Linkovi

Top priča

Republikanska konvencija: Trump pohvalio zdravstvene radnike, pa pozdravio grupu ljudi koja je bila zatvorena u inostranstvu

President Donald Trump and Vice President Mike Pence stand on stage during the first day of the 2020 Republican National Convention in Charlotte, N.C., Monday, Aug. 24, 2020. (AP Photo/Andrew Harnik)

Američki predsjednik Donald Trump zauzeo je centralno mjesto na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji u ponedjeljak naveče i odmah je nagovijestio da je njegovo postupanje u borbi sa pandemijom koronavirusa i posljedicama ekonomske krize najvažnije u osvajanju drugog mandata.

Tokom prve večeri prikazivanja Republikanske konvencije na nacionalnoj televiziji, Trump je prikazan kako pozdravlja zdravstvene radnike u Bijeloj kući koji su - suprotno mišljenjima mnogih Amerikanaca - pohvalili njegovo rukovođenje pandemijom koronavirusa.

"Vi ste nevjerovatna grupa", rekao je Trump nekolicini zdravstvenih radnika i dvojici COVID-19 preživjelih, koji su se oporavili od zarazne bolesti, koja je, prema podacima sveučilišta Johns Hopkins, u SAD-u usmrtila više od 177.000 ljudi, najviše od bilo koje nacije na svijetu.

"Moramo natjerati ovaj kineski virus da nestane", rekao je Trump grupi u Istočnoj sobi Bijele kuće, očito priznajući da je nemilosrdni virus, takođe, prijetnja njegovom ponovnom izboru u drugi mandat. Ni jedna od grupa nije nosila masku za lice niti se socijalno distancirala od ostalih kako su savjetovali zdravstveni stručnjaci.

Kasnije, u Diplomatskoj sobi, Trump je pozdravio desetine ljudi koji su bili zatvoreni u inostranstvu, a svi su pušteni nakon američkih diplomatskih napora tokom Trumpovog predsjedanja.

Michael White, koji je bio zatvoren dvije godine u Iranu, rekao je Trumpu: „Uspjeli ste me izvući iz tog zatvora. To je bilo nevjerojatno."

Demokrate su objavili oglas kojim se rugaju Republikanskoj konvenciji baš kao što su i republikanci priređivali kontra događaje prošle sedmice dok su se demokrati sastajali.

"Dobrodošli u RNC, republikanski nacionalni haos", kaže pripovjedač u spotu od 30 sekundi, koji započinje scenom u središtu Charlottea. "Budući da se Trump susreće s COVID momentom uništavajući posao nekompentencijama i smrtonosno lošim upravljanjem, studenti i nastavnici prepušteni su sami sebi, nezaposleni ostaju bez sredstava za život, bake i djedovi ostavljeni su da umiru sami, a ekonomija je prepuštena propadanju."

Parada republikanaca, koji većinom govore iz praznog Mellon Auditoriuma nedaleko od Bijele kuće, pohvalila je Trumpa i pozvala na njegov ponovni izbor.

Njegov najstariji sin, Donald Trump Jr., opisao je demokratskog protivnika njegovog oca, bivšeg potpredsjednika Joea Bidena na izborima 3. novembra, kao "čudovište iz Loch Ness močvare", aludirajući na federalnu Vladu, i prijetnju američkoj demokratiji.

Mlađi Trump nazvao je demokrate strankom "nereda, pljačke i vandalizma" tokom protesta protiv rasne nepravde u SAD-u.

"Trumpova Amerika je zemlja prilika", izjavio je.

Za predsjednika Trumpa, četiri dana Republikanske konvencije su presudna, prilika je to da preko televizijske pokrivenosti uvjeri dovoljno američkih birača da zaslužuje još jedan četverogodišnji mandat dok nacionalne ankete često pokazuju da birači ne odobravaju njegov performans kao glavnog šefa države u zadnje tri i po godine.

U.S. Senator Tim Scott (R-SC) speaks to the largely virtual 2020 Republican National Convention in a live address from the Mellon Auditorium in Washington, U.S., August 24, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque
U.S. Senator Tim Scott (R-SC) speaks to the largely virtual 2020 Republican National Convention in a live address from the Mellon Auditorium in Washington, U.S., August 24, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque

Mnogi glasači izrazili su svoje nezadovoljstvo zbog haotičnog Trumpovog predsjedavanja i njegovog neujednačenog odgovora na pandemiju koronavirusa. Drugi su se umorili od hiljada njegovih tweetova s oštrim komentarima usmjerenim na bilo koga s kim se ne slaže ili ko ga napadne.

Imao je deset sedmica da iznese svoj slučaj prije održavanja izbora, ali ankete pokazuju da Biden vodi u prosjeku sa 7,6 procentnih bodova, prema zbirci anketa na web stranici Real Clear Politics. Međutim, Bidenova ivica je nešto tanja u nekoliko ključnih država bojišnica koje bi se još jednom mogle pokazati odlučujućim na izborima.

Samo su dva američka predsjednika izgubila na takmičenjima za ponovni izbor nakon jednog mandata u posljednje četiri decenije.

Trump je 2016. godine izgubio nacionalne glasove od demokratske kandidatkinje Hillary Clinton s gotovo tri miliona glasova, ali je osvojio izbore tijesnim osvajanjem tri države - Pennsylvanije, Michigana i Wisconsina - koje su obično osvajale demokrate. Međutim, ankete pokazuju da Biden vodi u sve tri države.

Američki predsjednik izabran je putem kolegijuma elektora, indirektnom državnom obliku demokratije, gdje ukupni nacionalni ishod određuje pobjednik u svakoj od 50 država, a ne nacionalni glas.

Ranije tokom dana, više od 300 delegata koji su se okupili u Charlotteu u Sjevernoj Karolini zbog poslovnog dijela konvencije renominovali su Trumpa i potpredsjednika Mikea Pencea u drugi četverogodišnji mandat, američki lider se nedugo nakon toga pojavio i zahvalio stranačkim kolegama. Trump je izbore 3. novembra nazvao "najvažnijim izborima u istoriji naše zemlje".

Ustvrdio je da je jedini način kojim ga demokrate mogu pobijediti pristupanje nepoštenim izborima i korištenje glasačkih listića koji se šalju biračima.

"Pokušavaju ukrasti izbore", izjavio je Trump bez dokaza. "Pretpostavimo da ih ne šalju po republikanskim naseljima."

Trumpove posjete zdravstvenim radnicima i oslobođenim zatvorenicima obilježile su prvu od četiri izravne večeri na kojima planira govoriti uglavnom putem virtualne konvencije, s fokusom smjenjivanja od Charlottea do Washingtona, a kulminacija je planirana u četvrtak govorom o prihvatanju renominacije u Bijeloj kući.

Senator Tim Scott iz Južne Karoline, usamljeni crni republikanac u američkom Senatu, i Nikki Haley, Amerikanka indijskog porijekla i bivša američka ambasadorica pri Ujedinjenim narodima, takođe, su govorili u njegovo ime.

Former U.S. Ambassador to the United Nations Nikki Haley puts her hand over her heart as she speaks to the largely virtual 2020 Republican National Convention in a live address from Washington, U.S., August 24, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque
Former U.S. Ambassador to the United Nations Nikki Haley puts her hand over her heart as she speaks to the largely virtual 2020 Republican National Convention in a live address from Washington, U.S., August 24, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque

Trump, kao predsjednik, je glasni zagovornik prava vlasništva nad oružjem koje je sankcionirano Drugim amandmanom američkog Ustava.

Međutim, kako mnogi demokrati pozivaju na ograničenje vlasništva nad oružjem, republikanci su to pitanje postavili u prvi plan s kontroverznim govornicima, Markom i Patricijom McCloskey, bračnim parom iz St. Louisa, Missouri, koji je prijetio oružjem prosvjednicima Black Lives Matter, koji su prolazili ispred njihovog ljetnikovac u junu, tokom demonstracija protiv rasne nepravde.

McCloskeyevi su rekli kako su se osjećali ugoženo od strane prosvjednika, ali tužitelj u St. Louisu optužio je oboje za nezakonitu upotrebu oružja.

Mark McCloskey je rekao, "Donald Trump će zaštititi vaše bogom dano pravo da zaštitite svoje domove i porodice." Njegova supruga je rekla: "Vaša porodica neće biti sigurna sa planom radikalnih demokrata."

Mark McCloskey of St. Louis, Missouri, who confronted protestors outside his home while holding a weapon, speaks by video feed during the largely virtual 2020 Republican National Convention broadcast from Washington, U.S. August 24, 2020. 2020 Republican
Mark McCloskey of St. Louis, Missouri, who confronted protestors outside his home while holding a weapon, speaks by video feed during the largely virtual 2020 Republican National Convention broadcast from Washington, U.S. August 24, 2020. 2020 Republican

Demokrati su prošli sedmice svoju konvenciju proveli u potpunosti virtualno, sa zbirkom snimljenih, ali i prezentacija uživo, kako bi spriječili širenje koronavirusa.

Republikanski delegati u Charlotteu bili su podvrgnuti redovnom pregledu temperature i svakodnevnom testiranju na COVID-19. Svi su morali biti testirani prije nego što su napustili svoje države, a tokom događanja u ponedjeljak nosili su uređaje koji će omogućiti praćenje kontakata. Na konvenciji o reimenovanju Trumpa okupilo se ukupno 336 delegata.

Veličina skupova Republikanaca je ograničena, samo ne toliko kao što je slučaj sa Demokratama. Obe stranačke konvencije ostale su bez hiljade delegata koji su punili arene i stadione na četverogodišnjim konvencijama prethodnih godina.

Biden je, prihvativši predsjedničku nominaciju svoje stranke prošle sedmice, tvrdio da je Trump stvorio "sezonu tame u Americi" u kojoj nije uspio kontrolisati neumoljivu pandemiju, dok su milioni radnika izgubili posao. "Izabraćemo nadu umjesto strahova, činjenice umjesto fikcije, pravičnost umjesto privilegiranja", rekao je Biden.

Trump je tvrdio da su "demokrate održale najmračniju i najgrublju i najsumorniju konvenciju u istoriji Amerike". Optužio ih je da "napadaju Ameriku kao rasističku i užasnu zemlju koja se mora iskupiti".

Ali nije gubio vrijeme da napadne Bidena nakon što su delegati glasali za njegovu renominaciju.

Kao što je to često činio u posljednje vrijeme, Trump je napadao svog demokratskog protivnika kao marionetu radikalne ljevice, upozoravajući da će, ukoliko bivši potpredsjednik bude izabran u novembru, "Vaš američki san biti mrtav."

Republikanci svoju konvenciju ocjenjuju kao "Poštovanje priče o Velikoj Americi". Trumpova kampanja istakla je da će svaka noć uključivati opaske političkih lidera kao i "svakodnevnih Amerikanaca čije su priče ispunjene nadom i patriotizmom".

Sva trojica živih bivših demokratskih predsjednika - Jimmy Carter, Bill Clinton i Barack Obama - zajedno s Johnom Kerryjem nominovanim 2004. godine i Hillary Clinton, nominovanom 2016. godine, govorili su u ime Bidena na Demokratskoj konvenciji. Ali, ni bivši republikanski predsjednik George W. Bush, niti nominovani iz 2012. godine, Mitt Romney, koji je sada senator Utahe i Trumpov kritičar, nisu na rasporedu Republikanske konvencije.

Više od dvije desetine bivših republikanskih zakonodavaca najavilo je svoju podršku Bidenu od kada je počela Republikanska konvencija.

See all News Updates of the Day

Američki nadzornik o angažmanu SAD u Afganistanu: "Oholost" i "lažljivost"

Arhiv - Snage SAD mimoilaze se sa patrolom afganistanskih komandosa u okolini Džalabada, istočno od Kabula, Afganistan, aprila 2014.

Sadašnji i budući pokušaji Sjedinjenih Država da iskoriste svoju vojnu moć u inostranstvu mogli bi da imaju istu sudbinu kao skoro dvije decenije dug rat u Afganistanu, upozorio je nadzorni organ američke vlade, navodeći kao razlog ponavljanje neuspjeha najviših zvaničnika da uče iz svojih grešaka.

Specijalni generalni inspektor SAD za obnovu Afganistana John Sopko iznio je u četvrtak tu ocjenu tokom razgovora sa novinarima, optužujući redom najviše zvaničnike odbrane i diplomate da obmanjuju sami sebe, ali i američku javnost.

"Preuveličali smo, pretjerivali", rekao je Sopko u odgovoru na pitanje Glasa Amerike. "Naši generali jesu. Naši ambasadori jesu. Svi naši zvaničnici jesu, otišli bi u Kongres i pred američki narod sa 'Upravo smo zaokrenuli iza ćoška'."

"Toliko smo zaokrenuli iza ugla, da smo napravili okret od 360 stepeni (pun krug)", rekao je on. "Mi smo kao vrh."

Sopko je u obraćanju grupi novinara koji pišu o pitanjima odbrane rekao da, iako postoji "više razloga", SAD nisu uspjele da stvore efikasniju i kohezivnu afganistansku vojsku, te da je jedan od razloga "ta oholost da možemo nekako uzeti zemlju koja je bila pusta 2001. i pretvorimo je u malu Norvešku".

Ali drugi ključni faktor, rekao je, bila je "laž".

Najviši američki vojni lideri "znali su koliko je loša afganistanska vojska", rekao je Sopko, dodajući da su pokušavali da takve probleme skrivaju.

"Promijenili bismo stative"

"Svaki put kada smo imali problem sa afganistanskom vojskom, mijenjali smo stative", rekao je on. "Američka vojska je promijenila stative na golovima i olakšala prikazivanje uspjeha. I onda su, konačno, kada čak ni to nisu mogli više da čine, proglasili su tajnim alat za procjenjivanje".

Arhiv - Specijalni generalni inspektor za rekonstrukciju Afganistana John Sopko
Arhiv - Specijalni generalni inspektor za rekonstrukciju Afganistana John Sopko

Sopko je upozorio da je dio problema sa pripremanjem Afganistana za uspjeh takođe zavisio od odbijanja Washingtona tokom skoro 20 godina da planira dugoročni uspjeh.

"Uvijek smo isticali da smo imali nerealne rokove za sav naš rad", rekao je on, ukazujući na niz izvještaja njegove kancelarije u proteklih 12 godina.

"Generali sa četiri zvjezdice, vojni ambasadori sa četiri zvjezdice, ambasadori sa četiri zvjezdice natjerali su USAID (Američku agenciju za međunarodni razvoj) da pokuša da prikaže uspjeh u kratkim rokovima, za koje su i sami znali da nikada neće uspjeti", rekao je Sopko. "Ovi kratki rokovi, koji nemaju nikakvu osnovu u stvarnosti osim političke realnosti ciklusa izdvajanja ili čega već drugog, šta god da je trenutno popularno, osuđuju nas na propast."

"I to nažalost nije problem samo u Afganistanu", dodao je on. "Mislim da ćete ga pronaći u drugim zemljama u koje smo ušli."

Sopkova kritika u četvrtak uslijedila je neposredno nakon objavljivanja posljednjeg izvještaja njegove kancelarije, koji opisuje situaciju na terenu u Afganistanu kao "mračnu" i upozorava da bi se afganistanska vlada mogla suočiti sa "egzistencijalnom krizom".

Zvaničnici Pentagona i State Departmenta nisu odmah odgovorili na Sopkovu kritiku, ali su više puta branili napore SAD u Afganistanu i drugdje.

Prošle nedjelje najviši američki vojni oficir, predsjedavajući Združenim generalštabom general Mark Milley​, rekao je da su afganistanske snage dobro obučene i dobro opremljene, iako su talibani imali "strateški zamah".

On je također branio američki model poznat kao "obučavanje, savjetovanje i pomoć", nazivajući ga "najboljim pristupom" u borbi protiv terorizma.

Biden traži od zaposlenih u federalnim agencijama da se vakcinišu ili redovno testiraju

Predsjednik Biden govori o koronavirusu u Bijeloj kući, 29. juli 2021.

Milioni zaposlenih u američkim federalnim agencijama moraće da potvrde da su vakcinisani protiv Covida-19 ili da u suprotnom nose maske, drže fizičku distancu i redovno se testiraju, navodi se u novim smjernicama koje je administracija predsjednika Joea Bidena objavila u četvrtak.

Zaposleni koji ne potvrde da su vakcinisani moraće da se testiraju jednom ili dva puta nedjeljeno, a biće im ograničeni i poslovni putevi.

Riječ je o najnovijem pokušaju predsjednika Bidena da podstakne veći broj Amerikanaca da se vakcinišu dok se delta soj brzo širi i naročito teško pogađa one koji nisu primili vakcinu.

"Ovo je pandemija nevakcinisanih. Ovo je američka tragedija. Ljudi umiru - i umiraće - koji ne moraju da umru. Ako ste nevakcinisani, ne morate da umrete", rekao je Biden na konferenciji za novinare u Bijeloj kući.

Prema izjavama zvaničnika, nove smjernice ne predstavljaju obaveznu vakcinaciju i oni koji odluče da se ne vakcinišu neće biti u opasnosti da dobiju otkaz, prenosi agencija Reuters.

Biden je poručio da su vakcine veoma efikasne i "da ih ima dovoljno za sve da se vakcinišu".

"Proteklih šest mjeseci smo dali više od 325 miliona doza. Imamo sredstva da spriječimo da novi talas Covida zatvori naše biznise, škole, društva kao što je to bio slučaj prošle godine. Od početka sam govorio da ćemo biti vođeni naukom", rekao je Biden.

Dodao je da su mu eksperti prenijeli da će broj slučajeva nastaviti da raste, "prije nego što počne da pada".

"Prema ekspertima, dok broj slučajeva raste vjerovatno nećemo vidjeti uporedni porast hospitalizacija ili smrtnih slučajeva u većini područja. Morate se zapitati zašto. Zato šte je 164 miliona Amerikanaca u potpunosti imunizovano, među kojima je 80 posto najranjivijih, starijih građana", naglasio je američki predsjednik.

Predsjednik je također naložio Sekretarijatu za odbranu da razmotri kako i kada će početi da zahtijeva od pripadnika vojske da se vakcinišu protiv Covida, uz ostale obavezne vakcine.

"Naši muškarci i žene u uniformi štite zemlju od ozbiljnih prijetnji i trebalo bi što je više moguće da budu zaštićeni od zaraze Covidom-19. Mislim da je to naročito važno zato što služe u mjestima širom svijeta, a u mnogima je broj vakcinisanih nizak, a bolest prevladava", rekao je Biden.

Predsjednik je na konferenciji za novinare rekao i da je moguće da će dodatna doza vakcine biti potrebna kasnije, ali da to nije slučaj sada.

Biden se založio i za povratak đaka u učionice na jesen, a Amerikance je pozvao da poštuju nove smjernice o maskama - da ih nose u zatvorenom prostoru u područjima u kojima raste broj zaraženih.

Iz Bijele kuće je takođe saopšteno da će prema novim mjerama, mnogi posjetioci u federalnim agencijama morati da se vakcinišu ili pokažu negativan test na koronavirus.

Federalna vlada je najveći poslodavac u SAD i Bidenov potez bi mogao da poslužio kao primjer kompanijama i drugim institucijama koje razmatraju povratak zaposlenih na radna mjesta.

Prema podacima iz 2020 godine, američka federalna vlada zapošljava oko 2,2 miliona civilnih radnika i još 570.000 koji rade za Poštu (USPS). Prema istraživanju univerziteta u New Yorku, za vladu pod ugovorom radi 3,7 miliona ljudi.

Pojedine savezne države i grad New York već su najavili slične mjere.

Guverner New Yorka Andrew Cuomo u srijedu je rekao da će se od zaposlenih u državnim službama tražiti da se vakcinišu ili da se nedjeljno testiraju na koronavirus.

Sekretarijat za pitanja veterana u ponedjeljak je uveo obaveznu vakcinaciju svojih ljekara i medicinskog osoblja. To je prva federalna agenija koja je uvela takvu obavezu.

Sekretarijat je zadužen za najveći američki zdravstveni sistem, koji zapošljava više od 360.000 zdravstvenih radnika i pomoćnog osoblja u 1,293 objekata.

Brojne federalne agencije u sredu su ponovo uvele obavezno nošenje maski u federalnim zgradama u područjima u kojima naglo raste broj zaraženih, u skladu sa nalogom kancelarije Bijele kuće za menadžment i budžet.

Sekretarijat za odbranu u srijedu je objavio da će i zaposleni u Pentagonu morati da nose maske.

Bijela kuća je saopštila da su maske obavezne u zatvorenom prostoru u federalnim zgradama za sve zaposlene i posjetioce, bez obzira na to da li su vakcinisani, u područjima u kojima raste broj novozaraženih.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u sredu su saopštili da je stopa prenošenja zaraze značajna ili visoka u gotovo 67 posto okruga u Americi, među kojima je prijestolnica Washington pa se maske ponovo nose i u Bijeloj kući.

Federalna vlada pokušava da suzbije širenje pandemije da bi izbjegla uvođenje restrikcija na nacionalnom nivou, dok se delta soj neumoljivo širi u dijelovima SAD, a kampanja imunizacije posustaje. U potpunosti je imunizovano oko 60 posto punoljetnih građana.

Nuklearni razgovori SAD i Rusije u Ženevi

Ilustracija - Zastave SAD i Rusije (Foto: AP)

Visoki američki i ruski zvaničnici u srijedu su započeli razgovore o ublažavanju napetosti između najvećih svjetskih nuklearnih sila i saglasili se da se ponovo sastanu u septembru poslije neformalnih konsultacija, saopšteno je iz američkog State Departmenta, a prenosi agencija Reuters.

Zamjenica državnog sekretara Wendy Sherman​ i zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov predvodili su delegacije na sastanku u američkoj diplomatskoj misiji u Ženevi.

Novinska agencija TASS prenijela je da je Rjabkov naveo da je zadovoljan konsultacijama i da su Sjedinjene Države tokom razgovora iskazale spremnost na konstruktivan dijalog.

To je bio prvi put za gotovo godinu dana da su dvije strane održale takozvane razgovore o strateškoj stabilnosti u svjetlu sporenja u pogledu niza pitanja, među kojima je i kontrola naoružana.

Predsjednik SAD Joe Biden i ruski lider Vladimir Putin, u čijim zemljama se nalazi 90 odsto svjetskog nuklearnog naoružanja, saglasili su se u junu da pokrenu bilaternalni dijalog o strateškoj stabilnosti da bi se "postavile osnove za buduće mjere za kontrolu naoružanja i smanjivanje rizika".

Poslije neformalnih konsultacija, čiji cilj je bio "da se utvrde teme za ekspertske radne grupe" u narednoj rundi razgovora, dvije strane su se saglasile da se ponovo sastanu krajem septembra, naveo je u saopštenju portparol State Departmenta Ned Price.

Price je ocijenio da su razgovori bili "profesionalni i sadržajni", da je američka strana govorila o svojim prioritetima, aktuelnoj međunarodnoj bezbjednosnoj situaciji, "izgledima za novu kontrolnu nuklearnog naoružanja" i formatu budućih razgovora.

Odluka o ponovnom sastanku pokazuje da dvije strane razumiju potrebu da se riješe sporovi u pogledu kontrole naoružanja, rekao je neimenovani zvaničnik State Departmenta, zbog kojih je okončano nekoliko sporazuma iz doba Hladnog rata.

"Znamo da kao države sa najvećim nuklearnim naoružanjem imamo odgovornost da pronađemo način da poboljšamo stratešku stabilnosti i riješimo problem urušavanja sistema za kontrolu naoružanja", rekao je američki zvaničnik novinarima.

Dodao je da to obuhvata i pretnje od "novih tehnologija koje mogu da poremete stratešku stabilnost", među kojima su mogući cyber napadi na postojeće sisteme za nuklearno naoružanje, te supersonično oružje koje može da zaobiđe odbrambene sisteme.

SAD i Rusija su u februaru na pet godina produžile bilateralni sporazum o kontroli naoružanja - novi START - kojim se ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava, raketa i borbenih aviona.

Biden optužio Rusiju da se već miješa u izbore 2022.

Predsjednik Joe Biden govori predstavnicima obavještajne zajednice tokom posjete Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe u McLeanu, Washington, 27. jula 2021.

Rusija se već miješa u američke izbore na sredini predsjedničkog mandata, koji se održavaju naredne godine, rekao je u utorak predsjednik Joe Biden u govoru u Kancelariji direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI).

Pozivajući se na tajni brifing koji je za njega pripremila obavještajna zajednica, Biden je rekao: "Pogledajte šta Rusija već radi oko izbora i dezinformacija 2022."

Takve akcije Moskve predstavljaju "čisto kršenje našeg suvereniteta", rekao je predsjednik, ne obrazlažući detaljno, u opasci pred oko 120 predstavnika američke obavještajne zajednice koji su se okupili u severnoj Virginiji u sjedištu ODNI.

Bidenovo javno pozivanje na nešto što je sadržano u tajnom predsjedničkom dnevnom izvještaju sigurno će izazvati neka podrozrenja.

"On je predsjednik. Može da deklasifikuje sve što poželi kad god poželi", rekla je Emily Harding​, zamjenica direktora i viša saradnica u međunarodnom programu bezbjednosti u Centru za strateške i međunarodne studije.

"I nisam sigurna da će to što Rusija gleda na dezinformacije za izbore 2022. biti šok za bilo koga. Mislim da je to zaista dobar podsjetnik da Rusija nastavlja to da radi i da ih još ništa nije odvratilo", rekla je.

Predsjednik je takođe imao zloslutna predviđanja o eskalaciji cyber napada na Sjedinjene Države za koje je njegova administracija krivila državne hakere u Kini i one koji nekažnjeno posluju u Rusiji.

Biden je rekao da vjeruje da je sve veća vjerovatnoća da bi Sjedinjene Države mogle "da završe u pravom oružanom ratu sa velikim silama", kao posljedici cyber napada.

Takve cyber sposobnosti američkih protivnika "eksponencijalno rastu", rekao je predsjednik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je Bidenu, čini se, puno puta na pameti dok je govorio pred ljudima iz obavještane zajednice.

Putin ima "nuklearno oružje, naftne bušotine i ništa drugo", rekao je Biden, dodajući da ruski lider zna da je ekonomski u stvarnim problemima, "što ga čini još opasnijim".

Biden je takođe pohvalio američku obavještajnu zajednicu zbog superiornosti nad kolegama u Moskvi.

Putin "zna da ste bolji od njegovog tima. I to mu pakleno smeta", rekao je Biden.

"Vidim da se točkovi u Moskvi okreću kako bi odgovorili na to", rekla je Harding za Glas Amerike.

Bajden je i Rusiju i Kinu nazvao "možda smrtnim konkurentima dalje na putu".

U svojoj izjavi, američki predsjednik je rekao da je kineski predsjednik Xi Jinping "smrtno ozbiljan u pogledu toga da postanu najmoćnija vojne sile na svetu, kao i najveća i najistaknutija ekonomija na svijetu" do sredine 2040-ih.

Biden je iznio nekoliko tajnih referenci po pitanju hipersoničnog oružja protivnika. Ali jednom se zaustavio usred rečenice nakon što je rekao "ne znam, vjerovatno imamo neke ljude koji nisu potpuno čisti" u sobi. U stvari, bila je prisutna grupa izvještača iz Bijele kuće, a televizijska kamera je snimala govor za medije.

Predsjednik je takođe apelovao na svoj obavještajni tim, koji se sastoji od elemenata iz 17 različitih agencija, "da mi to odmah kaže direktno. Ne tražim da mi uvijate... a kada niste sigurni, recite da niste sigurni".

Biden je rekao "ne mogu da donosim odluke koje treba da donosim, ukoliko ne dobijam najbolje neokrnjene, nepristrasne sudove koje mi možete dati. Ne želim čuti lijepe stvari. Tražim da čujem ono što mislite da je istina".

Te riječi su "velika stvar. To je stvar koju je vjerovatno najviše trebalo da kaže" ovoj određenoj publici, rekla je Harding.

Biden je naglasio da obavještajne agencije ne bi trebalo da budu pod uticajem toga koja politička stranka ima vlast u Kongresu ili u Bijeloj kući. Rekao je da je "toliko vitalno da ste i da budete potpuno oslobođeni bilo kakvog političkog pritiska ili partijskog uticaja".

Biden je obećao da dok je predsjednik neće pokušati da "utiče ili promijeni vaše procjene o tome šta mislite da je situacija sa kojom se suočavamo. Nikada neću politizovati posao koji obavljate. Imate moju riječ u vezi sa tim. To je previše važno za našu zemlju".

Pojavljivanje 46. američkog predsjednika trebalo je djelimično da demonstrira drugačiji odnos sa obavještajnom zajednicom od onog koji je imao njegov prethodnik Donald Trump.

"Mislim da svi možete da uočite svojstven kontrast", rekla je novinarima prethodnog dana sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Trumpov stav prema obavještajnoj zajednici javno se pogoršao nakon što je pristao na Putinovo poricanje zaključka američke vlade da se Kremlj miješao u predsjedničke izbore 2016. godine. Trump, republikanac, na tim izborima je tesno pobijedio izazivača, kandidatkinju Demokratske stranke Hillary Clinton.

Federalne agencije traže od službenika da nose maske, razmatra se i obavezna vakcinacija

Doktor Dr. Brian Monahan, pomoćni ljekar Capitola, sa predsjedavajućom Predstavničkog doma Nancy Pelosi, 18. decembrar 2020.

Američki Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) saopštio je u srijedu da će svi zaposleni, bez obzira na to da li su vakcinisani, morati da nose maske u zatvorenom prostoru i da drže fizičku distancu. 

Sekretarijat, u kojem radi više od 240.000 zaposlenih, pozvao se na nalog kancelarije Bijele kuće za menadžment i budžet "da se osigura bezbjednost naše radne snage". Druge federalne agencije takođe slijede primjer DHS.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u utorak su izmijenili smjernice za nošenje maski i preporučili da i vakcinisani građani ponovo pokrivaju lice u zatvorenom prostoru u dijelovima Sjedinjenih Država gdje postoji visoka stopa prenošenja Covida-19.

Moguća obavezna vakcinacija za federalne službenike - bez obzira na brzinu prenošenja u njihovom području - jedna je od opcija koju razmatra Bidenova administracija, izjavila je osoba upoznata s planovima koja je govorila pod uslovom anonimnosti, govoreći o stvarima koje trek treba da budu objavljene. Očekuje se da će Bijela kuća objaviti konačnu odluku nakon završetka analize politike ove nedjelje.

Prema analizi federalne Kancelarije za upravljanje i budžet, 2020. godine bilo je više od 4,2 miliona federalnih radnika širom zemlje, uključujući i one u vojsci.

Predsjednik Joe Biden sugerisao je u utorak da se proširenje te obaveze na cjelokupnu federalnu radnu snagu "razmatra", ali nije ponudio više detalja. Odjeljenje za boračka pitanja postalo je u ponedjeljak prva federalna agencija koja zahtijeva vakcinaciju od svojih zdravstvenih radnika.

Širi zahtjev koji se razmatra bio bi najznačajniji pomak Bidenove administracije ove nedjelje jer se Bijela kuća bori sa porastom broja slučajeva koronavirusa i hospitalizacije širom zemlje usljed širenja delta varijante i probojnih infekcija među vakcinisanim Amerikancima.

U utorak je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) promijenio svoje smjernice za nošenje maski i saopštio i rekli da bi svi Amerikanci koji žive u područjima sa značajnom ili visokom stopom prenosa koronavirusa trebalo da nose maske u zatvorenom prostoru, bez obzira na to da li su vakcinisani.

I baš tako, maske su se vratile i u Bijelu kuću.

Do utorka popodne, kada su najnoviji podaci CDC-a ustanovili da se Washington DC suočava sa značajnim stopama prenošenja virusa, od osoblja Bijele kuće zatraženo je da od srijede počnu da nose maske u zatvorenom. Predstavnici štampe su zamoljeni da slijede njihov primjer, a osoblje i izvještači koji su ostali u Bijeloj kući stavili su maske.

Pomoćnik potpredsjednice Kamale Harris podijelio je maske novinarima koji su izvještavali o njenim aktivnostima ranije tog dana, tražeći da ih obuku prije nego što uđu u prostoriju gdje je ona imla sastanak sa liderima indijanskim liderima o biračkom pravu.

Maske su takođe ponovo obavezne i u Predstavničkom domu.

Pozivajući se na nova uputstva CDC -a, pomoćni ljekar Capitola, Brian P. Monahan​, izdao je u kasno u utorak dopis kojim se ponovo uspostavlja zahtjev za nošenjem maske koji važi za sve pojedince, vakcinisane ili ne, prilikom ulaska u prostorije Predstavičkog doma ili druge unutrašnje prostore u kompleksu kada su prisutni drugi. Kazne koje su utvrđene u skladu sa prethodnim kućnim redom mogu se izreći prijestupnicima, mada će biti dozvoljeni izuzeci kada se zakonodavcima da da govore tokom procedura.

U Senatu, koji ima mnogo manje članova, maske se preporučuju, ali nisu potrebne za salu za sjednice i druge zatvorene prostore.

"Svi pojedinci bi trebalo da nose dobro namještenu medicinsku filtracionu masku", napisao je Monahan u sličnom pismu koje je dobio Associated Press.

Biden je odbacio zabrinutost da bi nove smjernice CDC-a za nošenje maske mogle da stvore zabunu kod Amerikanaca, rekavši da su oni koji ostaju nevakcinisani oni koji "siju ogromnu konfuziju".

"Što više učimo, što više saznajemo o ovom virusu i delta varijanti, to moramo biti zabrinuti. I samo jedno znamo sigurno - da se ostalih 100 miliona ljudi vakcinisalo bili bi u sasvim drugom svijetu", rekao je Biden novinarima nakon što je u utorak razgovarao sa zaposlenima u obavještajnoj zajednici u Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe.

Ali novi udarac po pitanju nošenja maski i vakcinaciji - samo dan ranije, sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki izbjegla je pitanja o tome zašto administracija tek treba da zahtijeva vakcine za savezne radnike - odražava neizvjesnost oko koronavirusa.

Različite državne i lokalne vlade, privatne kompanije, rukovodioci bolnica i univerziteti širom zemlje vratili su se posljednjem obaveznom nošenju maske i uveli obaveznu vakcinaciju tokom posljednjih mjeseci, ali samo 60 odsto odraslih Amerikanaca je potpuno vakcinisano, a najnoviji talas koronavirusa posebno teško pogađa one zajednice sa niskim stopama vakcinacije. Na državnom nivou ukupno je u prosjeku više od 57.000 novih slučajeva dnevno i 24.000 hospitalizacija zbog Covida-19.

Ali Bidenova administracija je do sada izbjegavala da uvede obaveznu vakcinaciju za svoje zaposlene - djelimično i zato što su zvaničnici oprezni u daljoj politizaciji već ionako teškog pitanja jer postoji se suviše oštro suprotstavljaju obaveznoj vakcinaciji.

Psaki je u utorak priznala da su zvaničnici administracije svjesni rizika da bi Bidenova podrška obaveznoj vakcinaciji za vakcine mogla ojačati protivljenje vakcinama među njegovim protivnicima.

"Predsjednik svakako priznaje da on nije uvijek pravi glas za svaku zajednicu o prednostima vakcinacije, zbog čega smo uložili onoliko koliko imamo u lokalne glasove i osnaživanje lokalnih glasova od povjerenja", rekla je ona.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG