Linkovi

Izdvojeno

Reakcije iz Washingtona i Brisela na tenzije u BiH: SAD se moraju više uključiti

Analitičari: Dodikove prijetnje nisu novost, krize u regionu su povezane
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:02 0:00

Bosanskohercegovačka javnost gotovo je svakodnevno izložena zapaljivim izjavama Milorada Dodika o prenosu nadležnosti sa države na Republiku Srpsku (RS), nezavisnosti tog entiteta i neodrživosti Bosne i Hercegovine (BiH).

Iako za sada sve uglavnom ostaje na prijetnjama, a analize, poput one koju je napravila Balkanska istraživačka mreža BiH, pokazuju da Dodikove riječi nisu utemeljene na činjenicama, sagovornici Glasa Amerike kažu da njegovo ponašanje predstavlja prijetnju po sigurnost i stabilnost u BiH.

Analitičari iz Washingtona i Brisela koji pažljivo prate dešavanja u BiH navode da je najnovija eskalacija zapravo samo nastavak problema koji već dugo traju.

„Dodik radi ono što je godinama obećavao da će učiniti. Gura državu ka podjeli“, kaže Daniel Serwer, profesor škole naprednih međunarodnih studija na Univerzitetu Johns Hopkins u Washingtonu.

Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu američke organizacije International Republican Institute, ima slično mišljenje: „Već smo gledali ovu predstavu. Dodik je uputio mnogo prijetnji o odcjepljenju, koje naravno nisu dobrodošle.“

Toby Vogel, viši suradnik organizacije Democratization Policy Council, za Glas Amerike je govorio iz Brisela. Kao uzrok problema vidi to što se Zapad ranije nije oštrije suprotstavljao prijetnjama po BiH: “Mislim da je neposredni razlog ovome to što ni Sjedinjene Države (SAD) ni Evropska unija (EU) nisu potiskivale eskalirajuće napade na jedinstvo BiH u posljednjih nekoliko godina. Ovo je dugoročan trend, mislim da je vidljiv otkad je EU od SAD i OHR-a preuzela vođenje takozvane međunarodne zajednice u BiH.“

Uloga Srbije i Rusije u regionalnim krizama

Uprkos oštroj Dodikovoj retorici, posebno protiv SAD, McCarthy ukazuje na značajnu kontradiktornost: „Njegova stranka SNSD je glasala za obnovu mandata na državnom nivou, oružanim snagama, pravosuđu itd. A ovdje Dodik govori da želi da se povuče iz vojske na državnom nivou, iz pravosuđa, iz poreske uprave. Tako da to pomalo izgleda kao šizofreno ponašanje.“

Prema McCarthyevim riječima, primjetno je da Dodik nema apsolutnu podršku: „Ali ono što mi je također bilo zanimljivo je izjava predsjednika Vučića da se ne može raditi ništa što bi bilo protivno ustavu Bosne, na državnom nivou.“

Ipak, Serwer navodi da Dodik osim iz Rusije dobija poticaje upravo iz Srbije, dodajući da se čini kako ga je Beograd nekada sputavao jer je smatrao da mu ovakvo ponašanje može ugroziti članstvo u EU. „Međutim, Vučić je ocijenio da su izgledi Srbije za pristupanje EU predaleko u budućnosti da bi se on brinuo oko toga“, zaključuje Serwer. „Tako da nema više motiva da zaustavi Dodika i njegova ideja o srpskom svijetu, o velikoj Srbiji, to je ista ideja.“

Takve ideje, kaže Serwer, znače „uništenje nekoliko država na Balkanu, znače rat, znače smrt, znače izbjeglice. Zapadne države to ne bi trebale željeti, Evropa i SAD bi se trebali čvrsto tome protiviti i planirati kako će to izbjeći.“

Analitičari se slažu u stavu da su tenzije u regionu povezane međusobno, ali i sa zaoštravanjem odnosa između NATO-a i Rusije.

„Ne sumnjam da su događaji koje smo proteklih sedmica i mjeseci vidjeli na Cetinju u Crnoj Gori ili na sjeveru Kosova i u RS povezani“, kaže Vogel. „Svi oni imaju primarnu i sekundarnu stranu koja ima koristi od toga: Srbiju i predsjednika Vučića i Rusiju. Tako da mi je teško povjerovati da su to samo neke vrste spontanih manifestacija lokalnih nezadovoljstava ili nešto slično.“

Kao poseban problem Vogel navodi to što mu se čini da određene članice EU, poput Mađarske i Slovenije, „ohrabruju Vučića u pokušajima da ponovo stvori neku vrstu srpskog svijeta, kako god to izgledalo u praksi“.

McCarthy posebno ističe ulogu Moskve u dešavanjima u regionu: „Ovo je jeftin način za Rusiju da posije razdor i potkopa poziciju Zapada, EU i Washingtona na Zapadnom Balkanu. (…) Rusija nikada neće propustiti priliku da podijeli međunarodnu zajednicu, posebno Vijeće za implementaciju mira, o načinima na koje stvari mogu krenuti naprijed u Bosni.“

Moskva je bila protiv toga da Christian Schmidt postane visoki predstavnik u BiH, napominje McCarthy, dodajući da su zbog toga Rusi ljuti, te „sada traže priliku da među sve unesu podjele, te potaknu Dodika da učini ono što trenutno radi.“

Sagovornici Glasa Amerike upozoravaju na mogućnost da upravo zbog toga Rusija ili Kina ulože veto u Vijeću sigurnosti UN-a kada se u novembru bude odlučivalo o produženju mandata EUFOR/ALTHEA misije u BiH.

„To bi bio vrlo ozbiljan udarac za međunarodnu ulogu u BiH, i mislim, što je i važnije, za sigurno i zaštićeno okruženje za čije održavanje EUFOR ima mandat“, navodi Vogel, dodajući da ova misija ni sada nije dovoljno snažna. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku se ne može znati da li će do veta doći, ali opasnost od toga nikada nije bila veća.

Vogel i Serwer se slažu da u ovom trenutku ne vide jasan rezervni plan, ali i da bi za dugoročno održavanje mira bilo važno rasporediti NATO trupe u Brčkom, koje spaja dva dijela RS.

EU nema volju da se suprotstavi

Analitičari kao značajan problem ističu blage reakcije iz EU, ali i činjenicu da u EU ne postoji jedinstven stav kada je riječ o Zapadnom Balkanu i BiH.

Kao primjer, Vogel navodi nedavnu izjavu ministara vanjskih poslova zemalja članica EU „u kojoj žale zbog političke krize u zemlji i pozivaju sve političke lidere da se odreknu provokativne retorike i podjela, uključujući i dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta BiH.“

„Kao da se radi o apstraktnim prijetnjama“, nastavlja Vogel. „Postoje konkretni lideri koji upućuju ove prijetnje - Milorad Dodik, uz podršku predsjednika Vučića. A EU ih čak i ne uspijeva spomenuti u saopštenju. Tako da ne vidim veliku volju da se tome suprotstavi. Mislim da se u Briselu nadaju da je ovo samo lokalizirana kriza koja će se smiriti.“

Serwer kaže da je važna saradnja SAD i EU, navodeći kao primjer zajedničko saopštenje nakon sastanka državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika EU Josepa Borrella. „To ni u kom slučaju nije savršena izjava, jasno je razvodnjena u odnosu na ono što se možda Amerikancima sviđalo, ali je bolje nego ništa. Važno je da Evropljani i Amerikanci budu na istoj valnoj dužini i da na odgovarajući način reagiraju na stvarne prijetnje.“

Prema Vogelovim riječima, problem EU je u tome što nikada nije koristila moći koje su joj na raspolaganju: „Nikada nije koristila restriktivne mjere protiv ljudi, protiv lidera u BiH iako već deset godina ima načine za to. Prije deset godina je najavila da će to učiniti ako dođe do prijetnje miru, suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Ako Dodikove prijetnje nisu takva prijetnja, ne znam šta bi drugo bilo. Ipak, EU nije voljna djelovati.“

„Mislilo se da će politika proširenja EU stvoriti poticaj za političke lidere da se ponašaju na konstruktivan način, ali imamo 15 godina akumuliranih dokaza da to nije slučaj“, dodaje Vogel. „Ipak, nikada nije bilo revizije politike, nikada nije bilo korekcije kursa.“

SAD trebaju imati konkretan plan

McCarthy kaže da je neophodna veća uključenost SAD: „Nadam se da ćemo to vidjeti, s obzirom na činjenicu da je proširenje EU za zemlje kandidatkinje Zapadnog Balkana prilično zaustavljeno. Tako da su ovdje potrebne SAD, ne samo diplomatski, nego i kroz stalni vojni angažman, te veća američka ulaganja.“

Kao primjer postojanja želje da se poveća uloga SAD, McCarthy vidi to što su u proteklim sedmicama za veoma važne pozicije kandidovane diplomate sa velikim iskustvom u regionu. Gabriel Escobar postao je specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan, dok je James O’Brien u State Departmentu nominovan za mjesto koordinatora za sankcije. Za novog američkog ambasadora u BiH nominovan je Michael Murphy, a u Srbiji – Cristopher Hill.

Ostali sagovornici Glasa Amerike to također vide kao ohrabrujući znak. Ipak, Serwer navodi da nisu dovoljna samo imenovanja.

„Bidenova administracija je jasno postavila svoje ciljeve: suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja Zapadnog Balkana, uključujući posebno Kosovo i BiH, kao i perspektiva NATO-a i EU za one zemlje koje to žele“, objašnjava Serwer. „Ono što nije jasno je kako će oni doći do tih ciljeva sa mjesta na kojem se sad nalazimo. To im je sada potrebno, ozbiljan plan, operativni plan koji će nas približiti tim ciljevima u narednih nekoliko godina. To je vrlo težak zadatak.“

Vogel kaže da Washington još uvijek pitanja o Balkanu prepušta EU: „I dalje se nadaju da će EU i SAD zajedno riješiti situaciju bez da se moraju baviti temeljnim uzrocima i problematičnim ličnostima i liderima koji pokreću pogoršanje i eskalaciju.“

„Bio bih vrlo oprezan u predviđanju da SAD imaju plan i da će ga uskoro implementirati“, pesimističan je Vogel. „Mislim da Washington nema plan. Mislim da Washington želi tišinu na Zapadnom Balkanu kako bi se mogao usredotočiti na ono što vidi kao najhitnija pitanja u vezi sa svojim nacionalnim interesima. A Zapadni Balkan nije među njima.“

See all News Updates of the Day

Rat tarifama budi strah od recesije

Predsjednik Donald Trump izlazi iz Ovalne kancelarije kako bi krenuo na Marine One na južnom travnjaku Bijele kuće u Washingtonu, 28. februara 2025.
Predsjednik Donald Trump izlazi iz Ovalne kancelarije kako bi krenuo na Marine One na južnom travnjaku Bijele kuće u Washingtonu, 28. februara 2025.

Nove tarife na uvoz, i strah od moguće inflacije, dovele su do pada tržišta dionica u Sjedinjenim Državama, a najveće varijacije u vrijednostima su zabilježene tijekom razmjene prijetnjama između Amerike i Kanade.

Drugi dan zaredom pada vrijednost na burzama.

Predsjednik Trump je zaprijetio dvostrukim dažbinama na kanadske metale, nakon što je Kanada zaprijetila da će značajno povisiti cijenu struje koja iz te zemlje stiže u nekoliko saveznih država. Na kraju jučerašnjeg dana obojica lidera su popustili, međutim, burze su ostale nemirne.

Američki predsjednik i dalje planira nametnuti tarife na kanadsku robu u iznosu od 25 posto, u cilju agresivnije promocije proizvoda napravljenih u Americi.

"Ono što je najbolje sada učiniti jest da osiguramo da se proizvodnja vrati u našu zemlju, nećemo više dozvoliti da nam se smiju”, kazao je predsjednik Trump.

U posljednjih 36 godina je Ramon Pereiras vodio restoran Taberna del Alabardero. Njegov biznis je preživio Covid, kao i povećane trgovinske tarife tijekom prvog Trumpovog mandata.

“Sjećate se 2018, 2020? Biće na kraju sve u redu, ma znate da je politička igra”, smatra Pereiras.

Burzovni index koji oslikava stanje u industriji, Dow Jones, pao je 900 podioka u ponedjeljak, i gotovo 500 podioka jučer.

Roger Frechette je odmah primijetio pad na svom penzionom fondu koji se oslanja na dionička ulaganja.

“Nije lako vidjeti kako vrijednost opada velikom brzinom. Meni se čini da je u mom slučaju izgubljeni dobitak koji se nakupio u posljednju godinu dana” govori Frechette, a građanin po imenu Michael dodaje:

“Ljudi odmah skaču na prvu, i mislim da pretjeruju u reakciji, pričekajmo pa ćemo vidjeti…Treba pričekati recimo 30-tak dana da se tačno vidi kakvi su efekti tarifa i sve ostalo, jer, i predsjednik Trump često mijenja mišljenje i poteze, zato – ko zna?.”

Financijski stručnjaci kažu, međutim, da burze reagiraju negativno kada stvari nisu predvidive.

“Teško je investitorima i biznisima, al ii potrošačima da budu sigurni u to šta će novi potezi biti u danima koji dolaze. Ja smatram da imati veći izvjesnost može puno pomoći u ovoj situaciji”, objašnjava Layna Mosely, profesorica sa Univerziteta Princeton.

Kada su ga pitali da li se boji recesije, Trump je odgovorio da uopće ne misli da će do nje doći. No, mnogi samo prate burze kako bi znali odgovor na to pitanje.

Američko-ukrajinski razgovori: Kijev podržava predloženi 30-dnevni prekid vatre u ratu s Rusijom

Američki državni sekretar Marko Rubio, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, šef ukrajinskog predsjedničkog ureda Andriy Yermak održali su sastanak u Džedi, 11. marta 2025.
Američki državni sekretar Marko Rubio, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, šef ukrajinskog predsjedničkog ureda Andriy Yermak održali su sastanak u Džedi, 11. marta 2025.

Američki i ukrajinski zvaničnici sastali su se u utorak u Džedi, u Saudijskoj Arabiji, na razgovorima o naporima da se okonča rat Rusije s Ukrajinom, pri čemu su obje strane rekle da Kijev podržava 30-dnevni prekid vatre koji su predložili SAD.

U zajedničkom saopćenju objavljenom nakon razgovora navodi se: “Ukrajina je izrazila spremnost da prihvati prijedlog SAD-a za uvođenje trenutnog, privremenog prekida vatre od 30 dana, koji se može produžiti zajedničkim dogovorom strana, a koji podliježe prihvaćanju i istovremenoj implementaciji od strane Ruske Federacije. Sjedinjene Države će prenijeti Rusiji da je ruski reciprocitet ključ za postizanje mira.

Dodaje se da će SAD odmah ukinuti pauzu u razmjeni obavještajnih podataka i nastaviti pružanje sigurnosne pomoći Ukrajini.

Američki državni sekretar Marco Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvodili su američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije učestvovao na sastancima u utorak, a Ukrajinu su predstavljali šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.

Yermak je novinarima neposredno prije početka sastanka u utorak rekao da je Ukrajina spremna "učiniti sve da postigne mir".

Na pitanje da li Ukrajina traži sigurnosne garancije, Yermak je rekao 'da' i da Ukrajina želi osigurati da Rusija nikada ne ponovi svoju agresiju.

S lijeva, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, šef kabineta predsjednika Volodymyr Zelenskyy Andriy Yermak i ministar odbrane Rustem Umerov tokom razgovora sa američkim zvaničnicima u Džedi, Saudijska Arabija, 11. marta 2025. (Nike Ching/VOA)
S lijeva, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, šef kabineta predsjednika Volodymyr Zelenskyy Andriy Yermak i ministar odbrane Rustem Umerov tokom razgovora sa američkim zvaničnicima u Džedi, Saudijska Arabija, 11. marta 2025. (Nike Ching/VOA)

Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.

Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.

“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je sav pojam pauze u pomoći, općenito, nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.

“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.

Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.

Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.

Dogovor o mineralima?

Tramp je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.

Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.

Američki državni sekretar Marco Rubio, desno, i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz razgovaraju s ukrajinskim zvaničnicima u Džedi, Saudijska Arabija, 11. marta 2025.
Američki državni sekretar Marco Rubio, desno, i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz razgovaraju s ukrajinskim zvaničnicima u Džedi, Saudijska Arabija, 11. marta 2025.

Nakon razgovora od utorka, u zajedničkom saopštenju navodi se da su se obje strane složile da "što je prije moguće sklope sveobuhvatni sporazum za razvoj kritičnih rudnih resursa Ukrajine kako bi se proširila ukrajinska ekonomija i garantirao dugoročni prosperitet i sigurnost Ukrajine".

Očekivalo se da će Trump i Zelenski prošlog mjeseca potpisati sporazum o tom pitanju, ali je otkazan nakon njihovog napetog sastanka u Ovalnom uredu 28. februara.

Za Rubija, ovo je druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Ukrajina će predstaviti mirovni plan u američkim pregovorima

Američki državni sekretar Marco Rubio (drugi slijeva) i šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andriy Yermak (prvi s desna) sastaju se u Džedi, Saudijska Arabija, 11. marta 2025.
Američki državni sekretar Marco Rubio (drugi slijeva) i šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andriy Yermak (prvi s desna) sastaju se u Džedi, Saudijska Arabija, 11. marta 2025.

Očekuje se da će ukrajinski zvaničnici predstaviti djelomični plan prekida vatre s Rusijom tokom razgovora u utorak s američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji.

Ukrajinski plan uključuje zaustavljanje raketnih udara dugog dometa i primirje koje pokriva Crno more.

Očekuje se da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy ne učestvuje na sastancima u utorak, a Ukrajinu će predstavljati šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.

Zelenski je rekao na X uoči pregovora da se Ukrajina nada "praktičnim ishodima".

Američki državni sekretar Marko Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvode američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.

Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.

“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je čitav pojam pauze u pomoći nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.

“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.

Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.

Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.

Dogovor o mineralima?

Trump je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.

Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.

Ali Rubio je pojasnio da postizanje dogovora o ukrajinskim mineralnim resursima nije bio primarni fokus razgovora u utorak.

“Još uvijek ima više detalja za razradu, a u ovom trenutku vjerovatno – umjesto memoranduma o razumijevanju – samo želimo da potpišemo konkretan sporazum. A za to bi trebalo malo više vremena”, rekao je novinarima.

“Ne bih prejudicirao sutra po tome da li imamo ili nemamo dogovor o mineralima. ... To je važna tema, ali nije glavna tema na dnevnom redu”, dodao je Rubio.

Rubio je takođe zaslužan za konstruktivnu ulogu Britanije i Francuske u pregovorima sa Ukrajinom.

On je za Glas Amerike rekao da nije bilo razgovora o tome da Kina igra ulogu u poslijeratnom očuvanju mira i obnovi Ukrajine.

Ovo je Rubijeva druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters

Rubio: Dodik ugrožava sigurnost Bosne i Hercegovine

Marco Rubio, američki državni sekretar
Marco Rubio, američki državni sekretar

Američki državni sekretar Marco Rubio reagovao je na posljednje istupe predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji je u srijedu potpisao ukaze o proglašenju neustavnih zakona koji su usvojeni na sjednici skupštine tog bh. entiteta, a kojima se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS BiH.

Rubio je u objavi na platformi X napisao da djelovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podriva institucije Bosne i Hercegovine i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost.

„Naša vlada poziva političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju”, napisao je u objavi američki državni sekretar Marco Rubio.

Tužilaštvo BiH je objavilo u četvrtak da vodi istragu zbog napada na ustavni poredak, dan nakon što je predsjednik entiteta RS Milorad Dodik potpisao ukaz o proglašenju zakona kojim se Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, VSTV-u BiH i SIPA-i zabranjuje djelovanje u tom entitetu.

Prema Krivičnom zakonu BiH, najmanja propisana kazna za ovo krivično djelo je pet godina zatvora uz zabranu političkog djelovanja.

Iako Tužilaštvo BiH nije govorilo o imenima, Dodik je na platformi X potvrdio da je dobio poziv Tužilaštva BiH za saslušanje u svojstvu osumnjičenog za napad na ustavni poredak. Obećao je da se neće odazvati.

Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, nadležni sud, a u hitnim slučajevima i tužilac, izdaje naredbu za dovođenjem, koju izvršava sudska policija.

Trump razmatra sankcije i carine protiv Moskve zbog ruskih žestokih napada

Stambena zgrada u Pokrovsku oštećena u ruskom napadu. (Foto: REUTERS/Inna Varenytsia)
Stambena zgrada u Pokrovsku oštećena u ruskom napadu. (Foto: REUTERS/Inna Varenytsia)

Predsjednik Donald Trump rekao je u petak da "snažno razmatra" da uvede sankcije, uključujući i bankarskom sektoru, i tarife Rusiji dok sa Ukrajinom ne postigne sporazum o prekidu vatre i miru.

Trump je prethodno privremeno obustavio vojnu pomoć i slanje obavještajnih podataka Ukrajini, da bi izvršio pritisak na Kijev da pristane na primirje, nakon žučne polemike sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prije nedelju dana.

"Na osnovu činjenice da Rusija trenutno apsolutno žestoko napada Ukrajinu na ratištu, snažno razmatram bankarske sankcije velikog obima, sankcije i tarife Rusiji dok se ne postigne dogovor o primirju i konačni sporazum o miru. Rusiji i Ukrajini poručujem da odmah sjednu za sto, prije nego što bude prekasno. Hvala", napisao je Trump na svojoj mreži "Truth social".

Tramp je bio suočen sa kritikama zbog odnosa prema Ukrajini, uključujući i njegov prošlomjesečni komentar da je Kijev, a ne Rusija, odgovoran za početak rata, prenosi agencija Rojters.

Sjedinjene Države i njihovi partneri su nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Moskvi uveli sveobuhvatne sankcije - uključujući kaznene mjere čiji je cilj da se ograniči ruski profit od nafte i gasa, između ostalog ograničavanjem cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu.

Ruske snage su tokom noći bombardovale ukrajinsku energetsku infrastrukturu raketama i dronovima, saopštili su zvaničnici u petak, nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio da će naredne nedelje biti održani razgovori sa američkim zvaničnicima o kraju rata, prenosi agencija AP.

Ukrajina je bila meta "masovnog" napada raketama i dronovima, napisao je na Faceboooku ministar energetike Herman Haluščenko. Vlasti su saopštile da je povrijeđeno najmanje 10 osoba, među kojima i jedno dijete.

"Rusija pokušava da naškodi Ukrajincima gađanjem energetskih objekata i ne odustaje od cilja da nas ostavi bez svijetla i grijanja i da izazove najveću štetu prosječnim građanima", napisao je Haluščenko.

Rusije je više puta gađala ukrajinsku energetsku infrastrukturu tokom rata, što je poremetilo grijanje i snabdijevanje strujom i vodom. Ukrajinski zvaničnici optužili su Rusiju da zimu koristi kao oružje, da bi podrila moral civila.

Zelenski je u petak dobio podršku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana za ukrajinski prijedlog o prvim koracima ka zaustavljanju rata, uključujući obustavu napada raketama, dronovima i bombama na energetsku i drugu civilnu infrastrukturu. Zelenski je takođe predložio da se obustave borbene operacije u Crnom moru, da bi se omogućila bezbjedna plovidba.

"Podržavamo ideju hitnog prekida vatre i obustavu napada u vazduhu i na moru kao mjere za izgradnju povjerenja između strana", rekao je ukrajinski predsjednik tokom video razgovora sa evropskim liderima.

Zelenski je prvi put sugerisao te početne korake u utorak u objavi na X-u, kada je naveo da je spreman da radi pod "snažnim liderstvom" američkog predsednika na postizanju dugotrajnog mira. Zatim je korake predstavio evropskim saveznicima.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak da su energetske zalihe legitimna meta u ratu, zato što su povezane sa "ukrajinskim vojno-industrijskim kompleksom i proizvodnjom oružja".

Ruska protivvazdušna odbrana je tokom noći oborila 39 ukrajinskih dronova, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.

Rusija je ispalila 67 raketa iz vazduha, sa kopna i mora, i 194 drona, saopštile su ukrajinske vazdušne snage. Primarna meta bili su objekti za vađenje prirodnog gasa.

Ukrajina je prvi put upotrijebila francuske borbene avione Mirage-2000, koji su isporučeni prije mjesec dana, da odbije napade, navele su ukrajinske snage. Kijev takođe ima zapadne lovce F-16.

Ukrajinska odbrana oborila je 34 rakete i 100 dronova, dok do 10 projektila nije stiglo do meta, a 86 bespilotnih letjelica je nestalo sa radara, navodi se u saopštenju.

Zelenski je u četvrtak veče najavio da će otputovati u Saudijsku Arabiju u ponedeljak da se sastane sa prestolonaslednikom Mohammedom bin Salmanom, a da će njegov tim ostati u toj zemlji da razgovara sa američkim zvaničnicima.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG