Linkovi

Top priča BiH

Još jedna prilika: Tužilaštvo BiH mora rješavati najsloženije predmete ratnih zločina

Sudnica Suda BiH / Foto: BIRN BiH

Predstavnici pravosuđa, pravni stručnjaci i udruženja žrtava pozdravljaju usvajanje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina navodeći za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je na Državnom tužilaštvu odgovornost u procesuiranju najsloženijih predmeta, što do sada nije rađeno efikasno.

Nakon više od dvije godine, Vijeće ministara je danas na vanrednoj sjednici usvojilo Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina.

Usvajanje Stretegije pozdravio je Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH).

“Mislim da je zaista bilo krajnje vrijeme za njeno usvajanje, evo dvije godine nakon njenog usaglašavanja u Nadzornom tijelu. To je izuzetno važan korak za ubrzanje procesuiranja ratnih zločina i zadovoljenja interesa pravde”, kazao je Tegeltija za BIRN BiH.

Sarajevski advokat Ifet Feraget je za BIRN BiH rekao da je usvajanjem Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina iz 2018. godine “pružena još jedna prilika”, ali da je skeptičan kada je u pitanju provođenje ove Strategije, imajući u vidu da je ovaj koncept smišljen kako bi se na pravilan način koristili resursi – kako oni ljudski, tako i tehnički i materijalni.

Mišljenja je da Tužilaštvo BiH, s obzirom na količinu, broj i složenost ovih predmeta, ima pred sobom ogroman posao, pod pretpostavkom da se svi angažuju, da se produži radno vrijeme, da se uvedu mentorstva, da regionalni timovi na terenu rade svoj posao.

“Jako puno sredstava je uloženo, a na kraju smo dobili jako puno afera. Dobili smo situaciju da se izbjegava utvrđivanje odgovornosti pravosudnih djelatnika. Mislim da tome treba stati u kraj”, naveo je advokat Feraget.

Advokatica Vasvija Vidović govori da je Revidirana strategija donesena zbog toga što nisu ispunjeni ciljevi ranije usvojene Strategije, znači najsloženiji predmeti – što podrazumijeva predmete i optužnice za osobe na najvišem nivou odgovornosti, komandne odgovornosti, i druge vrste složenih poredmeta koji nisu završeni u roku.

“To je velika zamjerka na rad državnog pravosuđa, mislim na Državno tužilaštvo i Sud, koju je konstatovala i sudija Korner i OSCE, i uostalom svi smo mi svjedoci toga da su se radili manje značajni predmeti. Nova strategija je postavila rok do 2023. godine, što znači da odgovornost najviše rangiranih za najteže događaje bi trebala biti okončana na Državnom sudu do tog vremena”, pojašnjava Vidović, dodajući da nova Strategija također razjašnjava koji su to kriteriji da bi se predmet smatrao složenim i da bi mu se dao prioritet.

Ona smatra da je Tužilaštvo BiH to moglo i da radi bez Revidirane strategije, zato što se osnivanjem Državnog suda i Tužilaštva podrazumijevalo da će se pristupiti procesuiranju najsloženijih predmeta.

“Ono što je očekivati jeste da se Tužilaštvo pozabavi daleko ozbiljnije i odgovornije najsloženijim predmetima, i to je sluština Revidirane strategije”, poručuje Vidović.

Minka Kreho, sutkinja Državnog suda, kaže za BIRN BiH da joj je drago da je najzad usvojena strategija koja će omogućiti brže prosljeđivanje predmeta na entitetski nivo, efikasniji rad, te poboljšati pitanje regionalne saradnje budući da ima puno predmeta gdje su optuženi nakon potvrđivanja optužnice u bjekstvu u Srbiji ili Hrvatskoj. Ona dodaje da je značajno da se osigura potpora Haškog tužilaštva u radu na ovim predmetima.

Prema Revidiranoj strategiji, pitanje regionalne saradnje regulisat će se načelima međunarodnog prava.

“Drago mi je i da će ostati novac, da će BiH dobiti novčana sredstva i da će se radom ovih ljudi koji su na IPA-i moći ubrzati rad na rješavanju predmeta ratnih zločina, i da će, kako kod nas tako i u Tužilaštvu, ostati saradnici koji se plaćaju putem tih fondova”, kaže Kreho.

Predstavnici udruženja žrtava Murat Tahirović i Bakira Hasečić navode kako je najvažniji dio Revidirane strategije onaj koji se tiče predmeta ustupljenih iz Haškog tribunala sa oznakom “A”, odnosno onih koji imaju dovoljno dokaza za pokretanje postupka.

“Ono na čemu smo mi također insistirali – vidim da je prihvaćeno –jeste pitanje regionalne saradnje i Nadzorno tijelo, koje će imati zadatak da prati regionalnu saradnju. (…) U suštini možemo reći da smo dobrim dijelom zadovoljni što se usvojila Strategija. Prihvaćeni su tu prijedlozi na kojima smo mi insistirali i nadam se da će sada, kada je Strategija usvojena, nadležni organi koji su zaduženi za njenu sprovedbu rješavati pitanja ratnih zločina”, kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida.

Neki predmeti su godinama stajali u ladicama, dok žrtve i svjedoci zločina umiru, kaže predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata” Bakira Hasečić te dodaje kako je porazno i to što se osobe osumnjičene za ratne zločine nalaze na funkcijama u vlasti, smatrajući da su neki od predmeta namjerno skrivani.

Predstavnik porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić smatra da se ništa posebno neće desiti usvajanjem Stretegije, budući da je ključno, kako kaže, da počnu raditi Državni sud i Tužilaštvo u implementaciji iste.

Zlatko Prkić iz Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, ogranak Vareš, kaže da se nada da će usvojena Strategija promijeniti stvari nabolje za žrtve, dodajući da je dosadašnjim radom na procesuiranju ratnih zločina bio nezadovoljan.

Prema aneksu Strategije, Tužilaštvo BiH će u narednih 90 dana morati sačiniti i dostaviti statistiku o broju procesuiranih predmeta, žalbi, te broj lica koja su pod istragom i protiv kojih je obustavljena istraga ili nije pokrenut postupak, kao i o predmetima koji od 2004. godine nisu uzeti u rad.

U izmijenjenoj Strategiji je navedeno da u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano 4.500 poznatih počinilaca, i isto toliko predmeta u kojima nije poznat počinilac. Na sudovima entiteta i Brčko distrikta je oko 200 predmeta u kojima je poznat počinilac ratnih zločina. Jedan od ciljeva usvojene Strategije jeste i osiguranje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika do sada nije bila adekvatna.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina je usvojena u decembru 2008. godine. Najsloženiji predmeti, prema Strategiji, trebali su biti završeni u roku od sedam godina na državnom nivou – do čega nije došlo – a preostali u roku od 15 godina. Državno tužilaštvo nije ispoštovalo svoju obavezu da se bavi isključivo najsloženijim predmetima.

U radu su, kontinuirano u proteklih 15 godina, imali i veliki broj predmeta koji su svojom složenošću trebali biti delegirani mjesno nadležnim sudovima na procesuiranje. Kako rok nije ispunjen, osnovana je Radna grupa za izradu izmjena i dopuna dokumenata, koju su činili stručnjaci iz Suda i Tužilaštva BiH i drugih institucija. Tako je 2018. sačinjena Revidirana strategija – koja je predviđala da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine – a koju je danas na vanrednoj sjednici usvojilo Vijeće ministara.

See all News Updates of the Day

Inicijativa iz Slovenije: Države Zapadnog Balkana da zajedno uđu u EU

Slovenian President Borut Pahor with Serbian President Aleksandar Vucic at a meeting in Belgrade

Zaključak samita Brdo-Brioni na Brdu Kod Kranja 17. maja u Sloveniji trebalo bi da bude deklaracija kojom se Briselu šalje poruka da bi države zapadnog Balkana trebalo zajedno da uđu u Evropsku uniju, jer je to najbolje rješenje za njih i EU, izjavio je u Beogradu predsjednik Slovenije Borut Pahor.

Nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 14. maja, Pahor je rekao da je to ideja koja je najsvrsishodnija za mir i stabilnost u regionu.

Ako u ponedjeljak budemo jedinstveni i tu poruku pošaljemo u Brisel, to će biti dodatna vrijednost za process proširenja EU. Očekujem otvoren i konstruktivan razgovor, bez obzira na pojedine razlike u stavovima, i vjerujem da će sa samita biti upućena deklaracija koja budi nadu za ubrzano proširenje EU”, rekao je Pahor.

Aleksandar Vučić konstatovao je da Srbija nema ništa protiv cjelovitog pristupa Evropskoj uniji.

Naravno da će se uvek meriti ko je šta uradio, a ko ne, ali smo i za to da imamo značajniji geopolitički pristup celoj regiji Zapadnog Balkana. Ne postoje idealni odnosi ali mi smo na najboljem putu za Srbiju, a to je put u EU”, naveo je Vučic.

Svoju raniju izjavu da je protiv promjene granica na Balkanu Pahor je objasnio konstatacijom da je poslije ratova devedesetih došlo do formiranja novih granica, sa nadom novih država u evropsku ili euroatlantsku perspektivu.

Ne vjerujem da je sada moguća mirna promjena granica. U to sam ubijeđen zbog kompleksnosti pitanja koja su povezana sa odnosima u tome dijelu jugoistočne Evrope. Mislim da je najbolje rješenje da steknemo razumijevanje Brisela da je proširenje na taj dio Evrope najbolje rješenje za mir i blagostanje”, rekao je Pahor.

U medijima su se sredinom aprila pojavile tvrdnje o navodnom prijedlogu slovenačkog premijera Janeza Janeše za prekrajanje granica na Zapadnom Balkanu, kao putu za rješavanje problema između šest država u regionu.

Neki mediji su prenijeli da je slovenački premijer Janez Janša navodno predao zvaničnom Briselu takozvani "non-paper", u kome se ocjenjuje da proces raspada bivše Jugoslavije nije završen.

Zvaničnici EU su u nekoliko navrata takođe poručili da ne podržavaju ideju o promjeni granica.

Aleksandar Vučić ponovio je da se Srbija zalaže za, kako je rekao, dijalog sa Prištinom pod okriljem Brisela.

Smatramo da nijedan zamrznuti konflikt nije dobar. Ne bi trebalo da probleme ostavljamo budućim generacijama, već da dođemo do kompromisnog rešenja. Ali, naravno, za tango je uvek potrebno dvoje”, zaključio je Vučić.

U ponedjeljak, 17. maja, na Brdu Kod Kranja biće održan sastanak na kom učestvuju lideri zemalja Zapadnog Balkana, kojim se obilježava i 10 godina od pokretanja regionalne inicijative Brdo-Brioni.

Pahor je u Srbiju došao nakon posjete Kosovu dan ranije, gdje se susreo sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.

Tom prilikom Osmani je rekla da će se dijalog sa Srbijom nastaviti, te da će se u okviru tog procesa razgovarati o važnim pitanjima, ali ne o statusu i granicama Kosova.

Ona je podvukla da je status Kosova zauvijek utvrđen 17. februara 2008. godine, kada je proglašena nezavisnost Kosova.

Bajram u Srebrenici

Bajram u Srebrenici
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:00 0:00

USAID projekat: Prekvalifikacijom do korisne radne snage

USAID projekat: Prekvalifikacijom do korisne radne snage
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

OHR: Skupština RS prekršila civilizacijske norme i blokirala put u evropsku porodicu

Zgrada OHR-a u Sarajevu

Reakcija iz Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu uslijedila je nakon što je skupština entiteta RS odbila da povuče odlikovanja ratnim zločincima.

Visoki predstavnik izražava duboko, iskreno žaljenje što su poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na sjednici održanoj u utorak, 11. maja, propustili istorijsku šansu da prošlost ostave iza sebe i da buduće generacije povedu u bolju i sigurniju budućnost, ističe Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa (RSE) u srijedu, 12. maja.

Dan nakon što je Skupština Republike Srpske usvojila zaključke u kojima odbacuju bonska ovlaštenja visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka i odbija njegov zahtjev za poništenje povelja dodijeljenih osuđenim ratnim zločincima, iz kabineta visokog predstavnika (OHR) poručuju kako je "suočavanje sa prošlošću od fundamentalnog značaja za postkonfliktna društva".

„Umjesto toga, odlučili su da potvrde poveznicu najvišeg zakonodavnog tijela u RS sa osuđenim ratnim zločincima. Izabrali su da ne prekinu vezu sa prošlošću zamrljanom djelima koja su počinili nosioci tih odlikovanja. Zdravo društvo nije moguće graditi na lošim, lažnim temeljima, na glorifikaciji pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca”, ističu iz OHR-a za Radio Slobodna Evropa i dodaju da se "veličanjem ratnih zločina krše univerzalni civilizacijski standardi, te blokira put u evropsku porodicu".

Nažalost, jučerašnjim usvajanjem zaključaka, kojima se odbacuje zahtjev visokog predstavnika o poništenju dodijeljenih odlikovanja pravomoćno osuđenim ratnim zločincima veliki je korak vladajuće skupštinske većine u pogrešnom smjeru.

Sa žaljenjem moramo konstatirati da je skupštinska većina u jučerašnjim zaključcima dajući eksplicitnu podršku odluci Organizacionog odbora koji je dodijelio odlikovanja osuđenim ratnim zločincima izabrala put blokade evropskih integracija. U ovom trenutku, visoki predstavnik će se suzdržati od komentiranja daljnjih poteza”, navodi se u odgovoru Ureda visokog predstavnika za RSE.

EU "non-paper" o Zapadnom Balkanu: Evropska perspektiva regije je jasna i njena budućnost je u EU

EU/Foreign Ministers

U dokumentu od 05. maja 2021. koji je u posjedu Glasa Amerike, navedeno je da je evropska budućnost Zapadnog Balkana za Evropsku Uniju neupitna i jasna.

Radni dokument nosi naslov "Non - Paper: Jačanje EU angažmana na Zapadnom Balkanu" i ima 27 poglavlja.

U prvom poglavlju navodi se da je Zapadni Balkan integralni dio Evrope te da njegova budućnost leži unutar Evropske Unije. Dalje, navodi se da je integracija ovog geografskog prostora politički, ekonomski i sigurnosni interes Unije, ali i da će prostor na kojem živi oko 4% populacije EU imati značajne beneficije od integracija. 30 godina nakon raspada Jugoslavije unifikacija kontinenta postao je politički imperativ za EU, piše u dokumentu.

Razočarenje u EU

Uprkos nivou EU finansijske i ekonomske pomoći koja je bez presedana ljudi u regiji doživljavaju osjećaj dubokog razočarenja procesom proširenja EU. Ključni faktori za to su: izostanak odlučujućih koraka za Albaniju i Sjevernu Makedoniju koji su se očekivali u martu 2020., slab napredak Srbije i Crne Gore, slaba implementacija ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu te spor napredak pregovora Srbije i Kosova, piše u non-paperu.

"Daljoj percepciji razočarenja doprinijelo je i kašnjenje isporuke vakcina protiv COVID-19 iz Evropske Unije."

Široko raširena percepcija na Zapadnom Balkanu je da proces pristupanja usporava te da se evropske aspiracije gube u setovima komplikovanih uslova što drži regiju "zaključanu u sizifovskoj sudbini", navodi se u dokumentu koji je u posjedu Glasa Amerike. Usljed toga, a u odsutnosti EU procesa otvara se prostor za nacionalističku retoriku i politike koje su dobile na zamahu.

Kao glavni izazov za zemlje Zapadnog Balkana navodi se vladavina prava koja je ključna u novoj metodologiji proširenja.

Kada EU nije aktivno i vidljivo prisutna u regiji, vođe se okreću na druge strane a politički prostor popunjavaju zemlje koje često imaju interese suprotne EU.

U poglavljima 10 - 20 u non-paperu su navedeni elementi koji bi pojačali EU perspektivu na Balkanu. Među njima su ubrzavanje reformi, jačanje međususjedskih odnosa, rješavanje otvorenih pitanja među državama i "hitno potrebno pomirenje", piše u dokumentu.

Što se tiče Bosne i Hercegovine u poglavlju 21.1 navodi se da je napredak u 14 prioriteta iz Mišljenja Komisije o pridruživanju ključan za pomak "od Dejtona do Brisela". Ova, neizborna, godina pruža priliku da se poboljša funkcionalnost države, počevši sa izbornim reformama. Navodi se da će EU sa svojim Specijalnim predstavnikom u BiH raditi prema ovom cilju, zajedno sa američkim i drugim saveznicima.

U zaključku, pod nazivom "raditi zajedno" navodi se da Evropska Unija može uspjeti samo ako radi "kao jedno, na zajedničkoj budućnosti."

Dokument predviđa da se u narednoj godini prati njegov progres.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG