Linkovi

Izdvojeno

Reakcije iz Washingtona i Brisela na tenzije u BiH: SAD se moraju više uključiti

Analitičari: Dodikove prijetnje nisu novost, krize u regionu su povezane
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:02 0:00

Bosanskohercegovačka javnost gotovo je svakodnevno izložena zapaljivim izjavama Milorada Dodika o prenosu nadležnosti sa države na Republiku Srpsku (RS), nezavisnosti tog entiteta i neodrživosti Bosne i Hercegovine (BiH).

Iako za sada sve uglavnom ostaje na prijetnjama, a analize, poput one koju je napravila Balkanska istraživačka mreža BiH, pokazuju da Dodikove riječi nisu utemeljene na činjenicama, sagovornici Glasa Amerike kažu da njegovo ponašanje predstavlja prijetnju po sigurnost i stabilnost u BiH.

Analitičari iz Washingtona i Brisela koji pažljivo prate dešavanja u BiH navode da je najnovija eskalacija zapravo samo nastavak problema koji već dugo traju.

„Dodik radi ono što je godinama obećavao da će učiniti. Gura državu ka podjeli“, kaže Daniel Serwer, profesor škole naprednih međunarodnih studija na Univerzitetu Johns Hopkins u Washingtonu.

Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu američke organizacije International Republican Institute, ima slično mišljenje: „Već smo gledali ovu predstavu. Dodik je uputio mnogo prijetnji o odcjepljenju, koje naravno nisu dobrodošle.“

Toby Vogel, viši suradnik organizacije Democratization Policy Council, za Glas Amerike je govorio iz Brisela. Kao uzrok problema vidi to što se Zapad ranije nije oštrije suprotstavljao prijetnjama po BiH: “Mislim da je neposredni razlog ovome to što ni Sjedinjene Države (SAD) ni Evropska unija (EU) nisu potiskivale eskalirajuće napade na jedinstvo BiH u posljednjih nekoliko godina. Ovo je dugoročan trend, mislim da je vidljiv otkad je EU od SAD i OHR-a preuzela vođenje takozvane međunarodne zajednice u BiH.“

Uloga Srbije i Rusije u regionalnim krizama

Uprkos oštroj Dodikovoj retorici, posebno protiv SAD, McCarthy ukazuje na značajnu kontradiktornost: „Njegova stranka SNSD je glasala za obnovu mandata na državnom nivou, oružanim snagama, pravosuđu itd. A ovdje Dodik govori da želi da se povuče iz vojske na državnom nivou, iz pravosuđa, iz poreske uprave. Tako da to pomalo izgleda kao šizofreno ponašanje.“

Prema McCarthyevim riječima, primjetno je da Dodik nema apsolutnu podršku: „Ali ono što mi je također bilo zanimljivo je izjava predsjednika Vučića da se ne može raditi ništa što bi bilo protivno ustavu Bosne, na državnom nivou.“

Ipak, Serwer navodi da Dodik osim iz Rusije dobija poticaje upravo iz Srbije, dodajući da se čini kako ga je Beograd nekada sputavao jer je smatrao da mu ovakvo ponašanje može ugroziti članstvo u EU. „Međutim, Vučić je ocijenio da su izgledi Srbije za pristupanje EU predaleko u budućnosti da bi se on brinuo oko toga“, zaključuje Serwer. „Tako da nema više motiva da zaustavi Dodika i njegova ideja o srpskom svijetu, o velikoj Srbiji, to je ista ideja.“

Takve ideje, kaže Serwer, znače „uništenje nekoliko država na Balkanu, znače rat, znače smrt, znače izbjeglice. Zapadne države to ne bi trebale željeti, Evropa i SAD bi se trebali čvrsto tome protiviti i planirati kako će to izbjeći.“

Analitičari se slažu u stavu da su tenzije u regionu povezane međusobno, ali i sa zaoštravanjem odnosa između NATO-a i Rusije.

„Ne sumnjam da su događaji koje smo proteklih sedmica i mjeseci vidjeli na Cetinju u Crnoj Gori ili na sjeveru Kosova i u RS povezani“, kaže Vogel. „Svi oni imaju primarnu i sekundarnu stranu koja ima koristi od toga: Srbiju i predsjednika Vučića i Rusiju. Tako da mi je teško povjerovati da su to samo neke vrste spontanih manifestacija lokalnih nezadovoljstava ili nešto slično.“

Kao poseban problem Vogel navodi to što mu se čini da određene članice EU, poput Mađarske i Slovenije, „ohrabruju Vučića u pokušajima da ponovo stvori neku vrstu srpskog svijeta, kako god to izgledalo u praksi“.

McCarthy posebno ističe ulogu Moskve u dešavanjima u regionu: „Ovo je jeftin način za Rusiju da posije razdor i potkopa poziciju Zapada, EU i Washingtona na Zapadnom Balkanu. (…) Rusija nikada neće propustiti priliku da podijeli međunarodnu zajednicu, posebno Vijeće za implementaciju mira, o načinima na koje stvari mogu krenuti naprijed u Bosni.“

Moskva je bila protiv toga da Christian Schmidt postane visoki predstavnik u BiH, napominje McCarthy, dodajući da su zbog toga Rusi ljuti, te „sada traže priliku da među sve unesu podjele, te potaknu Dodika da učini ono što trenutno radi.“

Sagovornici Glasa Amerike upozoravaju na mogućnost da upravo zbog toga Rusija ili Kina ulože veto u Vijeću sigurnosti UN-a kada se u novembru bude odlučivalo o produženju mandata EUFOR/ALTHEA misije u BiH.

„To bi bio vrlo ozbiljan udarac za međunarodnu ulogu u BiH, i mislim, što je i važnije, za sigurno i zaštićeno okruženje za čije održavanje EUFOR ima mandat“, navodi Vogel, dodajući da ova misija ni sada nije dovoljno snažna. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku se ne može znati da li će do veta doći, ali opasnost od toga nikada nije bila veća.

Vogel i Serwer se slažu da u ovom trenutku ne vide jasan rezervni plan, ali i da bi za dugoročno održavanje mira bilo važno rasporediti NATO trupe u Brčkom, koje spaja dva dijela RS.

EU nema volju da se suprotstavi

Analitičari kao značajan problem ističu blage reakcije iz EU, ali i činjenicu da u EU ne postoji jedinstven stav kada je riječ o Zapadnom Balkanu i BiH.

Kao primjer, Vogel navodi nedavnu izjavu ministara vanjskih poslova zemalja članica EU „u kojoj žale zbog političke krize u zemlji i pozivaju sve političke lidere da se odreknu provokativne retorike i podjela, uključujući i dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta BiH.“

„Kao da se radi o apstraktnim prijetnjama“, nastavlja Vogel. „Postoje konkretni lideri koji upućuju ove prijetnje - Milorad Dodik, uz podršku predsjednika Vučića. A EU ih čak i ne uspijeva spomenuti u saopštenju. Tako da ne vidim veliku volju da se tome suprotstavi. Mislim da se u Briselu nadaju da je ovo samo lokalizirana kriza koja će se smiriti.“

Serwer kaže da je važna saradnja SAD i EU, navodeći kao primjer zajedničko saopštenje nakon sastanka državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika EU Josepa Borrella. „To ni u kom slučaju nije savršena izjava, jasno je razvodnjena u odnosu na ono što se možda Amerikancima sviđalo, ali je bolje nego ništa. Važno je da Evropljani i Amerikanci budu na istoj valnoj dužini i da na odgovarajući način reagiraju na stvarne prijetnje.“

Prema Vogelovim riječima, problem EU je u tome što nikada nije koristila moći koje su joj na raspolaganju: „Nikada nije koristila restriktivne mjere protiv ljudi, protiv lidera u BiH iako već deset godina ima načine za to. Prije deset godina je najavila da će to učiniti ako dođe do prijetnje miru, suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Ako Dodikove prijetnje nisu takva prijetnja, ne znam šta bi drugo bilo. Ipak, EU nije voljna djelovati.“

„Mislilo se da će politika proširenja EU stvoriti poticaj za političke lidere da se ponašaju na konstruktivan način, ali imamo 15 godina akumuliranih dokaza da to nije slučaj“, dodaje Vogel. „Ipak, nikada nije bilo revizije politike, nikada nije bilo korekcije kursa.“

SAD trebaju imati konkretan plan

McCarthy kaže da je neophodna veća uključenost SAD: „Nadam se da ćemo to vidjeti, s obzirom na činjenicu da je proširenje EU za zemlje kandidatkinje Zapadnog Balkana prilično zaustavljeno. Tako da su ovdje potrebne SAD, ne samo diplomatski, nego i kroz stalni vojni angažman, te veća američka ulaganja.“

Kao primjer postojanja želje da se poveća uloga SAD, McCarthy vidi to što su u proteklim sedmicama za veoma važne pozicije kandidovane diplomate sa velikim iskustvom u regionu. Gabriel Escobar postao je specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan, dok je James O’Brien u State Departmentu nominovan za mjesto koordinatora za sankcije. Za novog američkog ambasadora u BiH nominovan je Michael Murphy, a u Srbiji – Cristopher Hill.

Ostali sagovornici Glasa Amerike to također vide kao ohrabrujući znak. Ipak, Serwer navodi da nisu dovoljna samo imenovanja.

„Bidenova administracija je jasno postavila svoje ciljeve: suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja Zapadnog Balkana, uključujući posebno Kosovo i BiH, kao i perspektiva NATO-a i EU za one zemlje koje to žele“, objašnjava Serwer. „Ono što nije jasno je kako će oni doći do tih ciljeva sa mjesta na kojem se sad nalazimo. To im je sada potrebno, ozbiljan plan, operativni plan koji će nas približiti tim ciljevima u narednih nekoliko godina. To je vrlo težak zadatak.“

Vogel kaže da Washington još uvijek pitanja o Balkanu prepušta EU: „I dalje se nadaju da će EU i SAD zajedno riješiti situaciju bez da se moraju baviti temeljnim uzrocima i problematičnim ličnostima i liderima koji pokreću pogoršanje i eskalaciju.“

„Bio bih vrlo oprezan u predviđanju da SAD imaju plan i da će ga uskoro implementirati“, pesimističan je Vogel. „Mislim da Washington nema plan. Mislim da Washington želi tišinu na Zapadnom Balkanu kako bi se mogao usredotočiti na ono što vidi kao najhitnija pitanja u vezi sa svojim nacionalnim interesima. A Zapadni Balkan nije među njima.“

See all News Updates of the Day

Ambasada SAD 'razočarana' jer HDZ BiH blokira finansiranje izbora

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) je izrazila razočarenje što je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH "opet izabrala da blokira finansiranje provođenja opštih izbora".

Poručuju da je "licemjerno" to što stranka koja tvrdi da podržava evroatlantske aspiracije BiH istovremeno opstruiše izborni proces u državi.

O održavanju izbora se 23. maja oglasio i američki ambasador Michael Murphy, koji je poručio da bi bilo neustavno pa i antidejtonski ako bi nego građanima BiH uskratio pravo na slobodne i pravične izbore.

Savjet ministara BiH na sjednici 26. maja nije izdvojio novac za sprovođenje Opštih izbora u BiH.

Kako je rečeno za RSE, ministri nisu ni raspravljali o ovoj odluci, jer je nije bilo na dnevnom redu.

Tom odlukom bi se trebalo izdvojiti 12,6 miliona KM (6,3 miliona evra), koliko je potrebno Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, za organizaciju i sprovođenje izbora koji su zakazani za 2. oktobar ove godine.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, i kadar HDZ-a, nakon današnje sjednice se oglasio saopštenjem, u kome je naveo da na "današnjim sjednicama odbora, koji su stalna tijela Savjeta ministara i u čijem radu učestvujem, kao ni na samoj sjednici Savjeta ministara nije bilo ni riječi o finansiranju izbora niti je takva odluka bila tema rasprave".

Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, saopšteno je da ne postoji prepreka da Savjet ministara odobri potrebna sredstva za izbore, ni u smislu relevantnih propisa niti u smislu raspoloživih sredstava.

Dan ranije, 25. maja, ambasadori EU, SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije (tzv. zemalja Kvinte), te Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u BiH (OEBS) uručili su "hitan demarš" Savjetu ministara BiH u kojem su naglasili da se "izbori moraju adekvatno finansirati".

Ispred Savjeta ministara BiH, sastanku su prisustvovali predsjedavajući, Zoran Tegeltija i njegova zamjenica i ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković, dok drugi zamjenik, Vjekoslav Bevanda, nije bio prisutan.

Na tom sastanku je predloženo da se na sjednici Savjeta ministara BiH ponovo predloži odluka o odobravanju novca za provođenje izbora iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina – do čega na kraju nije došlo.

Ovu odluku su na ranijoj sjednici Savjeta ministara odbili ministri iz HDZ BiH, sem Bevande, i Ankica Gudeljević (ministrica civilnih poslova) i Josip Grubeša (ministar pravde), uz obrazloženje da bi bila nezakonita.

CIK BiH raspisao je 4. maja 2022. opšte izbore koji bi se trebali održati u nedjelju, 2. oktobra 2022.

Na opštim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, poslanike u parlamentima entiteta Republ

Gradnja u interesu investitora prijeti istorijskom dijelu Banja Luke

Gradska uprava Banja Luka

Banja Luka je urbana sredina koja još čeka usvajanje konačnog Urbanističkog plana. Neuređeno stanje iskorištavaju tajkuni koji imaju kratkoročan interes –  što veću zaradu.

Cilj im je graditi objekte što većih gabarita pri čemu ne mare za negativne posljedice poput kolapsa saobraćaja i uništavanja prirodnih površina grada, koji je nekad bio poznat po zelenilu.

Banjalučka stručna javnost i udruženja građana upozoravaju da su upravo ovakve namjere kriju iza prijedloga izmjena dijela Nacrta regulacionog plana za centralnu zonu Banja Luke.

Najbolji primjer je gradnja na prostoru tzv. „rupe“ u istorijskom gradskom jezgru između ulica Bana Lazarevića, Srpske i Vase Pelagića.

Izgradnja na prstoru tzv. "Rupe", Banja Luka
Izgradnja na prstoru tzv. "Rupe", Banja Luka

Ideja prethodne gradske vlasti da se na toj lokaciji izgradi tržni centar, pod pritiskom stručne javnosti, preusmjerena je na gradnju niza stambeno-poslovnih zgrada do pet spratova (P+5+Pe). Prethodno se govorilo o gradnji podzemne garaže, parka ili čak trga.

U mandatu nove gradske vlasti, koja je najavljivala borbu protiv tajkuna i ilegalne gradnje, na tom prostoru iznenada je osvanulo stambeno naselje koje predviđa duplo višu spratnost od predviđene.

Centar za životnu sredinu Banja Luka (CZZS) u svom saopštenju navodi da je riječ o „čudnom i nejasnom, a povrh svega iznimno netransparentnom procesu“.

„Zašto je došlo do ove promjene? Na to ni šira, ali ni stručna javnost nema odgovor. Sigurno je samo da odgovor ima gradska administracija i investitor koji očito veoma uspješno lobirao za svoj interes“, ističu iz CZZS-a.

Dragan Kalabić, centar za životnu sredinu Banja Luka
Dragan Kalabić, centar za životnu sredinu Banja Luka

Dragan Kabić, koordinator programa Transport ove organizacije u razgovoru za Glas Amerike ističe da se u Banja Luci već 20 godina planira bez Urbanističkog plana, koji je na korak do usvajanja i predviđa više zelenih površina.

„Investitori žure sa pojedinačnim regulacionim planovima i žele da iskoriste tu situaciju praznog prostora da naprave što više izmjena u trenutno nedefinisanoj situaciji“, objašnjava on.

To, kako kaže, jasno opisuje gradnja na prostoru famozne „rupe“ čiji temelji su počeli da se prave mnogo prije javnog uvida u novi regulacioni plan, a predviđaju više spratova nego što je dozvoljeno prethodnim planom.

„Da li su ti temelji unaprijed projektovani za 12 spratova ili će se graditi na temeljima koji predviđaju duplo manje spratova i koji to ne mogu da izdrže? Ne vjerujem da je o riječ o ovom drugom. Mislim da je dogovor mimo regulacionog plana u startu postojao“, smatra Kabić.

Naglašava da je taj prostor dragocjena zelena površina, koja je to trebala i ostati da je konsultovana struka.

„U sadašnjoj situaciji bilo kakva gradnja na toj lokaciji morala bi da bude strogo poslovna ni slučajno stambena, jer to privlači mnogo ljudi i mnogo automobila u centar, koji ne može da podnese već postojeći saobraćaj“, kaže Kabić.

Međutim, vlasti ispunjavaju želje investitora koji će stambenu kvadraturu dobro unovčiti. Kabić ističe, da bi prema nekim procjenama, kvadrat na toj lokaciji mogao ići i preko vrtoglavih 6000 KM.

Gradska uprava Banja Luka
Gradska uprava Banja Luka

Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković ranije je rekao da je ideja da se „Banjaluka otvori svima onima koji vole naš grad i koji žele da svojim idejama doprinesu razvoju i napretku“.

„Tako će budući prostor tzv. 'rupe' kao nova, velika, ambijentalna cjelina sa novom Gospodskom ulicom, šetalištima, zelenilom i objektima biti nova razglednica grada", rekao je Stanivuković.

Za novu razglednicu grada zaslužan je investitor, kompanija „City Mall“ u vlasništvu kompanije „MG Mind“, poznatog biznismena Mladena Milanovića Kaje, koji je kao investitor pominjan i u ranije planiranim projektima na toj lokaciji.

Tihomir Dakić, predsjednik CZZS za Glas Amerike smatra da su neznanje i rukovođenje interesima osnovne odlike gradskih vlasti već decenijama, a da će vrijeme pokazati da li je u konkretnom slučaju riječ o nekoj vrsti političke trgovine.

„Ako ovaj regulacioni plan bude usvojen onda govorimo o jednoj jako dobroj saradnji između opozicije i većine u skupštini. Ti investitori očito pogoduju i jednima i drugima, pa ako se ovo realizuje, vjerovatno će se pustiti izgradnja gradskog parka oko kojeg se opet planiraju zgrade“, kaže Dakić.

Devet profesora Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Banja Luka (AGGFBL) uputili su otvoreno pismo u kojem su izrazili nezadovoljstvo prijedlozima izmjena dijela Nacrta regulacionog plana u centralnoj zoni grada.

Ističu da su o mnogim od tih tema više puta pisali, ali da njihovi argumenti skoro nikad nisu bili uvaženi, te da se u svakoj novoj prilici svjedočili samo gorim i gorim verzijama, te novim napadima na urbanu strukturu i identitet grada.

Jedan od potpisnika je i doc. dr Ognjen Šukalo, koji u razgovoru za Glas Amerike kaže da je trenutno važeći regulacioni plan vrlo daleko od dobrog, u smislu izgrađenosti, namjene površina ili urbane forme, ali da bismo predloženom izmjenom išli sa lošeg na gore.

„Kada gradite na lokaciji koja već ima kvalitete, morate svojom gradnjom da donesete i neki nov kvalitet i podrazumijeva se, da gradite sa mjerom. Sve što nije sa mjerom i ne donosi taj novi kvalitet samo je potrošnja i rasprodaja prostornog resursa“, kaže on, dodajući da se u Banja Luci, već odavno, prostor uglavnom samo troši.

„Kao što se, uostalom, troše svi javni resursi svuda u svijetu gdje je nametnut neoliberalni društveno ekonomski model. Razlike mogu biti samo u tome da li se dobit odlijeva ka transnacionalnim elitama ili ovim domaćim, pomalo primitivnim, neumivenim i - kao u slučaju banjalučkog administrativno-investitorskog koncerna - vrlo providnim u svojim projektima“, smatra Šukalo.

Prijedlog nacrta regulacionog plana, Parohijski dom , Banja Luka (FOTO: AGGFBL)
Prijedlog nacrta regulacionog plana, Parohijski dom , Banja Luka (FOTO: AGGFBL)

Sve neregularnosti trebao bi zaustaviti Urbanistički plan, kao generalni dokument sa smjernicama kojih se regulacioni planovi, koji detaljnije razrađuju i obrađuju prostor, moraju držati.

Međutim, trenutno stanje na terenu moglo bi u budućnosti Urbanistički plan učiniti irelevantnim, jer svaki dan u kojem se ovaj važan dokument ne usvoji obesmisli njegov Nacrt.

To je vidljivo i na drugim primjerima.

Novim izmjenama na parkingu kod Kraša planirana je izgradnja spomenika palim borcima, iako je kroz Nacrt urbanističkog plana tu predviđenja gradnja javne garaže.

S druge strane, stručnjaci upozoravaju da planirana izgradnja većeg objekta u porti Hrama mijenja ambijentalnu cjelinu koja je ključna za identitet Banja Luke, a koja ne samo da narušava izgled Banskog dvora i Gradske uprave, nego i samog Hrama Hrista Spasitelja.

Neki od ovih planova mogli bi se opravdati neznanjem, drugi neumjerenošću, ali u većini slučajeva građani svjedoče planiranju u korist investitora i na očiglednu štetu javnog interesa.

„Lično sam mišljenja da ponekad treba i rušiti, jer smo svjedoci da se konstantno gradi, pa tek onda planira i ako tako nastavimo gubimo prostor. Isti tretman kao u slučaju rušenja Kajak terase treba da imaju i drugi investitori. Bar u smislu da se smanji spratnost, zaustavi dalja gradnja i sl. To je lako riješiti samo je pitanje ko će biti u interesu te priče - investitori ili građani“, smatra Kabić.

Građani, kako dodaje, moraju biti upućeni u to da su novi dogovori u suprotnosti sa obećanjima gradske vlasti da će se boriti protiv tajkuna i ilegalne gradnje.

„Politika funkcioniše isključivo na osnovu glasača, posebno u izbornoj godini. Možda bi pod nekim pritiskom građana, glasačkog tijela Banja Luke, gradska administracija, ipak, mogla da kaže NE investitorima“, smatra on.

Građani će priliku da upute primjedbe i i javno iskažu svoje mišljenje dobiti već danas na javnoj prezentaciji koja je zakazana u 16 i 30 časova u sali 33 Gradske uprave.

Banja Luka: Svjetsko prvenstvo u raftingu

Banja Luka: Svjetsko prvenstvo u raftingu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

U Banjaluci počinje Svjetsko prvenstvo u raftingu.Ovo je jedna od najvećih sportskih manifestacija u Bosni i Hercegovini u ovoj godini, a kako očekuju organizatori značajno će doprinjeti i promociji turizma.

Mračna hronologija masovnih ubistava u SAD

(Photo AFP/Allison Dîner)

Masovno ubistvo 19-oro djece i dvoje nastavnika u osnovnoj školi u Teksasu posljednje je u nizu masakara počinjenih vatrenim oružjem u SAD. Samo u toku 2021. godine, u SAD je registrovana 61 masovna pucnjava, što govori o najvećem broju takvih incidenata u proteklih 20 godina, saopštio je FBI.

BUFFALO, maj 2022. - Bijelac rasista je automatskom puškom u prodavnici ubio deset Afroamerikanaca. U zatvoru je i optužen za masovno ubistvo.

NEW YORK, april 2022. - U jednom od najgorih napada u javnom prevozu u Njujorku, napadač je ranio 23 osobe iz vatrenog oružja. Uhapšen je.

OXSFORD, novembar 2021. - Četvoro učenika je ubijeno, a sedmoro je ranjeno u srednjoj školi u Mičigenu, kada je učenik škole otvorio vatru. Uhapšen je, kao i njegovi roditelji.

INDIANAPOLIS, april 2021. - Bivši zaposleni u Fedeksu, koji je bio na psihijatrijskom liječenju, ubio je osmoro ljudi i ranio nekoliko u filijali te firme u Indijanapolisu. Na kraju se ubio.

LOS ANGELES, mart 2021. - Četvoro ljudi je ubijeno, među njima i dijete, kada je napadač pucao u poslovnoj zgradi u Los Anđelesu. Uhapšen je.

BOULDER, mart 2021. - Ubica je vatrenim oružjem u supermarketu u Bolderu, Koloradu, ubio desetoro ljudi, uključujći i policajca. Među ubijenima je i bio mladić porijeklom iz Srbije.

ATLANTA, mart 2021. - Osmoro ljudi, uključujući i šest žena azijskog porijekla, ubijeno je u seriji napada u okolini Atlante. Napadač je uhapšen.

MILWAUKEE, februar 2020. - Muškarac je ubio petoro kolega u fabrici pića u Milvokiju, a potom je i sebi oduzeo život.

DAJYON, avgust 2019. - Naoružani muškarac je u centru Ohaja, gdje se nalaze noćni klubovi, ubio devet osoba, među njima i svoju sestru. Policija je ubila napadača.

EL PASO, avgust 2019. - U prodavnici Volmart ubijene su 22 osobe, a napadač je prethodno napisao izjavu u kojoj je naveo da je pucnjava "odgovor na hispansku invaziju Teksasa". Uhapšen je na licu mjesta.

VIRGINIA BEACH, maj 2019. - Nezadovoljni zaposleni u javnom preduzeću otvorio je vatru u kancelariji i ubio 12 osoba, prije nego što ga je policija ubila na licu mjesta.

AURORA, februar 2019. - Muškarac je u fabrici u Ilinoisu ubio petoro ljudi, prije nego što ga je smrtno ranila policija.

TOWSEND OAKS, novembar 2018. - Bivši marinac ubio je 12 osoba u baru u predgrađu Los Anđelesa. Potom je sebi oduzeo život.

PITTSBURGH, oktobar 2018. - Napadač je u sinagogi u Pitsburgu ubio 11 vjernika koji su se tu okupili na Šabat.

SANTA FE, maj 2018. - Učenik star 17 godina otvorio je vatru ispred svoje srednje škole kod Hjustona i ubio devet učenika i nastavnika. Predao se policiji.

PARKLAND, februar 2018. - Bivši učenik škole Mardžori Stounmen Daglas na Floridi ubio je 17 učenika i nastavnika.

SOUTHERLAND SPRINGS, novembar 2017. - Muškarac, koji je izbačen iz američkog vazduhoplovstva zbog nasilja u porodici, ubio je 26 osoba u seoskoj crkvi u Teksasu. Potom se ubio.

LAS VEGAS, oktobar 2017. - Napadač je pucao na posjetioce muzičkog festivala sa prozora sobe na 32. spratu hotela. Ubio je 58 ljudi, a potom i sebi oduzeo život.

ORLANDO, jun 2016. - Napadač je ubio 49 osoba u gej klubu Puls, a policija ga je ubila na licu mjesta.

SAN BERNARDINO, decembar 2015. - Muž i žena ubili su 14 osoba na poslovnoj zabavi u San Bernardinu, južnoj Kaliforniji. Oboje su ubijeni u obračunu sa policijom.

ROSEBURG, oktobar 2015. - Napadač je upao u kampus koledža u Oregonu i ubio devet osoba. Policija ga je ubila na licu mjesta.

CHARLESTON, jun 2015. - Bijelac, rasista je ubio devetoro Afroamerikanaca u crkvi u Južnoj Karolini. Osuđen je na smrtnu kaznu.

WASHNGTON, septembar 2013. - Bivši rezervista u mornarici ubio je 12 osoba na brodogradilištu u državi Vašington. Ubila ga je policija.

NEWTON, decembar 2012. - Naoružani muškarac je ubio 26 osoba, među njima i 20-oro djece, u osnovnoj školi Sandy Hook u Kontektikatu. Prethodno je ubio i svoju majku, a poslije masakra u osnovnoj školi oduzeo je i sebi život.

AURORA, jul 2012. - Maskirani napadač ubio je 12 osoba u bioskopu u Aurori, Koloradu. Osuđen je na nekoliko doživotnih robija.

FORT HOOD, novembar 2009. - Vojni major i psihijatar otvorio je vatru u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu i ubio 13 osoba.

Sarajevo: Talas dojava o bombama u školama i institucijama

ilustracija

Više škola i institucija na teritoriji Kantona Sarajevo je dobilo dojavu o postavljenim bombama putem e-maila, saopšteno je iz Policije ovog kantona. U većini škola otkazana je nastava.

Rano ujutru u srijedu (25. maj), e-mailovi su stigli na školske adrese u Kantonu Sarajevo, jednom od deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), o čemu je ubrzo obaviještena policija.

"U vezi s tim, poduzete neophodne mjere i radnje iz nadležnosti policije, koje uključuju i kontradiverzione preglede školskih ustanova na koje se odnose zaprimljene dojave, te evakuaciju učenika i osoblja iz škola", navodi se u saopštenju.

Iz Policije podsjećaju da je o svemu upoznato i kantonalno Tužilaštvo.

Poručuju da "osoblje i učenici školskih ustanova, ali i roditelji, odnosno, staratelji djece koji se nalaze u blizini škola, trebaju postupati po uputama koje dobiju od strane policijskih službenika na terenu".

Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, potvrdio je da su dojave upućene i Općinskom sudu, Općini Centar i Vladi Kantona Sarajevo.

Općina Centar i Vlada KS smještene su u istoj zgradi.

U susjednoj Srbiji posljednjih nekoliko sedmica su učestale lažne dojave o bombama.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG