Linkovi

Izdvojeno

Reakcije iz Washingtona i Brisela na tenzije u BiH: SAD se moraju više uključiti

Analitičari: Dodikove prijetnje nisu novost, krize u regionu su povezane
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:02 0:00

Bosanskohercegovačka javnost gotovo je svakodnevno izložena zapaljivim izjavama Milorada Dodika o prenosu nadležnosti sa države na Republiku Srpsku (RS), nezavisnosti tog entiteta i neodrživosti Bosne i Hercegovine (BiH).

Iako za sada sve uglavnom ostaje na prijetnjama, a analize, poput one koju je napravila Balkanska istraživačka mreža BiH, pokazuju da Dodikove riječi nisu utemeljene na činjenicama, sagovornici Glasa Amerike kažu da njegovo ponašanje predstavlja prijetnju po sigurnost i stabilnost u BiH.

Analitičari iz Washingtona i Brisela koji pažljivo prate dešavanja u BiH navode da je najnovija eskalacija zapravo samo nastavak problema koji već dugo traju.

„Dodik radi ono što je godinama obećavao da će učiniti. Gura državu ka podjeli“, kaže Daniel Serwer, profesor škole naprednih međunarodnih studija na Univerzitetu Johns Hopkins u Washingtonu.

Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu američke organizacije International Republican Institute, ima slično mišljenje: „Već smo gledali ovu predstavu. Dodik je uputio mnogo prijetnji o odcjepljenju, koje naravno nisu dobrodošle.“

Toby Vogel, viši suradnik organizacije Democratization Policy Council, za Glas Amerike je govorio iz Brisela. Kao uzrok problema vidi to što se Zapad ranije nije oštrije suprotstavljao prijetnjama po BiH: “Mislim da je neposredni razlog ovome to što ni Sjedinjene Države (SAD) ni Evropska unija (EU) nisu potiskivale eskalirajuće napade na jedinstvo BiH u posljednjih nekoliko godina. Ovo je dugoročan trend, mislim da je vidljiv otkad je EU od SAD i OHR-a preuzela vođenje takozvane međunarodne zajednice u BiH.“

Uloga Srbije i Rusije u regionalnim krizama

Uprkos oštroj Dodikovoj retorici, posebno protiv SAD, McCarthy ukazuje na značajnu kontradiktornost: „Njegova stranka SNSD je glasala za obnovu mandata na državnom nivou, oružanim snagama, pravosuđu itd. A ovdje Dodik govori da želi da se povuče iz vojske na državnom nivou, iz pravosuđa, iz poreske uprave. Tako da to pomalo izgleda kao šizofreno ponašanje.“

Prema McCarthyevim riječima, primjetno je da Dodik nema apsolutnu podršku: „Ali ono što mi je također bilo zanimljivo je izjava predsjednika Vučića da se ne može raditi ništa što bi bilo protivno ustavu Bosne, na državnom nivou.“

Ipak, Serwer navodi da Dodik osim iz Rusije dobija poticaje upravo iz Srbije, dodajući da se čini kako ga je Beograd nekada sputavao jer je smatrao da mu ovakvo ponašanje može ugroziti članstvo u EU. „Međutim, Vučić je ocijenio da su izgledi Srbije za pristupanje EU predaleko u budućnosti da bi se on brinuo oko toga“, zaključuje Serwer. „Tako da nema više motiva da zaustavi Dodika i njegova ideja o srpskom svijetu, o velikoj Srbiji, to je ista ideja.“

Takve ideje, kaže Serwer, znače „uništenje nekoliko država na Balkanu, znače rat, znače smrt, znače izbjeglice. Zapadne države to ne bi trebale željeti, Evropa i SAD bi se trebali čvrsto tome protiviti i planirati kako će to izbjeći.“

Analitičari se slažu u stavu da su tenzije u regionu povezane međusobno, ali i sa zaoštravanjem odnosa između NATO-a i Rusije.

„Ne sumnjam da su događaji koje smo proteklih sedmica i mjeseci vidjeli na Cetinju u Crnoj Gori ili na sjeveru Kosova i u RS povezani“, kaže Vogel. „Svi oni imaju primarnu i sekundarnu stranu koja ima koristi od toga: Srbiju i predsjednika Vučića i Rusiju. Tako da mi je teško povjerovati da su to samo neke vrste spontanih manifestacija lokalnih nezadovoljstava ili nešto slično.“

Kao poseban problem Vogel navodi to što mu se čini da određene članice EU, poput Mađarske i Slovenije, „ohrabruju Vučića u pokušajima da ponovo stvori neku vrstu srpskog svijeta, kako god to izgledalo u praksi“.

McCarthy posebno ističe ulogu Moskve u dešavanjima u regionu: „Ovo je jeftin način za Rusiju da posije razdor i potkopa poziciju Zapada, EU i Washingtona na Zapadnom Balkanu. (…) Rusija nikada neće propustiti priliku da podijeli međunarodnu zajednicu, posebno Vijeće za implementaciju mira, o načinima na koje stvari mogu krenuti naprijed u Bosni.“

Moskva je bila protiv toga da Christian Schmidt postane visoki predstavnik u BiH, napominje McCarthy, dodajući da su zbog toga Rusi ljuti, te „sada traže priliku da među sve unesu podjele, te potaknu Dodika da učini ono što trenutno radi.“

Sagovornici Glasa Amerike upozoravaju na mogućnost da upravo zbog toga Rusija ili Kina ulože veto u Vijeću sigurnosti UN-a kada se u novembru bude odlučivalo o produženju mandata EUFOR/ALTHEA misije u BiH.

„To bi bio vrlo ozbiljan udarac za međunarodnu ulogu u BiH, i mislim, što je i važnije, za sigurno i zaštićeno okruženje za čije održavanje EUFOR ima mandat“, navodi Vogel, dodajući da ova misija ni sada nije dovoljno snažna. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku se ne može znati da li će do veta doći, ali opasnost od toga nikada nije bila veća.

Vogel i Serwer se slažu da u ovom trenutku ne vide jasan rezervni plan, ali i da bi za dugoročno održavanje mira bilo važno rasporediti NATO trupe u Brčkom, koje spaja dva dijela RS.

EU nema volju da se suprotstavi

Analitičari kao značajan problem ističu blage reakcije iz EU, ali i činjenicu da u EU ne postoji jedinstven stav kada je riječ o Zapadnom Balkanu i BiH.

Kao primjer, Vogel navodi nedavnu izjavu ministara vanjskih poslova zemalja članica EU „u kojoj žale zbog političke krize u zemlji i pozivaju sve političke lidere da se odreknu provokativne retorike i podjela, uključujući i dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta BiH.“

„Kao da se radi o apstraktnim prijetnjama“, nastavlja Vogel. „Postoje konkretni lideri koji upućuju ove prijetnje - Milorad Dodik, uz podršku predsjednika Vučića. A EU ih čak i ne uspijeva spomenuti u saopštenju. Tako da ne vidim veliku volju da se tome suprotstavi. Mislim da se u Briselu nadaju da je ovo samo lokalizirana kriza koja će se smiriti.“

Serwer kaže da je važna saradnja SAD i EU, navodeći kao primjer zajedničko saopštenje nakon sastanka državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika EU Josepa Borrella. „To ni u kom slučaju nije savršena izjava, jasno je razvodnjena u odnosu na ono što se možda Amerikancima sviđalo, ali je bolje nego ništa. Važno je da Evropljani i Amerikanci budu na istoj valnoj dužini i da na odgovarajući način reagiraju na stvarne prijetnje.“

Prema Vogelovim riječima, problem EU je u tome što nikada nije koristila moći koje su joj na raspolaganju: „Nikada nije koristila restriktivne mjere protiv ljudi, protiv lidera u BiH iako već deset godina ima načine za to. Prije deset godina je najavila da će to učiniti ako dođe do prijetnje miru, suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Ako Dodikove prijetnje nisu takva prijetnja, ne znam šta bi drugo bilo. Ipak, EU nije voljna djelovati.“

„Mislilo se da će politika proširenja EU stvoriti poticaj za političke lidere da se ponašaju na konstruktivan način, ali imamo 15 godina akumuliranih dokaza da to nije slučaj“, dodaje Vogel. „Ipak, nikada nije bilo revizije politike, nikada nije bilo korekcije kursa.“

SAD trebaju imati konkretan plan

McCarthy kaže da je neophodna veća uključenost SAD: „Nadam se da ćemo to vidjeti, s obzirom na činjenicu da je proširenje EU za zemlje kandidatkinje Zapadnog Balkana prilično zaustavljeno. Tako da su ovdje potrebne SAD, ne samo diplomatski, nego i kroz stalni vojni angažman, te veća američka ulaganja.“

Kao primjer postojanja želje da se poveća uloga SAD, McCarthy vidi to što su u proteklim sedmicama za veoma važne pozicije kandidovane diplomate sa velikim iskustvom u regionu. Gabriel Escobar postao je specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan, dok je James O’Brien u State Departmentu nominovan za mjesto koordinatora za sankcije. Za novog američkog ambasadora u BiH nominovan je Michael Murphy, a u Srbiji – Cristopher Hill.

Ostali sagovornici Glasa Amerike to također vide kao ohrabrujući znak. Ipak, Serwer navodi da nisu dovoljna samo imenovanja.

„Bidenova administracija je jasno postavila svoje ciljeve: suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja Zapadnog Balkana, uključujući posebno Kosovo i BiH, kao i perspektiva NATO-a i EU za one zemlje koje to žele“, objašnjava Serwer. „Ono što nije jasno je kako će oni doći do tih ciljeva sa mjesta na kojem se sad nalazimo. To im je sada potrebno, ozbiljan plan, operativni plan koji će nas približiti tim ciljevima u narednih nekoliko godina. To je vrlo težak zadatak.“

Vogel kaže da Washington još uvijek pitanja o Balkanu prepušta EU: „I dalje se nadaju da će EU i SAD zajedno riješiti situaciju bez da se moraju baviti temeljnim uzrocima i problematičnim ličnostima i liderima koji pokreću pogoršanje i eskalaciju.“

„Bio bih vrlo oprezan u predviđanju da SAD imaju plan i da će ga uskoro implementirati“, pesimističan je Vogel. „Mislim da Washington nema plan. Mislim da Washington želi tišinu na Zapadnom Balkanu kako bi se mogao usredotočiti na ono što vidi kao najhitnija pitanja u vezi sa svojim nacionalnim interesima. A Zapadni Balkan nije među njima.“

See all News Updates of the Day

Izbori u BiH | Generalne informacije

Elections Bosnia 2022

02. oktobra 2022. građani BiH biraju 518 članova i članica različitih organa vlasti. Birališta se otvaraju u 7, a zatvaraju u 19 sati.

organ vlastibroj članova/članicanačin izbora
Predsjedništvo BiH3direktni izbor
Parlament BiH42iz FBiH 28 (21 direktno i 7 kompenzacijski mandati), iz RS 14 (9 direktno i 5 kompenzacijski mandati)
Parlament FBiH9873 direktno i 25 kompenzacijski mandati
Predsjednik i potpredsjednici RS3direktni izbor
Narodna skupština RS8363 direktno i 20 kompenzacijski mandati
Unsko-sanski Kanton30direktni izbor
Posavski Kanton21direktni izbor
Tuzlanski Kanton35direktni izbor
Zeničko-Dobojski Kanton35direktni izbor
Bosansko-podrinjski Kanton-Goražde25direktni izbor
Srednjobosanski Kanton30direktni izbor
Hercegovačko-neretvanski Kanton30direktni izbor
Zapadnohercegovački Kanton23direktni izbor
Kanton Sarajevo35direktni izbor
Kanton 1025direktni izbor

Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti:

Predsjedništvo BiH10 kandidata
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH752 kandidata
Predstavnički dom Parlamenta FBiH1.230 kandidata
Narodna skupštinu Republike Srpske1.429 kandidata
Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske31 kandidat
Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine3.806 kandidata

Na opštim izborima 2. oktobra građani Bosne i Hercegovine (BiH) biraju članove Predsjedništva BiH, poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, poslanike u parlamentima dva entiteta, Republici Srpskoj (RS) i Federaciji BiH, te poslanike u deset kantona u Federaciji BiH.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, za učešće na Općim izborima 2022. godine, ovjereno je 145 političkih subjekata - 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija.

Međutim, na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se 8 stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a 10 političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste.

Dakle, ukupno 127 političkih subjekata - 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata će se naći na glasačkim listićima na Općim izborima u BiH 2022. godine.

Izbori u BiH | Kako pravilno glasati?

Elections Bosnia 2022

Punoljetni građani Bosne i Hercegovine biraju članove Predsejdništva BiH, parlamentarne skupštine BiH, entitetskih, i u Federaciji BiH kantonalnih skupština.

Punoljetni građani Bosne i Hercegovine (BiH) na Općim izborima 2. oktobra glasat će za tri člana Predsjedništva BiH i 42 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Pored toga, glasaju i za poslanike u entitetskim skupštinama.

U Parlamentu entiteta Federacija BiH izabrat će 98 zastupnika, a 83 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Građani Federacije BiH glasaju i za ukupno 289 zastupnika u skupštinama deset kantona.

U Republici Srpskoj birat će i predsjednika i dva potpredsjednika tog bosanskohercegovačkog entiteta.

Četiri glasačka listića

Biračka mjesta se otvaraju u 7.00 sati, a zatvaraju u 19.00 sati. Svim osobama koje se zateknu na biračkome mjestu u 19.00 sati bit će omogućeno da glasaju.

Član biračkog odbora koji izdaje glasačke listiće je po zakonu obavezan uputiti svakog birača kako pravilno popuniti glasačke listiće.

Ako birač ošteti ili pogrešno popuni listić, može tražiti da mu se izda novi. Svaki birač ima pravo u zapisnik o radu biračkog odbora unijeti svoja zapažanja, naprimjer, ako uoči nepravilnosti. Svaki glasački listić birač mora jedan po jedan ubaciti u glasačku kutiju.

Građani entiteta Federacija BiH članove Predsjedništva BiH biraju tako što označe (znakom "X", kvačicom, zaokruže kvadratić ili zaokruže ime) samo jednog kandidata za bošnjačkog ili hrvatskog člana.

Građani Republike Srpske glasaju za samo za jednog kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH. Bošnjaci i Hrvati ne mogu biti kandidati u Republici Srpskoj, kao ni Srbi u Federaciji BiH. Kandidati ne mogu biti ni oni koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici ova tri konstitutivna naroda.

Ako birač označi dva ili više kandidata, listić je nevažeći. Izabrani su oni koji osvoje najviše glasova.

Svi građani Republike Srpske na posebnom glasačkom listiću glasaju za predsjednika i dva potpredsjednika tog entiteta. Na listiću su imena svih kandidata, bez obzira na nacionalnost.

Birači mogu označiti samo jednog kandidata, jer je u suprotnom glasački listić nevažeći.

Izabrana su tri kandidata s najvećim brojem glasova koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi), s tim što je onaj s najvećim brojem glasova predsjednik, a druga dva potpredsjednici ovog entiteta.

Građani u dva entiteta na posebnim glasačkim listićima glasaju i za zastupnike u državnom parlamentu.

Liste kandidata su različite za svaku od pet izbornih jedinica u Federaciji BiH iz koje se bira 28 zastupnika, i tri izborne jedinice u Republici Srpskoj iz koje se bira 14 zastupnika.

Građani u Federaciji BiH glasaju na posebnom glasačkom listiću i za 98 zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH koja je u ovom slučaju podijeljena na 12 izbornih jedinica.

Građani u Republici Srpskoj na posebnom glasačkom listiću glasaju za 83 zastupnika u Narodnoj skupštini tog entiteta koji je podijeljen na devet izbornih jedinica.

U Federaciji BiH građani na posebnim glasačkim listićima biraju i ukupno 289 zastupnika u skupštinama deset kantona, čiji se broj razlikuje od kantona do kantona.

Građani za članove državnog, entitetskih i kantonalnih parlamenata mogu glasati na više načina.

Mogu označiti samo jednu političku stranku, koaliciju ili nezavisnog kandidata.

Pored toga, mogu označiti samo jednu političku stranku i dodatno označiti jednog ili više kandidata te iste političke stranke ili koalicije.

Također se može označiti jedan ili više kandidata samo jedne stranke ili koalicije, a ne mora označiti ime stranke.

Ako označe više stranaka ili više kandidata različitih stranaka, glasački listić je nevažeći.

Građani Brčkog su izuzetak

Birači iz Brčko distrikta BiH, treće administrativne jedinice u ovoj zemlji, glasaju drugačije u odnosu na ostatak BiH.

Za razliku od ostalih građana u BiH, koji osim državljanstva BiH imaju i "entitetsko državljanstvo" Federacije BiH ili Republike Srpske, u Brčko distriktu građani se moraju prije izbora opredijeliti koje će entitetsko državljanstvo uzeti, a koje mogu uvijek promijeniti.

Oni koji su uzeli entitetsko državljanstvo Federacije BiH glasaju kao i građani koji žive u tom entitetu za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva, državne zastupnike s liste za Federaciju BiH (izborna jedinica 5), te entitetske zastupnike (izborna jedinica 2). Građani Brčkog ne glasaju za kantonalni nivo.

Oni s entitetskim državljanstvom Republike Srpske glasaju za srpskog člana Predsjedništva, državne zastupnike s lista za Republiku Srpsku (izborna jedinica 2), entitetskog (pot)predsjednika i zastupnike, te zastupnike u Narodnoj skupštini tog entiteta (izborna jedinica 6).

Kako naći svoje biračko mjesto?

Biračko mjesto je uglavnom najbliža škola, vrtić ili sportska dvorana. Koje je njegovo biračko mjesto, birač može provjeriti na internetskoj stranici Centralne izborne komisije (CIK) BiH izbori.ba u rubrici "Da li ste registrirani?". Pored toga, provjera se može uraditi i lično u općinskom Centru za birački spisak ili ako se pozove CIK BiH na broj 033/251-331 ili 033/251-332.

Postoji mogućnost i slanja SMS poruke s jedinstvenim matičnim brojem na 091/121-212, nakon čega će birač dobiti poruku koja sadrži broj, lokaciju i grad gdje se nalazi biračko mjesto.

Ako se ime građanina ne pronađe u izvodu iz biračkog spiska na biračkom mjestu, predsjednik biračkog odbora je obavezan s izbornom komisijom provjeriti na kojem biračkome mjestu građanin može glasati.

Koji dokumenti su potrebni?

Tri su važeća identifikacijska dokumenta- važeća lična karta, vozačka dozvola ili pasoš izdani u BiH. Birač se mora potpisati na izvod iz biračkog spiska identično kao na tom dokumentu.

Nepismena osoba mora predočiti identifikacijski dokument na kojem je u rubrici "Potpis" upisano "XX" ili je rubrika prazna.

Birač koji je slijep, nepismen ili fizički nesposoban za glasanje ima pravo koristiti pomoć drugog lica koje sam izabere. Mora predočiti dokaz o nesposobnosti koji izdaje nadležna ustanova, a identificirat će se i osoba koja je pomoć biraču.

Za birača koji je fizički nesposoban ući na biračko mjesto organizirat će se glasanje ispred biračkog mjesta. Za nepokretne birače ili osobe u staračkim domovima osigurava se mobilni tim i oni glasaju u svojim domovima.

Novine na ovogodišnjim izborima

Najvažnija novost na ovim izborima je da će glasačke kabine biti okrenute prema biračkom odboru tako da će članovi gledati u leđa birača kako bi se spriječilo da birač slika popunjeni listić, iznosi glasački listić i slično.

Na ovogodišnjim izborima glasački listići moraju imati i otisak štambilja i potpis člana biračkog odbora. Bez toga, listić je nevažeći.

AP: Očekuje se da će izbori u Bosni ponovno legitimizirati neuspješan sistem

Bosnia Election Preview

Opći izbori u Bosni trebali bi se baviti borbom protiv korupcije i pomoći posrnuloj ekonomiji. Ali u trenutku kada Rusija ima snažan poticaj ponovno pokrenuti sukob u maloj balkanskoj naciji, čini se da će glasanje biti lak ispit za dugo ukorijenjene nacionaliste koji su ignorirali potrebe ljudi.

Birači biraju tri člana zajedničkog bosanskohercegovačkog predsjedništva, zastupnike u parlamentima na državnoj, entitetskoj i regionalnoj razini te predsjednika dijela zemlje kojim upravljaju Srbi. Dugogodišnji politički čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji se natječe za tu posljednju dužnost, iskoristio je predizbornu kampanju za zagovaranje secesionističke agende i ruskog rata u Ukrajini.

Bosnia Election Preview
Bosnia Election Preview

“(Bosanski Srbi) postupno će prekinuti veze s arogantnom birokracijom (Europske unije) u Bruxellesu... (i) surađivati s čelnicima koji poštuju međunarodno pravo, poput Vladimira Putina,” Dodik, koji je ovog mjeseca otputovao u Moskvu kako bi osigurao eksplicitnu podršku ruskog čelnika, rečeno je na masovno posjećenom predizbornom skupu ove sedmice. “Kada se odvojimo (od ostatka Bosne), ponijet ćemo sa sobom naših 49 posto teritorija.”

Bosna se nikada nije u potpunosti oporavila od svog međuetničkog rata 1992.-1995., s brojem mrtvih od gotovo 100.000, koji je započeo kada su je Srbi, koji su činili oko trećinu stanovništva, pokušali raskomadati i ujediniti teritorije koje su smatrali svojima sa susjednom Srbijom. Procjenjuje se da je samo u posljednjih osam godina gotovo pola miliona ljudi emigriralo zbog nedostatka posla, loših javnih usluga i endemske korupcije.

Bosnia Election Preview
Bosnia Election Preview

Istraživanje javnog mnijenja objavljeno prošle sedmice o javnoj percepciji izbora pokazalo je da više od 40% Bosanaca vjeruje da izborni sistem njihove zemlje ne dopušta istinski odraz volje građana. Gotovo 10% ispitanika u istraživanju koje je naručila Organizacija za europsku sigurnost i saradnju reklo je da su iskusili pritisak na članove obitelji, dok je drugih 6,8% izjavilo da im je prijećeno gubitkom posla ako ne glasaju za određenu stranku ili kandidata.

Kao rezultat toga, političko blato u zemlji sigurno će se zadržati i nakon izbora, a Rusiji "neće nedostajati partnera s kojima može raditi", rekao je Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije, think tanka sa sjedištem u Berlinu.

Mirovni sporazum uz posredovanje SAD-a okončao je rat u Bosni podjelom zemlje na dva samoupravna entiteta - jedan kojim upravljaju pravoslavni Srbi, a drugi muslimanski Bošnjaci, koji čine više od polovice od 3,3 milijuna ljudi u zemlji, i katolički Hrvati.

Dva entiteta imaju široku autonomiju, ali su povezani zajedničkim nacionalnim institucijama, a sve aktivnosti na razini cijele zemlje zahtijevaju konsenzus sve tri etničke skupine.

Sektaški poslijeratni sistem upravljanja održava otrovnu političku klimu koja omogućuje liderima da obogate svoje prijatelje i ostavlja pragmatične, reformski nastrojene Bosance s malo poticaja da glasaju.

U godinama neposredno nakon rata, međunarodna zajednica držala je Bosnu na reformskom kursu, vršeći pritisak na njene čelnike da prihvate bolne kompromise u zamjenu za finansijsku i drugu podršku.

Ali kako se međunarodni fokus pomaknuo na druge globalne krize prije više od deset

People walk next to a pre-election billboard showing Milorad Dodik and Zeljka Cvijanovic of the Alliance of Independent Social Democrats (SNSD) in Gradiska
People walk next to a pre-election billboard showing Milorad Dodik and Zeljka Cvijanovic of the Alliance of Independent Social Democrats (SNSD) in Gradiska

godina, Bosna je uglavnom bila prepuštena sama sebi. Nastali vakuum stvorio je prostor za rastući utjecaj Rusije, Kine i Turske. Također je omogućio sektaškim političkim elitama da kanaliziraju nezadovoljstvo naroda protiv zamišljenih neprijatelja kako bi odvratili pozornost od stvarnih problema koji uključuju loše upravljanje javnim resursima i rasipanje javnih sredstava.

Plemenski političari svih etničkih slojeva uglavnom su odustali od reformi potrebnih za pokretanje Bosne prema obećanom članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, dajući prednost klijentelističkom pristupu upravljanju koji im pomaže zadržati moć i bogatstvo.

“Zapad je bio vrlo samozadovoljan; bilo je previše uvjeren da je Europska unija jedina igra u gradu,” rekao je Bassuener. “Zato što zapravo ne znamo što želimo, osim što jednostavno ne želimo da Balkan bude problem (,) … ruska agenda ovdje dobiva na snazi iako oni gube tlo u Ukrajini.”

Ranije ove godine, Sjedinjene Države i Britanija sankcionirale su Dodika, optužujući ga za koruptivne aktivnosti koje prijete destabilizirati regiju. SAD su tvrdile da je čelnik bosanskih Srba koristio svoj položaj kako bi akumulirao bogatstvo mitom.

Na nadolazećim izborima tradicionalnu vladajuću klasu izazivaju stranke koje, unatoč ideološkim razlikama i ponekad suprotstavljenim programima, dijele predizborno obećanje da će iskorijeniti pokroviteljske mreže nacionalista i sankcionirati koruptivna djela unutar svojih redova.

Kako bi privukli birače i izbjegli neugodna pitanja o svojim dosjeima na izborima, bošnjački i hrvatski nacionalisti također su prihvatili Dodikovu strategiju zveckanja oružjem, prikazujući političke protivnike iz vlastite etničke skupine kao izdajice.

Bosnia Election Preview
Bosnia Election Preview

Tokom kampanje, glavni bošnjački vođa, Bakir Izetbegović, koji se natječe za bošnjačko mjesto u zajedničkom predsjedništvu protiv kandidata kojeg podupire ideološki raznolik savez 11 bošnjačkih i multietničkih stranaka, više je puta prikazivao svoju nacionalističku stranku, SDA , kao jedini pravi bedem protiv secesionizma.

Tokom predizbornog skupa prošle sedmice, njegova supruga Sebija Izetbegović, kandidatkinja za parlamentarnu poziciju, ustvrdila je da će bošnjački protivnici njihove stranke dovesti do toga da muslimani u zemlji “ponovno budu klani, internirani u koncentracijske logore i bačeni u masovne grobnice” od strane svojih sunarodnjaci Srbi i Hrvati.

Nacionalistička stranka manjinskih bosanskih Hrvata, HDZ, zauzvrat je zaprijetila da

EU Bosnia Election
EU Bosnia Election

će zahtijevati uspostavu isključivo hrvatske etničke regije ako Borjana Krišto, njezina kandidatkinja za hrvatsko mjesto u tročlanom predsjedništvu, izgubi od nominalno nenacionalističkog rivala.

Takvo nadmetanje stvorilo je ciklus u kojem su "izbori periodična rekalibracija oligarhije" jer je Zapad "efektivno odustao od zemlje kao svega što nije plemensko".

Bassuener je inzistirao na tome da "Zapad ima potencijalnu biračku jedinicu u Bosni", što dokazuje stopa egzodusa iz zemlje i uporno nizak odaziv na izbore.

No, bez “ponovnog promišljanja i ponovnog kalibriranja (njegove) politike” za integraciju zapadnog Balkana, koja se čini nedostižnom usred desničarskog zaokreta u dijelovima Europe, nedavno u Italiji, Zapad bi mogao biti “uhvaćen na krivoj nozi” u Bosni , upozorio je.

Rusija anektirala otete dijelove Ukrajine

Ceremony to declare Russia's annexation of four Ukrainian territories held in Moscow

Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je ceremoniju u Kremlju kojom je započeo proces pripajanja dijelova Ukrajine Rusiji, prkoseći međunarodnom pravu.

Ceremonija pripajanja održana je raskošnoj bijelo-zlatnoj dvorani Svetog Jurja u Kremlju gdje su Putin i čelnici četiri regije Ukrajine potpisali ugovore za njihovo pridruživanje Rusiji, u oštroj eskalaciji sedmomjesečnog sukoba.

U govoru koji je prethodio ceremoniji potpisivanja sporazuma o pripajanju četiri ukrajinske regije Rusiji, Putin je upozorio da njegova zemlja nikada neće odustati od okupiranih područja i da će ih štititi kao dio svog suverenog teritorija.

Pozvao je Ukrajinu da sjedne za pregovore o okončanju borbi, ali je oštro upozorio da Rusija nikada neće predati kontrolu nad regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporizhzhia. Optužio je Zapad za raspirivanje neprijateljstava kao dio svog plana da Rusiju pretvori u "koloniju" i "gomilu robova".

Putin i njegovi vojni dužnosnici otvoreno su upozorili Ukrajinu da ne poduzima ofanzivu kako bi povratila regije, rekavši da će Rusija to promatrati kao čin agresije na svoj suvereni teritorij i da neće oklijevati upotrijebiti “sva raspoloživa sredstva” za odmazdu, pozivajući se na nuklearni arsenal.

Događaj u Moskvi kojim se slavi pripajanje otetih ukrajinskih teritorija.
Događaj u Moskvi kojim se slavi pripajanje otetih ukrajinskih teritorija.

Glasanje u Ukrajini organizirano od strane Kremlja i nuklearno upozorenje pokušaj su Putina da izbjegne nove poraze u Ukrajini koji bi mogli ugroziti njegovu 22-godišnju vladavinu.

Rusija kontrolira većinu regija Luhansk i Kherson, oko 60% regije Donetsk i veliki dio regije Zaporizhzhia gdje je preuzela kontrolu nad najvećom nuklearnom elektranom u Europi.

Ceremonija dolazi tri dana nakon završetka "referenduma" o pridruživanju Rusiji koje je orkestrirao Kremlj, a koje su Kijev i Zapad odbacili kao čisto otimanje zemlje, održano uz prijetnju oružjem i temeljeno na lažima.

Separatističke regije Donjecka i Luganska u istočnoj Ukrajini podupire Moskva od proglašenja neovisnosti 2014., nekoliko sedmica nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima. Južnu regiju Herson i dio susjednog Zaporožja Rusija je zauzela ubrzo nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 24. februara.

Oba doma ruskog parlamenta koji je pod kontrolom Kremlja sastat će se sljedeće sedmice kako bi potpisali ugovore za pridruživanje regija Rusiji i poslali ih Putinu na odobrenje.

Počela predizborna tišina u Bosni i Hercegovini

Elections Bosnia 2022

U ponoć, 30.septembra u Bosni I Hercegovini (BiH) počela je predizborna tišina koja traje do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju, 2.oktobra u 19 sati, kada se u Bosni i Hercegovini održavaju opšti izbori.

Tokom tog perioda su zabranjene stranačke aktivnosti, a mediji ne smiju izvještavati o bilo čemu što ima veze sa političkom I izbornom kampanjom.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) 30.septembra je podsjetila na obavezu poštovanja izborne šutnje neposredno pred izbore.

"U toku 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta na teritoriji BiH neće biti nikakvog medijskog izvještavanja o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju. Period izborne šutnje traje do zatvaranja biračkih mjesta", navodi se u Izbornom zakonu.

Zabrana objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja stupila je na snagu u petak, 30. septembra u 7 sati, a traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Biračka mjesta će u nedjelju, 2.oktobra biti otvorena za glasanje od 7 do 19 sati. Svim osobama koje se zateknu na biračkome mjestu u 19 sati biće omogućeno da glasaju.

Punoljetni građani Bosne i Hercegovine glasaće za tri člana Predsjedništva BiH i 42 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Pored toga, glasaju i za poslanike u entitetskim skupštinama.

U Parlamentu entiteta Federacija BiH izabraće 98 poslanika, a 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Građani Federacije BiH glasaju i za ukupno 289 zastupnika u skupštinama deset kantona.

U Republici Srpskoj biraće i predsjednika i dva potpredsjednika tog bosanskohercegovačkog entiteta.

Najvažnija novost na ovim izborima je da će glasačke kabine biti okrenute prema biračkom odboru tako da će članovi gledati u leđa birača kako bi se spriječilo da birač slika popunjeni listić, iznosi glasački listić i slično.

Na ovogodišnjim izborima glasački listići moraju imati i otisak štambilja i potpis člana biračkog odbora. Bez toga, listić je nevažeći.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG