip za geopolitiku" ili "izgovor za trgovinske barijere", očita referenca na tekuće sporove s Sjedinjenim Državama.

"Ovo je nesumnjivo teška bitka", rekao je Xi u konferencijskom pozivu s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Kine.

"Kina će zasigurno postupiti u skladu svojim riječima, a njeni postupci zasigurno će donijeti rezultate", rekao je Xi. "Nadamo se da će napredna gospodarstva dati zamah za smanjenje emisija, a također predvoditi u ispunjavanju obveza za financiranje klime."

Nije jasno hoće li se Xi pridružiti Bidenovom samitu, ali Kerry je u nedjelju rekao: "Nadamo se da će (Xi) sudjelovati".

Nekoliko sati nakon stupanja na dužnost, Biden se ponovno pridružio pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, poništavajući povlačenje svog prethodnika Donalda Trumpa.

U izjavi SAD-a i Kine sa susreta u Šangaju kaže se da će dvije zemlje pojačati "svoje djelovanje i suradnju u multilateralnim procesima, uključujući Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i Pariški sporazum".

Kaže se kako obje zemlje namjeravaju razviti pojedinačne strategije za kontrolu onečišćenja prije planirane klimatske konferencije Ujedinjenih nacija u Glasgowu krajem 2021. godine i poduzeti "odgovarajuće mjere za maksimiziranje međunarodnih ulaganja i financiranje kao potporu" energetskoj tranziciji u zemljama u razvoju.

I Kina i SAD postavile su ciljeve da postanu ugljično neutralne u sljedećim desetljećima.

Xi je prošle godine rekao da će Kina biti ugljično neutralna do 2060. godine i namjerava doseći vrhunac svojih emisija do 2030. godine.

Biden kaže da će SAD preći na sektor električne energije bez emisija do 2035. godine, a do 2050. godine imati će ekonomiju bez emisija.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG